4.
Na temlju članka 26.b Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00,32/02 i 100/04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravnih poslova, Ispostava Crikvenica
(Klasa: 350-05/06-01/00210, Ur. broj: 2170-80-01-07-06 /BM/) od 19.02.2007.
godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva o usklađenosti Urbanističkog plana uređenja Poslovne zone ZAPAD
sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Klasa:
350-02/07-04/28, Ur. broj: 531-06-07-2) od 21. veljače 2007. godine, članka 19.
i članka 86.Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 24/01, 18/03, 23/05 i 07/06) Gradsko vijeće Grada Novi
Vinodolski, na sjednici održanoj dana 12. ožujka 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Poslovne zone ZAPAD
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja Poslovne zone ZAPAD (u
daljnjem tekstu: Urbanistički plan).
Urbanistički plan sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja
Poslovne zone ZAPAD« koji se sastoji od
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru
Grada,
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti i
posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,
gustoća stanovanja i izgrađenost)
1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske
podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene namjene
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone poslovne namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeća
obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti kralobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Površine poslovne namjene
3.2.2. Javno infrastrukturne površine
3.2.3. Zaštitne zelene površine
3.2.4. Površina vodotoka
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
2.1. Oblik i veličina građevnih čestica
2.2. Namjena građevina
2.3. Veličina i površina građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevinskih čestica
2.7. Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8. Mjere provedbe plana
8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
8.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površinamj. 1:1000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna i ulična mreža i
telekomunikacijemj. 1:1000
2.2. Elektroopskrba i plinoopskrbamj. 1:1000
2.3. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mrežamj. 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površinamj. 1:1000
4. Način i uvjeti gradnjemj. 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 1.
(1) Namjena površina u obuhvatu Urbanističkog plana određena je u
kartografskom prikazu 1.
(2) U prostoru obuhvata Urbanističkog plana određene su slijedeće namjene:
. površine gospodarske - poslovne namjene
. javne infrastrukturne površine:
. prometne površine
. površine ostalih infrastrukturnih sustava
. javna parkirališna površina
. pješačke površine
. zaštitne zelene površine
. površina vodotoka.
Površine gospodarske - poslovne namjene
Članak 2.
(1) Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine za organizaciju
različitih poslovnih djelatnosti; trgovačkih, skladišnih, uslužnih,
proizvodnih-obrtničkih, komunalno-servisnih i sl., uz uvjet da su u skladu s
odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Urbanističkim planom.
(2) U zoni poslovne namjene dozvoljena je rekonstrukcija postojeće gradnje
sukladno članku 13. ove Odluke.
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 2. ove Odluke.
Javne infrastrukturne površine
Članak 3.
Uvjeti i način gradnje na površinama javne infrastrukturne površine
definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Prometne površine
Članak 4.
(1) Površine prometnica su površine namijenjene rekonstrukciji postojeće
prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture.
(2) Površine su definirane u gabaritu planirane ili korigirane trase
prometnica.
Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina
Članak 5.
Površine za smještaj ostalih infrastrukturnih građevina namjenjene su
izgradnji građevina elektroopskrbe i odvodnje (trafostanice, crpna stanica,
upojni bunari i sl.).
Javna parkirališna površina
Članak 6.
Površina javnog parkiranja definirana je za smještaj vozila posjetitelja
poslovne zone.
Pješačke površine
Članak 7.
Pješačke površine formirane su na lokaciji postojeće komunikacije, te kao
komunikacije koje omogućavaju pristup navedenoj komunikaciji ili kao
komunikacije kroz zaštitne zelene površine.
Zaštitne zelene površine
Članak 8.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) definiraju se pretežito na površinama u
sklopu poslovne zone koridora vodotoka Suhe Rečine, pritoke Suhe Rečine kao i u
rubnim dijelovima zone kao zaštita vodotoka i zaštita od bure.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 4. ove Odluke.
Površina vodotoka
Članak 9.
Površinu vodotoka predstavlja postojeći kanal za prihvat oborinskih voda kao
pritoka Suhe Ričine.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 10.
(1) Izgradnja u obuhvatu zaštitnog koridora planirane autoceste moguća je uz
suglasnost nadležnih ustanova.
(2) Uvjeti za izgradnju u zonama u obuhvatu zaštitnog koridora autoceste
istovjetni su uvjetima za izgradnju u drugim zonama.
(3) Uvjeti i način gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4.
2.1. Oblik i veličina građevinskih čestica
Članak 11.
(1) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina
osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno
odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila
tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine
zelenila.
(2) Oblik i veličina građevinskih čestica određen je za postojeće namjene u
zoni (grafičke oznake K1-9 izuzev zona K4 i K9)
i za planiranu namjenu grafičke oznake K-10 i K-11.
(3) Postojeće građevinske čestice mogu mjenjati svoj oblik i veličinu u
skladu sa odredbama Urbanističkog plana.
(4) Najmanja veličina građevinske čestice iznosi 1500 m2.
(5) Najmanja širina građevinske čestice mjereno uz građevinski pravac iznosi
28 m.
2.2. Namjena građevina
Članak 12.
(1) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K-1 do K-9 obuhvaćaju
manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne
sadržaje.
(2) Građevine osnovne djelatnosti grafičke oznake K-10 i K-11 obuhvaćaju
sadržaje ugostiteljstva, uprave, trgovine, usluga, servisa i drugih sadržaja
namijenjenih svim korisnicima zone.
(3) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita građevine osnovne namjene može se
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti
(administrativno- upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne i slične), na
način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
(4) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske čestice mogu se graditi i
ostale građevine:
. nadstrešnice i trijemovi,
. prometne i manipulativne površine i parkirališta,
. potporni zidovi,
. komunalne građevine i uređaji,
. druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
2.3. Veličina i površina građevina
Članak 13.
(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig
= 0,5.
(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi
kis = 1,0.
(3) Podrumska etaža, ukoliko se gradi, uključuje se u izračun iskorištenosti
građevinske čestice (kis).
(4) Rekonstrukcija postojećih građevina vrši se sukladno Odredbama za
planiranu gradnju.
(5) Ako je postojeća izgrađenost i iskorištenost veća od dozvoljene stavkama
(1) i (2) ovog članka dozvoljava se re
konstrukcija postojećih građevina unutar postojećih
gabarita.
(6) Nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori (iznimno zatvoreni s jedne
strane kada se postavljaju uz osnovnu građevinu), veličine do 10% površine
građevinske čestice, ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti
građevinske čestice
Članak 14.
(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi tri (3) etaže.
(2) Najveća dopuštena visina građevina mjerena od najniže točke konačno
zaravnatog terena kojeg pokriva građevina (kote platoa) do gornjeg ruba krovnog
vijenca ili najviše kote ravnog krova iznosi 12,0m.
(3) Ispod građevina dopušta se izgradnja jedne podrumske etaže, potpuno ili
djelomično ukopane sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije nije viša od 1m od najniže točke konačno zaravnatog terena uz
građevinu. Podrum može imati vanjske pristupe najveće dopuštene širine 10 m.
Podrum se ne uračunava u visinu građevine.
(4) U izgrađenom dijelu poslovne zone postojeća visina građevina se može
zadržati ako je veća, ali ne i povećavati.
(5) Najveća visina nadstrešnice iz članka 13. ove Odluke iznosi 5,0 m.
2.4. Smještaj građevina na građevinskoj čestici
Članak 15.
(1) Gradivi dio građevinskih čestica određen je građevinskom linijom i
uvjetima udaljenosti od ruba građevinskih čestica.
(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i ostale građevine mogu se graditi
unutar gradivog dijela građevinske čestice.
Iznimno, izvan gradivog dijela građevinske čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- nadstrešnice.
Članak 16.
(1) Građevinska linija udaljena je od regulacijske linije najmanje 10,0 m.
(2) Izuzev od prethodnog stavka kod zona K-10 i -11 građevinska linija može
biti istovjetna regulacijskoj liniji.
(3) Kod formiranja građevinskih čestica granica gradivog dijela čestice
prema ostalim granicama građevinske čestice je udaljena najmanje 6,0 m od
susjednih građevinskih čestica, a od građevinske čestice prometnih površina
10,0 m.
(4) Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba građevinske
čestice.
(5) Smještaj građevine na građevinskoj čestici mora, ovisno o namjeni
građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup
i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 17.
(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu
suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u
betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku
obradu.
(2) Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a
primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.
(3) Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu
usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine)
primjeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.
(4) Do 10% maksimalne dopuštene površine izgrađenosti građevinske čestice
može zbog potrebe funkcija tehnološkog procesa građevine imati visinu do 22 m.
(5) Krovište građevine može biti ravno, koso i slobodnih oblika, nagiba
kojeg predviđa usvojeno projektno rješenje i tehnologija građenja. Vrsta
pokrova ne određuje se.
(6) Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje,
kolektore sunčane energije i dr.
2.6. Uređenje građevinskih čestica
Članak 18.
(1) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica namjenjuju se uređenju
prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih površina.
(2) Građevinske čestice uređuju se kao platoi.
(3) Nivelacijske kote zona definirane u kartografskom prikazu 4. su
orjentacijske odnosno nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati -
mijenjati obzirom na planirano uređenje građevinske čestice i priključak na
javnu prometnu površinu.
(4) Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 1,5 m, a veće visinske
razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina
unutar građevinske čestice ili izvedbom platoa u više razina.
(5) Površine građevinske čestice izvan površine određene za uređenje platoa,
uz izuzetak uređenog kolnog pristupa, uređuju se kao zelene površine - pokosi
usjeka i nasipa i drugo.
(6) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih
građevinskih čestica i javnih prometnih površina.
Članak 19.
(1) Građevinske čestice mogu se ograđivati ogradom visine do 2 m. Ograde se
izvode od kamena, metala, prefabriciranih betonskih elemenata i dr.
(2) Zbog pojava snažnog vjetra dozvoljava se izvedba zaštitnih građevina -
zida (burobrana) od materijala, visina i dr. prema konkretnoj lokaciji i
projektnom rješenju.
(3) Ograda se postavlja rubom građevinske čestice ili rubom uređenog platoa,
a burobrani se mogu postavljati slobodno prema potrebi. Parkirališta za
zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograđenog dijela građevinske
čestice - kompleksa.
Članak 20.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevinske čestice,
obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, osigurati neometano
odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni
pristupi građevini.
(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti smještaju se unutar
grđevinske čestice.
(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno potrebama
tehnološkog procesa, ali ne manje od:
. 1 mjesto na 2 zaposlena
. 1 mjesto za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces
. 1 mjesto na 20 m2 poslovnog prostora trgovačke, uslužne ili sl.
namjene javnog karaktera (stanovnici - korisnici)
. 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta ugostiteljskog sadržaja
Članak 21.
(1) Najmanje 20% površine građevinske čestice uređuje se kao zelena
površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se izračun zelene površine.
(2) Rubne dijelove građevinskih čestica prema susjednim česticama, posebice
prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog
zelenila.
2.7. Priključenje građevinske čestice na javno- prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
Članak 22.
(1) Građevinska čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu
prometnu površinu neposredno ili posredno pristupnomu cestomu ukupne minimalne
širine 7,50 m.
(2) Građevinska čestica mora biti priključena na javne sustave
elektroopskrbe, telelekomunikacije, vodoopskrbe, odvodnje sanitarnih i tehnoloških
otpadnih voda, plinoopskrbe i dr. Odvodnja oborinskih voda rješava se sukladno
odredbama ovog Urbanističkog plana unutar građevinske čestice.
(3) Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
označeni u kartografskom prikazu 4, načelno su određeni prema visinskim
elementima prometnica i platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji
regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna
građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 23.
(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali
tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni određeni su u kartografskom
prikazu 2.1. i u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.
(2) Prilaz građevinskom području K1 - poslovna zona Zapad vrši se sa
županijske ceste Novi Vinodolski - Bribir na lokacijama postojećeg priključka
(grafičke oznake A1) i novoplaniranog priključka (grafičke oznake A2) sukladno
grafičkom prikazu.
Članak 24.
(1) Urbanističkim planom predviđen je cestovni prilaz svim građevinskim
česticama na način:
. sa sabirne ceste poslovne zone neposredno za građevinske čestice uz
postojeću i planiranu cestu
. sa sabirne ceste poslovne zone posredno pristupnim cestama za građevinske
čestice koje nisu locirane uz postojeću i planiranu sabirnu cestu
(2) Za formiranje sabirne ceste određena je površina građevinske čestice
javne prometne površine definirana u kartografskim prikazima 1., 2.1. i 4.
(3) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar radne zone
određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 50 km/h i značajnog udjela
teretnog prometa, a definirani su u tekstualnom dijelu Urbanističkog plana.
(4) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata
ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar definirane površine
utvrđuju se projektnom dokumentacijom.
(5) U sklopu tih površina dopuštena je parcelacija u skladu s planiranom
etapnom realizacijom.
Članak 25.
(1) Pristupne ceste u funkciji pristupa oblikovanim platoima - tj. budućim
građevinskim česticama poslovne namjene određivat će se u skladu sa potrebama i
uvjetima iz plana.
(2) Pristupne ceste kojima se ostvaruje priključenje građevinske čestice na
javnu prometnu površinu (sabirnu cestu) predvidjeti za dvosmjerni promet,
najmanje širine kolnika 2 x 3,0 m.
(3) Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana za teški promet.
(4) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u
skladu s postojećim zakonima i propisima.
(5) Pješačke nogostupe formirati minimalno jednostrano najmanje širine 1,5
m.
Članak 26.
(1) Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je posebno
paziti na prijelaze preko postojećih infrastruktura (magistralni vodovod,
kanalizacija, 20kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s ciljem da se izbjegne
njihovo oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od komunalnih poduzeća u
čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.
Članak 27.
(1) Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente
potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera
za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom
pokretljivosti.
(2) Uređenje zelenih površina u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih
površina određeno je člankom 48. ove Odluke.
3.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 28.
(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu
građevinskih čestica, prema odredbama članka 20. ove Odluke.
(2) Javno parkiralište predviđeno je na zasebnoj građevinskoj čestici
(grafičke oznake P) namijenjenoj posjetiteljima poslovne zone.
(3) Pored javne površine parkiranja utvrđene u stavku 2. ovog članka moguće
je formirati i druge u ovisnosti o broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog
prometa.
(4) Koeficijent izgrađenosti površine za javno parkiranje iznosi 1,0.
(5) Na javnom parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta
za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(6) Površina parkirališta uređuje se sadnjom visokog zelenila ili
nadstrešnicama od laganih materijala.
3.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak 29.
(1) Pješačke površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1.,
2a, 4.
(2) Pješačke površine definirane ovim Urbanističkim planom obuhvaćaju:
. dijelove postojeće pješačke komunikacije formirane uz zapadnu granicu
neizgrađenog dijela obuhvata poslovne zone
. komunikacije kojima se omogućava pristup komunikaciji iz prethodnog navoda
. komunikacije kroz zaštitne zelene površine.
(3) Minimalna širina pješačke
komunikacije iznosi 2,5 m ako površina sadrži samo pješačku stazu.
(4) Ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina
pješačke komunikacije iznosi 4,0 m.
(5) Pješačku površinu potrebno je urediti ugradnjom primjerenih urbanih
elemenata, te osvjetliti sustavom javne rasvjete.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 30.
(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni
odnosno optički TK kabeli.
(2) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica ili u zelenom pojasu
ukoliko je planiran.
(3) Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija gradi se cijevima PEHD
promjera 50 mm. U prekope ugrađuje se PVC cijevi promjera 160 ili 110 mm. Na
raskršćima prometnica, mjestima loma DTK, te na priključnim točkama
građevinskih čestica ugrađuju se betonski zdenci.
(4) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati
važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih
infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika
infrastrukturnih koridora.
(5) Na mjestima križanja planiranih prometnica s trasama postojećeg
pretplatničkog i optičkog kabela potrebno je izraditi projekt izmicanja trase
i/ili zaštite kabela.
Članak 31.
(1) Kod izgradnje na pojedinoj građevinskoj čestici obaveza investitora
građevine je da položi dvije PEHD cijevi 1 50 (40) mm od priključnog zdenca na
granici građevinske čestice do ormarića koncentracije telekomunikacijskih
instalacija unutar građevine.
(2) Ormarić se veže na temeljni uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.
Članak 32.
Na području obuhvata Urbanističkog plana dozvoljava se izgradnja i
postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih komunikacija -
smještajnih antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim
objektima.
Članak 33.
Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom
prikazu 2.2.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 34.
(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba
izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu
Urbanističkog plana i kartografskim prikazima 2.2 i 2.3.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija
trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete
korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica poslovne namjene.
Vodoopskrba
Članak 35.
(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Urbanističkog plana osigurava se
iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, vodospreme »Krasa«, priključkom na
magistralni transportni cjevovod preko redukcijskog ventila.
(2) Postojeći magistralni cjevovod izmjestiti sukladno grafičkom prikazu.
(3) Zaštitni koridor izmještanja magistralnog cjevovoda iznosi 6 m.
Članak 36.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se
planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 100, od »Duktile« modularnog liva, tipa
prema očekivanim najvećim pritiscima.
(3) Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom. Nadsloj nad cjevima je
najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
(4) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog
ispred ograde građevinske čestice.
Članak 37.
Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na propisanom
međusobnom razmaku, te protupožarna vodosprema s hidroforskom stanicom,
najmanje zapremine 100 m3.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 38.
(1) Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošnih i sličnih otpadnih voda
i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Urbanističkog plana
osigurava se priključkom lokalne mreže na planirani javni sustav gradske
kanalizacije.
(2) Zbrinjavanje otpadnih voda vrši se gradnjom kanalske mreže i lokalnog
uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije
pročišćavanja. Pročišćena otpadna voda upušta se u javni gradski kolektor
fekalne kanalizacije u ulici Mel-Mikulja.
Članak 39.
Svaki pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih
voda prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.
Članak 40.
(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u
teren preko upojnih građevina.
(2) Oborinske vode s cestovnih površina i javnih površina - parkirališta
potrebno je pročistiti preko centralnog separatora i ispustiti u kanal Suha
Ričina.
(3) Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa- prometnica i
parkirališta rješava se u sklopu pojedine građevinske čestice i skuplja u
zajednički sistem odvodnje i ispušta u kanal Suha Ričina.
(4) Iznimno od prethodnog stavka oborinske vode sa parkirnih površina manjih
od pet parkirnih mjesta mogu se direktno upustiti u teren.
(5) Lokalni sustavi iz prethodnog stavka moraju imati separatore masti i
ulja, ukoliko svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i
manipulativnih površina mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda.
Članak 41.
Kanalska mreža otpadnih voda predviđena je od PVC cijevi s betonskim oknima
i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 30 i 1 25, odnosno prema
prema projektiranim dimenzijama.
Elektroenergetika
Članak 42.
(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim kabelima iz postojećih i budućih
trafostanica 20/0,4 kV.
(2) Trafostanice se grade na zasebnoj građevinskoj čestici kao montažne -
slobodnostojeće građevine.
(3) Tlocrtne površine trafostanica iznose:
. za 1x630 kVA - tlocrtna površina 4,14 x 2,10 m (građevinske čestice
minimalne dimenzije 6,0 x 6,0m)
. za 2x630 kVA - tlocrtne površine 4,94 x 4,76 m (građevinske čestice
dimenzije 7 x 8 m).
(4) Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu.
(5) Vođenje 20kV kabela izvesti po javno-prometnim površinama (ceste,
nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama.
(6) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim
kabelima iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV. Priključci potrošača na
električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara
smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.
Članak 43.
Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim
tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i
odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje
javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića, napajanje kojih će se osigurati iz
planiranih trafostanica 20/0,4 kV.
Članak 44.
Prije izrade projekta elektičnih instalacija novih građevina predviđenih
ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu
mrežu od nadležne distribucije.
Plinoopskrba
Članak 45.
(1) Interni magistralni srednjetlačni (tlak u plinovodu 1,5 bar) cjevovod iz
PEHD cijevi profila ND 150 polože se unutar poslovne zone u trupu glavne
promentice.
(2) Priključak na magistralni gradski cjevovod vrši se sa površine ostalih
infrastrukturnih sustava.
(3) interna mjerno-regulacijska stanica (MRS), spremnici goriva, isparivač i
odonizator za UNP (do dolaska zemnog plina, a samo MRS kod dolaska zemnog
plina) smještaju se na površini ostalih infrastrukturnih sustava.
(4) Do priključenja poslovne zone na gradsku plinoopskrbnu distributivnu
mrežu moguća je izgradnja lokalne stanice sa podzemnim spremnicima UNP-a do
ukupnog volumena 80,00 m3.
Članak 46.
(1) Plinovod (srednjetlačni 1,5 bar) iz PE-HD, SDR11 cijevi se polaže u
sklopu prometne površine interne saobraćajnice u pješčanoj posteljici na dubini
1 m i razmaknuto od ostalih komunalnih instalacija min. 1 m. Dimenzija
plinovoda u izgrađenom dijelu zone (1. etapa) je d = 160 mm, dok je u
neizgrađenom dijelu zone (2. etapa) d = 110 mm.
(2) Građevinska čestica će se priključiti na srednjetlačni plinovod putem
ogranka s priključnim ormarićem (niskotlačni regulator tlaka + plinomjer)
lociranim na granici građevinske čestice.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 47.
(1) Zaštitne zelene površine određene su u kartografskom prikazu 1.
(2) Zaštitne zelene površine (Z), određene ovim Urbanističkim planom u
funkciji oblikovanja prostora i zaštite od bure, predviđaju se ozeleniti. Nova
sadnja predviđena je pretežito stablašicama, i to kulturama čempresa i bora.
(3) U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se uređivati pješački putevi, i
manji rekreacijski sadržaji.
Članak 48.
Površine zelenila u sklopu građevinskih čestica javnih prometnih površina
uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Na
potezima uz ceste sade se drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i ogradne zidove
sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se. Sastavni
dio tih površina su i elementi cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi
i objekti odvodnje oborinskih otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i
podzemni infrastrukturni vodovi.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 49.
(1) Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 50.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.
Članak 51.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a
skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se
programom zaštite okoliša koji donosi Gradsko vijeće.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike
Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak 52.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog
postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz
njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan
otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na
organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu
pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
(3) Tehnološki otpad (industrijski,
ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne
gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu
svog prostora.
(4) Proizvođač tehnološkog otpada može privremeno skladištiti otpad unutar
svog poslovnog prostora.
(5) Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti odgovarajući spremnici,
kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti rasipanje i proljevanje
otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak 53.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada
obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do
konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.
(2) Neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički
otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad čija se vrijedna
svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj
mogućoj mjeri reciklirati.
(3) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga,
električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam
nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija
se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
Članak 54.
U zoni obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 55.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dopuštena organizacija gospodarske
djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš, kao što su kamenolom, proizvodnja kemijskih preparata (u
farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i lakova i sl.), proizvodnja metala i
naftnih prerađevina, te namjene koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje
za loženje i sl.
Zaštita od poplava
Članak 56.
(1) Cjelokupni prostor unutar obuhvata ovog Urbanističkog plana je u
vodoplavnoj zoni. Nema zaštićenog šumskog i poljoprivrednog tla. Prostor je
pretpostavljenih nepovoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, obzirom na
vodoplavno tlo, te je stoga obavezano prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju, a osobito prije početka radova izvršiti geomehanička ispitivanja tla
kao i ishoditi vodopravne uvjete.
(2) Korito Suhe Ričine - potrebno regulirati uz vodotok Suhu Ričinu i kanal
pritoke sukladno Zakonu o vodama te ostaviti slobodnim od gradnje (zgrade,
ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitinih vodnih građevina). Za
podizanje zaštitnih vodnih građevina (nasip ili zid) koji su u funkcji
regulacije vodnog režima određuje se zona širine 6,00 m mjereno od vanjske
nožice vodotoka.
(3) Kanal pritoka Suhe Ričine, lociran sjeverno od izgrađenog dijela zone,
koji štiti postojeću zonu od vanjskih voda i ujedno služi za prihvat i
transport slivnih voda do Suhe Ričine potrebno regulirati uz vodotok Suhu
Ričinu i kanal pritoke sukladno Zakonu o vodama te ostaviti slobodnim od gradnje
(zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskihg i zaštitinih vodnih
građevina).
(4) Kod pojave velikih voda dužeg povratnog razdoblja dolazi do
poplavljivanja okolnog prostora. Uz normalno održavanje korita i
pretpostavljenu sigurnosnu visinu uređenim koritom vodotoka mogu se evakuirati
velike vode do deset godišnjeg povratnog perioda. Za slučajeve pojave velikih
voda dužeg povratnog razdoblja potrebno je izvršiti dodatno osiguranje u
kontaktnoj zoni (u koridoru do 6,00 m) ili na granici same zone tj. predvidjeti
izradu nasipa, zida ili sl., kako bi se poslovna zona zaštitila od poplave.
(5) Zaštita zona od vanjskih slivnih voda se vrši na način da se sve
navedene slivne vode sustavom odvodnje preko postojećeg kanala i preko novog
(otvorenog i/ili odgovarajuće zatvorenog) kanala uz zapadnu i jugozapadnu
granicu obuhvata plana, po liniji spoja platoa i brda, odvedu u Suhu Ričinu.
(6) Planom se predviđa prihvat i zbrinjavanje oborinskih voda
(manipulativnih i prometnih površina) cijele zone na način da se sve navedene
vode skupe sustavom odvodnje i nakon prethodnog odgovarajućeg tretmana odvedu u
Suhu Ričinu. Krovne oborinske vode ispuštaju se u tlo a moguće je i njhovo
korištenje za potrebe zone.
Zaštita tla
Članak 57.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak 58.
(1) Područje poslovne zone Zapad, pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka -
čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je
zadržati.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i
propisa donesenih temeljem Zakona.
(3) Prije gradnje izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.
(4) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
. prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu -
rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
. osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik
. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.
(6) Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih
energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
(7) U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevinske čestice
spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može
pogoršati uvjete korištenja susjednih građevinskih čestica.
Zaštita voda
Članak 59.
Prostor obuhvata Urbanističkog plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.
Članak 60.
(1) Zaštita podzemnih voda i posredno mora, provodi se primarno pravilnim
zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s
člankom 38. - 41. ove Odluke.
(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje
otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od
zagađivanja.
(3) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila,
strojeva i sl., onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se
upuštati u tlo.
(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se
može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.
Zaštita od buke
Članak 61.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od
buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima
za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:
|
Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)
|
-Na granici građevinske čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80
dB(A)
-Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom
graniči
|
Članak 62.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod
projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju
zvuka, i to:
. odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i
transport
. izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
. uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu
građevinskih čestica
Posebne mjere zaštite
Članak 63.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju
biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od
susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i
otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih
tehničkih karakteristika.
(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku
hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima. Obzirom
na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni, planirana je protupožarna
vodosprema najmanje zapremine 100 m3.
(5) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim
tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Članak 64.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i
građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Članak 65.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se
uvjetima gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od
prometnica i određivanjem visina građevina.
Članak 66.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 67.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana može se graditi samo na uređenom
građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva
imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Urbanističkog plana
određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća
slijedeće:
. imovinsko-pravne odnose,
. pristupni put,
. vodoopskrbu,
. odvodnju,
. elektroopskrbu.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju,
izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se
međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju
racionalizacije troškova gradnje.
(3) Gradnji građevina na građevinskim česticama određenim Urbanističkim
planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture.
(4) Dio planirane prometne mreže prema kartografskom prikazu 2.1.,
projektirati zajedno sa uređenjem kanala u zoni koji je pritoka kanala Suha
Ričina tako, da cesta bude min. 50 cm viša od vanjskog ruba kanala (kao nasip).
Članak 68.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Urbanističkom planu utvrdit će
nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je
to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i
uređenja pojedine građevinske čestice.
8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 69.
Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana ni za jednu zonu ili česticu
nije posebno predviđena izrada dataljnog plana uređenja.
8.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 70.
(1) Ne dozvoljava se rekonstrukcija građevina čija je namjene protivna
planiranoj namjeni. Građevine protivne planiranoj namjeni potrebno je ukloniti.
(2) Građevine predviđene za uklanjanje grafički su prikazane na
kartografskom prikazu 4.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
(1) Urbanistički plan uređenja poslovne zone ZAPAD izrađen je u četiri (4)
izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.
(2) Jedan primjerak izvornika Urbanističkog plana čuva se u Upravnom odjelu
za urbanizam i razvoj Grada Novi Vinodolski, jedan primjerak u uredu državne
uprave Primorsko-goranske županije, jedan u Županijskom zavodu za održivi
razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 72.
Tekstualni dio (I. Obrazloženje) I grafički dio sastavni su dijelovi ovog
Urbanističkog plana, ali nisu predmet objave.
Članak 73.
Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-05/07-01/4
Ur. broj: 2107/02-01-07-3
Novi Vinodolski, 12. ožujka 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Gradskog vijeća
Milorad Komadina, dipl. iur., v.r.
