5.
Na temelju članka 26.b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Crikvenica (Klasa:
350-05/06-01/211, Ur. broj: 2170-80- 01-07-06) od 20.02.2007. godine, članka
19. i članka 86. Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine« Primorsko-
goranske županije broj 24/01, 18/03, 23/05 i 07/06) Gradsko vijeće Grada Novi
Vinodolski, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Poslovne zone KARGAČ
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja poslovne zone KARGAČ (u
daljnjem tekstu: Urbanistički plan).
Urbanistički plan sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja Grada
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti i
posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika, gustoća
stanovanja i izgrađenosti)
1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. Demografski značaj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene namjene
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone poslovne namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeća
obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Površine poslovne namjene
3.2.2. Javno infrastrukturne površine
3.2.3. Zaštitne zelene površine
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
2.1. Oblik i veličina građevnih čestica
2.2. Namjena građevina
2.3. Veličina i površina građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevinskih čestica
2.7. Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8. Mjere provedbe plana
8.1. Obveze izrade detaljnih planova uređenja
B. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površinamj. 1:1000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mrežamj. 1:1000
2.1. Prometna i ulična mrežamj. 1:1000
2.1.1. Idejno rješenje prometnicamj. 1:1000
2.2. Elektroopskrbna mrežamj. 1:1000
2.3. Javna rasvjeta i plinoopskrbamj. 1:1000
2.4. Telekomunikacijska mrežamj. 1:1000
2.5. Vodoopskrba i odvodnjamj. 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površinamj. 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 1.
(1) Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu 1.
(2) U prostoru obuhvata Urbanističkog plana određene su sljedeće namjene:
. površine gospodarske - poslovne namjene
. javne infrastrukturne površine:
. prometne površine
. površine ostalih infrastrukturnih sustava
. javna parkirališna površina
. pješačke površine
. zaštitne zelene površine
Površine gospodarske - poslovne namjene
Članak 2.
(1) Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine za organizaciju
različitih poslovnih djelatnosti; trgovačkih, skladišnih, uslužnih,
proizvodnih-obrtničkih, komunalno-servisnih i sl., uz uvjet da su u skladu s
odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Urbanističkim planom.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 2. ove Odluke.
Javne infrastrukturne površine
Članak 3.
Uvjeti i način gradnje na površinama javne infrastrukturne površine
definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Prometne površine
Članak 4.
(1) Površine prometnica su površine namjenjene rekonstrukciji postojeće
prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture.
(2) Površine su definirane u gabaritu planirane ili korigirane trase
prometnica.
Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina
Članak 5.
Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina namjenjene su
izgradnji građevina elektroopskrbe i odvodnje (trafostanice, uređaji za potrebe
odvodnje i plinoopskrbe i sl.).
Javna parkirališna površina
Članak 6.
Površina javnog parkiranja definirana je za smještaj vozila posjetitelja
poslovne zone.
Zaštitne zelene površine
Članak 7.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) definiraju se pretežito na površinama u
sklopu poslovne zone koje su zbog strmog terena, koridora županijske ceste i
magistralnog vodovoda neprimjerene za uređenje građevnih čestica
gospodarske-poslovne namjene, kao i u rubnim dijelovima zone kao zaštita od bure.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ove točke definirani
su poglavljem 4. ove Odluke.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 8.
Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određene su u
kartografskim prikazima 1. i 4.
2.1. Oblik i veličina građevinskih čestica
Članak 9.
(1) Oblik i veličina građevnih čestica nisu određene ovim Urbanističkim
planom, već su određene zone unutar kojih će se formirati građevne čestice kroz
daljinu provedbu ovoga Urbanističkog plana.
(2) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina
osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno
odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila
tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine
zelenila.
Najmanja veličina građevinske čestice iznosi 1500 m2
(3) Najmanja širina građevinske čestice poslovne namjene (oznake K) mjereno
uz građevinski pravac iznosi 28 m.
(4) Iznimno od prethodnog stavka najmanja širina građevinske čestice za
smještaj heliodroma mjereno uz građevni pravac iznosi 78,0 m.
2.2. Namjena građevina
Članak 10.
(1) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K-2 do K-7 obuhvaćaju
manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne
sadržaje.
(2) Građevinska zona/čestica K-1 može imati sadržaje ugostiteljstva, uprave,
trgovine, usluga, servisa i drugih sadržaja namijenjenih svim korisnicima zone.
(3) Građevinska zona/čestica planirana za smještaj heliodrom može biti
uređena sa raznim komplementarnim, ali i dr. funkcijama i sadržajima.
(4) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita građevine osnovne namjene može se
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti
(administrativno- upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne i slične), na
način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske čestice mogu se graditi i
ostale građevine:
. građevine u sklopu funkcija osnovne građevine i pomoćne građevine
. nadstrešnice i trijemovi
. prometne i manipulativne površine i parkirališta, te zelene površine
. potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i burobrani i sl.
. komunalne građevine i uređaji
. druge građevine, uređaji i oprema prema zahtjevima tehnološkog procesa.
2.3. Veličina i površina građevina
Članak 11.
(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig
= 0,5.
(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi
kis = 1,0.
(3) U izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice ne uključuju
se:
. nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori (iznimno zatvoreni do max sa
tri strane kada se postavljaju uz osnovnu građevinu), veličine do 10% površine
građevne čestice,
. prometne pješačke i kolne površine i parkirališta, uređeni platoi,
ogradni, potporni, obložni zidovi, burobrani, razni vanjski uređaji i
tehnološka oprema i sl.
. površine pod zelenilom i parterni elementi uređenja okoliša
Članak 12.
(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi tri (3) etaže.
(2) Najveća dopuštena visina građevina u metrima (V) mjerena uz pročelje
građevine od najniže točke konačno poravnatog terena uz građevinu do gornjeg
ruba krovnog vijenca ili krova iznosi 12,0 m.
(3) Nadstrešnice su najveće dopuštene visine (V) = 5,0 m.
(4) Dijelovi građevina površine do 10% maksimalno dopuštene površine
izgrađenosti građevne čestice mogu zbog funkcija, te tehnološkog procesa
građevina, imati visinu (V) = 22,0 m.
(5) Ispod i/ili izvan građevina dopušta se izgradnja jedne podrumske etaže,
potpuno ili djelomično ukopane sa svih strana u teren (izuzev mjesta vanjskih
pristupa i/ili ulaza u tu etažu), s time da kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže točke konačno poravnatog terena uz
građevinu. Podrum može imati vanjske pristupe najveće dopuštene širine do 10 m.
Podrum se ne uračunava u visinu građevine i broj etaža ali se računa u ukupno
dopuštenu površinu iskorištenosti građevne čestice.
(6) U izgrađenom dijelu poslovne zone postojeća visina građevina se može
zadržati ako je veća, ali ne i povećavati.
(7) Najveća visina nadstrešnice iz članka 11. ove Odluke iznosi 5,0 m.
2.4. Smještaj građevina na građevinskoj čestici
Članak 13.
(1) Gradivi dio građevnih zona određen je u kartografskom prikazu 4.
(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i dr. građevine moraju se graditi
unutar gradivog dijela građevne čestice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela građevinske čestice mogu se graditi i
uređivati:
. prometne, manipulativne, zelene površine i parkirališta
. potporni, obložni, ogradni zidovi, burobrani i sl.
. komunalni objekti i uređaji i oprema
. nadstrešnice
. urbana i dr. nadzemna i podzemna oprema u funkciji građevne čestice
Članak 14.
(1) Građevinska linija udaljena je od regulacijske linije najmanje 10,0 m.
(2) Kod formiranja građevinskih čestica granica gradivog dijela čestice
prema ostalim granicama građevinske čestice je udaljena najmanje 6,0 m od
susjednih građevinskih čestica, a od građevinske čestice prometnih površina
10,0 m.
(3) Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba građevinske
čestice.
(4) Smještaj građevine na građevinskoj čestici mora, ovisno o namjeni
građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup
i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 15.
(1) Za cijelu poslovnu zonu Kargač ovim Urbanističkim planom uvjetuje se,
profesionalno i prvoklasno kvalitetno projektiranje, suvremena arhitektura i
tomu primjerena sloboda koncepta i izraza u oblikovanju građevina, partera,
okoliša te urbane opreme prostora i građevina.
(2) Građevine poslovne i posebne namjene, druge građevine, te elemente
uređenja partera, urbane opreme i drugih tehničkih i vizualnih aplikacija i sl.
u sklopu građevnih čestica i zone u cjelini, treba projektirati, oblikovati i
graditi prvoklasno i na profesionalnom nivou, uz upotrebu kvalitetnih
postojanih materijala i primjenu kvalitetnih tehnologija građenja.
(3) Krovišta građevina njihovi nagibi, forme, geometrija, materijali i
tehnologije su integralni dijelovi procesa oblikovanja i moraju odgovarati
ovdje propisanim kriterijima gradnje i projektiranja koja vrijede za cijelu
poslovnu zonu.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 16.
(1) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica namjenjuju se uređenju
prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora , zelenih i drugih površina.
(2) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je
urediti kao parkovne i/ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s
autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. Rubne dijelove građevnih
čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim
namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno
visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i
ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.
(3) Zelene i dr. površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti
odgovarajućim elementima urbane opreme.
(4) Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim (vidljivim) visinama
usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren.
(5) Nivelacijske kote zona definirane u kartografskom prikazu 4. su
orjentacijske odnosno. Nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati i
mijenjati u skladu sa planiranim projektiranim uređenjem građevne čestice i
priključka na javnu prometnu površinu.
(6) Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a izuzetno u slučaju
specifičnih uvjeta i /ili nagiba terena i više, a veće visinske razlike
savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina izvan
i/ili unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više razina.
(7) Površine građevinske čestice izvan površine određene za uređenje platoa,
uz izuzetak uređenog kolnog pristupa, uređuju se kao zelene površine - pokosi
usjeka i nasipa i drugo.
(8) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih
građevinskih čestica i javnih prometnih površina.
Članak 17.
(1) Ograde građevinskih čestica poslovne namjene (K), ostalih infrastrukturnih
sustava i građevinske čestice za smještaj heliodroma grade se, u pravilu, od
kamena, betona, opeke, metala ili drva ili dr. materijala ovisno o projektnom
rješenju. Građevne čestice mogu biti ograđene zelenilom i/ili živicom a također
i kombiniranim ogradama.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu,
do 2,0 m.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između i unutar građevnih čestica
Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite
radnog procesa i/ili građevina i načina njihova korištenja.
(5) Ograda se postavlja rubom građevne čestice, rubom uređenog platoa i dr.
Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograđenog dijela
građevne čestice - kompleksa.
Članak 18.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevinske čestice,
obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, osigurati neometano
odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni
pristupi građevini.
(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti smještaju se unutar
grđevinske čestice.
(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno potrebama
tehnološkog procesa, ali ne manje od:
. 1 mjesto na 2 zaposlena
. 1 mjesto za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces
. 1 mjesto na 20 m2 poslovnog prostora trgovačke, uslužne ili sl.
namjene javnog karaktera (stanovnici - korisnici)
. 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta ugostiteljskog sadržaja
Članak 19.
(1) Najmanje 20% površine građevinske čestice uređuje se kao zelena
površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se izračun zelene površine.
(2) Rubne dijelove građevinskih čestica prema susjednim česticama, posebice
prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog
zelenila.
2.7. Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
Članak 20.
(1) Građevinska čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu
prometnu površinu neposredno ili posredno pristupnomu cestomu ukupne minimalne
širine 7,50 m.
(2) Građevinska čestica mora biti priključena na javne sustave
elektroopskrbe, telelekomunikacije, vodoopskrbe, odvodnje sanitarnih i
tehnoloških otpadnih voda plinoopskrbe i dr. Odvodnja oborinskih voda rješava
se sukladno odredbama ovog Urbanističkog plana unutar građevinske čestice.
(3) Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
označeni u kartografskom prikazu 4, načelno su određeni prema visinskim
elementima prometnica i platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji
regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna
građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 21.
Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profili i ostali
tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni određeni su u kartografskim
prikazima 2.1. i 2.1.1. i u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.
Članak 22.
(1) Urbanističkim planom je predviđen cestovni prilaz svim građevinskim
česticama na način:
. sa sabirne ceste poslovne zone neposredno za građevinske čestice uz
postojeću i planiranu cestu
. sa sabirne ceste poslovne zone posredno pristupnim cestama za građevinske
čestice koje nisu locirane uz postojeću i planiranu sabirnu cestu
(2) Za formiranje sabirne ceste određena je površina građevinske čestice
javne prometne površine definirana u kartografskim prikazima 1., 2.1., 2.1.1. i
4.
(3) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar radne zone
određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 50km/h i značajnog udjela
teretnog prometa, a definirani su u tekstualnom dijelu urbanističkog plana.
(4) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata
ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar definirane
površine utvrđuju se projektnom dokumentacijom. Detaljni odnosi između tih
površina mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju ukoliko ne
narušavaju planiranu organizaciju prostora i druge odredbe iz Urbanističkog plana.
(5) U sklopu tih površina dopuštena je parcelacija u skladu s planiranom
etapnom realizacijom.
Članak 23.
(1) Pristupne ceste u funkciji pristupa oblikovanim platoima - tj. budućim
građevinskim česticama poslovne namjene određivat će se u skladu sa potrebama i
uvjetima iz Urbanističkog plana.
(2) Pristupne ceste kojima se ostvaruje priključenje građevinske čestice na
javnu prometnu površinu (sabirnu cestu) predvidjeti za dvosmjerni promet,
najmanje širine kolnika 2 x 3,0 m.
(3) Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana za teški promet.
(4) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u
skladu s postojećim zakonima i propisima.
(5) Pješački nogostupi uređuju se dvostrano i dijelom jednostrano, najmanje
širine 1,5 m.
Članak 24.
Oborinske vode s površina prometnica treba sustavom slivnika i lokalnih
kolektora (prema potrebi) prikupiti i sprovesti do upojnih građevina koje se
uređuju u sklopu zelenih površina (građ. čestice javne namjene). Na dijelovima
gdje nema izgrađenih nogostupa na nižoj strani u poprečnom profilu oborinska
voda može se slobodno preljevati preko bankine u okolni teren.
Članak 25.
Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je posebno paziti
na prijelaze preko postojećih infrastruktura (magistralni vodovod, kanalizacija
20 kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s ciljem da se izbjegne njihovo
oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od komunalnih poduzeća
u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.
Članak 26.
Uređenje zelenih površina u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih
površina određeno je člankom 46. ove Odluke.
Članak 27.
Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je
izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
3.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 28.
(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu
građevinskih čestica, prema odredbama članka 18. ove odluke.
(2) Javno parkiralište, predviđeno je na zasebnoj građevinskoj čestici
(grafičke oznake P) namjenjenoj posjetiteljima poslovne zone.
(3) Pored javne površine parkiranja utvrđene u stavku 2.ovog članka moguće
je formirati i druge u ovisnosti o broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog
prometa.
(4) Koeficijent izgrađenosti površine za javno parkiranje iznosi 1,0.
(5) Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta
za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(6) Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila ili
nadstrešnicama od laganih materijala.
3.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak 29.
(1) U zoni obuhvata plana trgovi nisu planirani, ali se u sklopu novih
građevinskih čestica mogu formirati. Pješačke površine planirane su kao
nogostupi uz prometnice u zoni i kao kolno pješačke površine pristupa -
priključaka građevnim česticama.
(2) Formiranje pješačkih površina moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:
. minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2,5 m ako površina sadrži
samo pješačku stazu;
. ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina
pješačke komunikacije iznosi 4,0 m;
. pješačku površinu potrebno je urediti ugradnjom primjerenih urbanih
elemenata, te osvjetliti sustavom javne rasvjete;
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 30.
(1) Izvan područja zahvata Urbanističkog plana, a neposredno uz južnu
granicu u koridoru ceste Novi Vinodolski - Bribir do odvojka za Ledenice
položena je trasa magistralnog TK korisničkog kabela. Na postojeći podzemni TK
optički kabel priključiti će se i predmetna zona.
(2) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske
kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK
kabeli.
(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica ili u zelenom pojasu
ukoliko je planiran.
(4) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdala ili prihvatila nadležna i ovlaštena ustanova.
(5) Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti.
(6) U obuhvatu Urbanističkog plana dopušta se postava uređaja sustava
pokretnih komunikacija.
Članak 31.
Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 2.4.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 32.
(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba
izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu
Urbanističkog plana i kartografskim prikazima 2.2, 2.3. i 2.4.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija
trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete
korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica poslovne namjene.
Vodoopskrba
Članak 33.
(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Urbanističkog plana osigurava se
iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, vodospreme, priključkom na magistralni
transportni cjevovod preko redukcijskog ventila.
(2) Za postojeći magistralni vodovod određen je zaštitni koridor širine 10
m.
Članak 34.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se
planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 100, od »Duktile« modularnog liva, tipa
prema očekivanim najvećim pritiscima.
(3) Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom. Nadsloj nad cjevima je
najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
(4) Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na
propisanom međusobnom razmaku, te protupožarna vodosprema s hidroforskom
stanicom, najmanje zapremine 100 m3.
(5) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog
ispred ograde građevinske čestice.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 35.
(1) Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i sličnih otpadnih voda
i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Urbanističkog plana
osigurava se priključkom lokalne mreže na planirani javni sustav gradske
kanalizacije.
(2) Do trajnog rješenja, te otpadne vode zbrinjavati će se gradnjom kanalske
mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i
tehnologije pročišćavanja, u sklopu Urbanističkim planom određene površine.
Pročišćena otpadna voda upuštat će se u podzemlje upojnom građevinom.
Članak 36.
Prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu, svaki pogon mora tehnološke otpadne
vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda.
Članak 37.
(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u
teren preko upojnih građevina direktno u podzemlje.
(2) Oborinske vode s cestovnih površina će se preko upojnih građevina uz
njihov trup upuštati u tlo, a one s površina javnih parkirališta je potrebno
prije toga osloboditi masti i ulja preko tipskih separatora.
(3) Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa- prometnica i
parkirališta rješava se u sklopu pojedine građevinske čestice.
(4) Lokalni sustavi iz prethodnog stavka moraju imati separatore masti i
ulja, ukoliko svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i
manipulativnih površina mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda.
Članak 38.
Kanalska mreža otpadnih voda predviđena je od PVC cijevi s betonskim oknima
i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 30 i 1 25. Dimenzioniranje
upojnih građevina temelji se na stvarnoj upojnosti tla na određenoj lokaciji.
Elektroenergetika
Članak 39.
(1) Područje obuhvaćeno ovim Urbanističkim planom će se napajati električnom
energijom iz TS 35/20 kV NOVI, koja je smještena izvan granica ovog plana, a u
budućnosti iz TS 110/20 kV Novi koja je također planirana izvan granica ovog
Urbanističkog plana.
(2) Trafostanice se grade kao slobodno stojeće građevine, na građevnoj
čestici za TS 1x630 kVA i za TS 2x630 kVA. Ukupno je predviđeno 3 trafostanice
u zoni. Trafostanice moraju imati osiguran stalni pristup za interventna vozila
i kamion s dizalicom.
(3) Vođenje 20 kV kabela izvesti po javno-prometnim
površinama(ceste,nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama.
(4) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim
kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV. Priključci potrošača na
električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara
smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.
(5) Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim
tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i
odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i
upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića, napajanje kojih će se
osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV.
(6) Prije izrade projekta elektičnih instalacija novih građevina predviđenih
ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu
mrežu od nadležne distribucije.
Plinoopskrba
Članak 40.
(1) Unutar zone obuhvata Urbanističkog plana planirana je plinoopskrba
prirodnim plinom.
(2) Koncepcija plinoopskrbe poslovne zone Kargač temelji se na mogućnostima
fazne realizacije u skladu s dinamikom razvoja i izgradnje poslovne zone
primjenom sustava CCHP (individualni i/ili zajednički).
(3) Interni magistralni srednjetlačni cjevovod iz PEHD cijevi profila ND 160
za tlak u plinovodu 1 bar polože se unutar poslovne zone u trupu glavne
promentice.
(4) Priključak na magistralni gradski cjevovod vrši se na jugoistočnom rubu
zone sa površine ostalih infrastrukturnih sustava.
(5) Interna mjerno-regulacijska stanica (MRS), spremnici goriva, isparivač i
odonizator za UNP (do dolaska zemnog plina, a samo MRS kod dolaska zemnog
plina) smještaju se na površini ostalih infrastrukturnih sustava.
(6) Plinovod (srednjetlačni, 1 bar) iz PE-HD, SDR11 cijevi se polaže u
sklopu prometne površine interne saobraćajnice u pješčanoj posteljici na dubini
1m i razmaknuto od ostalih komunalnih instalacija min. 1m. Dijametar cjevovoda
plinovoda je d = 160 mm.
Članak 41.
(1) Građevinska čestica će se priključiti na srednjetlačni plinovod putem
ogranka s priključnim ormarićem (niskotlačni regulator tlaka + plinomjer)
lociranim na granici građevinske čestice.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 42.
(1) Zaštitne zelene površine određene u kartografskim prikazima 1, 2.1., 4.
su:
. zaštitne zelene površine i
. uređene zelene površine u sklopu površina - građevnih čestica javnih
prometnih površina.
Članak 43.
(1) Zaštitne zelene površine (Z), određene ovim Urbanističkim planom u
funkciji oblikovanja prostora, zaštite infrastrukturnih koridora i zaštite od
bure, predviđaju se ozeleniti. Nova sadnja predviđena je pretežito
stablašicama, i to kulturama čempresa i bora.
(2) U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se uređivati pješački putovi,
vidikovac i manji rekreacijski sadržaji.
Članak 44.
(1) Površine zelenila u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih
površina uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog
raslinja. Na potezima uz ceste sade se drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i
ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju
se.
(2) Sastavni dio tih površina su i elementi cesta: usjeci, nasipi, potporni
i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih otpadnih voda. Tim površinama
mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 45.
(1) U jugozapadnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana definirano je
područje zaštićenog krajolika.
(2) Izgradnja unutar definiranog područja moguća je sukladno odredbama ovog
Urbanističkog plana.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 46.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.
Članak 47.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a
skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se
programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike
Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak 48.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog
postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz
njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan
otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na
organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu
pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
(3) Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni, građevni, električki i
elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će
skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu svog prostora.
(4) Proizvođač tehnološkog otpada može privremeno skladištiti otpad unutar
svog poslovnog prostora.
(5) Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti odgovarajući spremnici,
kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti rasipanje i proljevanje
otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak 49.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada
obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do
konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.
(2) Neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički
otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad čija se vrijedna
svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj
mogućoj mjeri reciklirati.
(3) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga,
električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam
nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija
se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
Članak 50.
U zoni obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 51.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dopuštena organizacija gospodarske
djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš, kao što su kamenolom, proizvodnja kemijskih preparata (u
farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i lakova i sl.), proizvodnja metala i
naftnih prerađevina, te namjene koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje
za loženje i sl.
Zaštita tla
Članak 52.
Cjelokupni prostor unutar obuhvata ovog Urbanističkog plana je u I.
geotehničkoj kategoriji (goli krš), te nema zaštićenog šumskog i
poljoprivrednog tla. Prostor je pretpostavljenih povoljnih geotehničkih
karakteristika za gradnju, ali kako će se jedan dio nasipavati, obavezano je
prije izrade tehničke dokumentacije, a osobito prije početka radova izvršiti
geomehanička ispitivanja tla.
Članak 53.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak 54.
(1) Područje poslovne zone Kargač, pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka -
čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je
zadržati.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i
propisa donesenih temeljem Zakona.
(3) Prije gradnje izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.
(4) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
. prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu -
rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
. osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik,
. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.
(6) Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih
energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
(7) U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevinske čestice
spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može
pogoršati uvjete korištenja susjednih građevinskih čestica.
Zaštita voda
Članak 55.
Prostor je većim dijelom izvan vodozaštitnih zona, a jednim dijelom u trećoj
vodozaštitnoj zoni.
Članak 56.
(1) Zaštita podzemnih voda i posredno mora, provodi se primarno pravilnim
zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s
člancima 37.-40. ove Odluke.
(2) Svi korisnici prostora dužni su
priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne
ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
(3) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila,
strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se
upuštati u tlo.
(4) Oborinske vode u dijelovima s većim prometnim i parkirnim površinama
rješavaju se organiziranim sustavima i separatorima za masti i ulja prije
upuštanja u teren.
(5) Odvodnju oborinskih voda sa pojedinih građevinskih čestica rješavati
individualno sa parkirnih i manipulativnih površina i to na način da se
oborinske vode odvode raspršeno u okolni teren sa obaveznim tretmanom preko
separatora.
(6) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se
može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.
(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Urbanističkog plana, ovisno o namjeni građevine, investitor
je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno zakonskoj regulativi.
Zaštita od buke
Članak 57.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od
buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima
za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:
|
Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)
|
-Na granici građevinske čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80
dB(A)
-Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom
graniči
|
Članak 58.
(1) Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod
projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju
zvuka, i to:
. odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i
transport
. izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
. uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu
građevinskih čestica.
Posebne mjere zaštite
Članak 59.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju
biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od
susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i
otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih
tehničkih karakteristika.
(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku
hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima. Obzirom
na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni, planirana je protupožarna
vodosprema najmanje zapremine 100 m3.
(5) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim
tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Članak 60.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i
građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Članak 61.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se
uvjetima gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od
prometnica i određivanjem visina građevina.
Članak 62.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 63.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana može se graditi samo na uređenom
građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva
imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Urbanističkog plana
određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća
sljedeće:
. imovinsko-pravne odnose,
. pristupni put,
. vodoopskrbu,
. odvodnju,
. elektroopskrbu.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju,
izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se
međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju
racionalizacije troškova gradnje.
(3) Gradnji građevina na građevinskim česticama određenim Urbanističkim
planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture.
Članak 64.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Urbansitičkom planu utvrdit će
nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je
to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i
uređenja pojedine građevinske čestice.
8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 65.
Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana ni za jednu zonu ili česticu
nije posebno predviđena izrada dataljnog plana uređenja.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
(1) Urbanistički plan uređenja Poslovne zone KARGAČ izrađen je u četiri (4)
izvornika ovjerena pečatom Gradskog
vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika
Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.
(2) Jedan primjerak izvornika čuva se u Upravnom odjelu za urbanizam i
razvoj Grada Novi Vinodolski, jedan primjerka u Uredu državne uprave
Primorsko-goranske županije, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i
prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva.
Članak 67.
Tekstualni dio (I. Obrazloženja) i grafički dio sastavni su dijelovi ovog
Urbanističkog plana, ali nisu predmet objave.
Članak 68.
Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objavljivanja u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-05/07-01/4
Ur. broj: 2107/02-01-07-4
Novi Vinodolski, 12. ožujka 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Gradskog vijeća
Milorad Komadina, dipl. iur., v.r.
