44.
Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/9, 61/00, 32/02 i 100/04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Opatija o
usklađenosti Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Lovran sa
Postornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj 14/00
i 12/05), Klasa: 350-05/07-01/71, Ur. broj: 2170-85-01-07-4/ED/ od 23. veljače
2007. i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva o usklađenosti Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja
Općine Lovran s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog
područja mora (»Narodne novine« br. 128/04), Klasa: 350-02/07-04/68, Ur. broj:
531- 06-07-5, od 7. rujna 2007. te članka 27. i 73. Statuta Općine Lovran
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01, 1/02, 8/05, 4/06 -
pročišćeni tekst, 6/07 i 22/07) Općinsko vijeće Općine Lovran, na sjednici
održanoj 27. rujna 2007. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Lovran
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Lovran (u daljnjem tekstu:
Prostorni plan).
(2) Prostorni plan uređenja Općine Lovran utvrđuje svrhovito korištenje,
namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša,
uređenje i zaštitu obalnog područja mora, zaštitu osobito vrijednih dijelova
prirode i zaštitu graditeljske baštine na području Općine Lovran.
(3) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja općine Lovran
određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine« broj 80/92 i 58/93).
Članak 2.
(1) Prostorni plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu »Prostorni plan
uređenja Općine Lovran« koji se sastoji od:
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Lovran u odnosu na prostor
i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.3. Naselja
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.7. Zaštita prostora
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i
gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Lovran u odnosu na
prostornu i gospodarsku strukturu županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Poljoprivredne površine
3.2.5. Šumske površine
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
3.2.7. Vodne površine
3.2.8. Površine infrastrukturnih sustava
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.4. Energetska infrastruktura
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE LOVRAN
1.1. Površine naselja
1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Šumske površine
1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
1.6. Vodne površine
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog
dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.2.5. Građevine gospodarske namjene
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.1. Šumarstvo
3.2. Poljoprivreda
3.3. Ugostiteljstvo i turizam
3.4. Ostale gospodarske djelatnosti
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4.1. Predškolsko i školsko obrazovanje
4.2. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
4.3. Sport i rekreacija, vjerske građevine
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Kopneni promet
5.1.2. Pomorski promet
5.1.3. Zračni promet
5.2. Sustav telekomunikacija i pošta
5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
5.3.2. Sustav odvodnje
5.3.3. Energetski sustav
5.3.3.1. Elektroopskrba
5.3.3.2. Plinoopskrba
5.3.3.3. Obnovljivi izvori energije
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od rušenja
8.6.3. Zaštita od potresa
8.6.4. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000:
1. Korištenje i namjena površina
2.a. Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski sustav
2.b. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav
3.a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta
korištenja
3.b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju
3.c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene
planskih mjera zaštite
b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA - katastarska podloga
(2) Glava II. Tekstualnog dijela - Odredbe za provođenje - i Grafički dio -
Kartografski prikazi - temeljni su dokumenti za primjenu ovoga Prostornog
plana.
Članak 3.
U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
imaju slijedeće značenje:
1. Općina Lovran - označava teritorijalno upravnu jedinicu kao posebnu
jedinicu lokalne samouprave.
2. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe
za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih
površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskih područja
utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.
3. Naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) smatraju se sva naselja u
pojasu od 1000 m od obalne crte. To su naselja i dijelovi naselja: naselje
Lovran (NA11-2), izdvojeni dio naselja Lovran (NA 12),
izdvojeni dijelovi naselja Liganj (NA22, NA23), naselje
Medveja (NA 41, NA 42, NA 43, NA 44,
NA 45), izdvojeni dijelovi naselja Medveja: Medveja - Kali (NA 5),
Medveja - Na
Sele (NA 61, NA 62, NA 63),
Medveja - Kalić - Vlašinj (NA 82), naselje Tuliševica (NA 91)
i izdvojeni dijelovi naselja Tuliševica (NA 92, NA 95).«
3a. Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu ZOP) je područje koje
obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora
u širini od 300 m od obalne crte a određeno je Zakonom o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) u svrhu zaštite
obalnog područja mora, te njegova svrhovitog i gospodarski učinkovitog
korištenja.
3 b. Obalna crta je crta plimnog vala na obali.«
3 c. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (u
daljnjem tekstu Uredba) je propis koji donosi ministar u svrhu provođenja
zakona glede uređenja i zaštite obalnog područja mora (ZOP-a).
4. Centralno područje naselja Lovran - označava šire područje registrirane
gradske cjeline Lovrana, a označeno je na kartografskom prikazu br. 4.
5. »Stari grad« - označava područje registrirane gradske cjeline Lovrana, a
označeno je na kartografskom prikazu br. 4.
6. Površine izvan naselja za izdvojene namjene su površine za specifične
funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od
naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena,
ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena i
infrastrukturna namjena.
6 a. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u jesu građevine
smještene unutar građevinskog područja naselja ili u površinama za izdvojene
namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, sportske, rekreativne i
zabavne te sl. namjene (T1), turistička naselja (T2).
7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene
koja je i predviđena ovim Prostornim planom.
8. Građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće, stambene građevine i
višestambene građevine.
9. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene
(garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice i
sl.).
10. Manje građevine gospodarske-obrtničke namjene jesu građevine s pretežno
zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl.
djelatnostima.
11. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici,
pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih
proizvoda, alata, i sl.
12. Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje,
kokošinjci, kunićnjaci i sl.
13. Suteren: dio građevine koji je ukopan najmanje sa tri strane u teren, s
time da je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1 metar iznad najniže
kote terena neposredno uz građevinu. Vidljivo pročelje visine je najviše 3,0 m.
14. Podrum: dio građevine sa svih strana ukopan u okolni teren, s time da je
kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1 metar iznad najniže kote
terena neposredno uz građevinu; dio građevine iz točke 13. ovog članka koji je
namijenjen garažiranju vozila tretira se također kao podrum.
15. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca
posljednje etaže građevine. Najveća visina nadozida je 150 cm.
16. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja građevina osnovne namjene, pomoćnih građevina te ostalih građevina
prema odredbama ovog Prostornog plana.
17. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu,
uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao
okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i
parkirališne površine.
18. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto)
izgrađene površine i površine građevne čestice.
19. Nivelacijska kota građevine je kota najviše 100 cm iznad najviše kote
terena neposredno uz građevinu; kod građevina sa suterenom sa vidljivim
pročeljem do 3 metra, nivelacijska kota je kota poda suterena.
20. Visina građevine (V) - visina koja se mjeri od nivelacijske kote do
najviše točke građevine (sljemena u slučaju kosog krovišta).
21. Lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske,
klimatske, komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje i sl. u krugu
cca 100 m).
22. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.
23. Građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela
pročelja prema čestici javne površine.
24. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje
ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu
zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.
25. Uređena morska plaža - (UPL) unutar ili izvan naselja je nadzirana i
pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i
osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog
prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi kabine i sanitarni
urađaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen
s morske strane.
26. Prirodna morska plaža - unutar ili izvan naselja je nadzirana i
pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno
očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.
27. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:
- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište,
koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne
dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.
- II.A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno
uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i
osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta,
priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na
način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do
izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak na septičku jamu za manju
građevinu kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša
dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem.
- II.B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno
uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu,
direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na
niskonaponsku električnu mrežu, priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu
javnu mrežu odvodnje otpadnih
voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s
pročiščivaćem.
- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE LOVRAN
Članak 4.
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom
prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u
mj. 1:25.000.
(2) Prostor Općine Lovran, prema namjeni, dijeli se na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- vodne površine.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog
područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju
građevinska područja za površine naselja, odnosno površine izvan naselja za
izdvojene namjene.
1.1. POVRŠINE NASELJA
Članak 5.
Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja,
odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i
dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja
i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja,
kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska
namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne gospodarske građevine), površine
infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i
rekreacijske građevine te javne površine.
Članak 6.
Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja i to:
statistička naselja Liganj, Lovran, Lovranska draga, Medveja i Tuliševica.
Građevinska područja naselja unutar obuhvata zaštićenog obalnog područja(u
daljnjem tekstu ZOP-a) određena su sukladno Uredbi. To su: naselje Lovran (NA11-2),
izdvojeni dio naselja Lovran (NA 12), izdvojeni dijelovi naselja
Liganj (NA22, NA23), naselje Medveja (NA 41,
NA 42, NA 43, NA 44, NA 45),
izdvojeni dijelovi naselja Medveja: Medveja - Kali (NA 5), Medveja - Na Sele
(NA 61, NA 62, NA 63), Medveja - Kalić -
Vlašinj (NA 82), naselje Tuliševica (NA 91) i izdvojeni
dijelovi naselja Tuliševica (NA 92, NA 95).
2. Građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova pojedinog naselja
izvan obuhvata ZOP-a:
naselje Liganj (NA21), naselje Lovranska Draga (NA3) za koji se
primjenjuju odredbe Prostornog plana Parka prirode Učka (»Narodne novine« broj
24/06), izdvojeni dio naselja Medveja - Visoče (NA7), izdvojeni dio naselja
Medveja - Kalić, Vlašinj (NA 81 i NA 83) i izdvojeni dio
naselja Tuliševica (NA 93, NA 94)
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
Članak 7.
Ovim Prostornim planom određuju se slijedeće površine izvan naselja za
izdvojene namjene:
a) gospodarska namjena (K):
- poslovna zona (K) - pretežito uslužna ili pretežito trgovačka: »Labinsko«
b) ugostiteljsko-turistička namjena (T):
- zone hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, sportske, rekreativne i
zabavne te sl. namjene (T1), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Općine
Lovran: zona »Sv.Mikula« (T11 i/ili T2), zona »Vile« (T12
i/ili T2), zona »Najade« (T13 i/ili T2) u naselju Lovran, a u
naselju Medveja zona »Kamp« (T14 i/ili T2 i/ili T3), zona »Susmel«
(T15 i/ ili T2) i zona »Castelo« (T16 i/ili T2);
- zone turističkih naselja (T2) koje obuhvaćaju slijedeće zone: Lovran -
»Labinsko« (T21 i/ili T1), Liganj (T22 i/ili T1) i
Tuliševica (T23 i/ili T1);
- zona kampa (T3) koja obuhvaća zonu »Kamp« (T14 i/ ili T2 i/ili
T3) u naselju Medveja.
c) infrastrukturna namjena (IS):
- zona u Medveji (IS1).
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Članak 8.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u
funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno
obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE
Članak 9.
(1) Šumske površine razgraničene su na gospodarske šume, zaštitne šume i
šume posebne namjene.
(2) Gospodarske zone (Š1) namijenjene su za proizvodnju drva i drugih
šumskih proizvoda.
(3) Zaštitne šume (Š2) namijenjene su prvenstveno za zaštitu od erozije ili
zaštitu vodocrpilišta na Učki.
(4) Šuma posebne namjene (Š3) nalazi se unutar zaštićene prirodne baštine -
Parka prirode Učka.
1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Članak 10.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine neobrađena tla,
travnjaci i šikare.
1.6. VODNE POVRŠINE
Članak 11.
(1) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na morske površine i
vodotoke - bujice: Medeveja, Labinsko, Peharovo i Školarovo.
(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne
plohe.
(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
prometne djelatnosti (sustav morskih luka, međunarodni i unutarnji plovni
put, zona sidrenja), rekreacijska područja (plaže),
- ostale morske površine - more izvan rekreacijskih i lučkih područja,
namijenjeno tradicionalnom ribarenju i sl.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU
Članak 12.
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku
Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao
osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju
zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:
Poštanske i telekomunikacijske građevine:
- radio relejna postaja Učka,
- radijski koridor Učka - Mirkovica, Učka - Umag, Učka - Nanos (R.
Slovenija), Učka - Krk (Zidine),
- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka-Labin.
Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Građevine sustava vodoopskrbe:
- regionalni vodoopskrbni sustav.
b) Građevine sustava odvodnje:
- sustav Opatija (Ičići).
Članak 13.
Ovim Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za
Primorsko-goransku županiju:
Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Luke otvorene za javni promet:
- Lovran
Luke posebne namjene:
- planirana luka u Lovranu - luka nautičkog turizma - marina Lovran, max
kapaciteta - 200 vezova.
Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Ostale državne ceste:
- Pula - Mošćenička Draga (postojeća dionica); Mošćenička Draga - Lovran -
Opatija - čvor Matulji (planirana dionica)
Osnovne županijske ceste:
- Mošćenička Draga -Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar -
Kraljevica - čvor Šmrika.
Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima
i instalacijama:
Telekomunikacijske građevine:
- radijski koridor Učka - Rijeka
- magistralni TK kabeli II. razine: Rijeka - Labin
Građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava »Rijeka«
Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
Distribucijski dalekovod 110 kV:
- Matulji - Lovran - TE Plomin
Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- Županijska plinska mreža.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog
dijela područja
Članak 14.
(1) Na građevinskim područjima naselja na području Općine Lovran gradi se u
skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske
dokumentacije.
(2) U građevinskim područjima naselja na području Općine Lovran koja se
nalaze u ZOP-u (iz članka 6. alineja 1.) u smislu članka 45a. Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/
04) ako nije donesen urbanistički plan uređenja, ne može se graditi nova,
rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na
građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog
područja naselja površine veće od 5.000 m2.
(3) U neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u ZOP-u,
građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup na
građevnu česticu, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta
sukladno ovom Planu) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa
izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu,
na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom propisanim
planom užeg područja za odnosno naselje, odnosno neposrednom Provedbom ovog
Prostornog plana za izgrađeni dio građevinskog područja naselja.
Članak 15.
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela
predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.
(2) Izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja (u/i izvan ZOP-a)
smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj
namjeni (stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i
površine, parkovi, igrališta, uređene plaže itd.) dok je neizgrađeni dio građevinskog
područja naselja jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih
građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne
neizgrađene čestice.
(3) Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta unutar građevinskih
područja naselja na području Općine Lovran određene su u članku 181. ovog
Prostornog plana.
(4) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju
se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000. te
br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.
Članak 16.
Za izgrađene dijelove građevinskih područja NA11-2 i NA23
koji se nalaze unutar koridora planirane državne ceste Pula - Mošćenička Draga
(postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica) vrijede
odredbe članka 184.
Članak 17.
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice
građevne čestice javnih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije,
ali ne manje od 3,0 m prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za
upravljanje javnim cestama.
(2) Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar
građevinskog područja naselja može se dopustiti izgradnja građevine osnovne
namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu
mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije
između susjednih građevina osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se
graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da
je osigurana prometna sigurnost.
Članak 18.
Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina
planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama
korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.
2.2.2. Građevine stambene namjene
Članak 19.
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene
namjene, a uz nju i ostale građevine - pomoćne građevine u funkciji građevine
osnovne namjene, manje građevine gospodarsko-obrtničke namjene ili
poljoprivredne gospodarske građevine.
(2) Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i
poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei,
buffeti, ugostiteljske građevine i slično.
Članak 20.
(1) Ovim Prostornim planom građevine stambene namjene dijele se na:
a) obiteljsku kuću koja može biti slobodnostojeća ili dvojna (tipovi
gradnje),
b) stambene građevine koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a sadrže
ukupno do 4 samostalne uporabne cjeline,
c) višestambene građevine - građevine s više od 4, ali najviše 10
samostalnih uporabnih cjelina,
(2) neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar
građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada
urbanističkog ili detaljnog plana uređenja (definirano člancima 178. i 179.)
grade se:
- obiteljske kuće,
- stambene građevine s najviše do 4 samostalne uporabne cjeline.
2.2.2.1. Obiteljska kuća
Članak 21.
(1) Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća
je unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Lovran, ali ne
i naselja Lovranska Draga, za koje se primjenjuju odredbe Prostornog plana
Parka prirode Učka.
(2) Obiteljske kuće grade se unutar izgrađenog dijela građevinskih područja
naselja u ZOP-u neposrednom provedbom ovog Plana, osim u naselju Lovran, a u
skladu sa člankom 14 stavak (2) i (3) ovih Odredbi, dok se unutar neizgrađenog
dijela građevinskih područja naselja u ZOP-u grade temeljem ovim Planom
propisanog urbanističkog plana uređenja za odnosno naselje.
Članak 22.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim,
djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim
dijelovima građevinskog područja naselja:
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:
za slobodnostojeće građevine 600 m2
za dvojne građevine 400 m2
b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće
nije ograničena.
c) najmanja tlocrtna površina nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:
za slobodnostojeće građevine 80 m2
za dvojne građevine 60 m2
d) najveća dopuštena tlocrtna površina nove građevine - obiteljske kuće, te
pomoćnih građevina na građevnoj čestici iznosi 180 m2 za oba tipa
gradnje,
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
za slobodnostojeće građevine 0,3
za dvojne građevine 0,4
Iznimno, unutar cjeline »Starog grada« u Lovranu sa prisutnom izgradnjom na
regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig)
može biti i 1,0 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući
- moraju biti definirani svi pomoćni prostori.
f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
za slobodnostojeće građevine 0,6
za dvojne građevine 0,8.
Članak 23.
Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 5,5 m kada se gradi kao
jednoetažna, odnosno 8,5 m kada se gradi kao dvoetažna, mjereno od nivelacijske
kote do sljemena građevine.
2.2.2.2. Stambene građevine
Članak 24.
(1) Stambene građevine na području Općine Lovran mogu se graditi unutar svih
građevinskih područja naselja Lovran izuzev naselja Lovranska Draga (NA3).
(2) Stambene građevine unutar svih građevinskih područja naselja izvan
ZOP-a, izuzev naselja Lovranska Draga (NA3), grade se neposrednom provedbom
ovog Plana.
(3) Stambene građevine unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskih
područja ostalih naselja (u ZOP- u) grade se temeljem urbanističkog plana
uređenja, čija je obaveza izrade utvrđena ovim Planom, i u skladu sa člankom 14
stavak (2) i (3).
Članak 25.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice u
postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim
dijelovima građevinskih područja naselja:
a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambenih
građevina iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 800 m2
- za dvojne građevine 600 m2
b) Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
c) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje.
d) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine i
pomoćnih građevina na građevnoj čestici iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 240 m2
- za dvojne građevine 240 m2;
e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine 0,3
- za dvojne građevine 0,4;
f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 0,9
- za dvojne građevine: 1,2.
Članak 26.
Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 11,0 m, mjereno od
nivelacijske kote do sljemena građevine.
Udaljenost građevina stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine
od granica građevnih čestica
Članak 27.
(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način
moraju biti udaljene najmanje 4 metra od granice građevne čestice.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar zone »Starog grada«
udaljenosti od granice građevne čestice mogu biti i manje, prema lokalnim
uvjetima.
(3) Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se
jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice,
moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene najmanje 4 metra
od granice građevne čestice.
Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno
gospodarske građevine uz građevine stambene namjene - obiteljske kuće i
stambene građevine
Članak 28.
(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi
na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu
građevinu najviše kao jednoetažne.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene grade se uz
uvjet da:
visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od
visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 metra,
tlocrtna površina pomoćnih građevina nije veća od 60 m2.
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih
čestica mora biti:
ako se grade kao slobodnostojeće građevine trebaju biti udaljene najmanje
3,0 m od granice građevne čestice. Iznimno, na terenima s velikim nagibom
građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i na granici građevne
čestice, uz uvjet da najveća dopuštena visina iznosi 3,0 m,
ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici,
ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne
građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti
na toj građevnoj čestici.
(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske
namjene od regulacijskog pravca iznosi 6 metara. Iznimno, građevine se mogu
graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan
konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način
pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.
(5) Ako građevine iz stavka (1) ovoga članka imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.
(6) Kod građenja građevina gospodarske - obrtničke namjene, odgovarajući
prostor za parkiranje osigurat će se unutar građevne čestice prema normativima
navedenim u članku 121.
Članak 29.
(1) Na građevnoj čestici osim građevine stambene namjene - obiteljske kuće i
stambene građevine - mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao
jednoetažne tako da:
visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do sljemena građevine
može biti najviše 5 metara;
građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;
građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne
namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne
namjene na susjednoj građevnoj čestici;
najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3,0 metra;
udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m;
na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne
građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori;
otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine koje se izgrađuju kao dvojne,
jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu
građevinu iste namjene, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih
granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.
Članak 30.
(1) Uvjet za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina je da površina
građevne čestice iznosi najmanje 800 m2.
(2) Za građevne čestice veličine 800-1000 m2 dopušta se
postavljanje građevina veličine do 12 m2.
(3) Za građevne čestice veće od 1000 m2 dopušta se izgradnja
građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, tlocrtne površine do 30 m2.
Članak 31.
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće
graditi unutar obuhvata zaštićenog obalnog područja (ZOP-a).
(2) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja
od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12
metara, a gnojišta ne manje od 15 metara.
(3) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti
nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.
(4) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni
od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi
u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.
(5) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju
imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje.
Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za
gnojišta.
(6) Udaljenost građevina iz stavka 1. ovoga članka od građevina za opskrbu
vodom (izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih
službi.
Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene
Članak 32.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih
građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni
građevinski materi
jali moraju biti primjereni postojećem ambijentu, tj.
susjednim građevinama, naselju kao cjelini i tipologiji krajolika - primorskom
prostoru, u skladu s uobičajenim načinom građenja.
(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom
preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu
arhitekturu.
Članak 33.
(1) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna, jednovodna
ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom
krovnih ploha između 18o i 25o. Pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali
upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova
mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
(2) Izvan zone »Starog grada« u Lovranu na krovište je moguće ugraditi
krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve
energije.
(3) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja (otvorena krovišta) ili za postavu solarnih kolektora.
Uređenje građevnih čestica građevina stambene namjene
Članak 34.
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se,
u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i
oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
(2) Neizgrađeni dio građevne čestice najmanje je 40% hortikulturno uređen
visokim i niskim zelenilom.
(3) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
(4) Ograde se izrađuju do najviše 180 cm visine, a dopuštena je upotreba
svih materijala i kombinacija materijala, osim betona.
(5) Unutar centralnog područja naselja Lovran gdje nema ograđivanja, isto se
ne može provesti temeljem ovog Prostornog plana.
Članak 35.
(1) Radi očuvanja izgleda padina na strmom terenu zabranjuje se gradnja
potpornih zidova viših od 2,0 m.
(2) Iznimno ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta
može se odstupiti od odredbe iz prethodnog stavka i utvrditi i gradnja viših podzida,
uz kaskadni način izgradnje, sa najviše tri kaskade visine po 2,0 metra, uz
obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa.
(3) Podzidi se izgrađuju kao kameni zid, ili se oblažu kamenom.
2.2.2.3. Vile
Članak 36.
Kao osobitost područja Općine Lovran ovim su Prostornim planom utvrđene
slijedeće granične vrijednosti za izgradnju vila:
a) vile se mogu graditi unutar svih građevinskih područja naselja na
području Općine Lovran;
b) namjena građevine uključuje stambenu namjenu, i poslovne djelatnosti kao
prateću namjenu u sklopu koje se mogu smjestiti i ugostiteljsko - turističke
djelatnosti ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje;
c) dopušta se izgradnja bazena, tenis igrališta i sličnih
sportsko-rekreacijskih sadržaja. Predviđeni sadržaji mogu se organizirati i u
više slobodnostojećih građevina unutar građevne čestice;
d) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2;
e) najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;
f) udaljenost vile od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m;
g) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3;
h) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9.
i) najveća dopuštena visina vile iznosi 11,0 metara mjereno od nivelacijske
kote do najviše točke građevine (sljeme krova);
j) udaljenost vile od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara.
Udaljenosti se računaju od stepeništa, konzola, loggia i ostalih poluzatvorenih
istaka.
k) arhitektonsko oblikovanje građevina provodi se sukladno članku 32. i 33.
ovih Odredbi.
l) uređenje građevne čestice provodi se sukladno članku 34. i 35. ovih
Odredbi.
2.2.2.4. Višestambene građevine
Članak 37.
(1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja
naselja Lovran (NA11-2) i to posrednom provedbom, temeljem
Urbanističkih planova uređenja čija je obaveza izrade utvrđena ovim Planom.
(2) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u
prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske
radionice, prodavaonice mješovite robe i sl., kao i ugostiteljski objekti koji
ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i
koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete
stanovanja.
(2) Za izgradnju višestambenih građevina propisuje se II B kategorija
uređenosti građevinskog zemljišta.
(3) Iznimno, u slučajevima rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina
propisuje se II. A kategorija uređenosti sukladno članku 3. točka 27. alineja 2
ovih Odredbi.
Članak 38.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih
građevina:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2;
- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25.
Iznimno, unutar »Starog grada« u Lovranu najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (Kig) može biti i do 1,0;
- udaljenost višestambene građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje
6,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0,
osim iznimno, unutar »Starog grada« u Lovranu, gdje najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 4,0.
(2) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi
najmanje 4 metra.
(3) Iznimno od Odredbi stavka (1) ovog članka na građevnim česticama br.
Članak 39.
(1) Najveća dopuštena visina građevine je 13,5 metara mjereno od
nivelacijske kote do sljemena građevine.
(2) Krovišta građevine moraju biti kosa. Nagib krova je između 18o
i 22o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
Članak 40.
(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine te uređenje građevne čestice
višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 32. - 35. ovog Prostornog
plana.
(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dopuštene.
Članak 41.
(1) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano minimalno 1,5 parkirališno
ili garažno mjesto.
(2) Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici
višestambene građevine.
(3) Parkiralište se ozelenjava sadnjom stabala i ukrasnog zelenila (1 stablo
na 3 parkirališna mjesta).
(4) Garaže se mogu graditi u sklopu višestambene građevine ili kao
slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od susjednih građevina.
(5) Prenamjena garaža višestambenih građevina nije dopuštena.
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
Članak 42.
(1) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima
javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti
građene kvalitetno i racionalno.
(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar
građevinskih područja naselja koja se nalaze izvan ZOP-a i za koja nije
propisana obavezna izrada urbanističkog ili detaljnog plana uređenja
(definirano člancima 178. i 179.) grade se građevine društvene (ili javne)
namjene i tlocrtne projekcije do 200 m2 i visine do 13,5 m.
(3) Izgradnja građevina društvene (ili javne) namjene tlocrtne projekcije
veće od 200 m2 i visine više od 13,5 m moguća je isključivo unutar
građevinskih područja naselja obuhvaćenih obaveznom izradom urbanističkih
planova uređenja i temeljem istih, na površinama određenim za društvenu (ili
javnu) namjenu.
Članak 43.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina društvene
(ili javne) namjene (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije,
vjerske građevine, sportske dvorane, kina i ostale građevine) u građevinskim
područjima naselja:
a) građevine društvene (ili javne) namjene mogu se graditi unutar
građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena
prometnica širine najmanje 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za
dvosmjerni;
b) najmanja dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju građevine
društvene (ili javne) namjene iznosi 600 m2;
c) udaljenost građevine društvene (ili javne) namjene od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 8,0 m;
d) udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metra,
uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje
od pola visine (h/2) građevine;
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne
čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim
površine za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše
0,8;
f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.
Članak 44.
(1) Građevine društvene (ili javne) namjene mogu se graditi do visine od
najviše 13,5 m mjereno od nivelacijske kote do sljemena građevine.
(2) Iznimno, visina građevine može biti i veća, ali ne veća od 18,0 m.
Članak 45.
(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina društvene (ili javne)
namjene moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena
svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje.
Članak 46.
(1) Građevna čestica građevine društvene (ili javne) namjene mora biti sa
najmanje 40% površine hortikulturno uređena.
(2) Za izgradnju potpornih zidova vrijede odredbe članka 35.
(3) Na građevnoj čestici građevne društvene (ili javne) namjene potrebno je
osigurati prostor za parkiranje potrebnog broja vozila, prema uvjetima iz
članka 121.
(4) Ukoliko nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta unutar
građevne čestice, investitor je dužan osigurati parkirališna mjesta u radijusu
do najviše 500 metara od građevine društvene namjene.
2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 47.
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar
građevinskih područja naselja koja se nalaze izvan ZOP-a za koja nije propisana
obavezna izrada urbanističkog ili detaljnog plana uređenja (definirano člancima
178. i 179.) grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne
površine do 200 m2 i visine do 8,5 m.
(2) Izgradnja građevina ugostiteljsko -turističke namjene tlocrtne
projekcije veće od 200 m2 i visine više od 8,5 m moguća je
isključivo unutar građevinskih područja naselja obuhvaćenih obaveznom izradom
urbanističkih planova uređenja i temeljem istih, na površinama određenim za
mješovitu namjenu.
(3) U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu
namjenu, može se planirati i/ili graditi pojedinačna građevina za smještaj
(hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta od najviše 80 kreveta.
(4) Za pojedinačne građevine iz stavka (1) ovog članka do izgradnje sistema
odvodnje otpadnih voda, iznimno unutar izgrađenog dijela građevinskog područja,
dozvoljava se priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10
ES, dok se za veće građevine propisuje IIB kategorija uređenosti zemljišta.
(5) Građevna čestica za građevine ugostiteljsko - turističke namjene
izstavka (2) ovog članka mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je
kolnik širine minimalno 5,5 metara.
Članak 48.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim,
izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima
građevinskog područja naselja:
a) građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar
građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena
prometnica širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za
jednosmjerni promet;
b) najmanja dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene i to iz skupine hotela, pansiona, aparhotela i
sl. iznosi 800 m2;
c) Za građevinska područja naselja u ZOP-u, ostali uvjeti uređenja za
građevine iz točke a) ovog članka utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja
za odnosno naselje, sukladno Uredbi.
Članak 49.
(1) Najveća dopuštena visina građevine ugostiteljsko- turističke namjene
iznosi 8,5 m.
Članak 50.
(1) Najmanja udaljenost svih građevina od granice građevne čestice iznosi
5,0 m.
(2) Udaljenost građevine ugostiteljsko-turističke namjene od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m.
Članak 51.
(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem
ambijentu, a građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog
građenja. Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(2) Posebnu pozornost potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja građevina,
kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(3) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.
Članak 52.
(1) Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene, prema normativu 1 drvo na 3 parkirna mjesta.
(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je na građevnoj
čestici osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta u skladu s
člankom 121.
(3) Ako se garažni prostori nalaze u podrumu, ne računaju se u izgrađenost
čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno uredi kao okolni teren.
Članak 53.
(1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora se hortikulturno urediti.
(2) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila ili metala, najviše dopuštene
visine od 180 cm.
(3) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora
moguće je odrediti posebnu zonu plaže, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica
- lungomare (postojeća ili planirana).
(4) Za izgradnju potpornih zidova vrijede odredbe članka 35.
Članak 54.
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
(2) Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
2.2.5. Građevine gospodarske namjene
Članak 55.
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine
gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom,
smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu
infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
građevine poslovne namjene, poljoprivredne gospodarske građevine.
Članak 56.
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar
građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade
urbanističkog ili detaljnog plana uređenja iz članaka 178. i 179. mogu se
graditi građevine poslovne namjene tlocrtne projekcije do 200 m2 i
visine do 9,0 m.
(2) Izgradnja građevina poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 200 m2
i visine više od 9,0 m moguća je isključivo unutar građevinskih područja
naselja obuhvaćenih obaveznom izradom urbanističkih planova uređenja i temeljem
istih, na površinama određenim za mješovitu i poslovnu namjenu.
(3) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim
dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite
okoliša.
(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih
i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije
koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i
kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru
dosega negativnih utjecaja.
2.2.5.1. Građevine poslovne namjene
Članak 57.
(1) Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja
naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne
širine 5,5 metara za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za jednosmjerni promet.
(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina
poslovne namjene u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim,
neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:
a) površina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2;
Iznimno, unutar centralnog područja naselja Lovran površina građevne čestice
može biti i manja, ali ne manja od 200 m2;
b) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4;
Iznimno, u centralnom području naselja Lovran najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti može biti i veći, ali najviše 0,5, a unutar područja »Starog
Grada« u Lovranu može biti i 1,0.
c) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8;
Iznimno, u centralnom području naselja Lovran može biti i 1,0, unutar
područja »Starog Grada« u Lovranu može biti i 2,0.
Članak 58.
Visina građevine poslovne namjene mora biti u skladu s namjenom i funkcijom
građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno
od nivelacijske kote do sljemena građevine iznosi 9,0 metara. Iznimno, visina
građevine poslovne namjene može biti i veća, ali ne viša od 13,5 m.
Članak 59.
(1) Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od granice građevne
čestice iznosi 5 metara, osim iznimno u centralnom području naselja Lovran,
gdje može biti i manja, tj. moguć je smještaj građevine na granicu građevne
čestice.
(2) Udaljenost građevine poslovne namjene od regulacijskog pravca iznosi
najmanje 6,0 m.
Članak 60.
(1) Građevna čestica prema javno-prometnoj površini uređuje se sadnjom
drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
(2) Najmanje 50% površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora se
hortikulturno urediti.
(3) Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) ili u
kombinaciji sa kamenom, a ne mogu biti više od 2 metra, osim iznimno, kada je
to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
Članak 61.
(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, a prema načelima suvremenog oblikovanja
takvih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih
tehnologija građenja.
(2) Potrebno je primjeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca.
(3) Pri gradnji građevina poslovne namjene koje su dio kompleksa na jednoj
građevnoj čestici potrebno je ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom,
proporcijama, visinom, materijalima i drugim elementima).
(4) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha
određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja. Na krovište je moguće
ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te kolektore sunčeve energije (osim
unutar zone »Starog grada« u Lovranu).
Članak 62.
(1) Parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice poslovne
namjene.
(2) Parkirališne površine unutar građevne čestice treba zaštititi sadnjom
drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta).
(3) Ako se garažni prostor nalazi u podrumu, ne računa se u izgrađenost
građevne čestice. Podrum može zauzimati i 100% građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
2.2.5.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
Članak 63.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih
gospodarskih građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u
planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
a) površina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2;
b) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4;
c) najveći dopušteni koeficijent iskoritšenosti (Kis) iznosi 0,4;
d) najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,5 m.
Članak 64.
(1) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 15,0 m
od građevine stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici.
(2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m, a od granice građevne čestice najmanje 5,0 m.
2.2.6. Građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene
Članak 65.
Građevine infrastrukture na području Općine Lovran su građevine u funkciji
prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava
energetike, a građevine komunalne namjene su groblja unutar građevinskog
područja naselja. Navedene građevine grade se neposrednim provođenjem odredbi
ovog Prostornog plana.
Ostale građevine
Članak 66.
(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se reklamni panoi, urbana oprema
i privremene građevine u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
(2) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina,
potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati uz javne ili nerazvrstane
ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom
odlukom.
Rekonstrukcije građevina u građevinskim područjima naselja
Članak 67.
Rekonstrukcije postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i
ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se
nalaze unutar područja obuhvata obavezne izrade urbanističkih ili detaljnog
plana uređenja (definirano člancima 178. i 179.) moguća je u slijedećem opsegu:
- rekonstrukcija građevina u svrhu ugradnje lifta, izgradnje instalacijske
etaže, odnosno podruma (za potrebu izgradnje garaža),
rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih
gabarita,
rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada
(definiranom u članku 184. stavak (2), bez povećanja korisne površine
građevine.
Članak 68.
Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i
ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se
nalaze izvan područja obuhvata obavezne izrade urbanističkih ili detaljnog
plana uređenja, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada
zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine
propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevina.
Članak 69.
(1) Za postojeće građevine čija je građevna čestica manja od najmanjih
dopuštenih površina građevne čestice utvrđenih ovim Prostornim planom, najveći
dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent
iskorištenosti (Kis) određuje se prema vrsti građevine i odredbama
koje vrijede za izgradnju nove građevine.
(2) Za postojeće građevine tlocrtne površine manje od površina utvrđenih
ovim Prostornim Planom, dopušta se rekonstrukcija, uz zadržavanje postojeće
namjene.
(3) Za promjenu vrste krova, dogradnju kosog krova i prilikom prenamjene
tavanskog prostora u stambeni vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.
Članak 70.
(1) Dopušta se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina,
prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela i odredbama ovog Prostornog
plana.
(2) Stanje građevine i ruševine u smislu stavka (1.) ovoga članka utvrđuje
se izvatkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i, po potrebi,
arhivskom građom.
Priključivanje građevina u građevinskim područjima naselja na komunalnu
infrastrukturu
Članak 71.
(1) Do izgradnje sistema odvodnje otpadnih voda, iznimno unutar izgrađenog
dijela građevinskog područja naselja, dozvoljava se priključak na septičku jamu
za manju građevinu kapaciteta do 10 ES, dok je za veći kapacitet obvezna
izgradnja zasebnog uređaja uz izgradnju bio diskova i sl.
(2) Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu
utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
Članak 72.
U smislu ovoga Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih
područja naselja su:
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- područja i građevine izvan građevinskog područja.
2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
Članak 73.
(1) Ovim Prostornim planom određene su površine izvan naselja za izdvojene
namjene. Nova izgradnja u površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća
je samo temeljem planova užih područja - urbanističkih planova uređenja što je
određeno člankom 178. ovog Prostornog plana.
(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za
parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju
osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.
(3) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim
planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena
površina«, u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, u mjerilu
1:5000.
(4) Iznimo, od stavka (1) ovog članka, dozvoljava se izgradnja
infrastrukturnih i komunalnih građevina, rekonstrukcija i adaptacija postojećih
građevina te uređenje rekreacijskih i parkovnih površina koje upotpunjuju i
obogaćuju osnovne sadržaje neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenog
dijela građevinskog područja.
(5) Obuhvati planova iz stavka (1) ovog članka određeni su na kartografskim
prikazima br. 3.c »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora; područja
primjene planskih mjera zaštite« u mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja«
u mj. 1:5000.
Članak 74.
Ovim Prostornim planom određene su površine izvan naselja za slijedeće
izdvojene namjene:
gospodarska namjena - poslovna,
ugostiteljsko-turistička namjena,
infrastrukturna namjena.
2.3.1.1. Površina gospodarske namjene
Članak 75.
(1) Ovim Prostornim planom određena je površina za izgradnju gospodarskih sadržaja
poslovne namjene (pretežito uslužne ili pretežito trgovačke) na lokaciji
»Labinsko».
(2) U zoni poslovne namjene isključeni su svi sadržaji koji mogu uzrokovati
nepovoljan utjecaj na okoliš.
(3) Površina zone »Labinsko« iznosi 3,18 ha, a u cijelosti je neizgrađena.
(4) Detaljna namjena površina i uvjeti smještaja građevina u zoni »Labinsko«
utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene
»Labinsko« (UPU 3).
Članak 76.
U zoni poslovne namjene »Labinsko« utvrđuju se slijedeće granične
vrijednosti za izgradnju građevina:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 600 m2. Širina
građevne čestice ne može biti manja od 20 metara;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,8;
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m, mjereno od nivelacijske
kote do najviše točke građevine.
Ostali uvjeti za izgradnju garađevina u zoni poslovne namjene odrediti će se
Urbanističkim planom uređenja sukladno Uredbi.
Članak 77.
(1) Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m.
(2) Na površini poslovne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene
graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za
manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, površine i građevine za sport i
rekreaciju te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa. Ostale
građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela građevne čestice.
Iznimno, izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati
potporni zidovi, prostori za manipulaciju te komunalne građevine i uređaji.
Članak 78.
(1) Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima
suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu
suvremenih tehnologija građenja.
(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
(3) Vrsta pokrova i broj streha
određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.
(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te
kolektore sunčeve energije.
Članak 79.
(1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih
cjelina) grade se od kamena, opeke, metala, drva ili kombinacijom tih
materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 1,8
metara.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je do 2 metra.
(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to
potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Članak 80.
(1) Najmanje 30% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je
urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim
vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama,
posebice prema česticama druge namjene, treba urediti kao pojaseve zaštitnog
zelenila iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što
većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj
čestici.
(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim
elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i
drugim elementima.
Članak 81.
(1) Parkirališta na površini poslovne namjene rješavaju se unutar građevne
čestice, prema normativima iz članka 121.
(2) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(3) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne namjene treba omogućiti
internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema
važećim zakonima i propisima.
2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 82.
(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati i svi
prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine
te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.
(2) U sklopu građevne čestice moguće je predvidjeti jedan stambeni prostor
najveće dopuštene tlocrtne površine 120 m2.
(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim
planom obuhvaćaju:
- hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, ugostiteljske, športske,
rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),
- turistička naselja (T2) i
- kamp (T3).
(4) Za zone ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se II B kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta.
(5) Površine iz stavka (3) ovog članka širine veće od 500 m uz obalu mora,
moraju imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.
(6) Najmanje 40 % površine svake građevne čestice ugostiteljsko turističke
namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(7) Smještajna građevina i svi potrebni sadržaji kojima se definira takav
objekt prema posebnom propisu u izdvojenom građevinskom području
ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planiraju se izvan pojasa
najmanje 100 m od obalne crte
Smještajni kapaciteti (T1)
Članak 83.
(1) Na području Općine Lovran predviđena su sljedeća građevinska područja za
izgradnju hotela s pratećim sadržajima i depadansi hotela (T1).:
- Lovran: - zona »Sv. Mikula« - T11 i/ili T2, površine 4,00 ha,
pretežito izgrađena,
kapaciteta do 250 kreveta,
- zona »Vile« - T12 i/ili T2, površine 6,87 ha, izgrađena,
kapaciteta do 600 kreveta,
Sastavni dio turističke zone »Vile«- T12 i/ili T2 je uređena
plaža »Kvarner« - UPL1-2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela
uređene plaže - UPL1-2 odredit će se urbanističkim planom uređenja.
- zona »Najade« - T13 i/ili T2, površine 2,73 ha, izgrađena.
kapaciteta do 300 kreveta,
Sastavni dio ugostiteljsko - turističke zone »Najade« - T13 i/ili
T2 je i planirana je luka nautičkog turizma - marina maksimalnog kapaciteta 200
vezova. Kopneni i razgraničenje morskog dijela luke nautičkog turizma - marine
Lovran odredit će se urbanističkim planom uređenja.
Sastavni dio dijela turističke zone »Najade« - T13 i/ili T2 je
uređena plaža - UPL2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela uređene
plaže - UPL2 odredit će se urbanističkim planom uređenja.
- Medveja: - zona »Kamp« - T14 i/ili T2 i/ili T3, površine 8,00
ha, pretežito izgrađena,
kapaciteta do 900 kreveta,
- zona »Susmel« - T15 i/ili T2 površine 0,69 ha, pretežito
neizgrađena,
kapaciteta do 50 kreveta,
- zona »Castelo« - T16 i/ili T2, površine 3,00 ha, pretežito
izgrađena.
kapaciteta do 200 kreveta,
Sastavni dio turističke zone »Castelo« - T16 i/ili T2 je uređena
plaža »Medveja« UPL5-2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela
uređene plaže - UPL5-2 odredit će se urbanističkim planom uređenja.
(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina smještajnih kapaciteta
(T1) su slijedeći:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, i to iz skupine hotela s pratećim sadržajima
i depadansi hotela znosi 800 m2;
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni,
terase i sl.
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,
- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi
najmanje 4,0 m.
- najveća dopuštena visina građevine je 13,5 metara, mjereno od nivelacijske
kote do najviše točke građevine.
(3) Ostali uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko- turističke namjene u
zonama iz stavka (1) ovog članka određeni su člankom 82. ovih Odredbi, te
Urbanističkim
Planom uređenja propisanim za odnosnu zonu sukladno Uredbi.
(4) Zone smještajnih kapaciteta u Lovranu (T11 i/ili T2, T12
i/ili T2 i T13 i/ili T2) obuhvaćene su obaveznom izradom
Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1), a zone u Medveji (T14
i/ili T2 i/ili T3, T15 i/ili T2, T16 i/ili T2) obaveznom
izradom Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU 2).
Članak 84.
Na prostoru zone hotela s pratećim sadržajima, u Medveji (T14
i/ili T2 i/ili T3) planira se izgradnja:
- manjih smještajnih kapaciteta (hotel i depadanse hotela),
- bazena sa morskom vodom, uz potrebne prateće sadržaje kao što su
sanitarije, tuševi, garderobe i sl.,
- ugostiteljskih sadržaja (restoran, slastičarnice i sl.),
- trgovačkih sadržaja (manje trgovine sa sportskom opremom i dr.),
- sportsko-rekreativnih sadržaja kao što su igrališta za badmington, stolni
tenis, kuglana, skakaonice, tobogan, čamci, ronjenje i sl.,
- sve potrebne komunalne i urbane opreme (klupe, rasvjeta, popločenja i
dr.),
- parkirališnih površina, a u neposrednoj blizini smještena je i donja
stanica žičare za Učku.
Turistička naselja (T2)
Članak 85.
(1) Na području Općine Lovran određena su sljedeća turistička naselja:
- Lovran - zona »Labinsko« - T21 i/ili T1, površine 14,00 ha,
pretežito neizgrađena,
kapaciteta do 700 kreveta
- Liganj - T22 i/ili T1, površine 7,00 ha, pretežito neizgrađena,
kapaciteta do 200 kreveta
- Tuliševica - T23 i/ili T1,površine 9,00 ha, pretežito
neizgrađena.
kapaciteta do 200 kreveta
- Medveja - zona »Kamp« - T14 i/ili T2 i/ili T3, površine 8,00
ha, pretežito izgrađena
Maksimalni kapaciteti za ovu zonu izneseni su u prethodnoj točki »Smještajni
kapaciteti (T1)«
(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u turističkom naselju
»Labinsko« (T21 i/ili T1) i »Kamp« (T14 i/ ili T2 i/ili T3) su slijedeći:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m mjereno od nivelacijske
kote do najviše točke građevine;
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m;
- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi
najmanje 4,0 m.
- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi
okolnom prostoru.
(3) Za zonu turističkog naselja »Labinsko« u Lovranu (T21 i/ili
T1) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 4), a za
zonu u Medveji (T14 i/ili T2 i/ili T3) obaveznam izrada Urbanističkog plana
uređenja Medveje (UPU 2).
Članak 86.
(1) Turistička naselja »Liganj« (T22 i/ili T1) i »Tuliševica«
(T23 i/ili T1) namijenjena su prvenstveno razvitku agroturizma.
(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u zonama turističkih
naselja »Liganj« i »Tuliševica« su sljedeći:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,5;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m mjereno od nivelacijske
kote do najviše točke građevine;
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 10,0 m;
- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi
najmanje 6,0 m;
- elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski
izraz Lovranščine, tj.one moraju biti tipološki usklađene s tradicijskim
načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje.
(3) Za turistička naselja »Liganj« i »Tuliševica« propisuje se obavezna
izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 5 i UPU 6).
(4) Za građevine iz članka 85. i 86. ovih Odredbi građevna čestica se
formira za pojedinu prostornu cjelinu u skladu s prostorno planskim rješenjem
iz Urbanističkog plana uređenja. Prostorna cjelina je površina omeđena javnom
kolnom i/ili pješačkom prometnicom i ili površinom neke druge namjene.
Kamp (T3)
Članak 87.
Temeljem isparavka usklađenja PPŽ Primorsko-goranske županije u zoni T14 -
Kamp (Medveja), moguća je gradnja i uređenje postojećeg kampa, hotela s
pratećim sadržajima (trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne
te slične namjene) (T14) i turističkog naselja (T2).
2.3.1.4. Površina infrastrukturne namjene
Članak 88.
(1) Ovim je Prostornim planom određena površina infrastrukturne namjene
»Medveja« (IS), u zaleđu uvale »Medveja«, površine 0,34 ha.
(2) Područje iz stavka (1) ovog članka namijenjeno je izgradnji donje
stanice žičare za Učku i parkirališne površine.
(3) Namjena površina i uređenje prostora zone utvrdit će se Urbanističkim
planom uređenja Medveje (UPU 2).
2.3.2. Područja i građevine izvan građevinskog područja
Članak 89.
(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a
izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.
veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog
područja.
(2) Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih
područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja do najvećih
vrijednosti dopuštenih ovim Prostornim planom za obiteljsku kuću, pod uvjetom
da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.
(3) Nije dopuštena prenamjena
postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u
građevine stambene namjene.
Članak 90.
(1) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na
gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne
mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.
(2) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i
zahvata u prostoru jesu:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,
građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (priključak na sustav vodoopskrbe
ili cisternu), odvodnju i energetski sustav (plinski spremnik, električni
agregat i sl.).
»Izgradnja građevina unutar ZOP-a utvrđena je člankom 5. i člankom 8.
Uredbe. U ZOP-u nije dozvoljena gradnja pojedinačne ili više građevina
namijenjenih za:
- istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,
- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
- skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena,
- vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu
opremu i sl.) izvan građevinskog područja osim za prijavljeno gospodarstvo i
pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom
parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2
i udaljene najmanje 300 m od obalne crte),
- privez izvan građevinskog područja,
- sidrenje, ako smještaj sidrišta (posebno obilježen morski akvatorij s
mogućom opremom za sigurno sidrenje plovila) nije objavljen u službenim
pomorskim publikacijama,
- uzgoj plave ribe
U ZOP-u nije dopušteno izvan građevinskog područja planirati luke nautičkog
turizma niti planirati niti izvoditi radove nasipavanja obale.
Članak 91.
Izvan građevinskog područja mogu se graditi zahvati i građevine na
površinama za koje se ne određuju građevinska područja, kao što su:
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne te građevine
potrebne za infrastrukturno i sadržajno uređenje plaže, itd.),
građevine rekreacijske namjene izvan ZOP-a,
rekreacijsko područje - kamp Tisva (Rakarovac),
rekreacijsko područje - uređene i prirodne plaže,
gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
(izvan ZOP-a),
planinarski domovi, skloništa i sl. (izvan ZOP-a).
Članak 92.
(1) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine
infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti te rekreacijske namjene, uređene i prirodne plaže izvan građevinskog
područja, skloništa za planinare i sl. građevine.
Građevine infrastrukture
Članak 93.
(1) Građevine infrastrukture su građevine u funkciji prometnog sustava,
sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u
infrastrukturne koridore.
(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i
infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovoga Prostornog plana.
Građevine rekreacijske namjene
Članak 94.
(1) Građevine rekreacijske namjene su građevine u kojima se mogu odvijati
djelatnosti koje su funkcionalno vezane za područja s posebnim klimatskim
uvjetima, ljepotom krajolika i sl.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6.
(3) Najveći broj etaža su dvije etaže, s mogućnosti izgradnje potkrovlja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se u najvećoj mogućoj mjeri
prilagoditi postojećem ambijentu.
Članak 95.
(1) Izvan građevinskog područja Prostornim planom Parka prirode Učka planira
se urediti i rekreacijska zona Tisva (Rakarovac), uz primjenu građevinskih
zahvata, ali ne i izgradnju građevina visokogradnje. Dopušteno je postavljanje
prenosivih kioska i sličnih naprava.
(3) Rekreacijsaka zona Tisva prikazana je simbolom na kartografskom prikazu
br. 1 »Korištenje i namjena površina«, kao izgradnja izvan građevinskog
područja.
Članak 95.a
Rekreacijsko područje - uređene i prirodne plaže
(1) Rekreacijska područja - obuhvaćaju obalni pojas širine 300 metara unutar
kojeg se nalaze uređene i prirodne plaže. Namijenjen je kupanju, a na uređenim
plažama i sportovima na vodi.
(2) Lokaliteti uređenih plaža prikazani su simbolom UPL i utvrđeni su
kartografskim prikazom 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000,
te u mj. 1:5000 na kartografskim prikazima 4 »Građevinska područja«.
(3) Plaže se sastoje od kopnenog dijela i dijela akvatorija širine cca 150
m.
Kopneni dio plaža nalazi se:
1. U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene iz
članka 83 ovih Odredbi.To su slijedeće uređene plaže (UPL):
- dio plaže»Medveja« UPL5-2 uz T16 i/ili T2,
plaža»Peharovo« UPL2 uz dio T13 i/ili T2
i dio plaže »Kvarner« UPL1-2 uz dio T11 i/ili T2.
2. Izvan građevinskog područja, tj. uz građevinska područja naselja i
ugostiteljsko turističke namjene To su:
- Uređene plaže - UPL:
Lovran: - »Kvarner« - dio UPL1-1 uz dio T11 i/ili T2,
T12 i/ili T2 i naselje Lovran- postojeće,
Tuliševica: - »Labinsko« - UPL3 uz T2 i/ili T11 -
planirano
Medveja: - »Susmel« - UPL4 uz T15 i/ili T2 i dio
naselja Medveja (NA41) - planirana.
»Medveja« - UPL5-3 - uz dio naselja Medveja (N42)
postojeće,
(4) Plaže iz stavka (3) točka 1. ovog članka obuhvaćene su obveznom izradom
urbanističkih planova uređenja propisanih za građevinska područja naselja i
površina ugostiteljsko-turističke namjene, što je određeno člankom 178. ovih
Odredbi. Urbanistički plan uređenja odrediti će razgraničenje plaža na kopnu i
na moru. Do donošenja urbanističkih planova, ovim Prostornim planom omogućuje
se uređenje, održavanje ili sanacija plaže (dohranjivanje žala, obnova
postojećih te betoniranje novih betonskih ili
kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim
rješenjem mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.) obvezna je izrada
procjene utjecaja na okoliš.
(5) Zone uređenih plaža izvan građevinskog područja iz stavka (3) točka 2.
ovog članka utvrđene su kartografskim prikazom 3B »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj 1:25000.
(6) Uređene plaže iz stavka (3) točka 1. ovog članka uređivati će se
neposrednom provedbom Plana u skladu sa Uredbom i općim uvjetima kako slijedi:
- moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa
gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.)
- moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa,
kabina i sanitarnih uređaja, odgovarajućeg parkirališta.
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća
pristupni put, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na
vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i
javnih poduzeća,
- moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta
za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom.
- plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S
morske strane mora biti označena i zaštićena,
- površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sportskim sadržajima više od
30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno
zelenilo,
- potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog
prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za
ulaz/izlaz u more.
(7) Uređene plaže iz stavka (3) točka 2. ovog članka uređivati će se
neposrednom provedbom Plana u skladu sa Uredbom i općim uvjetima kako slijedi:
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća
pristupni put, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na
vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i
javnih poduzeća,
- moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa
gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.) najviše do 20
% od ukupne kopnene površine plaže,
- nije moguća izgradnja čvrstih građevina izuzev izgradnja građevina za
infrastrukturno opremanje plaže i to: tuševa, kabina i sanitarnih uređaja -
ukupne površine do 100 m2 te odgovarajućeg parkirališta.
Najveća dopuštena visina građevine za infrastrukturno opremanje plaže iznosi
jednu etažu odnosno ne smije prelaziti 3,0 m do vijenca građevine,
Krov može biti dvostrešan ili ravan između 18o- 20o.
Krovni pokrov kosog krova - kupa kanalica ili mediteran crijep (na konstrukciju
se postavlja bez nadozida) ,
Oblikovanje građevine i materijali moraju biti sukladni lokalnim uvjetima,
Komunalna opremljenost građevine - IIB kategorija.
- moguće je postavljanje montažnih kioska za izdavanje hrane i pića,
spremišta za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom -ukupne površine do
25 m2,
- plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S
morske strane mora biti označena i zaštićena,
- potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog
prirodnog obilježja s mogućnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za
ulaz/izlaz u more.
(8) - Prirodna plaža
- Mora biti označena, nadzirana i pristupačna sa kopnene i/ili morske
strane.
- Potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog
prirodnog obilježja.
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
Članak 96.
(1) Izvan građevinskog područja na području koje je udaljeno od obalne crte
više od 1000 m mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti, pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađen
kolni prilaz širine najmanje 3,0 m i to:
- gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju i sl.,
- staklenici, plastenici i sl. građevine.
(2) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite
okoliša i očuvanja krajobraza.
(3) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje
izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.
(4) Već izgrađene gospodarske građevine (»dvori«) mogu se rekonstruirati u
postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski).
(2) Izgradnja pojedinačnih ili više građevina izvan građevinskog područja
namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve i
poljoprivrednu opremu i sl.) nije moguća na području udaljenom do 1000 m od
obalne crte.
(3) Izvan građevinskog područja, u pojasu 1000 m od obalne crte, gradnja u
funkciji poljoprivrednih djelatnosti moguća je isključivo za prijavljena
obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih
usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha, građevina
mora biti prizemna, ukupne površine do 200 m2, i udaljene najmanje
100 m od obalne crte.
Članak 97.
(1) Gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju mogu se
graditi na području koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m, temeljem
slijedećih kriterija:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za
državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane
ceste,
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4.
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,4.
(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se
planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za
razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.
(3) Udaljenosti građevina iz stavka (1) ovog članka od građevinskog područja
naselja ne mogu biti manje od onih iskazanih u slijedećoj tablici:
|
Broj uvjetnih grla:
|
Minimalna udaljenost (m):
|
|
5-10
|
70
|
|
10-15
|
100
|
|
16-100
|
150
|
|
101-300
|
300
|
Članak 98.
(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na
poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja dozvoljava se
ako se najmanje 80 % površine obrađuje jednom ili više kultura (voće ili
povrće, cvijeće i dr).
(2) Najmanja dopuštena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,6.
(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi
0,6.
(4) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.
Planinarski domovi, skloništa i sl.
Članak 99.
(1) Na području Općine Lovran izvan građevinskog područja mogu se graditi i
planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u
funkciji lova, lugarnice i slične građevine.
(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem
slijedećih kriterija:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m2 za građevine
lova, lugarnice i slične građevine, odnosno 500 m2 za planinarske
domove,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena
visina iznosi 11,0 m,
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5 za
građevine lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove.
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0
za građevine lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,6 za planinarske
domove.
(3) Lokacije za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka na području
Parka prirode Učka odrediti će se Prostornim planom Parka prirode Učka.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
3.1. Šumarstvo
Članak 100.
(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na
načelu održivog gospodarenja.
(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Općine Lovran
podrazumijeva uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti,
sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile
gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.
(3) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite
prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske
struke, u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šume i održavanja ekološke
ravnoteže.
(4) Gospodarenje šumama unutar Parka prirode Učka treba biti u skladu sa
smjernicama i mjerama za gospodarenje šumama posebne namjene.
3.2.Poljoprivreda
Članak 101.
(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Općine
Lovran temelji se na obiteljskom gospodarstvu. Osnovne djelatnosti su
ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, mediteransko voćarstvo,
cvjećarstvo, vinogradarstvo i morsko ribarstvo.
(2) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti
konvencionalnu, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. Ekološka
(organska, biološka) poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja bez primjene
mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna
poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije,
agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i pasmina
postiže visoke prinose.
3.3. Ugostiteljstvo i turizam
Članak 102.
(1) Obalno područje Općine Lovran predstavlja ugostiteljsko-turističko
područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s
dopunjujućim djelatnostima.
(2) Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je, osim u građevinskim
područjima naselja i na površinama izvan naselja za izdvojene namjene
(smještajni kapaciteti, turistička naselja).
(3) Nove smještajne kapacitete treba ostvariti kroz izgradnju srednjih i
manjih objekata, koji će u ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod.
Prostorni razvoj ove djelatnosti treba ići u dva pravca:
- povećanje i poboljšanje strukture ponude smještajnih kapaciteta u korist
kvalitetnih objekata a na štetu komplementarne ponude,
- obogaćivanje turističke ponude kroz infrastrukturno opremanje i bogatiju izvanpansionsku
potrošnju, a time i produljivanje turističke sezone.
(4) Uređenje i izgradnju turističkih sadržaja potrebno je planirati i
provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost
prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.
(5) Prostorni plan Parka prirode Učka određuje u području Tisva kamp u
prirodi. Zona kampa Tisva prikazana je simbolom na kartografskom prikazu br. 1
»Korištenje i namjena površina«, kao izgradnja izvan građevinskog područja.
3.4. Ostale gospodarske djelatnosti
Članak 103.
Postojeće zone malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se
racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih sadržaja treba temeljiti
na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme,
opremanja i uređenja zemljišta.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
4.1. Predškolsko i školsko obrazovanje
Članak 104.
(1) Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i
razvitka sustava društvenih djelatnosti:
predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih
ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina
od javnog interesa.
(2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz stavka (1). ovoga
članka određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih
zakona i standarda.
(3) Gradnja novih građevina društvene namjene moguća je pod uvjetima
određenim člancima 42-46. ovog Prostornog plana.
(4) Mreža sadržaja javnih funkcija prikazana je na kartografskom prikazu br.
1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.
Članak 105.
Kolni i pješački pristup građevinama i površinama društvene djelatnosti
potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 106.
(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola
(središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija
gravitacijska područja za svaku građevinu.
(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem
pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:
- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,
- za osnovne škole 10,5%.
(3) Prilikom određivanja lokacije mora se osigurati dostupnost i sigurnost
prilaza.
(4) Na području Općine Lovran od važnosti je i razvoj visokog školstva,
kojeg je potrebno i nadalje stimulirati.
4.2. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Članak 107.
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivati će se i
adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i ograničenjima.
(2) Građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti graditi će se unutar
građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na
način da pridonose kvaliteti života u naselju.
(3) Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika.
4.3.Sport i rekreacija, vjerske građevine
Članak 108.
(1) Građevine i površine za sportsko-rekreacijsku namjenu smještaju se
unutar građevinskog područja naselja te izvan građevinskog područja.
(2) Unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih
sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana).
(3) Izvan građevinskog područja naselja moguće je graditi i uređivati
pješačke, biciklističke, trim staze, staze za jahanje i sl., sukladno
obilježjima prostora i lokalnim uvjetima.
(4) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u
građevinskim područjima naselja.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 109.
(1) Površine infrastrukturnih sustava određuju se:
- površinama predviđenim za infrastrukturne koridore, smještene uzduž
pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se
obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima,
- površinama predviđenim za infrastrukturne građevine, namjenjene smještaju
uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti
infrastrukturnog sustava na:
- površine za građevine prometa i građevine veza, koje mogu biti kopnene
(ceste), pomorske (luke) i zračne (helidrom).
- površine za građevine telekomunikacije i pošte,
- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata
(električna energija, plin).
(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za
infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno.
Članak 110.
(1) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora u sljedećoj su
tablici:
(2) Površine za infrastrukturne
građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a
razgraničuju se na slijedeće namjene:
1. Prometni sustav
a) morske luke
- luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja u Lovranu i
lokalnog značaja u Medveji,
- luka posebne namjene - luka nautičkog turizma - marina maksimalnog
kapaciteta 200 vezova
b) zračne luke (ostale zračne luke - helidrom),
c) žičara za Učku.
2. Površine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat i prijenos vode, te
odvodnju oborinskih i otpadnih voda,
3. Površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos podataka (električna
energija i plin).
Članak 111.
(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava
kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),
- sustav telekomunikacija i pošte,
- vodnogospodarski sustav,
- energetski sustav.
(2) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja
prikazan je u člancima 12. i 13. ovog Prostornog plana.
(3) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom
prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi
i mreže«, u mjerilu 1:25.000.
5.1. Prometni sustav
Članak 112.
Ovim Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju
osnove kopnenog, pomorskog i zračnog sustava.
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovna infrastruktura
Članak 113.
(1) Ovim Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica koju na
području Općine Lovran čine:
- državne ceste,
- županijske ceste,
- lokalne ceste.
(2) Za gradnju prometnica iz stavka (1) ovog članka čuvaju se planski
koridori širina određenih u tablici članka 110.
Državne ceste
Članak 114.
(1) Prostornim planom utvrđen je koridor ostale državne ceste Pula-M.
Draga-(postojeća dionica)-Opatija-čvor Matulji (planirana dionica),
tj.obilaznice Opatijske rivijere, širine 100 m.
(2) Ostala državna cesta Pula-M. Draga-(postojeća dionica)-Opatija-čvor
Matulji (planirana dionica) planira se izgraditi kao prometnica - brza cesta sa
dva prometna traka (2 x 3,5 m) na cijeloj dužini trase na području Općine
Lovran.
(3) Povezivanje na sustav postojećih prometnica ostvarit će se preko čvora
Lovran, planiranog na granici područja Općine Lovran i Grada Opatije. Postojeće
raskrižje treba rekonstruirati kao četverokrako sa podizanjem nivelete ceste.
(4) Deniveliranim prijelazima potrebno je riješiti prijelaz ostale državne
ceste sa postojećom prometnom mrežom.
Županijske ceste
Članak 115.
(1) Županijske ceste na području Općine Lovran su:
- Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka- Kostrena - Bakar -
Kraljevica - čvor Šmrika (postojeća državna cesta, koja nakon izgradnja
obilaznice Opatijske rivijere postaje županijska cesta),
- spojna cesta od čvora Lovran do središnjeg dijela Lovrana (po postojećoj
trasi) sa planiranim dijelom (tkz. »Nova cesta«) do obalne prometnice
Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka- Kostrena - Bakar -
Kraljevica - čvor Šmrika. Širina koridora planiranog dijela »Nove ceste« iznosi
70 m.
(2) Za postojeće županijske ceste, odnosno njihove pojedine dijelove,
potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.
Lokalne ceste
Članak 116.
(1) Sustav lokalnih cesta na području Općine Lovran čine ceste:
- Dobreć - Lovran centar (postojeća),
- Liganj - Lovran (postojeća),
- cesta koja se kod Poklona odvaja od postojeće županijske ceste za Učku i
vodi do područja sportsko-rekreacijske namjene »Rakarovac« (planirana),
- cesta prema Dobreću (planirana po trasi šumskog puta),
- cesta oko zone ugostiteljsko-turističke namjene u Medveji (planirana), sa
spojem na cestu Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka-
Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika.
(2) Za postojeće lokalne ceste planira se reguliranje odvodnje, ugradnja
odbojnika, mjestimične rekonstrukcije i proširenja. Potrebno je urediti sva
križanja i poboljšati prometnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
(3) Od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih
protupožarnih putova.
Članak 117.
(1) Minimalna širina za planirane lokalne ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni
promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.
(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta širina može iznositi
manje od 4,5 m odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava
obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.
(3) Ako je postojeća lokalna cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni
promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od
osi ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje na 4,5 ili 5,5 m.
Članak 118.
(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće
ili planirane javne prometnice.
(2) Neposredan pristup građevine stambene namjene na javnoprometnu površinu
mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m. Iznimno, unutar izgrađenog
dijela građevinskog područja naselja pristup do postojećih građevina stambene
namjene (samo obiteljska kuća i stambena građevina) može se osigurati i
kolno-pješačkim putem
širine najmanje 3,0 m, a najviše duljine 50,0 m, te
pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, a najviše duljine 50,0
m.
(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti
tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica
nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te
čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.
(4) Postojeća stubišta, putovi i prolazi, kao vertikalne veze unutar jednog
ili više naselja trebaju se zadržati, a planovima užih područja potrebno je
predvidjeti i prostore za izgradnju novih.
Članak 119.
(1) Na dijelovima gdje ceste ulaze u već izgrađenu strukturu naselja
(zgrade, javne površine i sadržaji) mora se osigurati razdvajanje pješaka od
prometa vozila, gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama na kolovozu i zaštitnim
ogradama.
(2) Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu je 1,25 m, a
za jednostrani nogostup 1,80 m.
5.1.1.2. Obalna šetnica - lungomare
Članak 120.
(1) Prostornim planom predviđeno je kontinuirano vođenje obalne šetnice -
lungomare duž cijele obale na području Općine Lovran.
(2) Pojedini dijelovi te šetnice već su izgrađeni, a urbanističkim,
planovima uređenja koji će se izrađivati za naselja odnosno zone
ugostiteljsko-turističke namjene na obali potrebno je predvidjeti točnu trasu,
način uređenja i opremanja te šetnice, te prateće sadržaje.
(3) Na svakih 100 metara dužine obale, odnosno obalnog pješačkog puta, mora
se omogućiti barem jedna poprečna pješačka veza s prostorima u zaleđu obale.
5.1.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
Članak 121.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici
građevine, prema slijedećim normativima:
|
Namjena prostora u građevinama
|
Broj parkirališnih ili garažnih
mjesta
|
Jedinica
|
|
stanovanje
|
1 - 2 mjesta
|
stan
|
|
trgovine
|
1 mjesto
|
10 m2 površine
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
1 mjesto
|
15 m2 površine
|
|
restorani i kavane
|
1 mjesto
|
4 sjedećih mjesta
|
|
gospodarska namjena
|
1 - 2 mjesta
|
4 zaposlenika
|
|
hoteli, pansioni, moteli
|
min. 1 mjesto
|
2 ležaja
|
|
sportska dvorana s igralištem
|
1 mjesto
|
20 sjedećih mjesta
|
|
škole, predškolske ustanove
|
1 mjesto
|
3 zaposlenika
|
Članak 122.
(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s
različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste
i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.
(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik
prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i
drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to
omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i
prolazima za pješake i invalide.
(3) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti
u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.
Članak 123.
(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz
članka 121. ovoga Prostornog plana, odnosno prema odredbama urbanističkih
planova uređenja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.
(2) Za trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje
lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome
je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog
prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu
prometnicu.
(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje
5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto
na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Žičara za Učku
Članak 124.
(1) Širina koridora žičare određenog ovim Prostornim planom iznosi 100
metara, a sama žičara mora se izvesti bez većih prosjeka na površinama šuma.
(2) Trasa žičare prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i
namjena površina«, mj. 1:25.000.
5.1.2. Pomorski promet
Morske luke i privezišta
Članak 125.
Na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu
1:25.000 prikazan je raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i
lokalnog značaja, morske luke posebne namjene - luka nautičkog turizma -
marina, te plovnih puteva (unutarnjeg i međunarodnog).
Članak 126.
(1) Morske luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja na
području Općine Lovran, prema namjeni, odnosno načinu korištenja su luka Lovran
- županijskog značaja i luka Lovran - lokalnog značaja te luka Medveja -
lokalnog značaja.
Luka otvorena za javni promet županijskog značaja u Lovranu namijenjena je
ukrcaju i iskrcaju roba i putnika, privezu i odvezu brodica i ostalim
djelatnostima.
Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u Medveji i Lovranu su
komunalne luke namijenjene ukrcaju i iskrcaju roba i putnika te privezu i
odvezu brodica.
(2) Luke će se razvijati na postojećim lokacijama, uz mogućnost prostornog
proširenja što će se utvrditi izradom urbanističkih planova uređenja Lovrana
(UPU 1) i Medveje (UPU 2).
Članak 127.
(1) Prostornim planom utvrđena je površina luke posebne namjene - luka
nautičkog turizma - marina komercijalne i turističke, planirane u Lovranu, a
sastavni je dio zone ugostiteljsko turističke namjene Najade - T13
i/ili T2.
(2) Maksimalni kapacitet luke nautičkog turizma - marina iz stavka (1) ovog
članka je 200 vezova.
(3) Uređenje površine luke nautičkog turizma - marine u sklopu zone
ugostiteljsko turističke namjene Najade -T13 i/ ili T2. utvrditi će
se izradom Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1).
Plovni putevi i zona sidrišta
Članak 128.
(1) Dijelom akvatorija Općine Lovran prolazi trasa unutarnjeg plovnog puta
kojim se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja.
(2) Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok
(i dubok) da omogući sigurnu plovidbu.
(3) Međunarodni plovni put prolazi krajnjim južnim dijelom akvatorija Općine
Lovran.
(4) Dio akvatorija Općine Lovran zauzima i zona sidrišta riječke luke.
5.1.3. Zračni promet
Članak 129.
(1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere
(helidrom) uz županijsku cestu -Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija -
Rijeka- Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika u blizini granice s Gradom
Opatijom, a prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena
površina«, mj. 1:25.000.
(2) Točna lokacija i način uređenja površine helidroma odrediti će se
izradom Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1).
5.2. Sustav telekomunikacija i pošta
Članak 130.
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu
1:25.000.
(2) Uz planiranu ostalu državnu cestu Pula-M. Draga- (postojeća dionica)-Opatija-čvor
Matulji (planirana dionica), tj.obilaznicu Opatijske rivijere, predviđena je
trasa distribucijske telekomunikacijske kanalizacije za magistralne vodove.
(3) Planirani udaljeni pretplatnički stupnjevi ili multiplekseri su UPS
Medveja, UPS Tuliševica i Liganj, te UPM Lovranska Draga.
(4) Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih
stupnjeva (UPS-a i UPM-a) na višu prometnu razinu koristit će se u potpunosti
optički sistemi prijenosa.
(5) Izgradnja nove pristupne podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja
potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1,5 parica.
Članak 131.
Jedinica poštanske mreže, kao i područna centrala smješteni su u Lovranu, a
sezonski pošta djeluje i u Medveji.
5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
Članak 132.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine
Lovran, prikazan na kartografskom prikazu br. 2a »Infrastrukturni sustavi i
mreže - vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:25.000, kojim su obuhvaćeni:
- površinski vodozahvat (izvor Rečina, Mala Učka),
- postojeće i planirane vodospreme (Lokva, Tuliševica, Kali, Medveja I i II
i Visoče),
- crpna stanica Lokva
- postojeća i planirana mreža cjevovoda (magistralna i lokalna).
(2) Osim izgradnje novih cjevovoda i pratećih uređaja, dio postojeće
vodoopskrbne mreže na području općine potrebno je i rekonstruirati (dovodni
tlačni cjevovod iz Opatije s profila 250 mm na 350 mm, gravitacijski cjevovod
iz vodospreme Lokva sa 150 na 350 mm).
(3) Vodoopskrba naselja visoke zone Lovran i dijelova naselja Lovranska
Draga, Tuliševica i Liganj riješiti će se izgradnjom vodospreme Tuliševica (475
m.n.m., V= 500 m3) te gradnjom transportnog cjevovoda iz smjera
buduće vodospreme Antići koja će dobivati vodu iz izvora na Učki te spajanjem
na obalni cjevovod preko crpne stanice Lokva.
(4) Naselja iznad Medveje - Kali, Visoče, Na Sele i Kalić - Vlašinj pitkom
vodom će se opskrbiti iz crpne stanice Obrš, preko vodoopskrbnog sustava Općine
Mošćenička Draga.
(5) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Općine Lovran
treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete, shodno čl. 122. Zakona o vodama (»Narodne novine«
107/95, 150/05). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je
dostaviti priloge određebne čl. 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata
(»Narodne novine« broj 28/96).
Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode
Članak 133.
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno
potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog
oštećenja drugih korisnika prostora.
(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće
je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali
uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima
i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.
(3) Za osiguranje potrebne toplinske
zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog
(ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.
5.3.2. Sustav odvodnje
Članak 134.
(1) Prostornim planom predviđa se izgradnja javnog sustava odvodnje za
naselja Lovran i Medveju, te Liganj i Tuliševicu koji je definiran
koncepcijskim rješenjem sustava Liburnijskog područja. Sustav odvodnje prikazan
na kartografskom prikazu br. 2a »Infrastrukturni sustavi i mreže -
vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1 : 25.000.
(2) Kako bi se smanjilo onečišćenje mora namijenjenog kupanju i rekreaciji,
potrebno je prioritetno povezati u zajednički kanalizacijski sustav opatijskog
područja taložnice (prenamjenom u crpne stanice) Peharovo i ispust u Lovranu.
(3) Sanitarna otpadna voda obalnog područja će se putem gravitacijskih i tlačnih
cjevovoda te pomoću crpnih stanica Medveja, Peharovo, Lovran - luka odvesti na
zajedničko postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda na području Grada Opatije
(Punta Kolova). Nakon pročišćavanja, otpadne vode ispuštaju se u more putem
postojećeg podmorskog ispusta.
(4) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja udaljenih od obale (Lovranska
Draga) rješavati će se izgradnjom samostalnih kanalizacijskih sustava, po
prethodno izrađenim studijama. Moguća je i izgradnja biljnih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
(5) Do uspostave navedenih sustava odvodnje otpadne vode iz stavka (1) ovog
članka, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja dozvoljava se
priključak na septičku jamu za građevinu kapaciteta do 10 ES, dok je za veći
kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem (biodisk ili
sl.).
(6) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s
odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih
propisa.
(7) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih
voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od
poplava , zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se
neposrednim provođenjem plana.
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju
Članak 135.
(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje prema tablici iz članka
110, stavak (1), a određen je kao minimum potrebnog prostora za intervencije na
cjevovodu (širina rova), te minimalne potrebne udaljenosti od drugih ukopanih
instalacija.
(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju
nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog
pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u
slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih. Svijetli razmak
između cjevovoda i ostalih instalacija iznosi najmanje 1 m i proizlazi iz
uvjeta održavanja.
(3) Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim
uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja
ispod.
(4) Prijelaz ispod cijevi izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili
adekvatnoj betonskoj oblozi.
(5) Moguća križanja trase cjevovoda s koritom povremenih vodotoka izvesti
tako da tjeme cijevi bude minimalno 1,20 m ispod dna nereguliranog korita,
odnosno 0,80 ispod dna reguliranog korita.
(6) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje,
kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u
cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu
ceste).
Članak 135a.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata plana, ovisni o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« 107/95,
NN 150/05).
Uređenje vodotoka i melioracijska odvodnja
Članak 135b.
(1) Uređenje vodotoka podrazumjeva građenje i održavanje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju,
održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje
kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje.
(2) Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih
građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim
pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna
korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i
slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom
pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza
do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na
vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.
(3) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih
građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je na nasipima i
drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju,
pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim
vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati
druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.
(4) Ukoliko radnjom iz stavka (3) ovih Odredbi nastane šteta, štetnik je
dužan uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi nadležni vodopravni
inspektor na prijedlog »Hrvatskih voda«.
Ako štetnik ovoga stavka ne uspostavi prijašnje stanje, potrebne radove
obavit će »Hrvatske vode«, uz obvezu štetnika na naknadu vrijednosti izvršenih
radova.
Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka (4) ovoga članka, štetnik
je dužan naknaditi štetu u iznosu koji određuje vodopravni inspektor prema
cjeniku koji donose »Hrvatske vode« uz suglasnost ravnatelja.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 135c.
(1) Za područje Općine Lovran potrebno je izraditi studiju (elaborat) o
odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog
projekta.
(2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području
pod djelovanjem bujica treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (»Narodne
novine« broj 107/95 i 150/05), te županijskim planovima obrane od poplava.
(3) Širina koridora vodotoka - bujice
obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine
najmanje 20,0 m od gornjeg ruba neuređenog korita ili vanjske nožice nasipa,
odnosno, kod uređenog korita najmanje 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba
uređajne građevine.
(4) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od
poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno
održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi
automatizacije njenog rada.
(5) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje
protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (»Narodne
novine« broj 107/95 i 150/ 05).
(6) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava
planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra.
5.3.3. Energetski sustav
5.3.3.1. Elektroopskrba
Članak 136.
(1) Sustav elektroopskrbe na području Općine Lovran prikazan je na
kartografskom prikazu br. 2b »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski
sustav«, u mjerilu 1:25.000.
(2) Postojeći 110 kV dalekovod koji prolazi područjem Općine Lovran je
dalekovod TS 110/10 (20) kV Lovran - TE Plomin.
(3) Unutar zaštićenog koridora 110 kV dalekovoda izgradnja građevina
ograničena je posebnim tehničkim propisima.
Članak 137.
(1) Distribucija električne energije iz TS Lovran do postojećih i planiranih
sadržaja vršit će se na 10 kV naponskom nivou sa predviđenim prijelazom na 20
kV naponski nivo.
(2) Lokacije budućih trafostanica i trase 10 (20) kV vodova osigurat će se
kroz prostorne planove užeg područja (urbanističke planove uređenja).
(3) Niskonaponska mreža u naseljima razvijat će se podzemnim kabelima
odnosno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom.
(4) Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna ili će se dograđivati u
sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže.
5.3.3.2. Plinoopskrba
Članak 138.
(1) Koncepcija plinofikacije područja Općine Lovran temelji se na Studiji i
Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.
(2) Priključak plinoopskrbnog sustava Općine Lovran na opskrbni sustav
Županije izvršiti će se u MRS »Rijeka- zapad« (općina Viškovo).
(3) Područjem Općine Lovran prolazi planirana trasa visokotlačnog plinovoda
maksimalnog radnog tlaka 12 bara.
(4) Predajno redukcijska stanica planirana je u Lovranu, a lokacija će se
odrediti Urbanističkim planom uređenja Lovrana (UPU1).
(5) Razvod plinoopskrbne mreže unutar područja općine predviđa opskrbu svih
naselja srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara.
5.3.3.3. Obnovljivi izvori energije
Članak 139.
(1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima
prostora Općine Lovran.
(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno
vjetra, sunca i vode.
(3) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju
samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW.
(4) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije,
naročito kod primjene toplinskih crpki.
(5) U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna
ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu
energiju.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 140.
(1) Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode (prema Zakonu o
zaštiti prirode) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a »Uvjeti
korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu
1:25.000.
(2) Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirodne baštine na području
Općine Lovran (zaštićenih i predloženih za zaštitu) nadležna je inspekcija
zaštite prirode.
6.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Park prirode
Članak 141.
(1) Rješenjem o zaštiti u kategoriji parka prirode zaštićena je Učka.
(2) Ovim se Prostornim planom u svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznih
vrijednosti predlažu slijedeće mjere korištenja i zaštite:
- očuvati sadašnji prostorni odnos šumskih i poljodjelskih površina,
- u autohtone šumske zajednice listača ne unašati kulture četinjača
(pretežno bora). Sadašnji odnos kulture četinjača i listača zadržati, iz
razloga što je to danas prepoznatljiva slika prirodnog i kulturnog krajobraza,
- šume su gotovo u cjelini u privatnom vlasništvu i u skladu s odredbama
Zakona o zaštiti šuma nužno je (a što do danas nije napravljeno) snimiti
postojeće stanje šuma i izraditi šumsko gospodarsku osnovu,
- kestenove šume koje su tijekom vremena u kontaktu s naseljima postale dio
okućnice seoskih gospodarstava stradavaju od truleži, te je potrebno sa
znanstvenim institucijama izvršiti snimanje stanja, očuvati njihov prostor -
stanište do mogućnosti saniranja bolesti i obnove,
- obnoviti nekadašnje maslinike, vinograde i voćnjake na osunčanim padinama
gorja i uz rubove ruralnih naselja i zaseoka,
- obnoviti nekadašnje pašnjačke livade koje zbog propadanja stočarstva
pomalo obrašćuju šume. Također treba očuvati otvorene proplanke, zaravni s
kojih se pružaju vidici na Kvarnerski zaljev i masiv Učke.
(3) U prostoru između grebena Učke, naselja i mora, dio predjela namijenjen
je smještaju kampa na lokaciji »Tisva« (Rakarovac).
6.1.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu
Spomenici parkove arhitekture
Članak 142.
(1) Prostornim planom za zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture
predlažu se:
- obalna šetnica (lungomare) sa zelenim pojasom,
- park uz bolnicu Lovran,
- park uz crkvu Sv. Trojstva.
(2) Obalna šetnica (lungomare) sa zelenim pojasom proteže se od Lovrana do
Opatije. Obzirom da su zelene površine uz obalnu šetnicu znatno osiromašene u
odnosu na nekadašnje dekorativne vrste grmlja i trajnica, potrebno je snimiti
postojeće stanje zelenih površina, te izraditi studiju obnove.
(3) Park uz bolnicu Lovran nadovezuje se na obalnu šetnicu. Potrebno je
snimiti postojeće stanje parka s ocjenom vitaliteta svakog pojedinog stabla te
izraditi povijesnu studiju zaštite i obnove.
(4) U parku uz crkvicu Sv.Trojstva treba snimiti postojeće stanje s ocjenom
vitaliteta dendrovrsta, izraditi povijesnu analizu nastanka parka i projekt
obnove.
Članak 143.
(1) Također je potrebno zaštititi, obnoviti te odrediti mjere posebne skrbi
za sve oblike povijesne perivojne arhitekture unutar granica zaštite obalnog
pojasa vila navedenih u članku 148.
(2) Prilikom provedbe postupka zaštite pojedinačnih građevina unutar pojasa
vila navedenog u prethodnom stavku, potrebno je uključiti u zaštitu i
pripadajuće perivoje.
6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Članak 144.
(1) Pregled registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane
kulturno-povijesne baštine naveden člancima 145.- 153. odgovara kartografskom
prikazu br. 3a »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta
korištenja«, u mjerilu 1:25.000.
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim
pravnim propisima i ovim Prostornim planom.
(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi nadležan je
Konzervatorski odjel u Rijeci.
Arheološke zone i lokaliteti
Članak 145.
(1) Arheološke zone i lokaliteti na području Općine Lovran su:
- 1. Lovran: arheološka zona, evidentirano,
- 2. Lovranska Draga: arheološka zona, evidentirano,
- 3. Tuliševica: arheološka zona, evidentirano.
(2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima
(rekognosciranje, sondiranje). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno
interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade
dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.
Povijesne graditeljske cjeline
Gradsko naselje
Članak 146.
(1) Povijesna graditeljska cjelina na području Općine Lovran je:
- 4. Lovran: gradsko naselje (registrirano).
(2) Gradsko naselje Lovran (u granicama zaštite) podliježe sustavu zaštite A
- zone. Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih
odnosa unutar naselja i stare građevne strukture, te je dopuštena samo sanacija
građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski).
(3) Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone
potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Seosko naselje
Članak 147.
(1) Povijesna graditeljska cjelina na području Općine Lovran je:
- 5. Lovranska Draga: seoska cjelina (evidentirana).
(2) Za seosku cjelinu Lovranska Draga, obvezna je izrada detaljnog plana
uređenja, a prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara (»Narodne novine« broj
69/99, 150/03, 151/03) članak 56. DPU se izrađuje na temelju dostavljene
konzervatorske podloge ili sustava mjera zaštite. Predlaže se sustav zaštite A
(očuvanje postojećih građevina, uz zabranu nadogradnje), te moguće
interpolacije uz maksimalnu dopuštenu visinu P + 1.
(3) Za izgradnju građevina unutar građevinskog područja naselja Lovranska
Draga (NA3) - evidentirane povijesne cjeline, potrebno je ishoditi posebne
uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Povijesni sklop i građevina
Graditeljski sklop
Članak 148.
(1) Dio područja Općine Lovran zauzima i potez vila koji se proteže od
Opatije:
- 6. Lovran - vile, sastavni dio registracije povijesne cjeline naselja
Lovran upisane u registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem Z-2695
(»Narodne novine« broj 124/06) rješenjem br. klasa: 612-08/06-06/0164, zona B.
(2) Nalaže se cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje
tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Dopuštena je sanacija,
konzervatorska rekonstrukcija i prezentacija povijesnih sklopova s pripadajućim
vrtovima i zelenim površinama. Moguće je prilagođavanje funkcija i sadržaja
suvremenim potrebama, uz minimalne izmjene povijesnih struktura. Za sve
urbanističke i građevinske intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti
posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Sakralne građevine
Članak 149.
(1) Na području Općine Lovran registrirane su sljedeće sakralne građevine:
- 7. Lovran - župna crkva Sv. Jurja, registrirana,
- 8. Lovran - kapela Sv. Trojstva, registrirana.
(2) Obzirom na povijesni i umjetnički značaj, ove registrirane sakralne
građevine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje,
konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi
radovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni
Konzervatorski odjel u Rijeci. Gra
đevne intervencije u neposrednoj blizini sakralne građevine
ne smiju ugrožavati njezino izvorno stanje.
Članak 150.
(1) Evidentirane sakralne građevine su:
- 9. Liganj: crkva Sv.Roka,
- 10. Lovran: crkva Sv. Ivana Krstitelja,
- 11.Lovran: crkva Sv. Nikole,
- 12.Lovranska Draga: crkva Sv. Mihovila.
(2) Navedene evidentirane sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te
provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Civilne i javne građevine
Članak 151.
(1) Na području Općine Lovran preventivno su zaštićene sljedeće civilne i
javne građevine:
- 13.Lovran: gradska kuća,
- 14.Lovran: gradska kuća,
- 15.Lovran: mala gradska vrata s dijelovima bedema,
- 16.Lovran: vila »Edera«,
- 17.Lovran: vila »Frappart«,
- 18.Lovran: vila »Sta. Maria«,
- 19.Lovran: bolnica,
- 20.Medveja: vila »Castelo«.
(2) Navedene civilne i javne građevne zahtijevaju dodatno istraživanje,
dokumentiranje i zaštitu.
Memorijalna baština
Članak 152.
(1) Od memorijalne baštine na području Općine Lovran evidentirano je:
- 21. Lovran: groblje.
(2) Zaštita prostora groblja u Lovranu odnosi se na njegovo redovito
održavanje, revalorizaciju, te uključivanje u edukacijske i kulturno-povijesne
programe.
Etnološka baština
Članak 153.
(1) Od etnološke baštine na području Općine Lovran evidentirana je:
- 22. Tuliševica - etno zona
(2) Radi očuvanja tradicijskog ambijenta dijela naselja Tuliševica potrebno
je potaknuti gradnju građevina tipološki usklađenih s tradicijskim načinom
gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje.
(3) Aktivna zaštita i sanacija graditeljske baštine na području Tuliševice
moguća je kroz izradu detaljnih konzervatorskih kartona koji uključuju iscrpno
evidentiranje postojećeg stanja i sastavljanje programa predviđenih mjera za
svaku građevinu posebno.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 154.
(1) Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini
Županije, odlaganje otpada sa područja Općine Lovran obavljati će se izvan
područja obuhvata ovog Prostornog plana a prema odluci nadležnog tijela lokalne
samouprave, i to na lokaciji »Osojnica« gdje se odlaže i otpad s područja Grada
Opatije, Općine Matulji i Općine Mošćenička Draga.
(2) Općina Lovran osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim i
inertnim otpadom, dok Primorsko- goranska županija osigurava provođenje mjera
postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
(3) Programom održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog
zemljišta Općina Lovran će trajno osigurati najviše standarde održavanja
čistoće javnih površina.
(4) Na svakoj građevnoj čestici osigurava se odgovarajući prostor za
smještaj manjih spremnika za skupljanje komunalnog otpada.
(5) Na javnim površinama osigurava se odgovarajući prostor za smještaj većih
spremnika za skupljanje komunalnog otpada i spremnika za odvojeno skupljanje
komunalnog otpada.
(6) Uvjete za smještaj i uređenje prostora iz stavaka (4) i (5) ovog članka
utvrđuje nadležno komunalno poduzeće u skladu s ciljevima iz članka 155. - 161.
ovih Odredbi.
Članak 155.
Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:
- izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih
svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
i njegovo obrađivanje prije odlaganja,
- kontrolirano odlaganje otpada,
- saniranje otpadom onečišćenog tla,
- razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu.
Članak 156.
S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne:
- opasnost za ljudsko zdravlje,
- opasnost za biljni i životinjski svijet,
- onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih
vrijednosti,
- nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,
- nastajanje eksplozije ili požara,
- stvaranje buke i neugodnih mirisa,
- pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj
patogenih mikroorganizama,
- narušavanje javnog reda i mira.
Članak 157.
Programom zaštite okoliša koji donosi skupština Pimorsko-goranske županije
te općinsko vijeće Općine Lovran, u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom,
utvrđuju se mjere postupanja s otpadom.
Članak 158.
Mjere postupanja s otpadom sadrže osobito:
- mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
- mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog
skupljanja,
- program odvojenog skupljanja opasnog otpada,
- gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju
otpada,
- mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,
- mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom,
- izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera,
- rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Članak 159.
Općina Lovran dužna je osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom, dok Primorsko-goranska županija osigurava provođenje mjera postupanja
s
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i
elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Članak 160.
Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera
za postupanje s komunalnim otpadom.
Članak 161.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni
otpad i s njim postupati sukladno s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na
opasni otpad.
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 162.
Programom zaštite okoliša za područje Općine Lovran utvrđene su slijedeće
mjere za provođenje zaštite okoliša:
- surađivati sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite
okoliša,
- surađivati sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u
provođenju mjera zaštite okoliša,
- vršiti kontinuiranu kontrolu provođenja mjera zaštite okoliša,
- Programom održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog
zemljišta Općine Lovran osigurati najviše standarde održavanja čistoće javnih
površina,
- Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine
Lovran osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje
sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, rekonstrukciju dotrajalih dijelova
vodoopskrbnog sustava te njihovu modernizaciju,
- provoditi mjere protupožarne zaštite i osigurati sredstva za nabavu
potrebne opreme,
- putem komunalnog redarstva Općine Lovran osigurati provođenje odredbi
Odluke o komunalnom redu.
Članak 163.
(1) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji
obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš na području ZOP-a
provode se sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja
mora.
8.1. ZAŠTITA TLA
8.1.1. Šumsko tlo
Članak 164.
(1) Zaštita šuma i šumskih površina na području Općine Lovran odrediti će se
sukladno slijedećim postavkama:
- povećati zaštitu šuma, prvenstveno od požara, zatim od onečišćenja,
bolesti, te drugih negativnih utjecaja,
- djelovati na očuvanju šumskih površina, prvenstveno na području Parka
prirode Učka,
- održavati postojeće šumske površine na način da se njima gospodari po
pravilima šumarske struke,
- stimulirati razvoj urbanog šumarstva.
(2) Potrebno je urediti šumski rub uz buduće prometnice s ciljem vizualne i
biološke sanacije krajobraza, održavati ekološku stabilnost zaštitnih šuma i
očuvati prirodni značaj, estetsku i edukacijsku ulogu šuma posebne namjene.
(3) Posebnu pažnju treba posvetiti šumama uz naselja i zone
ugostiteljsko-turističke namjene, radi mogućnosti boljeg korištenja u razvoju
turizma, sporta i rekreacije.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
Članak 165.
(1) Tlo za poljoprivredu razgraničeno je u četiri kategorije zaštite, a
prostorni raspored zemljišta različitih kategorija prikazan je na kartografskom
prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.
(2) Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost
proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i
reljefa.
(3) Vrijedna obradiva tla (P2) na području općine su tla IV bonitetne klase
(I kategorija zaštite) to su najvrijednija tla koja se štite i namjenjuju
primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
(4) Ostala obradiva tla (P3) su zemljišta V bonitetne klase (II kategorija
zaštite), koja su od posebne važnosti za uzgoj određenih kultura. Zemljišta II
kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti
ili ih sačuvati za pašnjake.
(5) Zemljišta III i IV kategorije zaštite kartirana su kao ostala
poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ), odnosno to su tla uglavnom
prekrivena šumama (Š1, Š2 i Š3), te zemljišta na strmim padinama za koje je
potrebno planirati mjere zaštite od erozije.
(6) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za
poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost dati tradicionalnim poljprivrednim granama koje imaju povoljne
preduvjete za proizvodnju.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Članak 166.
(1) Na prostoru Općine Lovran izdvojeni su prostori koji se prema
fizičko-mehaničkim značajkama svrstavaju u pet geotehničkih kategorija,
prikazanih na kartografskom prikazu broj 3b »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« mj. 1:25.000.
(2) Prva geotehnička kategorija obuhvaća zonu krša.
U toj zoni karbonantna stijenska masa je vidljiva na površini terena,
mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo
strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropustnost u
cjelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cjelosti pogodan
za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te
vrlo strme padine.
(3) Prva A geotehnička kategorija obuhvaća zonu krša pokrivenog siparima.
U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno je pokrivena siparima debljine
4 2 m (uglasti kameni odlomci cm i dm dimenzija). Teren je deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Padine su izrazito nestabilne. Upojnost terena
je izrazita, mogućnost erozije je mala. Teren je u cjelosti nepogodan za
građenje.
(4) Treća geotehnička kategorija obuhvaća zonu fliša.
U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom
raspadanja 5 2m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina.
Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasjecanja. Upojnost terena je izrazito mala,
fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije
je znatna. Teren je u cjelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.
(5) Treća A geotehnička kategorija obuhvaća zonu fliša pokrivenog padinskim
tvorevinama.
U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama
mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem
građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice
vidljiva aktivna i umirena klizišta. Velika je opasnost od pojave nestabilnosti
prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cjelosti mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti;
mogućnost erozije je znatna. Teren je samo mjestimice pogodan za građenje uz
prethodno provedena detaljna istraživanja.
(6) Četvrta geotehnička kategorija obuhvaća zonu naplavina.
Naplavine su mjestimične debljine do 10 m. Teren je deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost
terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Teren je u cjelosti pogodan za
građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao
i visoku razinu podzemne vode.
(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko
zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na
temelju topografske podloge mjerila l:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i
terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće
precizno i sa sigurnošću odrediti položaj građevina, te odrediti zone koje su
nepogodne za građenje.
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 167.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje
emisije onečišćujućih tvari u zrak.
(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97).
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA-LUFT standardima).
- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se
razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i
graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96).
- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o
zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/98) i Uredbi o graničnim vrijednostima
emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine«
broj 140/97),
- vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka.
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak 168.
(1) Zone zaštite izvorišta vode za piće na području Općine Lovran prikazane
su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000, a prema »Odluci o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa«
(»Službene novine« broj 19/00).
(2) Mjere zaštite zona sanitarne zaštite određene su Odlukom navedenom u stavku
(1) ovog članka.
(3) Svi zahvati na području Plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone
sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama
važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite iz stavka (1) ovog članka.
(4) Zahvati za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, kao što su cisterne za
vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva, mogu se provoditi
isključivo ako je Odlukom iz stavka (1) ovog članka omogućen takav zahvat u
određenoj zoni sanitarne zaštite.
Članak 169.
(1) Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne
skupine zaštitnih mjera:
- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima (određene
u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće),
- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je
najznačajnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda (planiran na području Grada Opatije).
(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda su:
- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje
vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na
zelene površine duž prometnica,
- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju
iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 170.
(1) Zbog postojećih i planiranih sadržaja u dolini Medveje potrebno je
odgovarajuće regulirati korito bujice
Medveja, kako taj prostor više ne bi bio vodoplavno
područje.
(2) Za Općinu Lovran potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji
oborinskih voda i njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
(3) Zaštitu od poplava provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te državnim i
županijskim planovima obrane od poplava.
8.4. ZAŠTITA MORA
Članak 171.
(1) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:
a) mjere ograničenja izgradnje u području uz morsku obalu:
- cijelo područje Općine Lovran i pojas mora u širini od 300 m od obalne
crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je
interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju, »Narodne novine«,
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite
obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski
učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su
uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog
Prostornog Plana;
- osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a
koja su određena u ovom Planu, posebno se ovim Planom određuje da u svim
građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati
prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi
svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg
interesa mogu se smještavati na obali mora;
- na području Općine Lovran u pojasu širine 1000 m od obalne crte, izvan
građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina
infrastrukture sukladno članku 93., uređenje pješačkih staza i prostora za
odmor sukladno članku 122. ovih Odredbi te uređenje uređenih morskih plaža
sukladno članku 95.a ovih Odredbi.
b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna
izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti
izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa
središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom (na
području Grada Opatije
- te zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih
područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan
naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do
mogućnosti priključenja na sustave odvodnje).
(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom
pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
- izrada katastra zagađivača mora (koristeći rezultate »Ekološke studije
akvatorija Riječkog zaljeva« kao početno stanje),
- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventivne i
eventualne zaštite.
(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi
osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica
te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
(4) Izvor onečišćenja u Lovranskoj luci predstavlja pomorski promet i lučke
djelatnosti, te je potrebno provesti kompletan sustav zaštitnih mjera mora od
onečišćavanja koji obuhvaća:
- izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja,
- sustav obavješćivanja,
- organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom
spriječavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Članak 172.
(1) U skladu sa Zakonom o buci (»Narodne novine« broj 20/03) općina Lovran
dužna je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu
izraditi kartu buke i akcijski plan.
(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno
smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:
- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i
transport,
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke
(emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke
(imitenata),
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
radni i boravišni prostori,
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke
na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,
- povremeno ograničenje emisije zvuka.
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak 173.
(1) Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Lovran temelje se na
odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Primorsko-
goranske županije i Općine Lovran izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa.
To su slijedeći zakoni i propisi:
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne
novine« broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/ 94 i 161/98),
- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine« broj 73/97),
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93),
- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i
42/86),
- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine«
broj 2/91),
- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (»Službene novine« broj
55/83),
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj
14/2000).
- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne
novine« broj 128/04).
(2) Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri i na elaboratima
»Procjena ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica
prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Općine
Lovran« i »Procjena ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine
Lovran«.
8.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak 174.
(1) Na području Općine Lovran nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa
osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za
koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike
Hrvatske prema posebnim planovima.
(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem
stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina
za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite
i spašavanja Općine Lovran, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji
se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga nemaju utjecaj na prostorno
planiranje.
(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja,
projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom
funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za
osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
8.6.2. Zaštita od rušenja
Članak 175.
(1) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na način
da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa
interventnim vozilima.
(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim
u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način
da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na
jednoj (prizemnoj) razini.
(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine
prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.
(4) Planovima užih područja, a posebno za jezgre naselja koje nisu izgrađene
po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri
na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od
rušenja.
8.6.3. Zaštita od potresa
Članak 176.
(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje
treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih
građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno
projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na
rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati
ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
8.6.4. Zaštita od požara
Članak 177.
(1) Zaštita od požara na području Općine Lovran provodi se prema izrađenoj i
usvojenoj »Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine
Lovran«.
(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od požara, te pravilima struke.
(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja
rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok
potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim
sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
(5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Lovran, radi
veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati
sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene
vatrootpornom konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u
kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće
mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata.
(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za
vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih
cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine
kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
9.1.1. Urbanistički planovi uređenja
Članak 178.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za:
a) površine naselja:
. UPU 1 - naselje Lovran (NA11-2), s površinama za izdvojene
namjene (T11 i/ili T2, T12 i/ili T2, T13 i/ili
T2) i UPL1-2 i UPL2 te lukama.
. UPU 2 - naselje Medveju (NA41 i NA42, NA 43,
NA 44), sa površinama za izdvojene namjene (T14 i/ili T2
i/ili T3, T15 i/ili T2, T16 i/ili T2, IS i dio UPL5-2,)
. UPU 7 - izdvojeni dio naselja Liganj (NA 22 i NA 23)
. UPU 8 - izdvojeni dio naselja Tuliševica (NA 91)
. UPU 9 - izdvojeni dio naselja Lovran (NA 12)
. UPU 10 - izdvojeni dio naselja Medveja - Kali (NA 5)
. UPU 11 - izdvojeni dio naselja Medveja - Na Sele (NA 61)
b) površine izvan naselja za izdvojene namjene:
. UPU 3 - zona poslovne namjene »Labinsko« (K),
. UPU 4 - turističko naselje »Labinsko« (T21 i/ili T1),
. UPU 5 - turističko naselje Liganj (T22 i/ili T1),
. UPU 6 - turističko naselje Tuliševica (T23 i/ili T1).
(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na
kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja
primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000, te na kartografskom
prikazu broj 4 »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5000.
9.1.2. Detaljni plan uređenja
Članak 179.
Detaljni plan uređenja donijet će se za:
a) naselje:
DPU 1 - naselje Lovranska Draga (NA3).
9.1.3. Prostorni plan Parka prirode Učka i generalni urbanistički plan
Lovran
Članak 179.a
(1) Plan koji je na snazi:
- Prostorni plan Parka prirode Učka (»Narodne novine« broj 24/06)
(2) Plan koji se stavlja izvan snage:
Za generalni urbanistički plan Lovran (»Službene novine« broj 23/84 i 42/88)
potrebno je provesti postupak stavljanja izvan snage.
(3) Granice obuhvata Planova uređenja iz članka 178, 179 i 179a prikazane su
na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite«, u mj. 1:25.000. Granice
obuhvata urbanističkih i detaljnih planova uređenja iz članka 178. i 179.
prikazane su i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj.
1:5000.
Članak 179.b
Sukladno Provedbenim odredbama članak 36. iz Prostornog plana
Primorsko-goranske županije potrebno je izraditi Studiju o utjecaju na okoliš
za slijedeće zahvate na području Općine Lovran:
- Vodne građevine - sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000 ES
(ekvivalentnih stanovnika).
- Građevine u zaštićenom području- građevine u slivnim područjima izvorišta
vode za piće koje proizvode ili koriste opasne tvari,
- građevine za specifične grane sporta i rekreacije, koji se odvijaju
isključivo u prirodnim okruženjima izvan građevinskog područja.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta
Članak 180.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje.
(2) I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put.
(3) II. kategorija uređenosti je optimalno uređeno građevinsko zemljište,
koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put,
vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.
(4) Određuju se sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta na
područja Općine Lovran u ZOP-u:
a) Izgrađeni dio građevinskog područja: II.A kategorija uređenosti -
optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu
pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put (direktni kolni, odnosno javni
pristup građevnoj čestici, minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m
za dvosmjerni promet, a ako lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog
pristupa mora biti najmanje 3,0 m), priključak na niskonaponsku mrežu,
propisani broj parkirališnih mjesta sukladno člancima 120-123 ovih Odredbi,
odvodnja otpadnih voda i opskrba vodom na način da se, iznimno u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje,
dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES
na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša dok je za veći kapacitet
obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem.
b) Neizgrađeni dio građevinskog područja: II.B kategorija uređenosti -
optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu
pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put (direktni kolni, odnosno javni
pristup građevnoj čestici, minimalne širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 m
za dvosmjerni promet), priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom,
vodom i priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno
vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivaćem, te propisani broj
parkirališnih mjesta sukladno člancima 120-123 ovih Odredbi.
(4) Eventualna viša razina uređenosti građevinskog zemljišta od one određene
člancima 181. i 182. određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru, odnosno dvogodišnjim programima investiranja u građevine i uređaje
komunalne infrastrukture.
Članak 181.
(1) Ovim se Prostornim planom utvrđuju slijedeće kategorije uređenosti
građevinskog zemljišta za građevinska područja naselja:
- I. kategorija uređenosti: sva naselja i dijelovi naselja na području
Općine Lovran s izuzetkom onih za koje je propisana II. A i II B kategorija
uređenosti;
(2) II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta propisuje se za sva
izgrađena građevinska područja naselja u ZOP-u do izgradnje sistema odvodnje
otpadnih voda, izuzev površina ugostiteljsko - turističke namjene unutar
naselja u ZOP-u, za koja se utvrđuje II B kategorija uređenosti (zatvoreni
kanalizacijski sustav s pročišćavanjem).
(3) II.B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta obavezna je i za
izgradnju:
- višestambenih građevina
- građevina gospodarske, ugostiteljsko-turističke ili društvene ili javne
namjene
- za sva neizgrađena građevinska područja naselja u ZOP-u
Članak 182.
Ovim se Prostornim planom određuje obavezna I kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta za sva građevinska područja površina izvan naselja za
izdvojene namjene, s izuzetkom slijedećih zona, za koje se propisuje II B
kategorija uređenosti građevinskog zemljišta a to su Liganj (T22
i/ili T1) i Tuliševica (T23 i/ili T1) i II B za građevinska područja
unutar ZOP-a:
- zona poslovne namjene »Labinsko« (K),
- neizgrađeni dio zone hotela sa pratećim sadržajima Lovran - »Sv.Mikula (T11
i/ili T2),
turistička naselja »Labinsko« (T21 i/ili T1),
- zona hotela sa pratećim sadržajima u Medveji - »Kamp« (T14
i/ili T2 i/ili T3),
- zona hotela sa pratećim sadržajima »Susmel« (T15 i/ili T2) u
Medveji,
- zona hotela sa pratećim sadržajima »Castelo« (T16 i/ili T2) u
Medveji.
Članak 183.
(1) Radi provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općinsko
vijeće Općine Lovran donosi četverogodišnje programe mjera za unapređenje
stanja u prostoru.
(2) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:
- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske
dokumentacije,
- zaštita prostora,
- upravljanje prostorom,
- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,
- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i
ostalo),
- potrebu i razinu uređenja zemljišta, izvore i rokove za financiranje
izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 184.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s
namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom, moguća je uz zadržavanje postojeće
namjene, u postojećim gabaritima, ukoliko se građevina ne nalazi unutar
infrastrukturnih i energetskih koridora.
(2) Rekonstrukcija građevina koje se nalaze unutar infrastruktunih i
energetskih koridora, moguća je isključivo za stambene građevine i to za
osiguravanje neophodnih uvjeta života i rada, čime se smatra:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova
građevina, u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski)
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, rekonstrukcija
svih vrsta instalacija te uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar
postojećeg gabarita građevina u stambeni prostor, pod uvjetom da se time ne
prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i
koeficijent iskorištenosti (Kis).
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 185.
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u
mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba
granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog
plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.
(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske
infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se
planovima užih područja.
(3) Linije 70/100 koje su ucrtane na kartografskom prikazu 4 »Građevinska
područja« u mj 1:5000 će se točno ucrtati u dokumentima prostornog uređenja
užeg područja (UPU) na kvalitetnoj geokodiranoj katastarsko - topografskoj
podlozi u suradnji sa Državnom geodetskom upravom - područni ured iz Rijeke.
Članak 186.
Do donošenja urbanističkih i detaljnog plana uređenja navedenih u člancima
178. i 179. ovog Prostornog plana, mogući su slijedeći zahvati u prostoru:
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1) dopuštena je:
- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne i komunalne namjene,
- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te
javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, a prema članku 67.
osim za građevine koje se nalaze unutar koridora planirane županijske ceste -
Nove ceste,
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU2) dopušteno je:
- održavanje postojećih sadržaja u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T14),
- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne i komunalne namjene,
- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te
javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, a prema članku 67.
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Liganj, Tuliševica,
Medveja - Kali, i Medveja - Na Sele (UPU 7, UPU 8, UPU 9, UPU 10, UPU 11 )
dopuštena je gradnja i uređenje građevina i površina sukladno članku 14 stavak
(2) i (3) ovih Odredbi, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog
Plana.
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:
- zone poslovne namjene »Labinsko« (K) - UPU 3,
- turističkog naselja »Labinsko« (T21 i/ili T1) - UPU 4,
- turističkog naselja Liganj (T22 i/ili T1) - UPU 5,
- turističkog naselja Tuliševica (T23 i/ili T1) - UPU 6,
nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina.
Do donošenja Detaljnog plana uređenja naselja Lovranska Draga (DPU1), se
primjenjuju odredbe Prostornog plana Parka prirode Učka (»Narodne novine« broj
24/06).
Članak 187.
Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom
općinskog vijeća Općine Lovran i potpisom predsjednika općinskog vijeća Općine
Lovran i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak 188.
Tekstualni (Glava I - Obrazloženje) i grafički dijelovi plana iz članka 2.
ovog Prostornog plana nisu predmet objave.
Članak 189.
Stupanjem na snagu ovog Plana stavlja se van snage Prostorni plan (bivše)
Općine Opatija (»Službene novine« broj 9/84, 51/86, 56/86, 10/87, 36/88 i 22/91
i 1/99) i dvije odluke
vezane za njegovu provedbu: Odluka o građevinskom području
(»Službene novine« broj 8/83) i Odluka o rekonstrukciji postojećih objekata
(»Službene novine« broj 17/88 i 19/ 91) u dijelu koji se odnosi na Općinu
Lovran.
Članak 190.
Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/99-01/07
Ur. broj: 2156/02-01-07-274
Lovran, 27. rujna 2007.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOVRAN
Predsjednik
Općinskog vijeća
Edvard Primožić, v.r.
