29.
Na osnovu odredbe članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« PGŽ broj 6/03), te članka 21.
Statuta Općine Vrbnik (»Službene novine« PGŽ, broj 24/01 i 29/01) Općinsko
vijeće Općine Vrbnik, na 29. sjednici održanoj 29. kolovoza 2003. godine
donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja Komunalno servisne
zone Zabrdi - Vrbnik
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja Komunalno servisne zone
Zabrdi, Vrbnik. Sastavni dio ove Odluke je elaborat Detaljnog plana uređenja
Komunalno servisne zone Zabrdi, Vrbnik, s tekstualnim i grafičkim prilozima.
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obaveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevine
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Načina opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja (elementi trase i
mjesta priključka prometnica manjeg značaja)
3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i
križanja i poprečni profil s tehničkim elementima)
3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)
3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)
3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)
3.1.6. Biciklističke staze
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih povšrina (opskrba pitkom vodom,
odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom
energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja i posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
III. ZAVRŠNE ODREDBE
B. GRAFIČKI DIO
1. Analiza postojećeg nadzemnog stanja M1:1000
2. Detaljna namjena površina M1: 1000
3. Prometna, TK i komunalna
infrastrukturna mreža M1:1000
3.1. Promet M1:1000
3.2. Telekomunikacije M1:1000
3.3. Vodoopskrba i odvodnja
otpadnih voda M1:1000
3.4. Elektroenergetika - VN i SN mreža M1:1000
3.5. Javna rasvjeta M1:1000
4. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina M1:1000
5. Uvjeti gradnje M1:1000
Članak 2.
Odredbama za provođenje plana utvrđuju se kriteriji i način realizacije
planerskih postavki, a za detaljnije tumačenje odredbi namijenjeni su
tekstualni i grafički dijelovi plana.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 3.
Organizacija i namjena površina data je ukupnim Detaljnim planom uređenja
komunalno - servisne zone Zabrdi u Vrbniku (dalje u odredbama Plan), a naročito
je detaljno obrađen točkom 2.3. ovih odredbi za provođenje, te u odgovarajućem
grafičkom prikazu koji obrađuje namjenu površina.
2.0. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I
GRAĐEVINA
Članak 4.
1. Planom se detaljno razrađuje prostor u skladu s ciljevima prostornog
razvitka područja obuhvata u razdoblju za koje se Plan donosi. Na području
obuhvata Plana primjenjivat će se odredbe za provođenje PPU Općine Vrbnik, koje
ovim Planom nisu posebno definirane, odnosno u slučaju međusobne
neusklađenosti.
Gradnja novoplaniranih građevina vrši se na temelju građevnih dozvola koje
se izdaju u skladu s uvjetima gradnje određenim ovim Planom, te na temelju
posebnih uvjeta koji se utvrđuju u skladu sa zakonom.
2. Korištenje, uređivanje i gradnja građevina mora biti u skladu s
specifičnostima cjelokupnog obuhvaćenog područja, kao i njegovih pojedinih
dijelova, te da svaka izgradnja građevina bude izvedena u stilu ambijentalnog
arthitektonskog izraza i u skladu s odgovarajućim važećim propisima koji
reguliraju odnose u prostoru.
3. Cjelokupno područje nalazi se u građevnom području predviđenim za izradu
Detaljnog plana uređenja komunalno - servisne zone, osim građevne čestice K3-3
koja se nalazi u poljoprivrednom zemljištu u kategoriji ostalih obradivih tla
(P3) te je na zahtjev vlasnika priključena području detaljnog plana uređenja.
Ostala obradiva tla (P3) su tla s 2 - 10% stjenovitosti i njihovo glavno
ograničenje nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih parcela, skeletnosti,
manje dubine, nagiba i pojave stjenovitosti te je, glede na navedene razloge,
opravdano uključenje u područje detaljnog plana uređenja.
4. Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni 7o MCS mogućeg
maksimalnog inteziteta potresa, prema seizmološkoj karti 1987. godine za period
500 godina.
5. Područje obuhvata Plana se nalazi u 1. građevnoj klimatskoj zoni.
2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 5.
1. Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su u odgovarajućem grafičkom
prikazu grafičkog dijela Plana koji utvrđuje uvjete gradnje.
2. Moguće je i spajanje dviju građevnih čestica ako za to postoji opravdani
razlog (zahtjevnost tehnološkog procesa) te interes budućih investitora. U tom
slučaju za novonastalu građevnu česticu vrijede isti uvjeti kao i za pojedine
građevne čestice koje ju tvore.
2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 6.
1. Gradivi dio čestice prikazan je u odgovarajućem grafičkom prikazu
grafičkog dijela Plana koji utvrđuje uvjete gradnje. U gradivom dijelu čestice
izgradit će se građevina, koja može biti sastavljena i od više građevnih
jedinica koje su povezane u jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.
2. Uređaji, instalacije i sl., neophodni za funkcioniranje građevina u
okviru planirane namjene građevnih čestica, moraju biti smješteni u granicama
građevne čestice, imajući na umu gradive dijelove građevne čestice.
3. Maksimalna i minimalna izgrađenost građevne čestice date su tabelarno u
ovim odredbama, a izražene su postotkom koji predstavlja odnos površine
igrađenog dijela građevne čestice i površine same čestice.
Pod izgrađenošću čestice podrazumijeva se vertikalna projekcija svih
zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne
ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su
ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0.8 m,
pergole, brajde, roštilji do 2.5 m2 i parkirališne površine.
Maksimalna izgrađenost čestice ne može biti veća od njenog gradivog dijela.
4. Izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti dati su tabelarno u
ovim odredbama.
5. Maksimalna dozvoljena visina građevina određena je tabelarno u ovim
odredbama.
Maksimalna dozvoljena visina mjeri se od najniže točke konačno izravnatog
terena do gornjeg ruba vijenca građevine. Glede na pad terena i oblik građevnih
čestica moguća je kaskadna gradnja pri čemu maksimalna visina građevine vrijedi
za pojedini kaskadni dio.
Maksimalni broj nadzemnih etaža građevina određen je tabelarno u ovim
odredbama.
Nadzemnom etažom smatraju se stambene ili poslovne prostorije svijetle
visine prostorije minimalno 2.4 m, pomoćne prostorije visine minimalno 2.1 m,
prizemlje i bilo koji kat građevine osim podruma i potkrovlje.
Podrum je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana
u teren, s time da - na ravnom terenu - kota gornjeg ruba stropne konstrukcije
ne može biti viša od 100 cm od kote konačno zaravnatog terena, dok na kosom
terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije etaže nije viša od 40 cm od kote
konačno izravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno izravnatog terena
nije niža od 30 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. Kota konačno
izravnatog terena smije odstupati najviše + 0.50 m od kote prirodnog terena.
Pod ravnim terenom smatra se teren nagiba do 5%.
Potkrovljem se smatra prostor između stropne konstrukcije građevine i krova
građevine, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije može biti najviše 1.80 m, a
može se koristiti u stambenee ili poslovne svrhe.
6. Ukupna maksimalna brutto izgrađena površina građevine određena je
tabelarno u ovim odredbama.
2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 7.
1. Građevne čestice od K3-1 do K3-13 namijenjenje su izgradnji građevina
komunalno - servisne namjene te manjih proizvodnih pogona koji bi služili
preradi ovčjih proizvoda.
Kompletna zona namijenjena je komunalno servisnim djelatnostima koji su
građevine za čuvanje i skladištenje poljoprivrednih alata i strojeva, građevine
za održavanje i servisiranje poljoprivrednih strojeva i alata te za njihovo
svakodnevno pranje, s mogućnošću izgradnje manjih pogona za preradu ovčjih
proizvoda, a to bi bili manja klaonica s preradom mesa, manji pogon za preradu
mlijeka i mliječnih proizvoda te manji pogon za preradu ovčje kože.
Građevne čestice od IS-1 do IS-3 namijenjene su izgradnji infrastrukturnih
sustava (TS, pročišćivač, separator ulja i masti).
Građevna čestica C-1 namijenjena je izgradnji kolno - pješačkih površina.
2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 8.
1. Položaj građevine na građevnoj čestici određen je obaveznim građevnim
pravcem, uz kojega se građevina mora smjestiti. Obavezni građevni pravci
prikazani su u grafičkom prikazu UVJETI GRADNJE, list broj 5. grafičkog dijela
Plana. Izvan obaveznog građevnog pravca mogu se izvoditi vijenci, oluci i
strehe krovova, kao i balkoni, ulazne nadstrešnice i slični elementi do
maksimalne udaljenosti od obaveznog građevnog pravca od 1.0 metra.
2. Na građevnoj čestici mogu se smjestiti i pomoćne građevine, koje će se
graditi na temelju uvjeta datih odredbama za provođeenje važećeg Plana šireg
područja.
3. Svi dijelovi građevine moraju se smjestiti u gradivi dio građevne
čestice, kako podzemni, tako i nadzemni, osim elemenata iz točke 2.4.1.
4. Položaj građevina na građevnim česticama od IS-1 do IS-3 nije definiran
obaveznim građevnim pravcem, već je definiran minimalnom udaljenošću od
susjednih građevnih čestica. Za nadzemni dio građevine, a to je: minimalno 1
metar od susjednih građevnih čestica ako je građevina prizemna visine do 4
metra do gornjeg ruba vijenca. Ako je građevina viša od četiri metra,
udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 1/2 visine građevine.
Za podzemni dio građevine minimalna udaljenost od susjednih građevnih čestica
je 1 metar.
2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 9.
1. Odabir materijala kao i oblikovanje građevina ostavlja se na stručnu prosudbu
stručnjaku - arhitektu pod uvjetom da isto mora udovoljiti odredbama ovog
Plana.
Kod oblikovanja građevina moraju se izvoditi kvalitetni detalji,
primjenjivati proporcije i koristiti materijali karakteristični za tipologiju
komunalno - servisnih i gospodarskih objekata te isto tako karakteristični za
lokalnu klimu i tradiciju. Gabariti novih građevina moraju se oblikovati u
odnosu prema pripadajućoj čestici, te prema organizaciji vanjskih površina u
širem okruženju.
Moguće je korištenje prefabriciranih arthitekturnih sistema obzirom na
tipologiju građevina.
Moguća je izvedba konstruktivnih elemenata za montažu sistema za
iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru gradivog dijela čestice, ali na
način kojim se neće narušavati ambijentalni ugođaj.
Krovovi mogu biti jednovodni ili dvovodni ili razvijeni u više kosih krovnih
ploha nagiba 25 - 33%, s izvedenim pokrovom tipa kanalica, mediteran i slično.
Dijelovi građevina kao i specifične građevine (glede tehnologije proizvodnog
procesa određenih građevina) mogu imati i drukčije krovove usklađene s
primijenjenim arhitektonskim izrazom.
Kod izrade tehničke dokumentacije treba poštivati i odgovarajuća pravila za
sprečavanje stvaranja arhitektonskih barijera, kao i ostale važeće propise koji
reguliraju potrebe invalida u prostoru.
2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10.
1. Građevna čestica može biti ograđena pri čemu se mora omogućiti slobodan
pristup samoj građevini.
Ograde oko građevne čestice, kao i potporne i druge zidove na njoj,
izgraditi kao žbukane, kamene, zelene živice odnosno kombinacijom niskog punog
zida i zelene živice ili kombinacijom niskog punog zida i transparentne metalne
ograde. Kod potpornih zidova potrebno je predvidjeti i drenažu terena.
2. Pješačke staze unutar građevnih čestica, kao i vanjske terase obraditi s
kamenom, tlakovcem, asfaltom.
Kolne površine, parkirališta, izvoditi upotrebom kamena, asfalta ili sličnim
materijalom kako bi se mogle oborinske vode lako sakupljati i propisno
tretirati.
Pješačke staze kao i kolne površine mogu biti djelomično natkrivene (pergola
sa zelenilom) visine do međuetažne konstrukcije prizemne etaže.
3. Ostali dio građevne čestice hortikulatno urediti s autohtonim zelenilom,
imajući prije svega u vidu postojeće zelenilo koje bi trebalo u najvećoj mogućoj
mjeri zadržati.
Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje
visoko rastlinje i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 0.5 metara.
Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2.0 metra od podzemne
infrastrukture.
4. Kad izrade tehničke dokumentacije (za ishođenje građevnih dozvola) treba
poštivati sve postojeće normative za sprečavanje nastanka arhitektonskih
barijera.
2.7. IZGRAĐEVNOST, NAMJENA, VISINA I BROJ ETAŽA TE ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI
Članak 11.
*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*
Članak 12.
1. Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i uličnom infrastrukturnom
mrežom prikazani su odgovarajućim grafičkim prikazom grafičkog dijela Plana
koji utvrđuje uvjete gradnje cestovne i ulične infrastrukturne mreže, a opisani
su i u odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela koji obrađuje problematiku
prometa.
Dispozicija, poprečni i uzdužni nagibi prometnih površina određeni Planom
smatraju se okvirnim, dok će se svi potrebni elementi detaljno utvrditi
prilikom izrade glavnih projekata (za ishođenje građevnih dozvola).
2. Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovarajućim grafičkim prikazima
grafičkog dijela Plana koji utvrđuju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a
opisani su i u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.
Elementi infrastrukturne mreže utvrđeni Planom smatraju se okvirnim, dok će
se njihova mikrolokacija odrediti prilikom izrade glavnih projekata (za
ishođenje građevnih dozvola).
3. Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće
potrebe obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda. Rješenja koja će se
primijeniti kroz izradu glavnih projekata (za ishođenje građevnih dozvola) mogu
odstupiti od planiranih ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog
napretka, odnosno budućih novih saznanja.
3.1. UVJETI GRADNJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 13.
1. Prilikom izrade glavnih projekata prometnica (za građevnu dozvolu)
projektant je u svemu dužan pridržavati se odredbi važećih propisa koji
reguliraju problematiku prometa i prometnica.
Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zajseci, potporni
zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, nogostupi i kolnik prometne površine.
Građevna čestica druge namjene priključuje se na javni put (servisna cesta u
području obuhvata Plana) na bilo kojem mjestu prometne površine uz koju se
nalazi. Kolni
prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti u skladu s odgovarajućim
važećim propisima.
Iznimno odredbama iz gornjeg stavka građevnoj čestici K3-3 dozvoljen je
direktan prilaz sa županijske ceste Ž5108 (Ž5107 Garica - Vrbnik). Kada se
spomenuta prometnica bude preuredila u državnu, treba još jednom sagledati tu
odluku te prilaz omogućiti sa servisne ceste u području obuhvata Plana.
Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehničko estetski uvjeti,
uskladiti ih s budućim građevinama u visinskom smislu u području obuhvata
Plana. Nivelete prometnica imaju toleranciju + 50 cm.
Križanja prometnica u naselju su predviđena u jednom nivou, s ulaznim
radijusima u zoni križanje od min 4.00 m (iz razloga ograničenog prostora i
malog, odnosno internog karaktera prometa).
Radi pristupa komunalnih vozila, vozila za servisiranje i vatrogasnih
vozila, na kraju slijepe prometnice predviđeno je okretište »T« tipa.
Na svim križanjima u zoni pješačkih prijelaza treba izvesti položene
ivičnjake za svladavanje arhitektonskih barijera i to s tipskim elementima
širine 2.00 m.
Na predviđenim prometnicama primjenjuju se uzdužni nagibi koji odgovaraju
konfiguraciji terena i razmještaju objekata. Za zaobljenje prijeloma nivelete
primijenit će se radijusi veći od Pravilnika propisanih. Poprečni nagib
prometnica je jednostrešni i u pravcima iznosi 2,5% a u krivinama do 50visno o
radijusu kružne krivine.
Uzdužni pad trase vezan je na konfiguraciju terena i raspoloživi pojas kojim
se trasa proteže radi uklapanja prometnica u ukupno rješenje prometa, a
predviđa se da će iznositi od 1,60 - 7,500 zoni s iznimkom pomoćnog ulaza koji
će imati uzdužni nagib od cca 16,00%.
2. Ceste nadmjesnog značenja
Uz područje obuhvata Plana prolazi županijska cesta Ž5108 (Ž5107 - Garica
-Vrbnik) u dužini cca 4.8 km s koje i predmetna zona ima prilaz.
3. Gradske i pristupne ulice
Prema vrsti prometa sve prometnice unutar obuhvata Plana su nerazvrstane
prometnice, a spadaju u servisne ceste, te kako za iste ne postoje podaci o
veličini motornog prometa to se na osnovu pretpostavke iste svrstavaju u 5.
razred na brežuljkastom terenu.
Spomenute prometnice nalaze se na građevnoj čestici C- 1.
Površine iz prethodnog stavka izvesti asfaltom ili sličnim materijalom.
Horizontalnu i vertikalnu signalizaciju projektirati, odnosno postaviti
prema kategorizaciji prometnica.
4. Površine za javni prijevoz
U području obuhvata Plana neće se odvijati javni prijevoz.
5. Javna parkirališta
U području obuhvata Plana planira se izgradnja javnih parkirališta na
zasebnoj građevnoj čestici IS-1, ako se u blizini izgrade manji pogoni za
preradu ovčjih proizvoda koji bi trebali javni prostor te namjene.
Inače će se potrebni parkirališni prostori osigurati unutar samih građevnih
čestica (od K3-1 do K3-13).
Parkirališna mjesta za osobna vozila su dimenzija 5 x 2.5 metara, dok je
parkirano mjesto za invalide dimenzija 5.0 x 3.5 - 3.75 metara. Parkirališta su
izgrađena s asfaltom, betonskim elementima ili sličnim materijalom.
Parkirališta mogu biti natkrivena drvenom ili čeličnom pergolom maksimalne
visine 3.0 metara koja je obrasla zelenilom.
6. Javne garaže
Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja javnih garaža.
7. Biciklističke staze
Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja prometnih površina
namijenjenih isključivo prometu bicikala.
8. Trgovi i druge veće pješačke površine
Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja trgova niti drugih većih
pješačkih površina.
3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE
Članak 14.
Na području obuhvata Plana, osim kolnog prometa, neće se odvijati niti jedan
drugi oblik prometovanja.
3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 15.
1. Projektiranje i izvođenje telekomunikacijske mreže mora biti u skladu sa
Zakonom o telekomunikacijama i važećim tehničkim propisima i uvjetima iz
oblasti telekomunikacija.
2. TK mreža unutar zone izgradit će se kao distribucijska kabelska
kanalizacija sa PVC, odnosno PEHD cijevima. Trasa je planirana u pravilu u
pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu. U izgrađenu DTK uvući će se
odgovarajući TK kabel i završiti ga u kabelskim izvodnim ormarima u svakom
objektu.
3. Izgradit će se kabelska kanalizacija za pretplatničke telekomunikacijske
vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu
telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i
vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.
4. Od kabelskog ormara do granice građevne čestice položiti će se najmanje
dvije cijevi minimalnog promjera 40 mm što će omogućiti podzemni priključak
svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske
televizije. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.
5. Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.
Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti.
3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA
Članak 16.
1. Projektiranje i izvođenje mreže elektroopsrkbe (niskonaponska mreža) mora
biti u skladu s granskim normama »HEP«-a, a javna rasvjeta u skladu s
preporukama CIE.
2. Za napajanje elektroopskrbom budućih potrošača unutar zone obuhvata Plana
biti će potrebno: izgraditi trafostanicu 10 (20)/0,4 kV kapaciteta do 630 kVA,
s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom.
Trafostanica će se izgraditi kao montažna- slobodnostojeća građevina, tlocrtne
površine 4,16 x 2,12 m (parcela minimalne dimenzije 6 x 4 m), ili da se
niskonaponska mreža izvede sa samonosivim kabelskim snopom na betonskim
stupovima, koji bi se ujedno koristili i za javnu rasvjetu. Priključci
građevina bi se izvodili ili s podzemnim
kabelima s betonskih stupova ili nadzemno samonosivim
kabelskim snopom.
3. Rješenje elektroopskrbe ovisit će o procijenjenim potrebama vršnog
opterećenja po pojedinim parcelama - građevinama, o zahtjevima potencijalnih
investitora, odabranoj lokaciji trafostanice i dogovoru s Općinom o ukupnoj
investiciji.
Ne pokaže li se dovoljan interes za investiranje u manje proizvodne pogone
elektroopskrba područja obuhvata Planom riješit će se alternativnim rješenjem
tj. niskonaponskom mrežom sa samonosivim kabelskim snopom na betonskim
stupovima.
4. Uvjeti priključka građevina (čestica) na električnu mrežu:
Mjesto priključka: TS, SSRO
Izvedba priključka: podzemni kabel po granskoj normi »HEP«
Mjerenje energije: trotarifno brojilo s pokazivačem vršne snage ili
trotarifno brojilo + limitator
Zaštita od ind. dodira: automatsko isklapanje napajanja u TT sistemu
5. Na području obuhvata Plana planira se izgradnja novog vodovodnog sistema
s cijevima od nodularnog lijeva DN 321 100 koji će se razvesti po cijelon zoni.
Spomenuta vodovodna mreža koristiti će se i kao protupožarna mreža sa
sistemom vanjskih hidranata s radijusom od 80 metara koji će pokrivati cijelo
područje.
Pitanje vodoopsrkbe predmetnog područja planira se riješiti priključkom na
postojeći cjevovod PVC DN 321200 koji prolazi cestom Krk - Vrbnik i to na
raskrižju prema Risiki. Spomenuti cjevovod koji dolazi iz prek. komora »Vele
Hrusti« s postojećim profilom odgovara trenutnim potrebama predmetne zone.
Ukupne potrebne količine vode osigurati će se sa spomenutog cjevovoda koji
sa svojim tehničkim karakteristikama osigurava potrebnu količinu vode i
potreban tlak u cijevima.
6. Na području obuhvata Plana planira se izgradnja zajedničkog kolektora
fekalne kanalizacije od PVC cjevovoda 321300 mm. Novi kanalizacioni cjevovodi
izvesti će se u koridoru planiranih prometnica s dovoljnim brojem okna za
izvedbu budućih eventualnih sekudarnih priključaka.
Fekalne otpadne vode tretirat će se na zajedničkom uređaju za pročišćavanje
do kojeg bi se gravitacijom otpadne vode sakupljale i koji će se izgraditi na
građevnoj čestici IS-3. Pročišćivač će se sastojati od mehaničkog i biološkog
stupnja pročišćavanja. Nakon pročišćavanja otpadne vode ispuštat će se u okolni
teren.
7. Oborinske vode s prometnica i uređenih površina zone prihvatiti će se
uličnim slivnicima i rigolima, te gravitacionim cjevovodima odvesti na
centralno mjesto gdje će preko separatora ulja biti upušteni u teren.
Uređene asfaltirane površine pojedinih objekata također će moći ispuštati oborinsku
vodu u zajednički kolektor.
Predviđa se izvedba kolektora oborinske kanalizacije od PVC 321300 - 500 mm.
Oborinske vode koje nisu zauljene tj. one koje se skupljaju preko krovnih
površina upuštat će se lokalno na svojoj građevnoj čestici u teren.
Novi cjevovodi oborinske kanalizacije izvest će se u koridoru planiranih
prometnica.
Rješenje unutrašnje mreže oborinske kanalizacije u zoni dat će se u zasebnim
projektima s točnim proračunima kolektora, uređaja i separatora.
4. UVJETI UREĐENJA OPREME JAVNIH ZELENIH I DRUGIH POVRŠINA
Članak 17.
1. U području obuhvata Plana ne planiraju se posebne čestice za javne zelene
površine, nego će se iste urediti i oblikovati u sklopu uređenja okoliša
građevne čestice kao i čestica prometnih površina te čestica infrastrukturnih
sustava. Takve će se zelene površine urediti uz najveću moguću upotrebu visokog
i niskog raslinja prvenstveno primorskog, autohtonog karaktera.
2. Sve ostale javne površine u području obuhvata Plana, a to je građevna čestica
C-1 (kolno - pješačka površina) urediti uz upotrebu asfalta, betonskih
elemenata, kamenih ploča ili sličnih materijala.
3. Elementi urbane opreme (klupe, košare za smeće i sl.), reklamne ploče i
stupovi, umjetnički radovi itd. mogu se postavljati slobodno na javnim
površinama, pazeći da se pri tome ne remeti slobodan tok komunikacija.
5. UVJETI GRAĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 18.
Područje obuhvata Plana predstavlja osjetljivu cjelinu glede ambijentalnih
vrijednosti. Uvjeti njenog uređenja dati su ovim odredbama za provođenje, kao i
Planom u cjelini.
6. UVJETI I NAČIN GRADNJE
Članak 19.
1. Pored ovih odredbi za provođenje uvjeti i način gradnje detaljno su
obrađeni i u odgovarajućem grafičkom prikazu grafičkog dijela Plana.
2. Prilikom izrade glavnih projekata (za ishođenje građevne dozvole)
projektant je dužan pridržavati se zakona iz područja zaštite okoliša,
vodoprivrede, zdravstva, zaštite od požara i drugih kako slijedi:
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93); Pravilnik o
građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede
zaštite od požara (»Narodne novine« broj 35/94); Pravilnik o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86)
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95)
- Zakon o unutarnjim poslovima (»Narodne novine« broj 29/91-p.t., 73/91,
19/92, 33/92, 76/94 i 161/98)
- Zakon o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine« broj 53/86-p.t.,);
Pravilnik o objektima koji po svojoj veličini i namjeni ne predstavljaju
opasnost za zdravlje ljudi i njihovu okolinu (»Narodne novine« broj 24/87)
- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/93); Pravilnik o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 37/90)
- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 107/95); Pravilnik o izdavanju
vodoprivrednih akata (»Narodne novine« broj 28/96)
- Državni plan za zaštitu voda (»Narodne novine« broj 8/ 99)
- Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99)
- Uredba o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 78/98)
- Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94 i 128/99); Uredba o
procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 34/97 i 37/97)
- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95)
- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 34/95)
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99)
- Zakon o javnim cestama (»Narodne novine« broj 100/ 96); Pravilnik o
minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu
cestu (»Narodne novine« broj 34/92)
- Zakon o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 59/96)
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 109/95,
70/97 i 128/99)
- Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj 52/99, 75/99 i 117/01)
- Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (»Narodne novine« broj
16/74, 10/78, 47/89, 51/89, 19/90, 26/93)
Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02)
- Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 30/94 i 72/94)
- Zakon o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96)
- Zakon o zaštiti na radu (»Narodne novine« broj 59/96, 94/96)
- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine« broj 91/96)
- Zakon o sanitarnoj inspekciji (»Narodne novine« broj 27/99)
U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana
primjenjivat će se odgovarajući važeći propis.
Projektant je dužan pridržavati se i drugih posebnih propisa značajnih za
oblast prostornog uređenja i građenja.
3. Zapaljive tekućine i plinovi moraju se držati u spremnicima koji
odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i standardima. Spremnici koji služe za
skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mogu se postavljati samo na mjestima
koje odobri nadležno tijelo.
4. Uvjeti za sklanjanje osoba od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda
temeljit će se na važećim propisima.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 20.
1. U području obuhvata Plana postoje prirodne i ambijentalne vrijednosti u
smislu važećih propisa.
2. Na svim građevinama čije strane su okrenute prema jugoistoku i
jugozapadu, tj. prema Vrbničkom polju, posebnu pozornost obratiti na
oblikovanje i gabarite pročelja. Ta bi pročelja građevina morala biti
jednostavnih i osnovnih geometrijskih linija te izvedena u osnovnim i čistim
materijalima kao što su vidljivi kamen, vidljivi beton, žbuka. Intervencija
bojom, zajedno sa gabaritima, spomenutih pročelja trebala bi naglasiti
arhitekturu i kontrast između prirodnog i građenog stvarajući time arhitekturni
akcenat u prostoru.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 21.
1. Izgradnja građevina i uređenje prostora na području obuhvata Plana vršit
će se u skladu s Planom predviđenom namjenom površina, te na osnovi važećih
zakonskih propisa izdavat će se građevne dozvole za svaki pojedini namjeravani
zahvat u prostoru.
2. Prije početka izgradnje građevina mora se izgraditi kompletna
infrastrukturna mreža te opskrbiti područje Plana svim potrebnim
infrastrukturnim građevinama.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 22.
1. Prilikom izrade glavnih projekata (za ishođenje građevnih dozvola), kao i
prilikom izgradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati
okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno stanje.
Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati
obuhvaćeno područje, što podrazumijeva upotrebu solarne energije kao
alternativnog izvora energije.
2. Odlaganja smeća i ostalog otpada obavit će se prema odgovarajućem općem
propisu o uvjetima za izgradnju prostora i uređaje za prikupljanje i odnošenje
otpadnih materijala iz građevina, kao i prema važećim propisima na području
Općine Vrbnik.
3. Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno - fekalnih voda obavljati na način da
se otpadne vode iz građevina prije ispuštanja u zajednički kolektor pročiste do
stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala, prema općem važećem
standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje
su na razini kućnih otpadnih voda). Kod raznih kotlovnica, mehaničarskih
radionica, praonica poljoprivrednih strojeva i sličnih manjih proizvodnih
pogona je potrebno izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine
prije priključenja na zajednički fekalni kolektor.
Na otvorenim i slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti,
ulja, benzina i drugih zagađivača na kolnim i parkirališnim površinama potrebno
je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove. Tek tako pročišćenu
vodi ispuštati u kolektor oborinskih voda. Sustav mreže oborinske kanalizacije
mora biti zaseban.
Da bi se pratila kakvoća otpadnih fekalnih voda utvrđuje se obaveza
kontinuiranog praćenja stanja postavljanjem mjernih uređaja i ostale potrebne
opreme na izlazu iz uređaja za pročišćavanje, shodno važećim propisima.
9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 23.
Unutar obuhvata Plana nema postojećih građevina i ne smije se dozvoliti
izgradnja građevina čija bi namjena bila protivna planiranoj namjeni.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
1. Plan je izrađen u tri izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine
Vrbnik i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vrbnik.
2. Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Općine Vrbnik i Uredu državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava krk.
3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03-01-03-04
Ur. broj: 2142-07-03-03-1
Vrbnik, 29. kolovoza 2003.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRBNIK
Predsjednik
Općinskog vijeća
Franjo Toljanić, v. r.
