4.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje i 129/05) i članka 12. Statuta Općine Kostrena (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 22/01, 5/02, 20/02 i 4/06), Općinsko vijeće Općine Kostrena, na sjednici održanoj 15. ožujka 2007. godine donijelo je

POSLOVNIK
Općinskog vijeća Općine Kostrena

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom uređuje se, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutu Općine Kostrena, unutarnje ustrojstvo, način rada i odlučivanja Općinskog vijeća Općine Kostrena (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Članak 2.

Poslovnik uređuje:

- konstituiranje Vijeća, početak obnašanja dužnosti člana Vijeća (u daljnjem tekstu: vijećnik), mirovanje mandata i prestanak mandata vijećnika,

- prava i dužnosti vijećnika,

- prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Vijeća,

- odnos Vijeća i Općinskog poglavarstva,

- postupak donošenja akata i razmatranja pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća,

- postupak izbora i imenovanja, te razrješenja,

- vijećnička pitanja i interpelacija,

- održavanje, rad i tijek sjednica Vijeća,

- održavanje reda na sjednicama Vijeća,

- zapisnici Vijeća,

- javnost rada.

II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA

Članak 3.

Konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti u roku od 30 dana od objave izbornih rezultata za članove Vijeća.

Konstituirajuća sjednica započinje izvođenjem himne »Lijepa naša domovino«.

Članak 4.

Konstituirajućoj sjednici predsjeda, do izbora predsjednika Vijeća, najstariji vijećnik.

Predsjedatelj sjednice ima, do izbora predsjednika Vijeća, sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 5.

Vijeće se smatra konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.

Članak 6.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeća bira se Mandatna komisija kao radno tijelo Vijeća.

Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana.

Prijedlog za izbor Mandatne komisije može dati najmanje pet vijećnika.

Članak 7.

Mandatna komisija:

- na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika,

- izvješćuje Vijeće o podnesenim ostavkama,

- izvješćuje Vijeće o mirovanju mandata vijećnika,

- izvješćuje Vijeće o zamjenicima vijećnika kad su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjenika vijećnika,

- izvješćuje Vijeće o prestanku mandata vijećnika prije isteka vremena na koje je izabran a iz razloga predviđenih posebnim zakonom.

Članak 8.

Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici daju svečanu prisegu.

Prisega se daje na način da predsjedatelj poziva vijećnike da ustanu, a potom izgovara tekst prisege koji glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću funkciju vijećnika u Općinskom vijeću Općine Kostrena obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Općine Kostrena i Republike Hrvatske«.

Predsjedatelj nakon toga proziva svakog vijećnika poimence, nakon čega prozvani izgovara »Prisežem«, te potpisuje tekst date prisega.

Članak 9.

Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kada počinje dužnost vijećnika, daje prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.

Članak 10.

Vijećnik počinje obnašati dužnost vijećnika danom konstituiranja vijeća i davanjem prisege, a zamjenik vijećnika danom podnošenje izvješća Mandatne komisije Vijeću i davanjem prisege.

Od dana konstituiranja Vijeća, odnosno od dana podnošenja izvješća Mandatne komisije, pa do prestanka mandata, vijećnik ima sva prava i dužnosti vijećnika određena Ustavom, zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

Vijećnik može prije početka obnašanja vijećničke dužnosti podnijeti ostavku na mandat. Ostavka se podnosi predsjedniku Vijeća u pismenom obliku.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

1. Opće odredbe

Članak 11.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća,

- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,

- postavljati pitanja Općinskom načelniku i članovima Općinskog poglavarstva,

- prihvatiti izbor za člana u radnom tijelu s tim da može istovremeno biti član najviše u dva stalna radna tijela,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati.

Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene Ustavom, zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 12.

Vijećniku su dostupni službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima i službama Općine, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću.

Vijećnik može tražiti od pročelnika općinske uprave obavijesti i uvid u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili se pripremaju za sjednice Vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.

Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 13.

Vijećnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju dužnosti vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.

Članak 14.

Za vrijeme dok obavlja dužnost vijećnika, vijećnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge djelatnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je vijećnik.

Članak 15.

Vijećnik može tražiti da mu općinska uprava pruži pomoć u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je

povjerilo radno tijelo Vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti vijećnika.

U općinskoj upravi stavljaju se na raspolaganje vijećnicima tehnička i informatička sredstva i materijali koji su im potrebni za obavljanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad.

Članak 16.

Vijećnik od dana konstituiranja Vijeća, odnosno od stupanja na dužnost vijećnika, ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom Vijeća.

2. Klubovi vijećnika

Članak 17.

U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti te klubovi nezavisnih vijećnika.

Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti Općinsko poglavarstvo, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

Općinsko poglavarstvo osigurat će klubovima vijećnika prostorne i druge tehničke uvjete za rad (prostoriju za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.).

IV. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI VIJEĆA

Članak 18.

Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira između vijećnika.

Predsjednik i dva potpredsjednika Vijeća biraju se javnim glasovanjem, većinom glasova svih vijećnika.

Članak 19.

Predsjednik Vijeća između izabranih potpredsjednika određuje potpredsjednika Vijeća koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku i po njegovom ovlaštenju obavljaju poslove iz njegovog djelokruga.

Članak 20.

Predsjednik Vijeća:

- predstavlja Vijeće,

- saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Vijeća,

- predlaže dnevni red,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine se o postupku donošenja akata,

- usklađuje rad radnih tijela,

- potpisuje akte koje donosi Vijeće,

- brine o suradnji Vijeća s Općinskim poglavarstvom,

- brine se o zaštiti prava vijećnika,

- obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 21.

Predsjednik Vijeća prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika Klubova vijećnika i/ ili vijećnika kojeg odredi politička stranka koje je član.

Članak 22.

Predsjedniku Vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Vijeća pomaže službenik općinske uprave, koji ujedno obavlja i poslove koje mu povjeri predsjednik Vijeća.

V. RADNA TIJELA

Članak 23.

U radnim tijelima Vijeća proučavaju se i razmatraju pojedina pitanja, pripremaju i podnose prijedlozi za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenja izvršavanja akata Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje pitanja iz nadležnosti Vijeća, te za izvršavanje određenih zadataka i poslova.

Radna tijela Vijeća, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Vijeće.

Radna tijela razmatraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju zakona podnose svoje izvješće Vijeću, zauzimaju o tome svoja stajališta, a na njihov prijedlog o izvješću se može provesti rasprava i na sjednici Vijeća.

Članak 24.

Stalna radna tijela, osim Mandatne komisije, imaju predsjednika, zamjenika predsjednika i najmanje tri člana, koji se biraju iz redova vijećnika, znanstvenika i stručnih djelatnika.

Mandat predsjednika, zamjenika predsjednika i članova stalnog radnog tijela traje do isteka mandata saziva Vijeća, ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

Članak 25.

Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.

Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela Vijeća, te s pročelnikom upravnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Vijeća.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Vijeća i obav1ja druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Zamjenik predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i njegovog zamjenika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Članak 26.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Vijeća, ako to zatraži predsjednik Vijeća ili trećina članova radnog tijela Vijeća uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.

Članak 27.

Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Radno tijelo može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu, na koji Vijeće daje suglasnost.

Članak 28.

Radno tijelo vijeća pokreće razmatranje tema iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezno je razmotriti svako pitanje iz svojeg djelokruga koje im se uputi na razmatranja, ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.

Članak 29.

Radno tijelo Vijeća obavezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće.

Radno tijelo može izvjestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Vijeća prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela, ni odustati od njega ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište.

Članak 30.

Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Članak 31.

Sjednici radnog tijela Vijeća prisustvuju i sudjeluju u raspravi predstavnik Općinskog poglavarstva kad se na sjednici razmatra prijedlog poglavarstva, a pročelnik upravnog tijela kad se na sjednici razmatra pitanje iz djelokrugam ovog tijela.

Članak 32.

Radna tijela imaju pravo zatražiti od općinske uprave i drugih tijela odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ista raspolažu, ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati.

Članak 33.

Radno tijelo Vijeća može na sjednice pozvati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici.

VI. ODNOS VIJEĆA I OPĆINSKOG POGLAVARSTVA

1. Izbor članova Općinskog poglavarstva

Članak 34.

Članove Općinskog poglavarstva Općine Kostrena bira Vijeće, na prijedlog Općinskog načelnika, većinom glasova svih vijećnika, na vrijeme od četiri godine.

Nakon glasovanja Općinski načelnik i izabrani članovi Poglavarstva daju svečanu prisegu.

Tekst prisege glasi:

»Prisežem da ću dužnost člana Općinskog poglavarstva savjesno obnašati i držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Općine i Republike Hrvatske«.

Predsjednik Vijeća izgovara, a Općinski načelnik i članovi Općinskog poglavarstva ponavljaju za njim tekst svečane prisege, a nakon toga je potpisuju.

Član Općinskog poglavarstva koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege, odnosno koji je naknadno izabran, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici Vijeća.

2. Odgovornost Općinskog poglavarstva

Članak 35.

Općinsko poglavarstvo odgovorno je Vijeću za svoj rad i odluke koje donosi.

Članak 36.

Svaki vijećnik može postaviti Općinskom poglavarstvu pitanje o ostvarivanju njegovih prava i dužnosti, o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća, o radu upravnih tijela te organizacija koje imaju javne ovlasti.

Vijećnik može postaviti pitanje Općinskom poglavarstvu ili pojedinom članu.

Radi rasprave o pitanjima u vezi s radom Općinskog poglavarstva najmanje 5 vijećnika može podnijeti interpelaciju Vijeću.

Članak 37.

Na prijedlog najmanje 1/3 članova Vijeća može se pokrenuti postupak iskazivanja nepovjerenja Općinskom načelniku, pojedinom članu Općinskog poglavarstva ili Općinskom poglavarstvu u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Općinskom poglavarstvu može zatražiti i Općinski načelnik.

O prijedlogu iz stavka 1. i 2. ovog članka ne može se raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Vijeća.

Rasprava i glasovanje o prijedlogu mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Vijeća.

Članak 38.

Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova Općinskog vijeća.

Ako Vijeće ne izglasa nepovjerenje, vijećnici koji su podnijeli prijedlog ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od 6 mjeseci od odbijanja prijedloga.

Članak 39.

Ako se izglasa nepovjerenje Općinskom načelniku ili poglavarstvu u cjelini, Vijeće mora izabrati novog Općinskog načelnika u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.

Članak 40.

Ako odlukom o iskazivanju nepovjerenja Općinskom načelniku ili Općinskom poglavarstvu u cijelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti, isti se smatraju razrješenim i prestaje im dužnost izborom novog Općinskog načelnika.

VII. AKTI VIJEĆA

1. Opće odredbe

Članak 41.

Općinsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja, utvrđenih zakonom i Statutom donosi statut, odluke, općinski proračun, godišnji obračun proračuna, preporuke, rješenja, zaključke, upute, naputke, deklaracije, rezolucije, te daje autentična tumačenja Statuta ili drugih općih akata Vijeća.

Članak 42.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Vijeću ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Odlukom se kao aktom vršenja prava Vijeća, odlučuje o izboru. odnosno imenovanju i razrješenju, o imenovanju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom i izvršavaju se druga zakonom i Statutom utvrđena prava.

Članak 43.

Zaključcima Vijeće utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama.

Svako radno tijelo Vijeća može u okviru svojeg djelokruga donositi zaključke o svom radu i preporuke.

Vijeće može na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti, zaključcima zauzima stajališta, izražavati mišljenja i utvrđivati obveze Općinskog poglavarstva, upravnih tijela i drugih tijela u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje odluke ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihovog djelokruga.

Zaključci i preporuke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenje i podnose prijedloge o temama koje su razmatrane donose i radna tijela Vijeća.

Članak 44.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.

Zaključak, kojega donosi radno tijelo Vijeća potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključak.

Članak 45.

Na izvornike akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom akta Vijeća razumijeva se onaj tekst akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici akata Vijeća čuvaju se u općinskoj upravi.

O izradi izvornika akata Vijeća, stavljanju pečata na izvornike tih akata, čuvanju izvornika i evidenciji o njima brine se općinska uprava.

Članak 46.

Opći akti Vijeća i autentično tumačenje istih objavljuju se u službenom glasilu županije.

O objavi ostalih akata odlučuje Vijeće pojedinačno, završnim odredbama akta.

Općinska uprava brine se o objavi akata.

Članak 47.

Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog akta, odnosno analiza, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Vijeću.

2. Postupak donošenja akata

Članak 48.

Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.

Predlagatelj akta može u početku rasprave podnijeti usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Predlagatelj akta ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Predstavnik Općinskog poglavarstva može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada Općinsko poglavarstvo nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela.

Članak 49.

U tijeku rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima.

Amandmanom se može predložiti izmijena, dopuna ili brisanje jednog ili više članaka pojedinog akta.

Rasprava o podnesenim amandmanima u pravilu se odvija cjelovito i odvojeno od usvajanja pojedinih amandmana osim ako se ne odluči da se nakon rasprave o pojedinom amandmanu prijeđe na odlučivanje.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

Članak 50.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana uz obrazloženje.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća najkasnije 3 dana prije održavanja sjednice Vijeća, a predsjednik Vijeća ga prije rasprave dostavlja vijećnicima.

Članak 51.

Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene amandmane na prijedlog akta predlagatelju akta i Općinskom poglavarstvu kad ono nije predlagatelj akta.

Članak 52.

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Općinsko poglavarstvo može do zaključenja rasprave podnositi amandmane na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Iznimno, ako se većina vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman tijekom rasprave. Takav amandman podnosi se pismeno uz potrebno obrazloženje.

Podneseni amandmani moraju se umnožiti i prije rasprave i odlučivanju o njima podijeliti vijećnicima.

Članak 53.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga akta Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima omogućilo da se pripreme prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinsko poglavarstvo, neovisno da li je ono predlagatelj, a iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.

Članak 54.

O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Općinsko poglavarstvo, neovisno da li je predlagatelj akta ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 55.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj odluke,

- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj odluke.

Ako vijećnik zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovog članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Članak 56.

Ako konačni prijedlog akta nije podnijelo Općinsko poglavarstvo, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasilo Općinsko poglavarstvo glasuje se odvojeno.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.

Članak 57.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koju se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

3. Donošenje akata po hitnom postupku

Članak 58.

Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku, samo ako to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani razlozi.

Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku, podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pismenu podršku još 4 vijećnika.

Predsjednik Vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima i Općinskom poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj.

Članak 59.

O prijedlogu iz članka 58. ovog Poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivanja dopune dnevnog reda.

Ako predsjednik Vijeća nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se akt donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način određen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja akta najprije se odlučuje bez rasprave o uvrštavanju u dnevni red a ako prijedlog bude prihvaćen, odlučuje se o prijedlogu za hitan postupak.

Članak 60.

Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose po redovnom postupku.

4. Autentično tumačenje akata

Članak 61.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja akta Vijeća može zatražiti ovlašteni predlagatelj akta i ovlaštena tijela ili organizacije utvrđene zakonom.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja akta Vijeća podnosi se predsjedniku Vijeća, a mora sadržavati naziv akta, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razlog za to.

Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog iz stavka 1. ovog članka Odboru za statutarno-pravna pitanja, radnom tijelu u čiji djelokrug pripada materija regulirana predmetnim aktom, i Općinskom poglavarstvu ako ono nije podnositelj prijedloga radi ocjene osnovanosti.

Članak 62.

Odbor za statutarno-pravna pitanja nakon što pribavi mišljenja od nadležnih radnih tijela Vijeća te Općinskog poglavarstva, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje autentičnog tumačenja akta osnovan.

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za statutarno- pravna pitanja utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Vijeću.

Ako Odbor ocijeni da prijedlog nije osnovan, on će o tome obavijestiti Vijeće koje povodom toga izvješća donosi odluku.

5. Donošenje općinskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna

Članak 63.

Prijedlog općinskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna podnosi Vijeću s potrebnim obrazloženjem Općinsko poglavarstvo.

Zajedno s prijedlogom općinskog proračuna podnosi se i prijedlog odluke o izvršenju općinskog proračuna.

Članak 64.

Prijedlog općinskog proračuna i godišnjeg obračuna općinskog proračuna raspravlja se najprije u načelu, a zatim po razdjelima, a o amandmanima se glasuje nakon zaključivanja rasprave o razdjelu proračuna na koji se amandman odnosi.

Članak 65.

U raspravi o godišnjem proračunu općinskog proračuna, a na temelju analiza izvršenih programa radova, mogu se utvrditi osnove politike za iduće razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i kriteriji za financiranje zadaća tijela i organizacija i za financiranje drugih potreba u Općini.

Članak 66.

Općinski proračun i godišnji obračun općinskog proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

6. Donošenje ostalih akata

Članak 67.

Postupak za donošenje ostalih akata uvijek se pokreće prijedlogom akta.

Predlagatelj akata iz stavka 1. ovog članka, dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Vijeća, a prema naravi akta isti mora sadržavati i obrazloženje, odnosno uvodno izlaganje, kao temelj za provedbu rasprave i usvajanje akta.

Izvješće analize i ostale informacije, koje predsjedniku nije dostavilo Općinsko poglavarstvo, predsjednik Vijeća upućuje Općinskom poglavarstvu na mišljenje.

Članak 68.

Ako su izvješća, analize te ostale informacije duže od 15 stranica, vijećnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji im na raspolaganju u općinskoj upravi.

Sažetak mora sadržavati sve bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obavezan dostaviti Vijeću istodobno s osnovnim materijalom.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se zasniva osnovni materijal.

VIII. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 69.

Vijećnici mogu postavljati pitanja predsjedniku Općinskog poglavarstva i pojedinim članovima Općinskog poglavarstva i to o pitanjima iz članka 36. stavak 1. ovog Poslovnika.

Pitanja se mogu postavljati usmeno i pismeno, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Članak 70.

Na pitanje postavljeno Općinskom poglavarstvu odgovara predsjednik Općinskog poglavarstva, a na pitanje postavljeno pojedinom članu Općinskog poglavarstva odgovaraju članovi poglavarstva.

Članak 71.

Predsjednik Općinskog poglavarstva odnosno član Općinskog poglavarstva kome je pitanje upućeno dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je pitanje postavljeno.U protivnom dužan je navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.

Pismeni odgovor na pismeno postavljeno pitanje dostavlja se vijećniku koji je postavio pitanje najkasnije na sljedećoj sjednici.

U istom roku dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje ako vijećnik nije dobio odgovor na sjednici ili je zatražio pismeni odgovor.

Ako ne mogu dati odgovor u roku iz stavka 2. ovog članka, dužni su putem predsjednika Vijeća obavijestiti vijećnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku na vijećničko pitanje.

Članak 72.

Pitanja koja vijećnici postavljaju, kao i odgovori na to pitanje moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Vijećničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovog Poslovnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga Poslovnika predsjednik Vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojem je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 73.

Predsjednik Općinskog poglavarstva dostavlja pismeni odgovor vijećniku na pitanje putem predsjednika Vijeća.

Predsjednik Vijeća dostavlja odgovor vijećniku, a na prvoj idućoj sjednici Vijeća na čijem je dnevnom redu davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava Vijeće o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru.

Na zahtjev predsjednika Općinskog poglavarstva, odnosno člana Općinskog poglavarstva kojem je postavljeno pitanje, Vijeće može produljiti rokove za davanje odgovora na pitanje.

Članak 74.

Ako bi odgovor na pitanje predstavljao službenu ili vojnu tajnu, ili je povjerljive naravi, Predsjednik Općinskog poglavarstva može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Vijeća bez prisustva javnosti ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje. O tom prijedlogu odlučuje Vijeće.

Članak 75.

Ako Općinsko poglavarstvo ili član poglavarstva ne odgovori na pitanje shodno članku 71. ovog Poslovnika, Predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti Predsjednika Općinskog poglavarstva i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.

Članak 76.

Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru ili postaviti dopunsko pitanje.

Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća obavijestio Vijeće o pitanju koje je postavio i dobivenom odgovorom, može pismeno dostaviti svoje mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

IX. INTERPELACIJA

Članak 77.

Interpelacijom se na sjednici Vijeća otvara rasprava o radu Općinskom poglavarstva u cjelini ili o pojedinim odlukama Općinskog poglavarstva, ako one odstupaju od općeg stava Općinskog poglavarstva u provođenju utvrđene politike.

Interpelacija se može podnijeti i kada vijećnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pismenim odgovorom Općinskog poglavarstva ili člana poglavarstva na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Vijeću.

Interpetacija se podnosi pismeno. U njoj mora hiti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati.

Interpelaciju predsjedniku Vijeća podnosi najmanje 5 vijećnika.

Članak 78.

Podnesenu interpelaciju predsjednik Vijeća dostavlja predsjedniku Općinskog poglavarstva i vijećnicima.

Članak 79.

Općinsko poglavarstvo razmatra interpelaciju i dostavlja predsjedniku Vijeća izvješće o svojim mišljenjima i stavovima povodom interpelacije u roku od 15 dana od dana prijema interpelacije.

Predsjednik Vijeća izvješće upućuje vijećnicima.

Članak 80.

Interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon dostavljanja izvješća Općinskog poglavarstva, ali ne prije nego što protekne sedam dana od dostave.

Ako Općinsko poglavarstvo ne podnese izvješće u roku, interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice po isteku toga roka.

Članak 81.

Predstavnik vijećnika koji su pokrenuli interpelaciju ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i obrazložiti interpelaciju.

Predsjednik Općinskog poglavarstva ima pravo na sjednici usmeno obrazložiti izvješće Općinskog poglavarstva povodom interpelacije.

Nakon obrazloženje iz stavaka 1. i 2.ovog članka Vijeće provodi raspravu.

Članak 82.

Raspravu o interpelaciji Vijeće može završiti utvrđivanjem stava o pitanju koje je interpelacijom pokrenuto ili utvrđivanjem obveza Općinskog poglavarstva.

Po završenoj raspravi o interpelaciji, Vijeće može postaviti pitanje odgovornosti Općinskog poglavarstva, ili utvrditi prijedlog za iskazivanje nepovjerenja Općinskom poglavarstvu ili pojedinom njegovom članu.

Članak 83.

Vijećnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije odlučivanja o njoj.

Ako je interpelacija odbijena na Vijeću, o istoj temi ne može se ponovno postaviti interpelacija prije proteka roka od 6 mjeseca od dana kada je Vijeće donijeto zaključak kojim odbija interpelaciju.

X. ODRŽAVANJE SJEDNICA

1. Sazivanje sjednice

Članak 84.

Predsjednik vijeća saziva sjednice Vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća na obrazložen zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sjednicu će sazvati Općinsko načelnik u daljnjem roku od 15 dana.

Članak 85.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.

Vijećnicima se dostavlja poziv za sjednicu s prijedlog dnevnog reda, prijedlogom akta koji je uvršten u prijedlog dnevnog reda s obrazloženjem, materijal potreban za raspravu i odlučivanje, te zapisnik s prethodne sjednice Vijeća.

Poziv i materijal iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se vijećnicima 5 dana prije održavanja sjednice.

Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovog članka, u slučaju donošenja akta po hitnom postupku propisanom člankom 58. Poslovnika, ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, predsjednik vijeća može sazvati sjednicu bez dostave poziva i materijala, u roku kraćem od pet dana i uz predlaganje dnevnog reda na samoj sjednici.

U slučaju iz stavka 4. ovog članka sjednica se može sazvati telefonskim putem.

Članak 86.

Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Svaka sjednica Vijeća ima svoj redni broj tijekom jednog saziva Vijeća, bez obzira koliko dana one traju.

2. Dnevni red

Članak 87.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

Ako je dnevni red sjednice predložen pismeno uz poziv za sjednicu, predsjednik Vijeća može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz pismeno predloženog dnevnog reda izostaviti pojedine predmete ili dopuniti dnevni red novim predmetima.

Ako nitko od vijećnika ili drugih predlagatelja akata ne podnese pismeni prigovor na predloženi dnevni red najkasnije 1 dan prije zakazane sjednice, predloženi dnevni red smatra se utvrđenim time da se o pojedinim dopunama na dnevni red odlučuje na sjednici bez rasprave, a nakon usmenog izjašnjenja podnositelja dopune i predlagatelja akta ili druge točke dnevnog reda.

Nakon što je utvrđen dnevni red prema odredbama ovog Poslovnika predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red, time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu usvojenog dnevnog reda.

Članak 88.

Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se u pravilu u početku sjednice.

Ako sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave.

Članak 89.

Prilikom usvajanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon donošenja odluka iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cjelini.

Kada predlagatelj čiji je predmet unesen u prijedlog dnevnog reda, odnosno nakon što je dnevni red utvrđen, odustane od svoga prijedloga, na prijedlog najmanje 5 vijećnika, Vijeće može donijeti odluku da navedeni predmet ostaje u dnevnom redu.

Iznimno, od odredbe stavka 3. ovog članka, ako je Općinsko poglavarstvo kap predlagatelj odustalo od svog prijedloga tijekom odlučivanja o prijedlogu koji je po hitnom postupku uvršten u dnevni red, taj prijedlog vijećnici ne mogu preuzeti kao svoj prijedlog.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 90.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti jedan od potpredsjednika Vijeća.

Članak 91.

U radu sjednice, kao gosti, mogu sudjelovati svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 92.

Prelaskom na točku dnevnog reda predsjednik Vijeća daje riječ predlagatelju akta.

Predlagatelj u obrazlaganju prijedloga akta nije ograničen vremenom.

Nakon što je predlagatelj završio svoje izlaganje predsjednik Vijeća otvara raspravu.

Po otvaranju rasprave predsjednik Vijeća daje riječ vijećnicima po redoslijedu kojim su se prijavili za raspravu.

Članak 93.

Predsjednici klubova vijećnika mogu govoriti u funkciji predsjednika kluba vijećnika jednom najdulje 10 minuta.

Vijećnik u raspravi može govoriti jednom najdulje 5 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što su svi prijavljeni vijećnici iskoristili svoje pravo na govor u u trajanju od 5 minuta, mogu ponovno zatražiti riječ i tada govoriti još jednom najviše 3 minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

Članak 94.

Ukoliko u tijeku rasprave vijećnik, predsjednik Općinskog poglavarstva ili član Općinskog poglavarstva, zatraži od predsjednika Vijeća repliku ili ispravak navoda koji je netočno izložen na iznijeti govor, isto se mora odmah omogućiti, ali ne duže od 1 minute.

Članak 95.

Nakon što je rasprava po točci dnevnog reda završena predsjednik Vijeća poziva predlagatelja da se očituje o podnijetim amandmanima.

Predsjednik Vijeća poziva predsjednika Općinskog poglavarstva da se očituje o podnijetim amandmanima kad Općinsko poglavarstvo nije predlagatelj akta.

Članak 96.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži.

Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Članak 97.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravIja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ.

4. Održavanje reda i disciplinske mjere

Članak 98.

Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može vijećniku izreći disciplinsku mjeru

- opomene

- opomene s unošenjem u zapisnik

- opomene s oduzimanjem riječi

- opomene s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda

- udaljavanje sa sjednice.

Disciplinske mjere konačne su nakon što ih je izrekao predsjednik Vijeća.

Članak 99.

Opomena se izriče vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika.

Vijećnik je počinio povredu reda iz stavka 1. ovog članka ako:

- se u govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio odobrenje predsjednika Vijeća,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- javi se za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,

- omalovažava ili vrijeđa predsjednika Vijeća ili druge vijećnike, te članove Poglavarstva,

- svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Vijeću,

- na drugi način remeti rad sjednice.

Članak 100.

Opomena s unošenjem u zapisnik izriče se vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika što bitnije ometa rad sjednice, odnosno ako je već jedanput na sjednici dobio opomenu.

Opomena iz stavka 1. ovog članka može se izreći i kada vijećnik, služeći se svojim pravima, zloupotrebljava odredbe ovog Poslovnika, kako bi spriječio raspravu ili odlučivanje.

Članak 101.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se vijećniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, bez i s unošenjem u zapisnik, ne drži predmeta o kojem se raspravlja.

Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se vijećniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjednika Vijeća ili vijećnike, odnosno ako svojim govorom teže narušava ugled Vijeća i vijećnika, te članove Poglavarstva.

Članak 102.

Vjećniku koji je svojim ponašanjem bitno narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je počeo disciplinski istup.

Članak 103.

Vijećniku se izriče disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća kada je svojim vladanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovog Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Disciplinska mjera iz.stavka 1. ovog članka stupa na snagu odmah nakon izricnja i odnosi se na tekuću sjednicu.

Ako se vijećnik niti nakon izricanja ove mjere ne udalji sa sjednice, predsjednik Vijeća će prekinuti sjednicu i naložiti da se vijećnik udalji iz dvorane za sjednice.

Članak 104.

Protiv disciplinske mjere udaljavanja sa sjednice vijećnik ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi Vijeću u roku od 48 sati od izricanja disciplinske mjere, a predsjednik Vijeća upućuje prigovor svim vijećnicima.

Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red prve naredne sjednice.

Odluku o prigovoru Vijeće donosi većinom glasova nazočnih vijećnika, bez rasprave a pravo govora ima samo vijećnik koji je podnio prigovor.

Članak 105.

Vijeće može po prigovoru:

- potvrditi izrečenu disciplinsku mjeru,

- ukinuti disciplinsku mjeru.

Odluka Vijeća je konačna.

Članak 106.

Predsjednik Vijeća može naložiti da se iz vijećnice udalji svaki slušatelj koji narušava red.

Ako je red narušen, predsjednik Vijeća može naložiti da se iz vijećnice udalje svi slušatelji.

Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u vijećnici službeno, obvezne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika Vijeća.

5. Tijek sjednice

Članak 107.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik Vijeća obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika na sjednici, te o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Članak 108.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu. Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih vijećnika.

U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom, svoja stajališta mogu iznjeti i predstavnici klubova vijećnika s tim da u redosljedu govornika imaju prednost.

Vijećnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je prozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnog reda za koji se prijavio.

Bez obzira da li je nazočan dovoljan broj vijećnika za pravovaljano odlučivanje predsjednik Vijeća može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenog dnevnog reda, te da se nakon rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obavezno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati.

Članak 109.

Na sjednici se o svakoj točki usvojenog dnevnog reda najprije raspravlja a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Predsjednik vijeća zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Predsjednik vijeća zaključuje sjednica kad se iscrpi dnevni red.

6. Vrijeme postavljanja pitanja Općinskom poglavarstvu

Članak 110.

Na svakoj sjednici Vijeća, u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda, određuje se vrijeme u kojem vijećnici imaju pravo postavljanja usmenih pitanja Općinskom poglavarstvu neovisno o dnevnom redu.

Pitanja moraju biti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah bez pripreme.

Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja odjednom.

Na pitanja upućena Općinskom poglavarstvu odgovara predsjednik Općinskog poglavarstva, njegov zamjenik odnosno član.

Vrijeme određeno za postavljanje pitanja Općinskom poglavarstvu traje u pravilu jedan sat, ako Vijeće ne odluči drugačije.

Predsjednik Općinskog poglavarstva dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Općinskog poglavarstva na sjednici Vijeća u vrijeme određeno prethodnim stavkom.

7. Odlučivanje

Članak 111.

Vijeće pravovaljano odlučuje ako je na sjednici nazočna većine od ukupnog broja vijećnika.

Vijeće donosi akte većinom glasova osim ako zakonom ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Većinom glasova svih vijećnika Vijeće donosi:

- statut

- proračun i izmjene i dopune proračuna

- odluku o izvršenju proračuna

- godišnji obračun proračuna

- poslovnik vijeća

- odluku o izboru predsjednika i potpredsjednika vijeća

- odluku o izboru načelnika, zamjenika načelnika i članova općinskog poglavarstva

- odluku o iskazivanju nepovjerenja načelniku, zamjeniku načelnika, članu poglavarstva ili poglavarstvu u cjelini

- u slučajevima kada je to predviđeno posebnim zakonom.

8. Glasovanje

Članak 112.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se istovremeno dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje podizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za«, zatim tko je »protiv«, te da li je tko »suzdržan« od glasovanja.

Članak 113.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev jednog vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 114.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« ili, »suzdržan«.

Glasačke listiće priprema zaduženi službenik, koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja.

Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 115.

Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće, zaokruživanjem rednog broja ispred imena vijećnika kojemu je glasački listić predan.

Glasovanju kod kutije prisustvuje jedan vijećnik izabran da pomaže predsjedniku Vijeća.

Članak 116.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 117.

Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

Nevažeći je nepopunjeni listić na kojemu su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao.

Članak 118.

Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje za

vršeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u vijećnici u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na temelju predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u prisutnosti vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XI. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 119.

Vijeće imenuje odnosno bira, te predlaže dužnosnika u Vijeće i u državna tijela i organizacije, te ostale institucije na temclju prijedloga ovlaštenih predlagatelja.

Prije počctka glasovanja, predsjednik Vijeća obavještava vijećnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja odnosno razrješenja.

Članak 120.

Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kaindidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih vijećnika.

U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih vijećnika.

Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju, pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se sa popisa predloženih kandidata.

XII. ZAPISNlCI VIJEĆA

Članak 121.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

U zapisnik se unose pitanja vijećnika i odgovori na postavljena pitanja.

Članak 122.

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedba prihvati, izvršit ća se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i službenik zadužen za vođenje zapisnika.

Izvornici zapisnika sjednica Vijeća čuvaju se u arhivi općinske uprave.

Stručni, administrativni, tehnički i drugi poslovi za Vijeće obavljaju se u općinskoj upravi.

Članak 123.

Sjednice Vijeća tonski se snimaju.

Zaduženi službenik općinske uprave dužan je omogućiti vijećniku na njegov zahtjev uvid u tonski snimak sjednice.

Vijećnici i ostali koji su govorili na sjednici Vijeća mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora.

U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u zapisniku odlučuje se na sjednici bez rasprave.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 124.

Vijeće izvješćuje javnost o radu Vijeća i odlukama koje je donijelo, kao i o temama o kojima se raspravljalo.

Prijedlozi akata Vijeća odnosno akti Vijeća mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Članak 125.

Od dostupnosti javnosti izuzuzeti su dokumenti i materijali Vijeća koji su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna odnosno državna tajna.

Vijećnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovog članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom.tajnom, uređuje se uputom Općinskog poglavarstva.

Članak 126.

Sjednicama Vijeća i radnih tijela mogu prisustvovati zainteresirani građani i predstavnici pravnih osoba.

Isti su dužni predsjedniku Vijeća pismeno se obratiti prije održavanja sjednice Vijeća sa zahtjevom da prisustvuju sjednici, a predsjednik Vijeća prema prostornim mogućnostima odredit će broj osoba koje mogu biti nazočne sjednici.

Članak 127.

Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela Vijeća mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Članak 128.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnog tijela Vijeća može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odlučiti.

Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.

Članak 129.

Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u Vijeću.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Vijeću, osigurava im se pravovremena dostava materijala i praćenje rada na sjednicama Vijeća i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u vijeću i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Članak 130.

Radi što potpunijeg i točnijeg obaviješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća, a uz suglasnost predsjednika Vijeća.

Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo.

XIV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 131.

Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika, prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj: 3/95, 3/96, 10/98).

Članak 132.

Ovaj Poslovnik Općinskog vijeća stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko- goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/2

Ur. broj: 2170-07-01-07-7

Kostrena, 15. ožujka 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOSTRENA

Predsjednik
Marijan Blokar, oec., v.r.