SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 26. Petak, 24. listopada 2003.
GRAD CRIKVENICA
26

27.

Na temelju članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 60/98, 61/01 i 32/ 02) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Klasa: 350-05/03-01/00398, Ur. br.: 2170-80-02-00-03-04, od 26. kolovoza 2003. god., i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 33/01 i 60/01) Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 25. sjednici održanoj dana 13. listopada 2003. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Crikvenice

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Crikvenice.

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Crikvenice određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92 i 58/93)

(3) Statistička naselja u sustavu Grada Crikvenica su: Crikvenica, Jadranovo, Dramalj i Selce.

(4) Ovim Prostornim planom utvrđuje se i obveza izrade planova užih područja Grada Crikvenice.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Crikvenice u odnosu na prostor i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka obilježja

1.2.1.2. Seizmičnost

1.2.1.3. Mineralne sirovine

1.2.1.4. Reljef

1.2.1.5. Hidrogeološka osnova - hidrologija vodotoka Dubračine

1.2.1.6. Klimatska obilježja

1.2.1.7. Tlo

1.2.1.8. Prikaz živog svijeta

1.2.1.9. More

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.5.1. Dostignuta razina razvoja

1.2.5.2. Zaključak

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

1.2.6.3. Energetski sustav

1.2.7. Zbrinjavanje otpada

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Prirodna baština

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.8.3. Kakvoća zraka

1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda

1.2.8.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

1.2.8.6. More

1.2.8.7. Tlo

1.2.8.8. Buka

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.3.1. Osnove razvoja naselja

2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

2.2.4.3. Zaštita kulturno povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Crikvenice

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Crikvenice u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.2.2.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.2.4. Groblja (G)

3.2.2.5. Infrastrukturna namjena (IG)

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Poljoprivredne površine (P)

3.2.5. Šumske površine (Š)

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

3.2.7. Vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.1.1. Primarni sektor

3.3.1.2. Sekundarni sektor

3.3.1.3. Tercijarni sektor

3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine

3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti, korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog područja

3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometna infrastruktura

3.5.1.1. Kopneni promet

3.5.1.2. Pomorski promet

3.5.1.3. Zračni promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe

3.5.3.2. Sustav odvodnje

3.5.3.3. Sustav zaštite od poplava

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.5.4.1. Elektroopskrba

3.5.4.2. Opskrba plinom

3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.1.1. Šumsko tlo

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi

3.7.5.2. Zaštita od rušenja

3.7.5.3. Zaštita od požara

3.7.5.4. Zaštita od potresa

3.7.5.5. Zaštita od poplava

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Obiteljska kuća

2.2.2.2. Stambene građevine

2.2.2.3. Višestambene građevine

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Montažne građevine - kiosci

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Sustav zaštite od poplava

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Opskrba plinom

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000

1. Korištenje i namjena površina

2. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav

2A. Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda

2B. Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5.000

4. Građevinska područja

4.1. Jadranovo

4.2. Dramalj, Crikvenica

4.3. Crikvenica, Selce

4.4. Selce

4A. Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

4A.1. Jadranovo

4A.2. Dramalj, Crikvenica

4A.3. Crikvenica, Selce

4A.4. Selce

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Grad Crikvenica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Crikvenica - označava naselje Crikvenica.

3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja naselja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica.

5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine.

6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Crikvenice to su:

- Crikvenica: NA1

- Jadranovo: NA12

- Dramalj: NA171-2

- Selce: NA23

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.

8. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

9. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

11. Stambena građevina - građevina stambene namjene, koja po tipu gradnje može biti slobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne cjeline.

12. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

13. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine.

14. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

15. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren s time da kota poda prizemlja iznosi najviše 1.0 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

16. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je 3,5 metra.

17. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.

18. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine: stambene namjene najmanje 2,4 m, najviše 3,5 m, pomoćne prostorije najmanje 2,10 m),

- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 50 cm, ali ne više od 1,5 m.

19. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

20. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.

21. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum se ne uzima u izračun brutto izgrađene površine građevine.

22. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom).

23. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

24. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

25. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja.

26. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

27. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

(2) Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i gospodarenja šumama, te sportsko-rekreacijske sadržaje.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i sl.

Članak 6.

(1) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu - K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti - T1, kampovi -T2 i luka nautičkog turizma - T3),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, kupalište - R2)

- groblja - G,

- infrastrukturnu namjenu - IG.

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

Članak 8.

(1) Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima,

- površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl.

(2) Građenje građevina druge namjene od one predviđene ovim Prostornim planom na površinama određenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno, osim u slučajevima navedenim člankom 20. ovog Prostornog plana.

Članak 9.

Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice 2 iz članka 106. i kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, br.2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda« i br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 10.

Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na sljedeće namjene:

1. Prometni sustav:

a) površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, pješački promet), pomorske (luke, sportske lučice) i zračne (helidrom),

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine sustava zaštite od poplave.

3. Elektroenergetski sustav:

a) transformacijski uređaji,

4. Sustav plinoopskrbe

a) redukcijske stanice.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 12.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 13.

(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(3) Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodotok Dubračinu.

(4) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti,

- zone sportsko-rekreacijske namjene (kupališta),

- obalno more namijenjeno rekreaciji,

- ostale morske površine.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 14.

(1) Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko- usmjeravajući uvjeti.

 (2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik

b) Cestovne građevine:

- Autocesta i brza cesta:

(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav

b) Građevine sustava odvodnje:

- sustav Crikvenica

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

- prijenosni dalekovod 220kV Meline - HE Senj

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

a) međunarodni TK kabeli I. razine:

- alternativni: Rijeka-Senj.

Članak 15.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole - Crikvenica

b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Crikvenica

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Crikvenica

b) luke posebne namjene:

- luka nautičkog turizma u Crikvenici

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj,

b) Osnovne županijske ceste:

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II. razine - Njivice - Šilo - Crikvenica (alternativni pravac) i Rijeka-Senj (alternativni pravac),

- mjesna pristupna centrala - planirana u Crikvenici,

b) poštanske građevine

- postojeći poštanski uredi u Crikvenici

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava:

- »Rijeka«

- »Novi Vinodolski«

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Crikvenica (110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:

- Vinodol - Crikvenica,

- Crikvenica - Senj,

- Crikvenica - Krk.

7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 16.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice na sljedeći način:

n Statističko naselje Crikvenica:

- centar NA1

- Benići NA2

- Hrusta NA31-2

- Gornji kraj NA4,

- Ladvić NA5,

- Dolac NA61-2,

- Barci (samo dijelom na području Grada Crikvenice) NA7

- Podbadanj NA8,

- Tončićevo NA9,

- Sopaljska NA101-2,

- Duga NA11.

n Statističko naselje Jadranovo:

- centar NA12

- Kloštar - Perhati NA13

- Popovići NA14

- Budići NA15

- Smokovo NA161-2

n Statističko naselje Dramalj:

- centar NA 171-2,

- Kačjak NA18,

- Manestri NA19,

- Blažići - Murvenica NA201-2,

- Klanfari - NA211-2,

- Lokvica - NA22.

n Statističko naselje Selce:

- Selce NA23,

- Selce sjever NA24.

(2) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Crikvenice gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Članak 17.

(1) Za građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice propisuju se sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

- I. kategorija uređenosti: sva naselja, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti,

- II. kategorija uređenosti- Crikvenica centar (NA1)
- Selce (NA23).

(2) I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 metra.

(3) II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

Članak 18.

(1) Za sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Prostornog plana tlocrtne brutto izgrađene površine manje od 200 m2 obavezna je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta (definirana člankom 17. stavak (2).

(2) II. kategorija uređenosti obavezna je za:

- sve građevine koje se grade neposrednom provedbom ovog Prostornog plana, tlocrtne brutto izgrađene površine veće od 200 m2,

- sve višestambene građevine bez obzira na veličinu tlocrtne brutto izgrađene površine,

- sve građevine koje se nalaze pod obavezom izrade detaljnog plana uređenja (definirano člancima 31., 40., 44. i 52. ovog Prostornog plana).

Članak 19.

Unutar dijelova građevinskog područja naselja NA1, NA2, NA8 i NA9 smještenih unutar zone poplavnog vala označene na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000 nije dopuštena nova izgradnja, osim građevina infrastrukturne namjene. Dopuštena je rekonstrukcija i dogradnja svih vrsta postojećih građevina, u skladu Zakona o vodama i uz suglasnost nadležnih stručnih službi (Hrvatske vode i HEP).

Članak 20.

(1) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Klanfari (NA211) smještenog u koridoru planirane priobalne dionice autoceste moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definiranom člankom 92. st. (3).

(2) Unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja Smokovo (NA161), Klanfari (NA211) i Dolac (NA61), smještenih u koridoru planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti dopuštena je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina, te izgradnja novih građevina (interpolacija) prema uvjetima utvrđenim ovim Prostornim planom.

Članak 21.

(1) Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 3,5 m.

(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 metara.

(3) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.

(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (2), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (2), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (2), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Članak 22.

Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice mogu se graditi građevine:

- stambene namjene,

- društvene namjene,

- gospodarske namjene,

- ugostiteljsko-turističke namjene,

- infrastrukturne i komunalne namjene,

- montažne građevine - kiosci.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 23.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 175.) grade se:

- obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne ili u nizu),

- stambene građevine (slobodnostojeće ili dvojne),

- pomoćne građevine.

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za višestambene građevine.

Članak 24.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju najviše dvije građevine i to pomoćna ili poljoprivredna gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

(2) Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti i sl. Poslovna namjena može iznositi najviše 20% brutto izgrađene površine građevine stambene namjene.

2.2.2.1. Obiteljska kuća

Članak 25.

(1) Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice.

(2) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m2

- za dvojne građevine: 350 m2

- za građevine u nizu (najviše 3): 300 m2;

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m2, za sve tipove gradnje;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- za građevine u nizu: 50 m2;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi 120 m2 za sve tipove gradnje;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4

- za građevine u nizu: 0,5.

U izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 0,8 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima);

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,6

- za dvojne građevine: 0,8

- za građevine u nizu: 1,0.

Članak 26.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 10,0 metara do sljemena građevine, odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 27.

Stambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice.

Članak 28.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina stambene namjene u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2;

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 2000 m2, za sve tipove gradnje;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 150 m2

- za dvojne građevine: 160 m2;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4;

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,9

- za dvojne građevine: 1,2.

Članak 29.

(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi tri nadzemne etaže. Ako je potkrovlje stambeno, ubraja se u zbroj etaža.

(2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 13,0 do sljemena građevine, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

Udaljenost građevina stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine od granica građevnih čestica

Članak 30.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(3) Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 metra.

2.2.2.3. Višestambene građevine

Članak 31.

(1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA1), Benići (NA2) i Hrusta (NA31-2) uz obaveznu izradu detaljnog plana uređenja.

(2) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem, ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

Članak 32.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2;

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 600 m2.

Članak 33.

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je pet (prizemlje, tri kata i potkrovlje).

(2) Najveća dopuštena visina građevine je 16,0 metara do sljemena građevine, odnosno 13,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

(3) Krovišta građevine mogu ravna i kosa, nagiba između 17o i 23o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Pomoćne građevine

Članak 34.

(1) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge etaže.

(2) Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

(5) Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

(6) Ako građevine iz stavka (1) ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra.

Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 35.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

(2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Članak 36.

(1) Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.

(2) Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 37.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

(2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

(4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(5) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

Članak 38.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 20 0rađevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Priključivanje građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturu

Članak 39.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća.

(2) Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 40.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije manje od 400 m2 i visine do 2 etaže, te građevine društvene namjene od važnosti za Primorsko-goransku županiju (navedeno člankom 15.).

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 i visine veće od 2 etaže.

(3) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Crikvenice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Članak 41.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina društvene namjene:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim za građevne čestice namijenjene sportu i rekreaciji te za vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,6

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije te za vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4

- građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina i sportskih dvorana), mogu se graditi do visine od 14,5 m do sljemena građevine, odnosno do visine od 12,0 m do završnog ruba vijenca, s najviše 3 etaže.

(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(3) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30jene površine treba hortikulturno urediti.

Članak 42.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

. Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice):

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 35 m2 po djetetu, za dvoetažnu 20 m2 po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1200 m2.

. Osnovne i srednje škole:

- brutto površina građevine je oko 4,0 m2/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.

- veličina građevne čestice određena je normativom od 25-40 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

. Sport i rekreacija:

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl.

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

. Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

. Vjerske građevine:

- najmanje 20 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavka (1) ovog članka.

Članak 43.

Priključak građevina društvene namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 44.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja grade se građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije manje od 500 m2 .

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije veće od 500 m2.

Članak 45.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 metara.

(3) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne).

Članak 46.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene:

- površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2.

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0.

(2) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

Članak 47.

(1) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi do visine od najviše 2 etaže.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara do sljemena građevine, odnosno 9,5 m do završnog ruba vijenca građevine.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 48.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice.

Članak 49.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 50.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Članak 51.

Priključak građevina gospodarske namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 52.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije manje od 400 m2 i visine do 2 etaže.

(2) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 i visine veće od 2 etaže.

Članak 53.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 500 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0.

(2) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase.

Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu.

Članak 54.

(1) Za građevine koje se grade u građevinskim područjima naselja Crikvenica centar (NA1), Duga (NA11), Dramalj centar (NA171-2) i Selce (NA23) najveći broj etaža građevine su pet etaža, a visina građevine iznosi 18,0 m do sljemena građevine, odnosno 15,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Crikvenice najveći broj etaža iznosi četiri etaže, a visina 16,0 m do sljemena građevine, odnosno 13,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 55.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara.

Članak 56.

(1) Najmanje 400ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 57.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

Članak 58.

Priključak građevina ugostiteljsko-turističke namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 59.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl, a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.7. Montažne građevine - kiosci

Članak 60.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

Članak 61.

Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade planova užih područja i to za naselja Crikvenica centar (NA1), Hrusta (NA31-2), Benići (NA4), Jadranovo centar (NA12), Dramalj centar (NA171- 2) i Selce sjever (NA24), te unutar područja obuhvata detaljnog plana uređenja zone Thalassoterapije, moguća je na način utvrđen člankom 183. ovog Prostornog plana.

Članak 62.

Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze izvan područja obuhvata obaveznih planova užih područja određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 63.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 64.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 65.

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

(2) Za površine gospodarske, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, što je određeno člancima 175. i 176. ovog Prostornog plana.

(3) U područjima iz stavka (2) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

Članak 66.

Građevine na površinama izvan naselja za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.

Članak 67.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja građevine. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Članak 68.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (smještajni kapaciteti, kampovi, luka nautičkog turizma),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centri, kupališta),

- infrastrukturnu namjenu,

- groblja.

2.3.1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)

Članak 69.

(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 70.

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Crikvenice određene su slijedeće zone poslovne namjene:

- Jadranovo 1-K1, površine 0,56 ha, neizgrađena,

- Jadranovo 2-K2, površine 2,02 ha, neizgrađena,

- Crikvenica (Dubračina) - K3, površine 6,17 ha, izgrađena,

- Crikvenica (Podbadanj) - K4, površine 0,46 ha, izgrađena.

(2) Za zone poslovne namjene K2 i K3 propisana je obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 7 i UPU 8), a za zonu K1 detaljnog plana uređenja (DPU 5). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

(3) Zona poslovne namjene K4 u potpunosti je izgrađena i za nju se ne propisuje obavezna izrada plana užeg područja.

(4) Za zonu poslovne namjene K4 propisuje se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, a za zone K1, K2 i K3 propisuje se II. kategorija uređenosti.

Članak 71.

U zonama poslovne namjene utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 72.

Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Članak 73.

(1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 74.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 75.

(1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona, opeke, metala ili drveta, ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 76.

Najmanje 200ovršine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene

površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.

Članak 77.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

Članak 78.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za izgradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene. U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih građevina može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

- smještajne kapacitete, koje u pravilu čine pojedinačne građevine (T1),

- kampove (T2),

- luku nautičkog turizma (T3).

Smještajni kapaciteti (T1)

Članak 79.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (T1) - hotele, pansioni i kuće za odmor (vile).

(2) Na području Grada Crikvenice predviđena su slijedeća građevinska područja za smještajne kapacitete (T1):

Tablica 1.

NAZIV
ZONE

OZNAKA ZONE

VRSTA SMJEŠTAJA I
KATEGORIZACIJA

POVRŠINA ZONE / ha

IZGRAĐENO /ha

NEIZGRAĐENO / ha

Jadranovo (Havišće 1)

T11

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 2 zvjezdice)
- vile (min. 3 zvjezdice)

20,24

-

20,24

Jadranovo (Havišće 2)

T12

- vile (min. 2 zvjezdice)

19,93

18,50

1,43

Jadranovo (sjever)

T13

- pansion (min. 2 zvjezdice)

1,6

-

1,6

Dramalj (Kačjak)

T14

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 2 zvjezdice)

7,92

7,92

-

Dramalj (Bršćanovica)

T15

- hotel (min. 3 zvjezdice)
- pansion (min. 2 zvjezdice)

2,10

-

2,10

Dramalj / Crikvenica (Omorika)

T16

- hotel (min. 3 zvjezdice),
- pansion (min. 2 zvjezdice)

18,02

18,02

-

Crikvenica
(Crni molo - Miramare)

T17

- hotel (min. 3 zvjezdice),
- pansion (min. 2 zvjezdice)

12,52

12,52

-

Crikvenica / Selce
(Nazor - Antić)

T18

- hotel (min. 3 zvjezdice),
- pansion (min. 2 zvjezdice)

22,64

22,64

-

Selce - (uvala Slana)

T19

- hotel (min. 3 zvjezdice),
- pansion (min. 2 zvjezdice)

5,37

5,37

-

(3) Za zone smještajnih kapaciteta obavezna je izrada planova užih područja, s izuzetkom zone u Jadranovu (Havišću) - T12, koja je u potpunosti izgrađena. Obavezna izrada urbanističkih planova uređenja propisana je za zone T11, T14, T16, T17 i T18 (UPU 9 - UPU 13). Zona Selce (uvala Slana) - T19 obuhvaćena je obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zajedno sa zonom kampa - T23 i zonom kupališta - R220 (UPU 14). Za zone T13 i T15 propisuje se obavezna izrada detaljnih planova uređenja (DPU 4 i DPU 7).

(4) Za zone smještajnih kapaciteta propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, s izuzetkom zone Jadranovo - sjever (T13) i Jadranovo - Havišće 2 (T12) za koje se propisuje obavezna I. kategorija uređenosti.

Članak 80.

(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti mogu se graditi hoteli i pansioni pod sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za hotele i pansione iznosi 1.500 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0.25,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0.75,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 etaže osim iznimno u zonama T16, T17 i T18, gdje najveći broj etaža građevine iznosi 5 etaža.

(2) Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara.

(3) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(4) Oblikovanje građevina smještajnih kapaciteta mora biti u skladu s funkcijom građevine.

Članak 81.

(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene Jadranovo (Havišće 1) - T11 i Jadranovo (Havišće 2) - T12 mogu se graditi i kuće za odmor (vile), pod sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za kuću za odmor (vilu) iznosi 600 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0.2,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0.4,

- najveći dopušteni broj etaža građevine je 2 etaže.

(2) Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara.

 (3) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(4) Za gradnju građevina iz stavka (1) ovog članka vrijede odredbe iz članaka 37., 38. i 39. ovog Prostornog plana.

Kampovi (T2)

Članak 82.

(1) Na području Grada Crikvenice određena su sljedeća područja za smještaj kampova:

- Jadranovo (Sv. Jakov) - T21, površine 2,72 ha, neizgrađen,

- Dramalj (Kačjak) - T22, površine 1,99 ha, izgrađen,

- Selce (uvala Slana) - T23, površine 13,4 ha, izgrađen,

- Selce (Jasenova), T24, površine 15,83 ha, neizgrađen.

(2) Za zone kampova T23 i T24 propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 14 i UPU 15). Zona kampa u Dramlju (Kačjak) - T22 obuhvaćena je obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zone smještajnih kapaciteta Dramalj (Kačjak) - T14 (UPU 10). Za zonu kampa u Jadranovom (Sv. Jakov) - T21 propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 6), zajedno sa zonom kupališta R24.

(3) Za zone kampova propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 83.

Unutar zona kampova dopušta se izradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa.

Luka nautičkog turizma (T3)

Članak 84.

(1) Na području Grada Crikvenice predviđena je lokacija za luku nautičkog turizma (T3) i to u centru naselja Crikvenica, površine 2,26 ha na kopnu i 5,31 ha u akvatoriju.

(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina unutar zone luke nautičkog turizma utvrdit će se izradom Urbanističkog plana uređenja naselja Crikvenica centar (UPU 1).

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 85.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Crikvenice razvrstane su na sportske centre (R1) i kupališta (R2).

Članak 86.

(1) Sportski centri (R1) određeni na području Grada Crikvenice su:

- Jadranovo (Havišće) - R11, površine 9,91 ha, neizgrađen,

- Dramalj (Ad Turres) - R12, površine 3,4 ha, neizgrađen,

- Crikvenica (Dubračina) - R13, površine 4,28 ha, izgrađen,

- Selce (Matkino) - R14, površine 3,91 ha, neizgrađen.

(2) Na područjima sportskih centara moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

(3) Za zone sportskih centara R11, R12 i R14 propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 16, UPU 17 i UPU 18). Obzirom da se zona R13 Crikvenica (Dubračina) nalazi unutar područja pod utjecajem poplavnog vala, ne propisuje se obavezna izrada plana užeg područja.

(4) Za zone sportskih centara R11 - R14 propisuje se obavezna I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 87.

U zonama namijenjenim izgradnji sportskog centra mogu se graditi građevine pod sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,6,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,0.

Članak 88.

(1) Ovim su Prostornim planom određene površine predviđene za razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja i djelatnosti - kupališta (R2). Kupališta su utvrđena na sljedećim lokacijama:

Jadranovo: - uvala Grabrova - R21, površine 1,22 ha, izgrađeno,

- centar - R22, površine 9,08 ha, izgrađeno,

- Perčin - R23, površine 2,15 ha, izgrađeno,

- Sv. Jakov - R24, površine 7,55 ha, neizgrađeno,

- Čelo - R25, površine 18,26 ha, pretežito neizgrađeno,

- Havišće - R26, površine 2,0 ha, izgrađeno.

Dramalj: - Kačjak -R27, površine 24,56 ha, izgrađeno,

- Bršćanovica - R28, površine 2,09 ha, neizgrađeno,

- Pazdehova - R29, površine 6,07 ha, izgrađeno,

- Lanterna - R210, površine 5,42 ha, izgrađeno,

- Rivijera R211, površine 4,53 ha, izgrađeno.

Crikvenica: - Omorika - R212, površine 3,68 ha, izgrađeno,

- Thalassoterapija - Mediteran R213, površine 9,39 ha, izgrađeno,

- Gradska plaža - R214, površine 13,11 ha,

- centar - R215, površine 7,75 ha, izgrađeno,

- Kaštel - R216, površine 1,99 ha, izgrađeno,

- Podvorska - R217, površine 7,65 ha, izgrađeno,

- V. Nazor - R218, površine 10,04 ha, izgrađeno.

Selce: - Marin - Jadranka - Polača - R219, površine 14,91 ha, izgrađeno,

- Češka plaža - R220, površine 13,12 ha, izgrađeno,

- Jasenova I - R221, površine 8,57 ha, neizgrađeno,

- Jasenova II - R222, površine 3,11 ha, neizgrađeno.

(2) Zone kupališta iz stavka (1) ovog članka obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja naselja, odnosno površina ugostiteljsko-turističke namjene, što je određeno člancima 175. i 176. ovog Prostornog plana. Za zonu kupališta Thalassoterapija - Mediteran (R213) propisuje se obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 19).

2.3.1.4. Groblja

Članak 89.

(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice su:

- Crikvenica (Podkotor) - G1, površine 1,59 ha, neizgrađeno,

- Selce - G2, površine 0,53 ha, neizgrađeno.

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl, te komunalna infrastruktura. Postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

 (3) Za planirana groblja u Crikvenici (G1) i u Selcima (G2) propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 8 i DPU 9).

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IG)

Članak 90.

(1) Prostornim planom određene su sljedeće površine infrastrukturne namjene:

- Crikvenica - IG1 (benzinska crpka), površine 0,42 ha, izgrađena,

- Crikvenica - IG2 (pročistač), površine 1,06 ha, neizgrađena.

(2) Površine iz stavka (1) ovog članka uređuju se temeljem odredbi ovog Prostornog plana.

2.3.1.6. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 91.

Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrše se u postojećim gabaritima građevine.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 92.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis).

(4) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

Članak 93.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

- građevine infrastrukture,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama,

- sportsko-rekreacijski sadržaji.

(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(3) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(4) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora.

(5) Građevine iz stavka (1) ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 94.

(1) Građevine infrastrukture jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana.

2.3.2.2 Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama

Članak 95.

Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, odnosno gospodarenja šumama. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 96.

(1) Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, uz uvjet da se najmanje 80 0ovršine obrađuje jednom ili više poljoprivrednih kultura pod slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 800 m2,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 metra,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,6,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,6,

- najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1,0 m.

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.

(3) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

Članak 97.

(1) Na području Grada Crikvenice izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine.

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 100 m2,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 60 m2,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 1 etažu,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,5.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. PRIMARNI SEKTOR

Članak 98.

Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Crikvenice temelji se na slijedećim postavkama:

- šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje erodiranih površina u zaleđu, na zaštitu i uređenje pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu,

- za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede,

- ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova,

- razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite divljači, u okvirima lovnogospodarske osnove.

3.2. SEKUNDARNI SEKTOR

Članak 99.

Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju:

- na lokaciji »Podbadanj« planira se daljnja eksploatacija tehničko-građevnog kamena na način da se predviđa objedinjavanje (spajanje) istražnog prostora (ležišta) i eksploatacijskog polja »Podbadanj« u jedno eksploatacijsko polje,

- prerađivačka industrija i obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti, prvenstveno u službi turizma.

3.3. TERCIJARNI SEKTOR

Članak 100.

(1) U tercijarnom sektoru najvažnije će djelatnosti ostati turizam i trgovina, uz razvoj i ostalih djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge).

(2) Osnovni ciljevi razvoja turizma su:

- produžiti turističku sezonu tako da se u prvoj fazi dostigne predratno korištenje smještajnih kapaciteta,

- racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma i to tako da se uspori pa i zabrani gradnja vikendica, stanova i apartmana, a prednost dati gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda Grada Crikvenice koji bi sačinjavali ne samo kategorizirani smještajni i ugostiteljski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba nego i sportsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz dobro funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti,

- uspješnije rješavati trajni sukob između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke djelatnosti, između hotelskih društava i privatnog sektora, radi što kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba i zahtjeva turista,

- nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i sl.

(3) Osnovni ciljevi razvoja trgovine su:

- povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista,

- modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana,

- proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika,

- poboljšanje stručne razine prodavačkog i menedžerskog osoblja radi racionalizacije trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge,

- veća afirmacija grada Crikvenice kao turističko-trgovinskog centra.

(4) Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne infrastrukture.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 101.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 102.

(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(2) U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete (dječji vrtić u Crikvenici s područnim jedinicama u Selcu, Dramlju i Jadranovu).

(3) Prostornim planom zadržavaju se postojeće osnovne škole u Crikvenici, koje je potrebno kontinuirano opremati potrebnim sadržajima.

(4) Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom školom u Crikvenici, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 103.

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Crikvenicu su sadržaji primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

(2) Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja u Crikvenici i stanice hitne medicinske pomoći, a sekundarna preko specijalističke bolnice i poliklinika.

(3) Za primarnu zdravstvenu zaštitu neće biti potrebno angažirati značajnije prostorne kapacitete, već je brigu potrebno usmjeriti na osiguranje kvalitetnije medicinske opreme i omogućavanje bolje zdravstvene zaštite turista.

 (4) U djelatnosti socijalne skrbi treba urediti dom umirovljenika.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 104.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Crikvenicu su kino, muzej, galerija, knjižnica i čitaonica, te pojedinačne sportske građevine.

(2) Koncepcija budućeg razvoja kulturnih djelatnosti obuhvaća sljedeće postavke:

- centar Crikvenice trebalo bi namijeniti prvenstveno kulturi, pa bi u njemu trebalo locirati kulturne ustanove i održavati redovito priredbe kako bi se tu stvorili prepoznatljivi kulturni ugođaji, a za održavanje raznovrsnih kulturno- umjetničkih priredbi trebalo bi izgraditi dom kulture,

- osigurati potrebne prostore za postojeće i nove kulturne ustanove: za narodnu knjižnicu u zgradi stare škole, za koncertnu dvoranu, muzeje, polivalentni umjetnički centar u ateljeu Zvonka Cara, za više galerija i zbirki (ribarska, arheološka, etnozbirka, zbirka Klović, namještaj obitelji Babarović i sl.) te za normalan rad kulturno-umjetničkih društava;

- održavati, zaštititi i turistički valorizirati postojeću povijesno-kulturnu baštinu (ostatke utvrda i dvoraca, starije crkve i spomenike, arheološke lokalitete i sl.),

- formirati etno zonu koja bi obuhvatila područje od Dramlja do Selca uključivo lokalitet Kotor, u kojoj bi se njegovali stari običaji, narodne nošnje, narodne pjesme i druge folklorne vrijednosti,

- razviti trajnu suradnju i koordinaciju između Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske u poduzimanju zajedničkih kulturnih akcija i u zaštiti kulturnopovijesne baštine Vinodolskog kraja.

(3) Sportsko-rekreativne djelatnosti trebaju biti još zastupljenije u turističkoj ponudi, a prednost treba imati izgradnja višenamjenske sportske dvorane, te otvorenog i zatvorenog plivačkog bazena u Crikvenici. Postojeći sportsko- rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima.

(4) Vjerske građevine u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u člancima 41. i 42. ovog Prostornog plana.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 105.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje.

- energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj. 1:25.000.

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 14. i 15. ovog Prostornog plana.

Članak 106.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 2.

Tablica 2. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora


SUSTAV


vrsta


kategorija


vrsta


postoj. (m)


planir. (m)

 

željeznica

državna

velikih učinkovitosti

-

400

 

 

 

autocesta

-

200

 

 

 

ostale brze ceste

70

100

 

 

županijska

županijska

40

70

 

 

lokalna

lokalna

9-12

20

 

 

državni

međunarodni

1,5

3-5

 

 

županijski

magistralni

1,5

1-3

 

 

lokalni

 

1,2

1-2

 

 

državni

međunarodni

6

10

 

 

županijski

ostali

6

10

 

 

lokalni

 

4

4

 

 

državni

 

6

6

 

 

županijski

 

6

6

 

 

lokalni

 

4

4

 

 

lokalne vode

vodne građevine

15-20

ustanoviti će se utvrđivanjem inundacijskog prostora

PODSUSTAV

GRAĐEVINA

KORIDOR GRAĐEVINE

ceste

TELEKOMUNIKACIJE

vodoopskrba
- vodovi

kablovska
kanalizacija

PROMETNI

kolektori

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

zaštita od poplava Dubračine

državna

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 107.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa.

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 108.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Crikvenice čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Crikvenice čine:

- priobalna dionica autoceste Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana),

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj (postojeća),

- spojna cesta od čvora Jadranovo na JTC (planirana),

- spojna cesta od čvora Selce na županijsku cestu za Bribir (planirana).

(3) Županijske ceste na području Grada Crikvenice su:

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam (postojeća),

- Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« (postojeća).

(4) Lokalne ceste na području Grada Crikvenice čine:

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Jadranova (postojeća) - bivša Ž 5088,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Dramlja (postojeća) - bivša 5090,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Crikvenice (postojeća) - bivša Ž 5091,

- spoj državne ceste Šmrika (JTC) do Selca (postojeća) - bivša Ž 5092,

- Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica (planirana),

- Podbadanj - Mavrići (postojeća),

- Crikvenica - Barci (postojeća).

Članak 109.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 2. članak 106.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 110.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je trasa nove državne ceste Rijeka - Split, širine koridora 200 m. Priključenje cestovnog sustava područja Grada Crikvenice na priobalnu dionicu autoceste planirano je preko čvorova Jadranovo (na zapadu) i Selce (na istoku).

(2) Na dionici državne ceste čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj na dijelu koji prolazi kroz područje Grada Crikvenice planira se dovršenje čvora Ad Turres u cilju povećanja dostupnosti na lokalnoj razini.

(3) Prostornim planom utvrđene su i trase novih spojnih cesta od planiranog čvora Jadranovo na JTC, odnosno od čvora Selce na županijsku cestu prema Bribiru. Širine koridora navedenih prometnica iznose 100 m.

Županijske i lokalne ceste

Članak 111.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

(2) Za planirane prometnice, odnosno dijelove prometnica navedene u članku 108., stavci (3) i (4) utvrđuju se koridori širine 70,0 m, odnosno 20,0 m.

Nerazvrstane ceste

Članak 112.

(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,5 metara za dvosmjerni promet.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste.

 

 

državni

dalekovod 220 kV

23

100

 

 

županijski

dalekovodi 110 kV

19

70

 

 

lokalni

dalekovodi 35 kV

-

30

 


plinovod


lokalni


lokalni


-

unutar koridora ceste-udaljenost plinovoda od ostalih instalacija prema važećim propisima
izvan koridora prometnice-širinu koridora određuje distributer

ENERGETIKA

dalekovodi

 (4) Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 21. ovog Prostornog plana.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 113.

(1) Prostornim planom utvrđene su postojeće i nove pješačke staze na području Grada Crikvenice i to:

- Jadranovo (Perhati) - Kačjak, dužine 2,0 km (planirana),

- »Kirski put« od ušća Dubračine do Podbadnja (postojeća),

- »Ljubavna cestica«, (postojeća),

- Crikvenica - Barci (postojeća).

(2) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

(3) Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 114.

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine, osim u području gradske jezgre u Crikvenici i Selcu, gdje to nije moguće.

(2) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama

Broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Jedinica

stanovanje

1-2 mjesta

stan

trgovine

1 mjesto

10 m2 površine

drugi poslovni sadržaji

1 mjesto

15 m2 površine

restorani i kavane

1 mjesto

4 sjedećih mjesta

gospodarska namjena

1 - 2 mjesta

4 zaposlenika

hoteli, pansioni, moteli

min. 1 mjesto

2 ležaja

sportska dvorana s igralištem

1 mjesto

20 sjedećih mjesta

škole, predškolske ustanove

1 mjesto

3 zaposlenika

(3) Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Članak 115.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.

(3) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(4) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

(5) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(6) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(7) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(8) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.

(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

Članak 116.

(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 114. stavak (2), odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.

(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu op

skrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 50arkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.1.2. Željeznička infrastruktura

Članak 117.

(1) Planirana željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Prostornim planom vodi u koridoru širine 400 m.

(2) Uvjeti za izgradnju unutar koridora navedenog u stavku (1) ovog članka utvrđeni su člankom 20. stavak (2).

5.1.2. Pomorski promet

Članak 118.

Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Luke otvorene za javni promet

Članak 119.

(1) Na području Grada Crikvenice luke otvorene za javni promet su Crikvenica (županijskog značaja), te Jadranovo i Selce (lokalnog značaja).

(2) Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će se planovima užih područja i to: za luku Crikvenica Urbanističkim planom uređenja Crikvenica centar (UPU 1), za luku Jadranovo Urbanističkog plana uređenja Dramalj centar (UPU 5), a za luku Selce Detaljnim planom uređenja luke Selce (DPU 2).

Luke posebne namjene

Članak 120.

(1) Luke posebne namjene na području Grada Crikvenice su planirana luka nautičkog turizma (marina) u Crikvenici i sportske lučice, odnosno privezišta za brodove lokalnog stanovništva (LS)

(2) Kapacitet marine iznosi cca 200 vezova, a način korištenja luke nautičkog turizma utvrditi će se u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (UPU 1).

(3) Sportske lučice, tj. privezišta za brodove lokalnog stanovništva ovim su Prostornim planom utvrđene na slijedećim lokacijama (unutar granica statističkih naselja):

- Jadranovo: uvala Grabrova, uvala Perčin, uvala Havišće, uvala Vodna,

- Dramalj: Bršćanovica, Pazdehova,

- Crikvenica: Omorika, Crni molo, Kaštel, Podvorska,

- Selce: Slana, Povilac.

(4) Prateće sadržaje sportskih lučica potrebno je planirati prema posebnom programu usuglašenom sa korisnicima prostora.

Plovni put

Članak 121.

Akvatorijem područja Grada Crikvenice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka.

5.1.3. Zračni promet

Članak 122.

(1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na nogometnom igralištu u Jadranovu, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar (R11).

Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja zone Jadranovo - Havišće - UPU 16.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE

Članak 123.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik, duž planirane priobalne dionice Jadranske autoceste.

(3) Razvoj telekomunikacijske mreže podrazumijeva ugradnju novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, i to UPS Smokovo i UPS Benići, čime će se postići kvalitetniji prijenos unutar pristupne mreže, te izbjeći daljnja proširenja postojećih UPS-ova.

(4) Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

Članak 124.

Poštanske jedinice zadržavaju se u Crikvenici, Jadranovu, Dramlju i Selcu.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 125.

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Crikvenice i prikazan na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda« i 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 126.

(1) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava grada Crikvenice treba biti u skladu sa Vodoopskrbnim planom županije.

(2) Postojeća i potencijalna izvorišta koja opskrbljuju područje Grada Crikvenice nalaze se izvan predmetnog područja - na dijelu Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske, međutim Grad Crikvenica treba podržavati inicijativu za potrebnim dodatnim ispitivanjima u sklopu izvorišta, kao i na njihovoj zaštiti za očuvanjem kvalitete i izdašnosti.

(3) Potrebno je izraditi potrebne ostale projekte višeg stupnja razrade, te nastaviti sa izradom dokumentacije za

potrebe daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.

Članak 127.

U sustavu vodoopskrbe Crikvenica - Dramalj planiraju se sljedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija transportnog cjevovoda na dionici VS Sopalj do VS Dramalj,

- vodoopskrbni sustav visoke zone Dramlja, sa izgradnjom:

- crpne postaje CP Dramalj,

- vodospreme VS/CP Manestri (400 m3, ca+170, sa crpkama za VS Klanfari),

- vodospreme VS Klanfari (200 m3, ca+230),

- vodoopskrbnom mrežom i objektima (sa povezivanjem naselja Smokovo),

- vodoopskrbni sustav naselja Benići - Ladvić - Zoričići, sa izgradnjom:

- crpne postaje CP Benići (uz postojeću vodospremu),

- vodospreme VS Ladvić (800 m3, ca+170),

- vodospreme VS Zoričići (450 m3, ca+230),

- vodoopskrbnom mrežom i objektima,

- vodoopskrbni sustav visoke zone naselja Sopalj, sa izgradnjom vodospreme Sopalj 3 i ostalim pripadajućim vodoopskrbnim objektima,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 128.

U sustavu vodoopskrbe Jadranovo predviđa se izgradnja:

- transportnog cjevovoda na dionici VS Dramalj do VS Jadranovo,

- vodoopskrbni sustav visoke zone Jadranova, sa izgradnjom:

-crpne postaje u sklopu postojeće vodospreme Jadranovo,

-vodospreme VS/CP Vicići (400 m3, ca+115, sa crpnom postajom za VS Šepci),

-vodospreme VS Šepci (200 m3, ca+195),

-vodoopskrbnom mrežom i objektima,

-izgradnja vodospreme VS Kloštar, za potrebe opskrbe istočnog dijela Jadranova,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 129.

U sustavu vodoopskrbe Selce predviđa se izgradnja:

- vodosprema VS Selce 3 i Selce 4, za potrebe opskrbe viših zona naselja te planiranih sadržaja na istočnom dijelu Selca,

- proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 130.

Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 127-129, isti će se definirati temeljem budućeg vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 131.

(1) Odvodnja na prostoru Grada Crikvenice rješava se razdjelnim modelom kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima. Iznimno se u djelovima uže gradske jezgre Crikvenice mogu zadržati elementi mješovitog sustava.

(2) Ovim se Prostornim planom utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda sa pripadajućim građevinama i instalacijama (kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje i podmorski ispusti) za:

- kanalizacijski sustav Crikvenica,

- kanalizacijski sustav Selce,

- kanalizacijski sustav Jadranovo.

(3) Izgradnja uređaja za pročišćavanje vršiti će se u najmanje dvije faze:

I. faza: - mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini za sva tri uređaja Crikvenica, Selce i Jadranovo,

II. faza: - kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje za Selce i Jadranovo,

- za Crikvenicu se alternativno već u 2.fazi može predvidjeti prelazak na II. stupanj pročišćavanja (najvjerojatnije biološki uređaj sa obradom mulja),

- mulj iz primarne obrade (od taloženja) treba odvoziti na obradu i doradu na jednom mjestu, za što je najprimjerenija lokacija središnjeg uređaja Crikvenica.

(4) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Članak 132.

U sustavu odvodnje Crikvenica predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

n Kratkoročno razdoblje:

- rekonstrukcija kanalizacije u užem središtu grada radi izdvajanja oborinskih voda iz sustava javne odvodnje (osobito na parkiralištu i uz hotel Internacional),

- kanalizacija Kotorske ulice sa priključkom nove sportske dvorane, nastavak gradnje kanalizacije u predjelu Dramlja.

n Srednjoročno razdoblje:

- izgradnja dovodnog i odvodnog sustava do središnjeg uređaja uključujući izgradnju nove crpne stanice Igralište i rekonstrukciju na crpnoj stanici Parkiralište,

- dovodni sustav sastoji se od dva tlačna voda 1 300 mm i 1 350 mm i dvije dionice gravitacijske kanalizacije 1 500 i 1 600 mm ukupne duljine 2160 m,

- odvodni sustav od središnjeg uređaja do početka podmorskog ispusta (kopnena dionica ispusta) predviđa se od cijevi 1 560 mm dužine 1550 m, uz produljenje ispusta na ukupnu duljinu od 700 m i rekonstrukciju difuzorske sekcije,

- prva faza izgradnje središnjeg uređaja Crikvenica - mehanička obrada (na finom situ 1 2 mm sa ili bez aeriranog pjeskolova mastolova, uređenje postojećih objekata na lokaciji,

- povezivanje kanalizacije Kačjak sa glavnim obalnim kolektorom i priključkom turističke zone, crpnom stanicom Kačjak sa preljevom u more i tlačnim vodom,

- priključenje kanalizacije u Crikvenici (Benići, Sopaljska).

n Dugoročno razdoblje:

- druga faza izgradnje središnjeg uređaja - II. stupanj obrade sa obradom mulja,

- sekundarna mreža u naseljima Kačjak, Dramalj (priključak Manestri, Klanfari) i Benići (priključak Zoretići, Dolac i Draga).

Članak 133.

U sustavu odvodnje Selce predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

- izdvajanje oborinskih voda iz sustava sanitarne odvodnje radi rasterećenja crpne stanice Slaven,

- rekonstrukcija i produljenje podmorskog ispusta Selce u uvali Slana na udaljenost min. 500 m od obale,

- izgradnja uređaja Selce na lokaciji postojeće taložnice sa izgradnjom u najmanje dvije faze: 1. faza mehanička obrada na finom situ 1 2 mm; 2. faza DAF flotacija (flotacija sa otopljenim zrakom),

- priključenje kanalizacije u zonama novije izgradnje uključujući priključak nove zone u predjelu Jasenova jugoistočno od kampa Selce,

- izgradnja oborinske kanalizacije sa ugradnjom separatora prije ispuštanja u more.

Članak 134.

U sustavu odvodnje Jadranovo predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

- izgradnja razdjelne kanalizacijske mreže u Jadranovu sa tri precrpne stanice, tlačnim vodovima i sigurnosnim preljevima u more,

- izgradnja 1. faze uređaja Jadranovo na lokaciji rta Ertak (mehanička obrada na finom situ 1 2 mm),

- podmorski ispust na udaljenosti min 500 m od obale,

- izgradnja sekundarne mreže kanalizacije.

Članak 135.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava javne odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta, preporuča se vođenje cjevovoda sustava odvodnje u javnom cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Članak 136.

U sljedećim fazama projektiranja i razrade sustava odvodnje na području Grada Crikvenice preporučuje se:

- detaljnije ispitati stanje starih sabirnih kolektora u obalnoj zoni Crikvenice i Selca te analizirati i utvrditi funkcioniranje preljevnih građevina, utvrditi mjesta značajnije infiltracije mora ili slatkih voda u kanalizacijski sustav. Na temelju rezultata tih ispitivanja izraditi program rekonstrukcije,

- provoditi trajni monitoring rada uređaja i podmorskog ispusta Crikvenica radi dobivanja mjerodavnih podataka za dimenzioniranje više faze obrade,

- obaviti predradnje za izgradnju II. faze uređaja Crikvenica.

5.3.3. Sustav zaštite od poplava

Članak 137.

(1) Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine u dijelu koji se nalazi na području Grada Crikvenice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava Sliva Dubračine. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu, s pritocima Mala Dubračina i Malenica.

(2) Širina koridora obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine najmanje 5,0 m mjereno od gornjeg ruba korita.

(3) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i njenih pritoka.

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 138.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Crikvenice, i to 220 kV i 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mjerilo 1:25.000.

(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 139.

(1) Područjem Grada Crikvenice prolaze tri prijenosna dalekovoda i podmorski kabel:

- DV 220 kV od TS 400/220/110 kV Meline do TS 220/ 110/35 kV HE Senj,

- DV 110 kV od TS 110/35 kV Vinodol do TS 110/20 kV Crikvenica,

- DV 110 kV od TS 110/20 kV Crikvenica do TS 110/20 kV HE Senj,

- podmorski 110 kV kabel prema TS 110/35 kV Krk.

(2) Trafostanica TS 110/20 kV Crikvenica izgrađena je za kapacitet 2 x 20 (40) MVA.

(3) Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Crikvenice nije predviđena izgradnja novih elektroenergtskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima (1) i (2) ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 140.

(1) Distribucija električne energije prema potrošačima na području Grada Crikvenice vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima.

(2) Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 KV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Trase 20 kV vodova i lokacije novih trafostanica biti će osigurane kroz planove užih područja.

(3) Područjem Grada Crikvenice prolazi, jednim dijelom svoje trase i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, a prema planovima elektrodistribucije navedeni vod bi se, nakon izgradnje nove trafostanice 110/ 20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja.

(4) Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Članak 141.

(1) Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu.

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 142.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Crikvenice određen je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav«, mjerilo 1:25.000.

(2) Koncepcija plinifikacije područja Grada Crikvenice temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

(3) Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Crikvenice je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(4) Za opskrbu prirodnim plinom predviđena je izgradnja tri redukcijske stanice i to:

- RS Crikvenica 1, kapaciteta 550 m3/h,

- RS Crikvenica 2, kapaciteta 6000 m3/h,

- RS Crikvenica 3, kapaciteta 2310 m3/h.

(5) Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode, te opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 143.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Crikvenice. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama.

Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH CJELINA

Članak 144.

(1) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja dolina Dubračine. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

- sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima,

- očuvaju estetske vrijednosti krajobraza,

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore,

- sanira obalni dio Dubračine, odvoženjem nelegalno deponiranog otpadnog materijala.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 145.

(1) Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94 i 72/94) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Na području Grada Crikvenice u kategoriji spomenik prirode» zaštićena su dva hrasta u Guljanovu dolcu. Temeljem članka 2. Odluke o proglašenju dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice spomenikom prirode - pojedinačna stabla« (SN br. 3/02 i 6/02), Županijsko poglavarstvo donijelo je Mjere zaštite za dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice - spomenici prirode, pojedinačna stabla» (SN br. 23/02).

(3) Za zaštitu se predlažu u kategoriji zaštićenog krajolika područje Vinodola (samo dijelom na području Grada Crikvenice) i u kategoriji spomenika prirode jama Vrtare Male u Dramlju.

Zaštićeni krajolik

Članak 146.

(1) Ovim se Prostornim planom, temeljem Prostornog plana županije, u kategoriji zaštićenog krajolika predlaže zaštita područja Vinodola, čiji se krajnji južni dio nalazi i na području Grada Crikvenice.

(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(3) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(4) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline.

(5) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Spomenik prirode

Članak 147.

Ovim Prostornim planom za zaštitu se predlaže jama Vrtare Male u Dramlju. Za ovaj vrijedan dio prirode Grad Crikvenica, temeljem Zakona o zaštiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 148.

(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine naveden člancima 149-153. odgovara kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 149.

(1) Arheološke zone i lokaliteti na području Grada Crikvenice su:

- 1. Crikvenica: gradina Badanj, registrirano,

- 2. Crikvenica (ušće Dubračine): nekropola, evidentirano,

- 3. Kloštar Šiljevički, samostan, evidentirano,

- 4. Kotor: prapovijesna gradina, evidentirano,

- 5. Kotor: Sv. Šimun i Jura Tadej, evidentirano,

- 6. Kotor: Sv. Trojica, evidentirano,

- 7. Selce: antička vila, evidentirano,

- 8. Podmirišće: nekropola, evidentirano,

- 9. Jadranovo (Havišće I), evidentirano,

- 10. Jadranovo (Havišće II), prapovijesna gradina, evidentirano.

(2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 150.

(1) Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Crikvenice su:

- 11. Crikvenica: gradsko naselje, evidentirano,

- 12. Crikvenica (Sopaljska): seosko naselje, registrirano,

- 13. Dramalj: seosko naselje, evidentirano.

(2) Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Sopaljska (seoska cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za naselje Sopaljsku potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.

(3) Drugi stupanj zaštite određen je za evidentirane povijesne graditeljske cjeline Crikvenicu (gradsko naselje) i Dramalj (seosko naselje). Također, drugi stupanj zaštite ovim se Prostornim planom određuje i za jezgru naselja Selce, označenu na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000. Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Povijesni sklop i građevine

Članak 151.

(1) Na području Grada Crikvenice registrirane su slijedeće sakralne i civilne građevine:

- 14. Crikvenica: Pavlinski samostan (sakralna građevina),

- 15. Crikvenica: hotel »Miramare« (civilna građevina),

- 16. Crikvenica: hotel »Therapia« (civilna građevina),

- 17. Crikvenica: stambena kuća (civilna građevina),

- 18. Selce: kuća Lončarić (civilna građevina).

(2) Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka (1) ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 152.

(1) Evidentirane sakralne građevine su:

- 19. Crikvenica: Crkva Uznesenja BDV,

- 20. Selce: crkva Sv. Katarine,

- 21. Selce: crkva Sv. Fabijana i Sebastijana,

- 22. Jadranovo: crkva Sv. Jakova.

(2) Navedene preventivno zaštićene sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Etno zone i etno spomenici

Članak 153.

(1) Na području Grada Crikvenice etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike:

- 23. Kotor (Kotor-Dolac, Draga Srednja, Zoričići), registrirano,

- 24. Dramalj: toš, registrirano,

- 25. Ladvić - etno zona, evidentirano,

- 26. Selce - toš, evidentirano.

(2) Zaštita etno zona i etno spomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 154.

(1) Na području Grada Crikvenice nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana.

(2) Grad Crikvenica dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.

(3) Sva postojeća divlja odlagališta potrebno je najprije točno evidentirati (lokacije, površinu, sastav i količinu otpada), te posebnim elaboratom odrediti način i dinamiku njihove sanacije. Postavljanjem zaštitnih ograda potrebno je spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Članak 155.

Ovim Prostornim planom na području Grada Crikvenice planirano je odlagalište za građevni otpad, na lokaciji uz postojeći kamenolom »Podbadanj«, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada«, mj. 1:25.000.

Članak 156.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

- tehnološki otpad (od boja i rđe) talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, gume, konfiskat-otpad iz mesnica, zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 157.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN br. 34/1995.) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (NN br. 27/1996.)

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 123/1997.)

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (NN br. 53/1996.)

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN br. 32/1998.)

Članak 158.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 159.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 160.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 161.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Crikvenice obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/2000.) i Prostornim planom Županije (SN br. 14/00).

Članak 162.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 163.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 164.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, i sl.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 165.

(1) Na području Grada Crikvenice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

(2) I. Geotehnička kategorija - zona golog krša:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom,

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima,

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

(3) Ia. Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša:

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2,0 m,

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,

- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

(4) III. Geotehnička kategorija - zona fliša:

- stijenska masa potpuno je pokrivena glinovitom korom raspadanja, debljom od 2,0 m (mjestimično),

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- postoji znatna opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja, kao i od erozije,

- upojnost terena u cijelosti je mala, flišna stijenska masa je vodonepropusna,

- teren je manje pogodan za građenje, a potrebna su prethodno provedena detaljnija istraživanja.

(5) IV. Geotehnička kategorija - zona naplavina:

- naplavine su debljine nekoliko metara i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,

- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja,

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,

- teren je u cijelosti manje pogodan za građenje.

(6) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 166.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97, 105/00),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN br. 101/1996.).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 167.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN br. 40/1999.)

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 168.

(1) Obalno more na području Grada Crikvenice kategorizirano je kao more II. kategorije.

(2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(4) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kak

voću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 169.

(1) Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani.

(2) Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 20/03).

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 170.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Crikvenice je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 171.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 172.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

(3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 173.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Crikvenice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Crikvenice, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

 (6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(8) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 174.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:

n PPPPO 1 priobalne dionice autoceste i željezničke pruge,

n PPPPO 2 Vinodol.

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Crikvenice prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 175.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

- građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja:

n UPU 1 - Crikvenica centar NA 1, zajedno sa zonama T3, R215, R216 i R217

n UPU 2 - Crikvenica Hrusta: NA31-2

n UPU 3 - Crikvenica Gornji kraj: NA4

n UPU 4 - Jadranovo centar: NA12, zajedno sa zonama R21, R22 i R23

n UPU 5 - Dramalj centar: NA171-2, zajedno sa zonama R29 i R210

n UPU 6 - Selce sjever: NA24

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

n UPU 7 - Jadranovo 2: K2

n UPU 8 - Crikvenica-Dubračina K3

n UPU 9 - Jadranovo-Havišće 1 T11, R25 i R26

n UPU 10 - Dramalj - Kačjak: T14, T22, R27

n UPU 11 - Dramalj/Crikvenica-Omorika T16, R211 i R212

n UPU 12 - Crikvenica-Crni molo /Miramare T17 i R214

n UPU 13 - Crikvenica/Selce-Šet.V.Nazora-Ul. E. Antića T18, R218 i R219

n UPU 14 - Selce - uvala Slana: T19, T23, i R220

n UPU 15 - Selce - Jasenova: T24, R221 i R222

n UPU 16 - Jadranovo - Havišće: R11

n UPU 17 - Dramalj - Ad Turres: R12

n UPU 18 - Selce - Matkino: R14

n UPU 19 - Crikvenica-Thallasoterapija-Mediteran R213

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4A »Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:5.000.

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 176.

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za:

n DPU 1 - zona Thalassoterapije unutar građevinskog područja Duga NA11

n DPU 2 - zona luke otvorene za javni promet Selce

n DPU 3 - zona eksploatacijskog polja i istražnog prostora Podbadanj te deponije građevinskog materijala

n DPU 4 - Jadranovo sjever - T13

n DPU 5 - Jadranovo 1 - K11

n DPU 6 - Jadranovo Sv. Jakov - T21 i R24

n DPU 7 - Dramalj - Bršćanovica - T15 i R28

n DPU 8 - Crikvenica-Podkotor - G1

n DPU 9 - Selce - G2

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4A »Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:5.000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 177.

(1) Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz koridore planiranih prometnica (državne i županijske ceste) i željezničke pruge velikih učinkovitosti.

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama.

(3) Ovim je Prostornim planom predloženo i nasipavanje pojedinih dijelova obale koji se nalaze unutar zona kupališta i to na slijedećim lokacijama:

- Jadranovo - uvala Grabrova,

- Dramalj - uz Pazdehovu,

- Dramalj / Crikvenica - potez od Omorike do Crnog mola,

- Crikvenica / Selce - potez od Podvorske do plaže hotela »Jadranka«.

(4) Uređenje zemljišta navedeno stavcima (1) - (3) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25.000.

Članak 178.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim Planom.

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemlji

šta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 179.

(1) Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

(2) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i:

- utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera,

- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko-goranske županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 180.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) i to u skladu s odredbama članaka 61., 62. i 63 ovog Prostornog plana.

Članak 181.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih koridora, moguća je za obiteljske kuće i stambene građevine, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano člankom 92. stavak (3).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 182.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 183.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

n Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar - UPU 1 dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju,

- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis).

n Do donošenja urbanističkih planova uređenja za građevinska područja naselja i to za:

- Crikvenica Hrusta - UPU 2,

- Crikvenica Gornji kraj - UPU 3,

- Jadranovo centar - UPU 4,

- Dramalj centar - UPU 5,

- Selce sjever - UPU 6,

dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju,

- dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene prema uvjetima određenim ovim Prostornim planom,

- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis),

- interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

n Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za zonu poslovne namjene Jadranovo 2 - UPU 7, nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedene zone.

n Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene Crikvenica Dubračina - UPU 8, dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina na sljedeći način:

- rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže,

- rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita,

- rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

n Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone smještajnih kapaciteta Jadranovo Havišće - UPU 9 i zone kampa Selce - Jasenova - UPU 15, nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

n Do donošenja urbanističkih planova uređenja za:

- Dramalj - Kačjak: zona smještajnih kapaciteta i zona kampa - UPU 10,

- Selce - uvala Slana, zona smještajnih kapaciteta i zona kampa - UPU 14,

- Dramalj /Crikvenica: zona smještajnih kapaciteta Omorika - UPU 11,

dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na sljedeći način:

- rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže,

- rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita,

- rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada,

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

n Do donošenja urbanističkih planova uređenja za:

- Crikvenica: zona smještajnih kapaciteta Crni molo - Miramare - UPU 12,

- Crikvenica / Selce: zona smještajnih kapaciteta Šet. V. Nazora - Ul. E. Antića - UPU 13,

dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na sljedeći način:

- rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže,

- rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita,

- rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada,

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

n Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) i to za:

- Jadranovo Havišće: - UPU 16,

- Dramalj Ad Turres: - UPU 17,

- Selce-Matkino: - UPU 18,

nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

n Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone kupališta Crikvenica: Thalassoterapija - Mediteran - UPU 19 nije dopušteno mijenjanje obalne crte (nasipavanje, izgradnja molova, betoniranje obale i sl.).

Članak 184.

Do donošenja detaljnih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

n Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Thalassoterapije u Crikvenici (DPU1) moguća je rekonstrukcija građevina, uz zadržavanje postojeće namjene i to na sljedeći način:

- rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže,

- rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita,

- rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada,

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

n Do donošenja Detaljnog plana uređenja luke otvoreni za javni promet Selce (DPU2) nije dopušteno mijenjanje obalne crte (nasipavanje, izgradnja molova, betoniranje obale i sl.).

n Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Podbadanj (DPU3) dopuštena je eksploatacija građevno-tehničkog kamena unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja »Podbadanj«.

n Do donošenja detaljnih planova uređenja za zone poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene i to za:

- Jadranovo sjever - DPU4,

- Jadranovo 1 - DPU 5,

- Jadranovo Sv. Jakov - DPU6,

- Dramalj Bršćanovica - DPU 7,

nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

n Do donošenja detaljnih planova uređenja za zone planiranih groblja u Crikvenici Podkotor - DPU 8 i u Selcu - DPU 9 nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

Članak 185.

U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice.

Članak 186.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u pismohrani Grada Crikvenice, jedan u arhivi Ureda državne uprave u Primorsko goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 187.

Tekstualni dio ( Glava I. - obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1: 25000 i 1: 5000) sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 188.

Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Prostorni plan (bivše) Općine Crikvenica (»Službene novine« broj 30/88, 5/89 i 34/90) u dijelu koji se odnosi na područje Grada Crikvenice.

Članak 189.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnijet zahtjev za građevinsku dozvolu.

Članak 190.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/03-01/68

Ur. broj: 2107/01-02-03-4

Crikvenica, 13. listopada 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Nikola Šaban, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=42&mjesto=10003&odluka=27
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr