32.
Na temelju članka 28. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/ 00), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru Općine Viškovo (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
20/02, 2/03, 16/03 i 21/03) Odluke o prostornom planu Općine Rijeka (pročišćeni
tekst) članak 62. (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/ 95)
te članka 27. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 24/01) Općinsko vijeće Općine Viškovo, na 27. sjednici održanoj
9. listopada 2003. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja zone Čakovečki mlinovi
u zoni Marinići
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Detaljni plan uređenja zone Čakovečki mlinovi u zoni Marinići
(u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
(1) Granice obuhvata Plana prikazane su na grafičkim prilozima od 1. do 4.
(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi cca 0,8 ha.
Članak 3.
(1) Plan iz Članka 1. ove Odluke sadržan je u Elaboratu: Detaljni plan
uređenja zone Čakovečki mlinovi u zoni Marinići, koji se sastoji od tekstualnog
i kartografskog dijela i sastavni je dio ove Odluke.
Tekstualni dio sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO:
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
2.6. Zaštita od požara
2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i
građevine
2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevine
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevine
2.6. Uređenje građevne čestice
3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere provedbe plana
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
III. Posebne odredbe
1. Zaštita od požara
2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
B. KARTOGRAFSKI DIO
1. Detaljna namjena površina 1 : 1000
2.1. Prometna infrastrukturna mreža 1 : 1000
2.2. Vodnogospodarski sustav 1 : 1000
2.3. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža 1 : 1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1 : 1000
4.1. Uvjeti gradnje 1 : 1000
4.2. Uvjeti gradnje - parcelacija na kopiji zemljišno-knjižnog plana 1 : 1000
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
(1) Djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju uvjete stanovanja
i rada su zabranjene.
(2) Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne proizvodi buku, ne zagađuje tlo
i zrak, ne proizvodi mirise i da svojim djelovanjem ne narušava uvjete života i
rada iznad dozvoljenih limita.
(3) Prilikom izdavanja Izvoda iz Plana za djelatnosti koje su izvor
zagađenja okoliša, potrebno je utvrditi uvjete i mjere za svođenje zagađenja na
dopuštene granice.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
(1) Postojećom građevinom na području obuhvata Plana smatra se građevina
ucrtana u katastarskom planu nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove.
(2) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. grafičkog dijela Plana dan je
prikaz uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, te uvjeti gradnje građevnih
čestica i građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 6.
(1) Oblik građevne čestice prikazan je na kartografskim prikazima u
grafičkom dijelu Plana.
(2) Iznimno, u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana moguće je
usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju u katastru zemljišta.
(3) Brojčani prostorni pokazatelji namjene, veličine građevne čestice i
građevine, izgrađena površina zemljišta pod građevinom, te ukupna bruto
izgrađena površina zemljišta prikazani su u tablicama:
PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I
PLANIRANIH GRAĐEVINA
|
Čest
|
GRAĐEVINE
|
|
|
1.
|
Gospodarska namjena
- poslovna pretežito trgovačka
|
3.205
|
|
2.
|
Mješovita namjena - pretežito poslovna
|
2.177
|
|
|
ukupno - građevine
|
5.382
|
|
|
POVRŠINE
|
|
|
P1
|
Prilazna prometnica s parkiralištem
|
1.740
|
|
P2
|
Parkiralište
|
210
|
|
|
Javna kolna površina
|
280
|
|
|
Javna parkovno uređena
površina
|
240
|
|
|
Parkovno uređena površina
|
43
|
|
|
ukupno - uređene površine
|
2.513
|
|
|
POVRŠINA OBUHVATA
PLANA
|
7.895
|
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
Članak 7.
(1) Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine,
koje prema Planu ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti
najveću dozvoljenu površinu izgrađenosti građevne čestice.
(2) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se obračunavaju tlocrtni gabariti građevine i svih
natkrivenih prostora.
(3) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se NE OBRAČUNAVAJU konstrukcije za tende, pergole, potpuno
ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta,
spremnici raznih namjena i sl.), podrumski prostori kada je ispunjen uvjet
odnosa nivelacione kote i najniže točke postojećeg terena.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava
infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim
propisima.
Članak 8.
(1) Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevnih čestica i građevina,
izgrađenost i iskorištenost zemljišta prikazani su u tablici:
IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST ZEMLJIŠTA
|
GR.
ČE.
|
UKUP. POVR. ZEMLJ. POD GRAĐ. ČEST.
|
IZGRAĐ. POVR. ZEMLJ. POD GRAĐ. m2
|
UKUPNA (bruto) IZGRAĐ. POVR. m2
|
KOEFIC. IZGRAĐ.
k ig
|
GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI
G ig
|
KOEFIC. ISKORIŠT
k is
|
KOEFICIJENT
ISKORIŠTENOSTI
K is
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
(3/2)
|
6
(S5/br. građ. č. u 1)
|
7
(4/2)
|
8
(S7/br. građ. č.u 1)
|
|
1
|
3.205
|
1.410,0
|
2.820,0
|
0,44
|
|
0,88
|
|
|
2
|
2.177
|
1.052,0
|
3.156,0
|
0,48
|
|
1,45
|
|
|
S
|
5.382
|
2.462,0
|
5.976,0
|
0,92
|
0,46
|
2,33
|
1,17
|
* Napomena: izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto
izgrađena površina može se uvećati za površinu dijelova osnovne građevine i
ostalih građevina koja prema Planu ne ulaze u obračun
Članak 9.
(1) Najviša visina osnovne građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog
okolnog zemljišta mjereno uz rub građevine do donjeg ruba konstrukcije krovnog
vijenca.
(2) Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je na kartografskom
prikazu br. 4.
(3) Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne
vertikale, funkcionalno-dekorativni elementi pročelja nužni radi
prepoznatljivosti građevine.
Članak 10.
(1) Nivelacijska kota dograđenog dijela građevine može biti max. 0,5m iznad
najniže kote postojećeg zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu.
(2) Moguće odstupanje od nivelacijske kote je +/-20%. pri čemu se isto ne
može primijeniti kod definiranja ukupnog broja etaža.
Članak 11.
(1) Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu od 0,1 m iznad najniže točke postojećeg terena.
(2) Podrumska garaža, ukoliko se izvodi, ne računa se kao etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno
uređenog terena, a ukopana ulazna rampa nije šira od 4,5 m.
Članak 12.
(1) Planom određena najniža i najviša visina osnovne građevine prikazana je
u tablici:
NAJVIŠA I NAJNIŽA VISINA, NAJVEĆI BROJ ETAŽA I NAJNIŽA KOTA ZARAVNJENOG
OKOLNOG ZEMLJIŠTA UZ GRAĐEVINU
|
Građevna
čestica
|
Najniža kota
zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu
mnm
|
Najniža visina
gađevine
(do vijenca)
V
|
Najviša visina
građevine
(do vijenca)
V
|
Najviša visina
građevine
(do sljemena)
V
|
Najveći broj
etaža građevine
E
|
|
1.
|
304,0 mnm
|
6,00 m
|
10,00 m
|
12,50 m
|
P+1
(2 etaže)
|
|
2.
|
postojeća prema
građ. dozvoli
|
6,00 m
|
12,50 m
|
15,00 m
|
S+P+1
(3 etaže)
|
* Napomena: Podrumski prostor se ne uračunava u ukupni broj etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije podruma i najniže točke
konačno uređenog terena.
2.3. Namjena građevina
Članak 13.
(1) Osnovna namjena prostora određena je u grafičkom dijelu Plana, na
kartografskom prikazu br. 1. Detaljna namjena površina.
GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA - pretežito trgovačka: određuje se kao
osnovna namjena za građevnu česticu br.1.
Uz poslovnu namjenu kao osnovnu namjenu na građevnoj čestici mogu se
planirati prateći i pomoćni sadržaji u funkciji osnovne namjene koji se
komplementarno nadopunjavaju, te u pravilu, podzemna izvedba objekata i uređaja
komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.
Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parkovnih,
pješačkih i pješačko-kolnih površina i drugim radovima na uređenju zemljišta,
te postavi elemenata urbane opreme.
MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito poslovna: određuje se kao osnovna namjena za
građevnu česticu br. 2.
Uz poslovnu namjenu kao osnovnu namjenu u osnovnoj građevini se može
planirati stambeni prostor veličine najviše do 80 m2.
Uz poslovnu namjenu kao osnovnu namjenu na građevnoj čestici mogu se
planirati prateći i pomoćni sadržaji u funkciji osnovne namjene koji se
komplementarno nadopunjavaju, te u pravilu, podzemna izvedba objekata i uređaja
komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.
Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parkovnih,
pješačkih i pješačko-kolnih površina i drugim radovima na uređenju zemljišta,
te postavi elemenata urbane opreme.
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 14.
(1) Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici se dozvoljava
smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je
definirana građevnim pravcem i obveznim udaljenostima građevine od rubova
građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova.
(2) Građevni pravac i min. udaljenosti građevine od rubova građevne čestice
prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.
(3) Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini
prizemlja, a određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja osnovne građevine
od krajnjih točaka građevne čestice prilazne ceste.
Članak 15.
(1) Gradivi dio građevne čestice gospodarske namjene-
-poslovna mora biti udaljen min. 10,0 m od građevne čestice stambene izgradnje,
te min. 6,0 m od javne prometne površine. Na dijelu prema pristupnoj cesti
ostavlja se neizgrađen prostor najmanje širine 37,0 m.
(2) Gradivi dio građevne čestice stambeno poslovne namjene mora biti udaljen
min. 4,0 m od granica građevne čestice, te min. 6,0 m od javne prometne
površine. Na dijelu prema pristupnoj cesti ostavlja se neizgrađen prostor
najmanje širine 15 m.
Članak 16.
(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu
može se izgraditi jedna ili sklop građevina.
(2) Gradnja ostalih građevina (pomoćne i sl.), dozvoljena je unutar gradivog
dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu.
(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred građevnog pravca,
dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergole, elemenata za
označavanje djelatnosti - reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane
opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih
zidova, potpuno ukopanih ispod razine terena i zemljom pokrivenih pomoćnih
građevina (jame, spremišta, razni spremnici i sl.) i instalacija komunalne
infrastrukture koji su potpuno ukopani ili izgrađeni u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevine
(1) Kvalitetu oblikovanja treba postići oblikovanjem građevine, te
oblikovanjem neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba projektirati
kao dio jedinstvene oblikovne cjeline.
(2) Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti arhitekture sukladne
planiranoj namjeni građevine, pri čemu treba težiti usklađenju s okolnim
građevinama, naseljem kao cjelinom i tipologijom krajolika.
(3) Obzirom na oblikovno-morfološke parametre prisutne u kontaktnim
prostorima radnih zona oblikovanje može biti u slogu suvremene arhitekture
građevina iz betona, čelika ili drugog suvremenog materijala, karakterističnom
za poslovne građevine, uključujući slobodniju kolorističku obradu.
(4) Ukoliko se gradi sklop građevina pri oblikovanju treba uskladiti
kompozicije i raščlambe pročelja u veličini, oblicima i teksturama, materijale
treba nastojati povezati (uvođenjem jednog dominantnog uz ostale heterogene),
boje pročelja uskladiti i sl., ovisno o arhitektonskoj koncepciji sklopa.
(5) Građevine građene kao sklop mogu se međusobno povezati trijemovima,
nathodnicima, natkrivenim komunikacijama i sl.
Članak 17.
(1) Krov građevine može biti ravan, kosi dvostrešan ili višestrešan. Kod
višestrešnog krova geometrija krova nije uvjetovana, a nagib krovnih ploha
smije biti max. 18o. Ukoliko se izvodi krov od valovitog lima nagib
krovnih ploha smije biti max 100z uvjet da je zaklonjen plohom pročelja.
(2) Na krovištu se mogu ugrađivati kolektori sunčane energije.
(3) Gradnja krovnih terasa moguća je do max. 300ovršine krova.
Članak 18.
(1) Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve
energije, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili
kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine, te da ne narušavaju
sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.
(2) Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju,
ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski
usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine, pri čemu ne narušavaju sigurnosne
i prostorne standarde okolnih građevina.
2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice
Članak 19.
(1) Korištenje i uređenje građevnih čestica se ne uvjetuje u segmentu
razgraničenja parkovno uređenih i kolno-manipulativnih površina na platou.
Članak 20.
(1) Neizgrađeni dio građevne čestice ili njen dio koji je izgrađen samo pod
razinom terena se uređuje kao kolna manipulativna, parkirališna, pješačka i
parkovno uređena površina.
(2) Pod uređenjem građevne čestice smatra se slijedeće; postavljanje
konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog
stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze,
hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.
(3) Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod kojih su podzemno
izgrađeni dijelovi građevine dozvoljava se izgradnja svjetlika.
Članak 21.
(1) Dio građevne čestice predviđen za smještaj vozila potrebno je
asfaltirati, a preporuča se popločenje betonskim, granitnim ili sl. kockama.
(2) Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala
uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.; kamene ploče, kulir ploče,
granitne kocke, betonski elementi i sl.
Članak 22.
(1) Min. 200ovršine građevne čestice treba urediti kao parkovno uređenu
površinu, uglavnom kao travnjak i parterno zelenilo, uz sadnju pojedinačnih
stablašica.
(2) Građevina gospodarske namjene mora biti odijeljena zelenim pojasom od
građevne čestice stambene izgradnje.
(3) Pri hortikulturnom uređenju građevne čestice treba koristiti autohtone i
parkovne biljne vrste pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.
Članak 23.
(1) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova i ograda.
Ograda oko čestice je u pravilu transparentna metalna, visine koja zadovoljava
sigurnu zaštitu i čuvanje.
(2) Uz vidljive ogradne, potporne i obložne zidove predvidjeti sadnju
biljaka penjačica uz zid.
Članak 24.
(1) Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu
korisnika.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
Članak 25.
(1) Mjesto kolnog priključka je prikazano na kartografskom prikazu br. 4.1.
Uvjeti gradnje.
(2) Građevne čestice su kolno i pješački spojene na postojeću prilaznu
prometnicu, koja nije obuhvaćena Planom, a namjeravanim se zahvatom u prostoru
ne dira.
(3) Javna kolna površina: površina namijenjena za izvedbu kolnih i pješačkih
površina, vođenje i izvedbu priključaka na javnu komunalnu i telekomunikacijsku
infrastrukturu i sl. izvedbu potpornih zidova, usjeka, pokosa i sl. radova na
uređenju zemljišta, te postavi elemenata urbane opreme.
(4) Planom predloženo rješenje internih prometnica predstavlja prostornu
provjeru, pa se može mijenjati ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz Pravilnika o
uvjetima za vatrogasne pristupe.
Članak 26.
(1) Za građevnu česticu br 1. se na postojećoj nerazvrstanoj cesti, na
apsolutnoj koti cca 307 m, uređuje kolni priključak koji treba dimenzionirati
na promet teretnih vozila i prilaz vatrogasnog vozila.
(2) Postojeći kolni spoj s južne strane se zadržava za interventne potrebe.
(3) Za građevnu česticu br 2. se na postojećoj nerazvrstanoj cesti, na
apsolutnoj koti cca 300 m, uređuje kolni priključak koji treba dimenzionirati
na promet teretnih vozila i prilaz vatrogasnog vozila. Postojeći kolni ulaz se
zadržava za interventne potrebe.
(4) Interne kolne prometnice mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne i spajaju
se na postojeću nerazvrstanu kolnu prometnicu. Širina kolnika iznosi najmanje
2x2,75 m, pločnika najmanje 1x1,0 m. Uzdužni nagib ne može prelaziti 12%.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
(1) U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.
Članak 27.
(1) Parkirališne površine za potrebe investitora treba osigurati u sklopu
građevne čestice namijenjene izgradnji parkirališta i građevne čestice osnovne
građevine.
(2) U cilju zadovoljenja zadanih standarda potrebno je osigurati;
- za poslovni i trgovački/uslužni prostor min. 1 parkirališno mjesto na 20m2
poslovnog prostora namijenjenog za korisnike i za 2/3 zaposlenih u najbrojnijoj
smjeni po 1 parkirališno mjesto,
- za skladišni prostor min. 1 parkirališno mjesto na 60m2
skladišnog prostora korisnike i za 2/3 zaposlenih u najbrojnijoj smjeni po 1
parkirališno mjesto,
- za stambeni prostor min. 1 parkirališno mjesto na 1 stan.
(3) Odstupanje od zadanih normativa može iznositi najviše 100ovršine
prostora.
Članak 28.
(1) Površina parkirališta namijenjena je za izvedbu kolnih i pješačkih
površina, potpornih zidova, usjeka, pokosa i sl. radovima na uređenju
zemljišta, te postavu elemenata urbane opreme.
(2) Neizgrađeni dio površine namijenjuje se za uređenje parkovnih površina,
te vođenje i izvedbu priključaka na javnu komunalnu i telekomunikacijsku
infrastrukturu i sl.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 29.
(1) Građevinu treba priključiti na javnu TK koja se nalazi u sklopu
pristupne ceste.
(2) Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je
načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može
translatirati.
(3) Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 4.1.
Uvjeti gradnje.
Članak 30.
(1) Priključak na javnu TK mrežu vrši se prema slijedećim uvjetima nadležnog
ovlaštenog distributera (HT TKC Rijeka).
- tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela,
razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) izraditi će nadležni ovlašteni
distributer i nije predmet izrade ovog Plana.
- TK kabele, od postojeće javne TK mreže do mjesta koncentracije u
građevini, treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom,
- za priključenje građevne čestice potrebno je položiti min. dvije PEHD ili
Fe cijevi 1 40 (50) mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do
mjesta koncentracije TK instalacija u građevini,
- koncentraciju kabela treba izvesti u kabelskom razdjelniku odgovarajućeg
kapaciteta, postavljenog u građevini na pristupačnom mjestu (izvodni ormarić) i
spojenog na centralni uzemljivač građevine,
- pravac priključenja pojedine građevine na javnu TK mrežu se, u pravilu,
može poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih priključaka, pri čemu
se može koristiti zajednički rov uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se
odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 31.
(1) Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu
mrežu i vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž
kojega se priključak može translatirati.
(2) Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 4.
Uvjeti gradnje.
(3) Rekonstrukcija priključnog mjesta vrši se prema uvjetima nadležnog
komunalnog društva.
Članak 32.
(1) Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba
voditi podzemno, sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i
trgovačkog društva s javnim ovlastima.
(2) Pravac priključenja raznih komunalnih priključaka se može poklapati, pri
čemu se, uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni
položaj i udaljenost pojedinih instalacija, može koristiti zajednički rov,
(3) Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke
dokumentacije obvezni kontaktirati sa stručnim službama nadležnih komunalnih
poduzeća.
Članak 33.
(1) Priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema
slijedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o.
PRJ Vodovod, Rijeka:
- vodoopskrbu građevine izvesti prema čl. 36. Zakona o komunalnom
gospodarstvu,
- građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda položenu u trupu
pristupne ceste,
- priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema
tehničkim uvjetima utvrđenim od nadležnog komunalnog društva,
Članak 34.
(1) Priključak građevne čestice na mrežu javne odvodnje izvesti prema
slijedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o.
PRJ Kanalizacija, Rijeka:
- građevnu česticu spojiti na mrežu javne odvodnje, kad ista bude u
funkciji,
- do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarne otpadne vode treba privremeno
upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s upojnim bunarom,
- priključak na mrežu javne odvodnje izvesti prema rješenju izrađenom od
nadležnog komunalnog društva,
- prilikom priključenja potrebno je primijeniti Odluku o priključenju
građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture,
- oborinske vode s krova građevine i neizgrađenih površina građevne čestice
se, kao relativno čiste, mogu direktno prepumpavati u postojeći kanal oborinske
odvodnje u trupu pristupne ceste,
- iznimno se oborinske vode s krova građevine i neizgrađenih površina
građevne čestice, kao relativno čiste, mogu upustiti u podzemlje preko upojnog
bunara,
- oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina se
prepumpavaju u kanal oborinske odvodnje u trupu pristupne ceste, uz prethodnu
separaciju masti i ulja,
- iznimno se oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih
površina, mogu preko upojnog bunara upustiti u podzemlje, nakon separacije
masti i ulja u tipskom trodjelnom separatoru.
Članak 35.
(1) Prilikom projektiranja potrebno je primijeniti:
- Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području gradova
Rijeka, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji,
- Odluku o sanitarnoj zaštiti izvora za piće na riječkom području,
- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija
kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu,
- Studiju kanalizacijskog sustava Riječkog područja (novelacija Idejne
studije kanalizacije područja GUP-a Rijeka iz 1997. godine).
Članak 36.
(1) Elektroopskrbu će se izvesti prema slijedećim uvjetima nadležne
distribucije (Hrvatska Elektroprivreda d.d., DP Elektroprimorje Rijeka);
- za osiguranje traženog napajanja električnom energijom potrebno je izgraditi
TS 10(20)/0,4 kV kapaciteta do 630 kVA.
- TS se može graditi kao predmontirana slobodnostojeća građevina ili u
sklopu osnovne građevine,
- mikrolokaciju i opremu TS treba odrediti u dogovoru s nadležnom
distribucijom tijekom izrade projektne dokumentacije,
- prije izrade projekta elektičnih instalacija, investitor je dužan, od
nadležne distribucije, zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu,
kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju, odrediti smještaj
priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog
dodirnog napona,
- tlocrtne dimenzije prostora potrebnog za slobodnostojeću TS su 4,5x4,0 m,
a u slučaju izgradnje u sklopu osnovne građevine pozicija TS i potreban prostor
definirati će se u fazi izrade projekta,
- priključak trafostanice na distributivnu 10(20) kV mrežu izvesti s dva
podzemna 10(20) kV kabela spojem na postojeći 10(20) kV kabelski vod TS Blažići
- TS Blažići 2.,
- trafostanici mora biti osiguran stalni pristup vozilom do 5,0 tona,
- planiranu visokonaponsku i niskonaponsku mrežu izvoditi isključivo
podzemnim kabelima,
(2) Vanjsku rasvjetu prostora građevne čestice treba riješiti u sklopu
projekta uređenja okoliša, kojim će se definirati stupovi javne rasvjete,
armature, sijalice, napajanje i upravljanje.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 37.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom javne parkovno uređene površine
planirane su samo u koridoru postojeće pristupne ceste.
(2) Javna parkovno uređena površina: površina namijenjena za sadnju drvoreda
i parkovnog zelenila, izvedbu potpornih zidova, usjeka, pokosa i drugih radova
na uređenju zemljišta.
Članak 38.
(1) Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovno uređenih površina u
sklopu građevne čestice.
(2) Za hortikulturno uređenje javnih i internih parkovno uređenih površina
treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste pretežito stablašice pogodne
za lokalnu klimu i tlo.
(3) Parkovno uređene površine treba opremiti elementima urbane opreme
(košarice za otpatke, svjetiljke javne rasvjete i sl.), koje treba unificirati,
a primijenjeni elementi urbane opreme moraju biti povezani i oblikovno i
sadržajno.
Članak 39.
(1) Čestice s planiranom javnom zelenom površinom se ne ograđuju.
(2) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova i ograda.
(3) Uz vidljive dijelove potpornog/ogradnog zida predvidjeti sadnju biljaka
penjačica uz zid.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 40.
(1) Građenje se, glede etapa realizacije, izbora materijala i tehnologije
gradnje, definira fleksibilno i ne uvjetuje se.
(2) Dijelovi građevne čestice namijenjeni javnom korištenju uređuju se prema
propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i
urbanističkih barijera za hendikepirane osobe.
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 41.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne
kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.
(2) Osnovni planski elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su
na planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako
bi se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.
7. Mjere provedbe plana
Članak 42.
(1) Za provedbu Plana služi poglavlje »II. Odredbe za provođenje«
tekstualnog dijela i kartografski prikazi br. 1., 4.1 i 4.2., a za detaljnije
tumačenje služe preostali dijelovi Plana i Izrađivač.
(2) Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja
okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba
prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po
prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite
kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 43.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se
odnose na tu tematiku.
Članak 44.
(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o
zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi borave i rade.
(2) Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke
za vanjske prostore po danu iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.
Članak 45.
(1) Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog
ispuštanja u zrak.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje prve kategorije kakvoće.
(3) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje
u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom
o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak od stacionarnih
izvora.
Članak 46.
(1) Pravilnim tretmanom oborinskih i površinskih otpadnih voda prije
njihovog ispuštanja u tlo treba postići zaštitu tla.
(2) Prilikom projektiranja potrebno je primijeniti;
- Zakon o vodama,
- Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području gradova
Rijeka, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji,
- Odluku o sanitarnoj zaštiti izvora za piće na riječkom području (zona
djelomičnog ograničenja),
- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija
kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu,
- Studiju kanalizacijskog sustava Riječkog područja (novelacija Idejne
studije kanalizacije područja GUP-a Rijeka iz 1997. godine).
Članak 47.
(1) Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno
odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama
otpada.
(2) Kućno smeće i ostali otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na
za to određenom sabirnom mjestu s kojeg se otprema na deponij.
(3) Na sabirnom mjestu potrebno je osigurati prostor za spremnik otpada, u
pravilu ograđen i visokim raslinjem odijeljen od pješačkih površina, sukladno
uvjetima nadležnog komunalnog društva.
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 48.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
1. Zaštita od požara
Članak 49.
(1) Planirane odredbe za zaštitu ljudi i materijalnih dobara su:
- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na
građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe,
- za interventne potrebe građevnu česticu je preko pomoćnog kolnog ulaza
moguće priključiti i na postojeći prilazni put s južne strane,
- osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže 1 80
mm u sklopu postojeće pristupne ceste,
- radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine,
moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno
Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih
u požaru,
- u svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od
susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir
požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar
neće prenijeti na susjedne građevine,
- u suprotnom građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim
zidom vatrootpornosti min. 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje na dužini konzole,
- za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
Članak 50.
(1) U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane propise
i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara, s
posebnim osvrtom na slijedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta - TRVB
138/ 00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u pogonu
organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i
u velikim garažama - TRVB 106/90).
(2) Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od
požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti
od požara, te za svaku primjenjenu mjeru navesti odredbu primjenjenog propisa
ili norme.
(3) Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i
osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara,
utvrditi odredbe primjenjenih propisa i normi u svezi siguranja potrebnih
dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova,
stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja
ispravnosti i funkcionalnosti.
Članak 51.
(1) Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt
odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave
Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i
posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.
2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 52.
(1) Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunat prema
pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,
(2) Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.
(3) Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao
dvonamjensko sklonište.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine
Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Viškovo.
Članak 54.
Izvornici Planova se čuvaju u pismohrani Općine Viškovo i Uredu za prostorno
uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Primorsko-goranske županije.
Članak 55.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz odredbe 3. ove Odluke koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 56.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-04/03-01/27
Ur. broj: 2170-09-03-01-5
Viškovo, 9. listopada 2003.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Općinskog vijeća
Radovan Brnelić, v. r.
