SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 14. Srijeda, 29. travnja 2015.
OPĆINA RAVNA GORA

11.

Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13), Općinsko vijeće Općine Ravna Gora objavljuje

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE RAVNA GORA
(pročišćeni elaborat)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Objavljuje se Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora (pročišćeni tekst i grafika).

Članak 2.

Plan predstavlja elaborat pod naslovom »Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora« (Službene novine Primorsko-goranske županije 15/08, 09/12, 36/13 i 40/14) - pročišćeni tekst i grafika, a sastoji se od:

I. Tekstualni dio - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

II. Grafički dio:

1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25000

2.a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav

2.b. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav

2.c.Infrastrukturni sustavi i mreže - Pošta i
telekomunikacije

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora,
mjerilo 1:25000

3.a.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Uvjeti za korištenje i zaštitu

3.b. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Uvjeti za korištenje i uređenje

4. Građevinska područja naselja, mjerilo 1:5000
(sekcije 4/1 do 4/6)

Članak 3.

Uvid u Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora (pročišćeni tekst i grafika) može se obaviti u prostorijama Općine Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 177, u Ravnoj Gori.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.
UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE
POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 4.

Ovim Planom određena je namjena i način korištenja površine Općine Ravna Gora.

Prema namjeni prostor Općine dijeli se na:

.građevinska područja,

.poljoprivredne površine,

.šumske površine,

.ostale poljoprivredne i šumske površine i

.vodne površine.

Planom su određena građevinska područja naselja i izdvojenih namjena. Ostale površine izvan granica građevinskih područja namijenjene su razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti. Građevine se u pravilu grade unutar građevinskih područja. Iznimno se mogu graditi i izvan građevinskih područja, prema odredbama Zakona o prostornom uređenju, Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ovog Plana.

Razgraničenje prostora u površine namjena iz stavka 2. ovog članka izvršeno je u kartografskom prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Naselja su određena građevinskim područjem.

Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njega se, osim stanovanja, smještaju i sadržaji pratećih funkcija sukladni vrsti i rangu naselja i ostali sadržaji kao što su:

.sadržaji javne i društvene namjene (upravni, pravosudni, obrazovni, zdravstveni, zabavni, kulturni, vjerski i drugi slični sadržaji i građevine),

.sadržaji gospodarske namjene (tihe djelatnosti bez opasnosti za okoliš, skladišta, komunalni servisi i uređaji i sl.) i poslovni sadržaji,

.sadržaji ugostiteljsko turističke namjene,

.sadržaji sportsko rekreacijske namjene i

.ostali sadržaji i namjene sukladne stanovanju.

Članak 6.

Planom su utvrđene granice građevinskih područja svih naselja na području Općine.

Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka određena su u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« i kartografskom prikazu broj 4. »GRAĐEVINSKA PODRUČJA«.

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

Ovim Planom određena su građevinska područja izdvojene namjene za:

-gospodarsku namjenu - poslovnu (K),

-ugostiteljsko-turističku namjenu,

-vikend naselja (VN)

-sportsko-rekreacijsku namjenu,

-letjelište i

-infrastrukturnu namjenu.

Građevinska područja određena u stavku 1. ovog članka određena su u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« i kartografskom prikazu broj 4. »GRAĐEVINSKA PODRUČJA«.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 8.

Ovim Planom određeno je područje poljoprivredne namjene.

Poljoprivredno tlo dijeli se na: vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

Poljoprivredno tlo štiti se od svake izgradnje i korištenja koje nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Površine poljoprivredne namjene razgraničene su u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 9.

Ovim Planom određeno je područje šuma.

Šume su, prema namjeni, razgraničene na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3).

Šume i šumsko tlo štiti se od svake izgradnje i korištenja koje nije u funkciji obavljanja djelatnosti šumarstva.

Razgraničenje šuma, prema namjeni, izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

1.5.OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I
ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

Ovim Planom određeno je područje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta.

Područje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta može imati obilježja poljoprivrednog tla, ali i šuma, odnosno šumskog zemljišta pa se, u skladu s tim, može koristiti na način predviđen za šumsko i za poljoprivredno tlo.

Razgraničenje Ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

1.6. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

Ovim Planom određeni su izvori, površinski vodotoci i male akumulacije (jezera). Razgraničenje vodenih površina izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

2.
UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1.GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

Prostor građevina od važnosti za Državu i Primorsko- goransku županiju i način njihova korištenja određuju se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana. Prostor građevina od interesa za Državu i Županiju određuje se građevinskim područjem, trasom ili lokacijom, a prema kriterijima iz Plana.

Članak 13.

Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za državu:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

.Željeznička pruga za međunarodni promet:

-Rijeka - Karlovac - Zagreb i dalje.

b) Cestovne građevine:

.Autocesta:

-Zagreb - Rijeka - s čvorištem Ravna Gora,

.Državne ceste:

-D3: Rijeka (D8) - čvor Kikovica - Gornje Jelenje - Sopač - Stubica - Zdihovo.

c) Građevine pošte i javnih telekomunikacija:

.Javne telekomunikacije:

-Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema,

2. Građevine vodnogospodarskog sustava:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

.Regionalni vodoopskrbni sustav, vodozahvati površinskih i podzemnih voda, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje do stupnja sanitarne ispravnosti, glavni magistralni cjevovodi, vodospreme, industrijski transportni cjevovodi kapaciteta većeg od 250l/s:

-Podsustav Lokve

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

.Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

.Prijenosni dalekovod 400 kV:

-TS Melina - TS Tumbri.

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

.Naftovodi i produktovodi:

.magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj - Sisak,

.produktovod Rijeka - Karlovac - Sisak - Zagreb / Slavonski Brod -Vinkovci - granica R. Srbije

.Plinovod:

.međunarodni magistralni plinovod eksploatacijska polja na Sjevernom Jadranu - Pula - Viškovo - Zlobin - Delnice - Vrbovsko - Karlovac,

.međunarodni magistralni plinovod LNG terminal - Zlobin - Rupa (granice sa Republikom Slovenijom)/ Karlovac - Zagreb-...,

.kao i svi priključni plinovodi do velikih proizvodnih, energetskih ili drugih postrojenja.

Članak 14.

Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za Županiju:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Osnovne županijske ceste:

.Ž 5034: Kupjak - Ravna Gora - Vrbovsko

.Ž 5069: Ž 5034 - Stari Laz - Mrkopalj (D 102)

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pošta:

.Poštanski ured u Ravnoj Gori i Kupjaku,

3. Građevine vodnogospodarskog sustava s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe (građevine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode kapaciteta od 50 do 250 l/s) koji pripadaju podsustavima:

.Podsustav Lokve

b) Građevine sustava odvodnje otpadnih voda (građevine kapaciteta od 10.000 do 50.000 ES te manjeg kapaciteta od 10.000 sa većom osjetljivošću područja na kojem se nalaze):

.Sustav Ravna Gora

4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Distribucijski dalekovod 110 kV:

.HE Vinodol - HE Gojak,

.TS/EVP Delnice - TS/EVP Moravice.

b) Planirana vjetroelektrana Poljička Kosa.

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) distribucijski sustav plinovoda sa pripadajućim objektima uključujući i redukcijske stanice (županijska plinska mreža),

b) Redukcijska stanica Ravna Gora.

6. Građevine gospodarske namjene:

a) Poslovno-proizvodna zona Ravna Gora.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 15.

Planom su određena građevinska područja naselja.

Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4. »GRAĐEVINSKA PODRUČJA« u mjerilu 1:5000.

Građevinska područja naselja označena su oznakama od N1 do N6, na sljedeći način:

.N11 - N13, oznake su građevinskih područja naselja
Ravna Gora. Oznakom N1
1 označeno je građevinsko
područje središnjeg naselja,

.N2, oznaka je građevinskog područja naselja Kupjak,

.N31 - N32, oznaka je građevinskog područja naselja
Leskova Draga,

.N4, oznaka je građevinskog područja naselja Šije,

.N51-N52, oznake su građevinskih područja naselja
Stari Laz,

.N61- N64, oznake su građevinskih područja naselja
Stara Sušica.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela.

Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom.

U slobodni prostor izgrađenog dijela i neizgrađeni dio građevinskog područja središnjeg naselja N11 prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti.

Članak 16.

Sva građevinska područja naselja na području Općine,unutar kojih se izdaju lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, te rješenja o izvedenom stanju, moraju imati uređene građevne čestice u smislu pristupa s prometne površine, odvodnje otpadnih voda i propisanog broja parkirališnih mjesta.

Kod neposredne provedbe, uređenje građevnih čestica iz prvog stavka ovog članka, mora biti u skladu s odredbama ovog Plana ili započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim Planom.

Kod posredne provedbe, uređenje građevnih čestica iz prvog stavka ovog članka, mora biti u skladu s odredbama Plana užeg reda ili započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim Planom.

Stavci 1., 2. i 3. ovog članka ne odnose se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

Članak 17.

Građevinsko područje naselja namijenjeno je gradnji stambenih i javnih građevina koje služe odvijanju javnih funkcija (upravne, obrazovne, zdravstvene, socijalne, kulturne, sportske, rekreacijske i ostalih) te gradnji građevina ostalih djelatnosti sukladnih stanovanju.

U naselju se mogu odvijati različite gospodarske, proizvodno-zanatske, trgovačke, turističko-ugostiteljske, servisne, uslužne i ostale djelatnosti, koje ne iziskuju velike izdvojene površine i u kojima se, pri redovitoj uporabi, odvijaju aktivnosti koje ne narušavaju standard stanovanja i kvalitetu života stanovništva te ne zagađuju okoliš.

Naseljske površine uključuju i površine namijenjene razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mreže u naselju, uređenju ulica, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina.

Članak 18.

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine sljedećih namjena:

-građevine stambene namjene,

-građevine društvene namjene (javnog interesa),

-građevine gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne),

-infrastrukturne i komunalne građevine,

-ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, privremene građevine).

2.2.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

NOVA GRADNJA

Članak 19.

Neposrednom provedbom plana, u građevinskim područjima naselja za koja nije određena obveza izrade plana užeg područja, mogu se graditi:

-obiteljske stambene građevine i

-višeobiteljske stambene građevine.

2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine

Članak 20.

Obiteljske stambene građevine su građevine na jednoj građevinskoj čestici sa najviše2 stana.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi kao:

-slobodnostojeće stambene građevine,

-dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 21.

Površina građevne čestice obiteljskih stambenih građevina ne može biti manja od:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 14 metara,

-za dvojne stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 12 metara.

Veličina i površina građevine

Članak 22.

Obiteljska stambena građevina je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli. Unutar obiteljske stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Članak 23.

Namjena pomoćnih građevina ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora.

Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

-pomoćne stambene građevine,

-pomoćne poslovne građevine i

-pomoćne poljoprivredne građevine.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta, bazeni itd.).

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Pomoćne poljoprivredne građevine su građevine namijenjene smještaju životinja, čuvanju poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i opreme (štale, sjenici, građevine za smještaj strojeva i opreme i sl.).

Članak 24.

Obiteljska stambena građevina može imati najviše tri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 8,0 metara.

Visina pomoćnih stambenih građevina iznosi maksimalno 4 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poslovnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poljoprivrednih građevina iznosi maksimalno 7 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako je druga etaža potkrovna.

Članak 25.

Maksimalna bruto razvijena površina obiteljske stambene građevine ne smije prelaziti 400 m2.

Članak 26.

Za obiteljske stambene građevine najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice određuje se:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 0,3

-za poluotvorene stambene građevine: 0,4.

Kod izgradnje na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti 0,6, za obje vrste građevina.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice jest:

-za slobodnostojeće stambene građevine: 0,8

-dvojne stambene građevine: 0,8.

Ukoliko se na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine grade i pomoćne građevine ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine obiteljske stambene građevine. Bruto razvijena površina pomoćnih građevina ne može činiti više od 40% ukupne bruto razvijene površine obiteljske stambene građevine.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 27.

Udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene od granice građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra.

Isto vrijedi i za poluotvorene stambene građevine na njihovim slobodnim stranama.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a utvrđena je u članku 121. ove Odluke.

Manja udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u slučajevima kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.

Članak 28.

Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice iznosi minimalno 1 m.

Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama,

-udaljenost od izgrađene građevine stambene namjene na susjednoj čestici ne bude manja od 4 m,

-se na bilo koji način ne narušava standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.

Članak 29.

Udaljenost pomoćnih poljoprivrednih građevina iznosi:

.od ruba građevne čestice najmanje 4 metra,

.građevna linija u pravilu je iza građevne linije građevine osnovne namjene,

.građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

.građevine s izvorima zagađenja moraju biti udaljene najmanje: 12 metara od građevine osnovne namjene i pomoćne poslovne građevine na istoj građevnoj čestici i 17 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

.gnojišta i jame za osoku moraju biti udaljena najmanje 17 metara od građevine osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj građevnoj čestici.

Oblikovanje građevina

Članak 30.

Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Članak 31.

Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja. To se naročito odnosi na gradnju u naseljima N12 i N52.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.

Članak 32.

Prilikom oblikovanja pomoćnih poljoprivrednih građevina potrebno je osigurati da:

-se zidovi grade od negorivog materijala (kamen, beton, opeka),

-pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

-dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu,

-jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje.

Uređenje građevne čestice

Članak 33.

Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Udaljenost ulične ograde od ruba kolnika određena je u članku 121.

Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta određuje se prema odredbama članka 124. ove Odluke.

Priključenje na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 34.

Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

U slučaju da se stambene građevine grade prije dovršenja javnog sustava odvodnje, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (S.N. PGŽ br. 23/ 04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine

Članak 35.

Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa tri i više stanova.

Višeobiteljske stambene građevine mogu se graditi samo u građevinskom području naselja N11.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi kao:

-slobodnostojeće stambene građevine,

-dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina. Pomoćne građevine ne mogu se graditi kao samostalne, već moraju biti fizički povezane s osnovnom građevinom.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 36.

Površina građevne čestice višeobiteljskih stambenih građevina ne može biti manja od:

-za građevine do 3 stana: 500 m2 i

-za građevine sa više od 3 stana: 800 m2.

Veličina i površina građevine

Članak 36.a.

Višeobiteljska stambena građevina je građevina namijenjena stanovanju, smještena na jednoj građevnoj parceli. Unutar višeobiteljske stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Članak 36.b.

Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

-pomoćne stambene građevine i

-pomoćne poslovne građevine.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.).

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Članak 36.c

Višeobiteljska stambena građevina može imati najviše četiri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 12,0 metara.

Visina pomoćnih stambenih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Visina pomoćnih poslovnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža.

Članak 36.d

Za višeobiteljske stambene građevine određuje se:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2,

-maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 800 m2.

Ukoliko se na građevnoj čestici višeobiteljske stambene građevine grade i pomoćne građevine ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine višeobiteljske stambene građevine. Bruto razvijena površina pomoćne građevine ne može činiti više od 40% ukupne bruto razvijene površine višeobiteljske stambene građevine.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 36.e

Udaljenost od granice građevne čestice mora biti najmanje 4m, ali ne manje od pola visine građevine (h/2).

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a utvrđena je u članku 121. ove Odluke.

Manja udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u slučajevima kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.

Članak 36.f.

Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu građevinu.

Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama,

-udaljenost od izgrađene građevine stambene namjene na susjednoj čestici ne bude manja od 4 m,

-se na bilo koji način ne narušava standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.

Oblikovanje građevina

Članak 36.g

Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Članak 36.h

Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja. To se naročito odnosi na gradnju u naseljima N12 i N52.

Pomoćne građevine moraju biti fizički povezane sa višeobiteljskim stambenim građevinama.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.

Uređenje građevne čestice

Članak 36.i

Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Udaljenost ulične ograde od ruba kolnika određena je u članku 121.

Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta određuje se prema odredbama članka 124. ove Odluke.

Priključenje na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 37.

»Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

U slučaju da se stambene građevine grade prije dovršenja javnog sustava odvodnje, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (S.N. PGŽ br. 23/ 04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).«

REKONSTRUKCIJA

Članak 38.

Postojeće građevine rekonstruiraju se prema odrednicama za nove građevine.

Postojeće građevine na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove građevine.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i/ili iskorištenosti građevne čestice veći od dopuštenih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Ako je postojeća visina i broj etaža građevine veći od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije povećavati.

Ako je postojeća udaljenost od granica građevne čestice manja od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije smanjivati.

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 39.

Posrednom provedbom provodi se građenje i uređenje površina u građevinskim područjima središnjeg naselja Ravna Gora za koje je ovim Planom propisan Urbanistički plan uređenja (UPU 1 središnjeg naselja Ravna Gora (N11)), a koji je na snazi.

2.2.2. GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE

Članak 40.

Građevine društvene namjene namijenjene su odvijanju djelatnosti:

-uprave i pravosuđa,

-prosvjete,

-zdravstva i socijalne skrbi,

-kulture,

-sporta i rekreacije,

-vjerskih i

-drugih društvenih djelatnosti.

Članak 41.

Građevine društvenih djelatnosti prioritetno se smještaju u građevinskom području središnjeg naselja N11.

Planirane građevine društvenih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.

Građevine društvenih djelatnosti treba graditi na istaknutim, lako dostupnim i uočljivim lokacijama.

Članak 42.

Osim u samostalnim građevinama, društvene djelatnosti mogu se odvijati i u stambenim i gospodarskim građevinama sukladne namjene.

Članak 43.

Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana u građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine društvene namjene čija tlocrtna površina ne prelazi 400 m2 i imaju najviše 3 etaže. Građevine veće tlocrtne površine i/ili većeg broja etaža mogu se graditi samo u građevinskom području središnjeg naselja N11, temeljem urbanističkog plana uređenja.

Članak 44.

Uvjeti za planiranje i gradnju (neposredno provođenje) građevina društvenih djelatnosti jesu:

-oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovna građevina, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkiralište i ostali uređeni javni prostor), ovisno o vrsti građevine društvene namjene,

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice građevine društvene namjene iznosi 0,4,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2 ,

-građevine mogu imati maksimalno tri etaže,

-maksimalna visina objekta je 14 m,

-min. 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno.

Planom užeg područja dopušteno je odrediti veću maksimalnu visinu samo za vjerske građevine (crkve i njihovi zvonici i sl.).

2.2.3. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 45.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene.

Građevine gospodarske namjene mogu biti:

-poslovne namjene,

-poljoprivredne namjene i

-ugostiteljsko-turističke namjene.

Odvijanje djelatnosti u građevinama gospodarske namjene ne smije narušavati standard stanovanja u naselju i štetno utjecati na okoliš.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 46.

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces ili tehničke karakteristike.

U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa se površina svih građevina.

Građevine gospodarske namjene mogu imati najveću tlocrtnu površinu 250 m2

Oblikovanje građevina

Članak 47.

Arhitektonsko oblikovanje građevina gospodarske namjene i uporabljeni građevinski materijali ne smiju narušavati postojeće oblikovne i ambijentalne vrijednosti naselja stvorene tradicionalnim načinom izgradnje građevina u naselju. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju ove vrste građevina u izgrađenim dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52).

Uređenje građevnih čestica

Članak 48.

Prostor građevinske čestice građevine gospodarske namjene mora biti uređen i ne smije narušavati izgled naselja.

Slobodni prostor građevne čestice ne smije se koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom procesu.

Na građevinskoj čestici građevine poslovne namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži građevine. U tom slučaju površina garaže ne uzima se u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. Garaža može zauzimati podzemni prostor cijele čestice, ali u tom slučaju podrumska etaža mora biti u cijelosti ukopana.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta. Građevinska čestica može se ograditi ogradom maksimalne visine 2 m. Iznimno, ograda može biti i viša ako je to potrebno zbog zaštite i načina korištenja građevine, odnosno građevne čestice.

Priključenje na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 49.

Građevinska čestica mora se priključiti na javnu prometnu površinu izravno ili kolnim pristupom minimalne širine 5,5 m. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevinskoj čestici i građevini.

Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe. U građevinskim područja naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara - S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

Članak 50.

Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina.

Zaštitu okoliša provesti mjerama sprečavanja zagađenja tla, zraka, vode, zaštite od buke te opasnosti od požara, eksplozije i ostalih pojava.

2.2.3.1. Građevine poslovne namjene

Članak 51.

Građevine poslovne namjene namijenjene su obavljanju svih vrsta uslužnih, zanatskih, trgovačkih, komunalno servisnih i sličnih djelatnosti.

U građevine poslovne namjene smještaju se sve vrste uslužnih i zanatskih radionica (frizerske, urarske, postolar

ske, krojačke, zlatarske, fotografske, optičke i sl.), trgovački poslovni prostori (prodavaonice hrane i pića, mješovite ili specijalizirane robe i sl.), poslovni prostori za pružanje intelektualnih usluga (različite vrste uredskih prostora), male proizvodne radionice i skladišta (stolarije, limarije, bravarije, automehaničarske radionice i slične servisne radionice te manji skladišni prostori) i druge sukladne djelatnosti koje se mogu odvijati u naselju.

Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog ne smije biti veća od površine poslovnog prostora.

Članak 52.

U građevine poslovne namjene, koje se grade u građevinskom području naselja, nije dopušteno smještanje poslovnih namjena koje narušavaju standard stanovanja jer:

-povećavaju promet u naselju,

-proizvode buku veću od dopuštene,

-proizvode štetne emisije u okoliš,

-zahtijevaju veće površine.

Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije biti veća od površine poslovnog prostora.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 53.

Minimalna površina građevne čestice za građevine poslovne namjene je 400 m2.

Veličina i površina građevina

Članak 54.

Gradnja građevina poslovne namjene vrši se prema sljedećim uvjetima:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4,

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

Članak 55.

Broj etaža građevina poslovne namjene iznosi:

-u građevinskom području naselja N11, N12 i N13 najviše 4 etaže,

-u ostalim građevinskim područjima naselja najviše 3 etaže.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, proizvodne i skladišne poslovne građevine mogu, u dijelu u kojem se obavlja osnovna djelatnost, imati samo jednu etažu, a u uredskom dijelu, u kojem se smještaju prateći sadržaji (uredski prostor, garderobe, sanitarije i sl.), najviše dvije etaže.

Visina uredskog dijela ne smije prelaziti visinu proizvodno-skladišnog dijela građevine.

Članak 55a.

Najveća dopuštena visina građevina poslovne namjene iznosi:

-u građevinskom području naselja N11, N12 i N13, 12 metara,

-u ostalim građevinskim područjima naselja, 7 metara.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, visina proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina, u svim građevinskim područjima, ne smije preći 6 metara.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 55b.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra od ruba građevne čestice.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 121. ove Odluke.

Oblikovanje građevina

Članak 55c.

Oblikovanje građevina, određivanje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene građevine, sukladno odredbama članaka 27. i 28. ove Odluke.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, oblikovanje, krovne konstrukcije, broj i nagib streha te vrste pokrova proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji građenja građevine.

2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 56.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja.

Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se odvijati u građevinama isključivo namijenjenim obavljanju ugostiteljsko- turističke djelatnosti ili u prostorima koji su sastavni dio građevina stambene i poslovne namjene.

U naselju se mogu graditi sve vrste građevina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj gostiju i pružanje ugostiteljskih usluga (hoteli, pansioni, različite vrste restorana, caffe i snack-barovi, pizzerije i sl.).

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 57.

Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2.

Veličina i površina građevina

Članak 58.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi pod sljedećim uvjetima:

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6

-naveća dopuštena katnost građevine je P0(S)+P+2+Pk

-najveća dopuštena visina građevine je 12 metara

-maksimalni kapacitet građevine je 100 ležaja.

U sklopu građevinske čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati sportski tereni, terase, dječja igrališta, bazeni i slični sadržaji.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 58.a

Udaljenost građevine ugostiteljsko-turističke namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 metra.

Pomoćne građevina ne smiju biti udaljene manje od 1 m od granice građevne čestice.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka, pomoćne građevine mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice, uz uvjet da:

-susjedna građevinska čestica nije namijenjena stanovanju,

-prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora,

-nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim česticama.

Članak 59.

Članak 59. obrisan.

2.2.3.3. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 60.

Poljoprivredna gospodarska građevina je građevina na zasebnoj građevinskoj čestici namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju stoke.

Poljoprivredne gospodarske građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje ljudi i standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.

Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi u građevinskim području središnjeg naselja N11 i naselja N12 i N13.

U ostalim građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine u kojima je dozvoljen uzgoj i tov životinja kapaciteta do 4 uvjetna grla, u različitim kombinacijama pojedinih vrsta, pri čemu se broj uvjetnih grla po vrstama određuje prema koeficijentima iz članka 90.

Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 60.a

Površina građevne čestice za poljoprivredne gospodarske građevine ne može biti manja od 300 m2.

Veličina i površina građevina

Članak 61.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

Članak 62.

Građevina može imati najviše dvije etaže, prizemnu i potkrovlje (tavan) za skladištenje silaže. Građevina ne smije biti viša od 5 metara.

2.2.4. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE
NAMJENE

Članak 63.

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine infrastrukturne namjene.

Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometa, elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje, veza te energetske građevine i vodovi.

Uvjeti za gradnju infrastrukturnih građevina utvrđeni su u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ove Odluke.

2.2.5. OSTALE GRAĐEVINE

Članak 64.

U naselju se, neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana, mogu graditi, odnosno postavljati građevine i uređivati površine specifične po namjeni ili načinu gradnje, kao što su komunalne i različite vrste privremenih građevina (kiosci, montažne infrastrukturne građevine, reklamni panoi i slične građevine).

Komunalne građevine su javne zelene i slične površine (parkovi, uređena dječja igrališta i sl.), tržnice, trgovi, javna rasvjeta, javna parkirališta, javni higijenski objekti, groblja i građevine namijenjene postupanju sa otpadom (eko-otoci) i slične građevine.

Kiosci su manje privremene montažne građevine za pružanje trgovačkih, ugostiteljskih i obrtničkih usluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu u pravilu na javnim površinama.

Reklamni panoi su površine namijenjene postavi različitih vrsta reklamnog materijala.

Montažnim infrastrukturnim građevinama smatraju se manje tipizirane infrastrukturne građevine (montažne trafostanice, ATC-centrale i sl.), građevine za mjerenja i praćenje pojava i procesa (meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring i sl.) i slične građevine. U naselju se mogu postavljati na mjestima na kojima neće narušiti standard stanovanja i ambijentalne vrijednosti naselja. Nije dopušteno njihovo postavljanje u zonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenika kulture.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, u građevinskim područjima naselja nije dopušteno postavljati montažne građevine sustava veza, namijenjene bežičnoj komunikaciji (GSM stanice, relejni stupovi i odašiljači).

Mjesta i uvjeti postavljanja kioska i reklamnih panoa određuju se posebnom općinskom odlukom kojom se utvrđuje mjesto postave kioska, odnosno reklamnog panoa, namjena kioska, površina i način korištenja pripadajućeg zemljišta, uvjeti oblikovanja (veličina, tip i vrsta) te predviđeni rok za uklanjanje.

Odluka iz prethodnog stavka mora sadržavati i grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje kioska i elemente oblikovanja.

Posebnom općinskom odlukom određuju se i mjesta i uvjeti uređenja eko-otoka Njome je potrebno utvrditi prostorni raspored, površine i način korištenja eko-otoka.

Članak 65.

Članak 65. obrisan.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

Članak 66.

Izvan naselja, građevine se mogu graditi:

-u građevinskim područjima izdvojenih namjena i

-izvan građevinskih područja.

2.3.1.GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 67.

Građevinska područja za izdvojene namjene su površine izdvojene od naselja. Razgraničenje građevinskih područja za izdvojene namjene izvršeno je na kartografskom prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«, mj. 1:25000 i kartografskom prikazu br. 4. »GRAĐEVINSKA PODRUČJA«, mj. 1:5000.

U građevinskim područjima za namjene izdvojene iz naselja graditi se može samo temeljem prethodno izrađenih prostornih planova užeg područja, određenih ovim Planom (urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja).

Izuzetak od prethodnog stavka su građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (T). U građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene (T), gradi se neposredno, provođenjem odredbi ovog Plana.

Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene:

-gospodarsku namjenu - poslovnu (K),

-ugostiteljsko-turističku namjenu (T),

-vikend naselje (VN),

-sportsko-rekreacijsku namjenu (R),

-letjelište i

-infrastrukturnu namjenu (IS).

U građevinskim područjima za izdvojene namjene može se planirati gradnja građevina i uređenje površina koje su sukladne namjeni iz prethodnog stavka, a upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora (površine za parkove, sport i rekreaciju, parkirališne površine i građevine te druge građevine i sadržaji).

U građevinskim područjima za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja.

Članak 68.

Izdvojena građevinska područja moraju imati II. kategoriju uređenosti, što podrazumijeva pripremu, pristupni put i priključke na osnovnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba).

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

NOVA GRADNJA

Članak 69.

Neposrednom provedbom Plana gradi se unutar izdvojenog građevinskog područja sljedećih namjena:

.ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

.izgrađeni dio poslovne namjene (K)

Članak 70.

Planom su određena slijedeća izdvojena građevinska područja za gradnju kampa (T3):

-Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

ouz potok Sušica, površine 2,85 ha

ouz građevinsko područje naselja N11, površine 1,31 ha

Članak 70.b

Prilikom gradnje unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene (T3), potrebno je pridržavati se slijedećih smjernica:

-unutar prostora kampa predviđa se smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje,

-osim osim kamp parcela unutar površine kampa potrebno je odrediti: objekt recepcije, zajedničke sanitarne čvorove i sanitarne elemente za goste, te druge građevine s uređajima i opremom potrebnim za kampiranje gostiju,

-maximalni kapacitet kampa iznosi 285 kreveta

-maximalna visina čvrstih objekata iznosi P+1

-moguće je osigurati i druge ugostiteljske usluge, te usluge u funkciji turističke potrošnje.

Izgradnja kampova može se planirati i izvan građevinskog područja naselja. Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi kamp može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru kampa nije veća od 10%.

Kampovi koji su Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« (NN 75/08 i 45/09) razvrstani u vrstu ''kamp odmorišta'' ne moraju se planirati u T3 zonama, već se obzirom na svoju namjenu i druge značajke mogu planirati u zonama druge odgovarajuće namjene u građevinskom području kao i izvan građevinskog područja uz javne ceste ili kao dio tih cesta tj. kao prateća i uslužna infrastruktura te ceste.

Članak 70.c.

Unutar izgrađenog dijela poslovnih namjena (K) za koje propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja do donošenja istog, akt za građenje može se izdati za rekonstrukciju postojećih građevina i za građenje novih građevina prema uvjetima iz članka 73., 74. i 74.a. ovoga Plana. U izgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja poslovne namjene (K) minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi 5 m.

Članak 70.d.

Građevinska čestica mora se priključiti na javnu prometnu površinu izravno ili kolnim pristupom minimalne širine 5,5 m. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevinskoj čestici i građevini.

Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe. U građevinskim područjima za izdvojene namjene u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, odvodnju treba riješiti sukladno Odluci o zaštiti izvorišta na području Gorskog kotara (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 08/14).

REKONSTRUKCIJA

Članak 71.

Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana moguća je rekonstrukcija postojećih građevina unutar područja za izdvojene namjene, prema slijedećim općim uvjetima:

-ukupna izgrađenost građevinskog područja građevinama visokogradnje ne smije prelaziti 60%. Na preostalom dijelu površine izgrađenosti mogu se planirati interne prometnice, parkirališni prostor zaštitne i ostale zelene površine i sl.,

-u okviru građevne čestice moraju se smjestiti svi sadržaji koje iziskuje tehnološki proces odnosno funkcija planirane namjene (osnovna i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, građevine komunalne infrastrukture i sl.),

-građevine svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolno okruženje,

-javne dijelove građevne čestice potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme (klupe, rasvjeta, koševi za otpatke i sl.),

-dijelove građevinske čestice okrenutim naselju potrebno je urediti kao zaštitne zelene površine,

-građevne čestice građevina poslovne namjene moraju se ograditi iz sigurnosnih razloga. Neograđeni mogu biti samo javni dijelovi građevinskih čestica, namijenjeni javnoj uporabi,

-parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 124. ovih Odredbi,

-zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.

Izuzetak od stavka 1. ovog članka su građevine sportsko- rekreacijske namjene (R).

POSREDNA PROVEDBA PLANA

2.3.1.1. Gospodarska namjena

Članak 72.

Planom su određena slijedeća građevinska područja za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene:

.K - poslovna namjena, postojeća zona prerađivačke proizvodnje uz središnje naselje. Ukupna površina 25,99ha, od toga izgrađeno 13,11ha,

.K -poslovna namjena, postojeća zona uz središnji dio naselja Kupjak , površine 9,5 ha, od toga izgrađeno 3,7 ha,

.K - poslovna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora (UPU 4), površine 7,34 ha

.K - poslovna namjena, planirana zona uz autocestu (UPU 5), površine 10,75 ha

.K - poslovna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora (UPU 11), površine 2,1 ha,

.K - poslovna namjena, planirana zona južno od vikend naselja »Suhi vrh«, površine 0,36 ha.

Članak 73.

Površine za gospodarsku namjenu - poslovnu (K) su građevinska područja predviđena za smještaj proizvodno- poslovne djelatnosti.

Površine za gospodarsku namjenu - poslovnu (K) namijenjene su proizvodno-poslovnim djelatnostima. koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge).

Uz osnovne djelatnosti moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama gospodarske namjene mogu se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su:

-prometne i komunalne građevine i uređaji,

-otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju,

-površine i građevine za šport i rekreaciju,

-ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.

Članak 74.

Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja unutar koje se predviđa smještaj poslovnih djelatnosti iz članka 73. ovih odredbi, potrebno je poštivati slijedeće uvjete za gradnju građevina poslovnih djelatnosti:

-minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - poslovne iznosi 800m2,

-maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

-maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 2,

-maximalna katnost građevine iznosi Po+S+P+3,

-maximalna visina građevine iznosi 15m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana,

-minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5m,

-minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi 6m.

Članak 74.a.

Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja unutar koje se predviđa smještaj poslovnih djelatnosti iz članka 73. ovih odredbi, potrebno je poštivati slijedeće uvjete za gradnju građevina proizvodnih djelatnosti:

-minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene - proizvodne iznosi 2000m2,

-maximalni koeficijent izgrađenosti kig = 0,6,

-maximalni koeficijent iskoristivosti kis = 1,5,

-maximalnakatnost građevine iznosi Po+S+P+2,

-maximalna visina građevine iznosi 15m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana,

-minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi h/2 ili 5m,

-minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacijskog pravca iznosi 8m.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

Viked naselja (VN)

Članak 75.

Planom su razgraničena građevinska područja vikend naselja:

-VN1 »Suhi vrh«, površine 19,32 ha, od toga izgrađeno 3,31 ha,

-VN2 »Pod kosu«, površine 7,33 ha, od toga izgrađeno 0,67 ha,

-VN3 »Javorova kosa«, površine 3,47 ha

-VN4 »Stari Laz«, površine 3,99 ha, od toga izgrađeno 0,63 ha,

-VN5, površine 8,57 ha

-VN6, »Kupjak«, površine 5,6 ha,

namijenjena izgradnji građevina za povremeni boravak, odmor i rekreaciju.

Gradnja u ovim zonama vrši se temeljem plana užeg područja (urbanistički plan uređenja).

Za izradu plana užeg područja određene su slijedeće smjernice:

-planirati izgradnju vikend građevina samo na slobodnostojeći način,

-uvjete za oblikovanje građevina odrediti uvažavajući predloške tradicionalnog goranskog graditeljstva,

-broj etaža i maksimalnu visinu građevina u zoni prilagoditi izgradnji u susjednom naselju uz koje se zona nalazi,

-unutar vikend naselja dozvoljen je smještaj pratećih djelatnosti koje su u funkciji osnovne namjene zone (ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).

Turistička naselja (T2)

Članak 75.a.

Površine (zone) ugostiteljsko-turističke namjene (T2) izvan naselja su građevinska područja u kojima se planira izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i uređenje površina koje su namijenjene smještaju, rekreaciji, zabavi i pružanju različitih vrsta usluga turistima, odnosno izgradnji građevina za odmor.

Planom su razgraničena građevinska područja turističkih naselja:

-T2

o »Novi Lazi«, površine 7,02 ha

ouz građevinsko područje naselja N12, površine 2,97 ha

o Stari Laz, površine 4,17 ha

Članak 75.b.

Turističko naselje (T2) je jedinstvena funkcionalna cjelina (građevna čestica) koju čini više samostalnih građevina u kojima su: recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji.

Prilikom gradnje i uređenja građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T2), potrebno je pridržavati se slijedećih smjernica:

-građevina za smještaj gostiju može biti tipa hotel, aparthotel, pansion, turistički apartmani i/ili kamp,

-maksimalni kapacitet smještajne građevine je 100 ležaja,

-minimalna kategorija smještajne građevine je ***,

-minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine za smještaj gostiju je 2000 m2,

-oblik građevne čestice mora biti određen na način da omogućava optimalno funkcioniranje (opskrba, servisni prostori i sl.) smještajne građevine, smještaj vozila te izgradnju pomoćnih građevina i uređenje površina u funkciji osnovne namjene, koje su nužne za osiguranje propisanog standarda smještajne građevine (min. ***),

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4.

-najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

-građevina može imati najviše 6 etaža, od čega najviše 4 nadzemne (P+3).

-najveća dopuštena visina građevine je 14 metara.

-u sklopu građevinske čestice građevine namijenjene smještaju mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati tereni namijenjeni odvijanju sportskih aktivnosti vezanih uz zimske i ljetne sportove (mini skijalište, sanjkalište, tenis i sl.) i rekreacijskih aktivnosti (trim staze, dječja igrališta i sl.). Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, ukoliko nisu natkriveni.

-udaljenost građevine za smještaj od granice građevne čestice ne može biti manja od 6 metara, odnosno pola visine građevina (h/2).

-pomoćne građevine ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice.

-parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici smještajne građevine.

-ukoliko se planira izgradnja garaže, ona mora biti smještena unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno, garaža se može smjestiti i izvan gabarita smještajne građevine u koliko se gradi kao ukopana građevina.

-ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj (podrumskoj) etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

-na 1000 m2 bruto razvijene površine smještajnih građevina potrebno je osigurati minimalno 20 parkirališnih ili garažnih mjesta. Optimalno je pri dimenzioniranju broja potrebnih mjesta koristiti standard od 40 parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine.

-kod površina ugostiteljsko turističke namjene smještenih na terenu značajnog nagiba, posebnu pažnju potrebno je posvetiti odabiru tipa i oblikovanju građevine.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 76.

Zone sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja su građevinska područja sportsko-rekreacijskih centara u kojima se planira izgradnja sportskih građevina i uređenje površina koje su namijenjene odvijanju sportskih aktivnosti natjecateljskog sporta, sportskim aktivnostima djece i mladeži te sportskoj rekreaciji građana.

Članak 77.

Planom su razgraničena građevinska područja dva sportska centra, R Goranka i R3 Suhi Vrh:

Sportsko-rekreacijski centar »Goranka«, (R), površine 3,02 ha, namijenjen je izgradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina (igrališta, sportske dvorane, pomoćne građevine i sl.) i uređenju sportskih površina za različite vrste sportova te smještaju rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, ugostiteljskih, trgovačkih i sl. djelatnosti.

Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra vrši se temeljem prostornog plana užeg područja (UPU). Pored površina namijenjenih izgradnji sportskih građevina i uređenju sportskih površina, UPU- om je, u okviru površine obuhvata, potrebno razgraničiti parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja. Pri određivanju programa izgradnje i uređenja ovog sportskog centra, potrebno je uzeti u obzir da se u neposrednoj blizini planira skijalište »Suhi vrh«. S tim u vezi prateće sadržaje uskladiti s onima koji se planiraju u sklopu skijališta i odrediti ih na način da se ne udvostručuju već dopunjuju.

U obuhvatu centra nalazi se i postojeći naftovod čije je prelaganje planirano ovim Planom. Dok se postojeća cijev ne preloži, odnosno prestane biti u funkciji, nužno je poštivati ograničenja koja vrijede unutar površine koridora propisanog u članku 113. ovih Odredbi.

Sportsko-rekreacijski centar »Suhi vrh« (R3), površine 80,51ha, namijenjen je:

-izgradnji i uređenju skijaških staza za alpsko skijanje s potrebnim sustavom žičara,

-uređenju staza za skijaško trčanje,

-uređenju sanjkališta,

-rekonstrukciji postojeće skakaonice,

-izgradnji nove skakaonice,

-uređenju memorijalnog parka (spomen kosturnice) »Suhi vrh« te

-izgradnji i uređenju drugih sličnih sportsko-rekreacijskih sadržaja.

U sklopu centra, pored građevina osnovne namjene, mogu se graditi građevine i uređivati površine u koje se smještaju prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se razni uslužni sadržaji za:

-smještaj i pružanje različitih vrsta ugostiteljskih usluga posjetiteljima centra,

-provođenje različitih sportskih i rekreacijskih programa (rekreacija na trim stazama, stazama za nordic walking, programi u adrenalin centru i sl.),

-iznajmljivanje i servisiranje opreme,

-pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga posjetiteljima,

-ostali slični sadržaji u funkciji osnovne namjene.

Članak 78.

Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra »Suhi Vrh« (R3) vrši se temeljem urbanističkog plana uređenja, koji je potrebno izraditi u mjerilu 1:5000.

Pri izradi plana užeg područja posebnu pozornost treba posvetiti uspostavi odnosa između sportskog, smještajnog i memorijalnog dijela centra. Za navedena tri funkcionalna dijela potrebno je razgraničiti zasebne građevinske parcele i odrediti uvjete gradnje i uređenja.

U smještajnom dijelu centra mogu se graditi sve vrste smještajnih građevina, osim kampova te građevine za smještanje ugostiteljskih, trgovačkih, kulturnih, zabavnih, sportskih, rekreacijskih i sličnih sadržaja. Smještajni dio ne smije zauzimati površinu veću od 2 ha.

Parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja, površine infrastrukturnih građevina nužnih za funkcioniranje centra i sl. mogu se rješavati u okviru građevinskih čestica gore navedenih namjena i/ili na zasebnim građevinskim česticama.

2.3.1.4. Letjelište

Članak 78.a

Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja za letjelište, potrebno je pridržavati se slijedećih smjernica:

-max. izgrađenost zone iznosi 5% od ukupne površine obuhvata

-max. katnost je P, a max. visina građevine je tehnološki uvjetovana

Omogućuje se gradnja novih građevina vezanih za osnovnu ili dodatne funkcije te provođenje tehnickih, tehnoloških i sigurnosnih unapređenja koje su vezane uz njegu i opskrbu letjelica i opskrbu korisnika.

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena

Članak 78.b

Površina infrastrukturne namjene (IS) je građevinsko područje namijenjeno izgradnji :

-građevine cestovne infrastrukture (autoceste) - IS1,

-pratećih građevina u funkciji autoceste (prateći uslužni objekti) - IS2,

-uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - IS3.

2.3.2.GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA

Članak 79.

Izvan građevinskog područja, na poljoprivrednim, šumskim, ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama te vodnim površinama, dopušteno je građenje:

-građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

-zdravstvenih i rekreacijskih građevina,

-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

-planinarskih domova, građevina u funkciji lova, lugarnica i sl.,

-građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

-građevina namijenjenih akvakulturi,

Uvjeti građenja i korištenja građevina izvan građevnog područja određuju se ovim Planom.

Članak 80.

Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevnog područja utvrđeni ovim Planom odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.

Pojedinačne građevine određene su jednom građevnom česticom na kojoj se ne može odvijati mješovita namjena.

Građevine moraju biti u funkciji korištenja prostora i moraju se graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine ne vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama), energetski sustav (električni agregat i sl.) i pristupni put.

Na površinama I. kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta i II. zone zaštite izvorišta vode za piće, razgraničenim u kartografskom prikazu 3a, dozvoljena je samo izgradnja građevina infrastrukture i građevina u funkciji zaštite prostora.

Svako građenje mora biti u skladu sa Odlukom o zaštiti izvorišta na području Gorskog kotara (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 08/14) i Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).

Članak 81.

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 02. 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Članak 82.

Postojeće stambene građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati prema uvjetima određenim za obiteljske stambene građevine u građevinskim područjima naselja. Ostale građevine mogu se rekonstruirati pod uvjetima za gradnju građevina izvan građevinskih područja određenih u ovoj točki.

Stambene građevine mogu se prenamijeniti samo u namjene koje su dopuštene izvan građevinskog područja, a određene su člankom 79. ovih Odredbi.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 83.

Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

Planom je određena višenamjenska akumulacija (E), namijenjena navodnjavanju poljoprivrednih površina i osiguranju vode potrebne za zasnježenje skijaških staza sportsko-rekreacijskog centra »Suhi vrh« (R3). Položaj planiranih građevina određen je načelno u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 84.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi zdravstvene i rekreacijske građevine i uređivati rekreacijske površine.

Članak 85.

Zdravstvene i rekreacijske građevine su građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i njihova obilježja (povoljni klimatski uvjeti, konfiguracija terena, ljepota krajolika i sl.). One su namijenjene pružanju specifičnih zdravstvenih usluga (lječilišta) te aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana. Pri gradnji građevina i uređenju površina treba voditi računa o očuvanju prirodnog izgleda prostora u kojem se gradnja, odnosno uređenje vrši.

Ova vrsta građevina može se gaditi na površinama gospodarskih šuma (Š1) i na površinama ostalog poljoprivrednog i šumskog zemljišta (PŠ). Na području Općine dopušteno je izgraditi najviše dvije ovakve građevine, na međusobnoj udaljenosti ne manjoj od 3 km.

Uvjeti gradnje za ove građevine formiraju se prema slijedećim kriterijima:

-građevina mora imati kolni prilaz minimalne širine 3,0 metra,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 800 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte.

-tlocrtna površina ovih građevina ne smije biti veća od 300 m2,

-građevina ne smije imati više od 3 etaže,

-najveća dopuštena visina iznosi 8 metara,

-dopuštena je kao pomoćna djelatnost pružanje ugostiteljskih i/ili smještajnih usluga.

U sklopu građevinske čestice ovih građevina mogu se uređivati pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slične rekreacijske površine sukladne obilježjima prostora. Pri gradnji građevina i uređenju površina treba voditi računa o očuvanju prirodnog izgleda prostora u kojem se gradnja, odnosno uređenje vrši.

Članak 86.

Rekreacijske površine su veće samostalne cjeline namijenjene uređenju, a bez izgradnje građevina. Uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š1, Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3) ili ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog »turizma«. Ovim se Planom takve cjeline nazivaju rekreacijskim područjima.

Predviđeno je uređenje površina za odmor i rekreaciju u okviru sljedećih rekreacijskih područja:

-rekreacijsko područje »Sušički jarak« (RP1) planirano je na površini šume posebne namjene. Namijenjeno je uređenju šetnice uz potok Sušicu, uređenju raznih vrsta rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana.

-rekreacijsko područje »Bara i pilana« (RP2) namijenjeno je rekreaciji izletnika. Dopušteno je uređenje rekreacijskih površina.

-rekreacijsko područje »Kupjak 1« (RP3) namijenjeno je rekreaciji odraslih i djece. Planira se uređenje površina za različite rekreacijske aktivnosti (boćalište, »picnic« i sl.).

Rekreacijska područja označena su simbolom (RP) u kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina«, i kartografskim prikazima br.4 »Građevinska područja naselja« te simbolom (RP) i površinom posebnog režima korištenja u okviru kojeg se dopušta uređenje na kartografskom prikazu br. 3b. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti za korištenje i uređenje«.

Članak 87.

U rekreacijskim područjima iz prethodnog članka, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, dozvoljava se uređenje raznih vrsta rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana, a bez izgradnje kao što su:

-pješačke, biciklističke, jahaće, trim i slične staze,

-igrališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta,

-površina za »picnic«,

-parkirališnih površina i

-ostale slične površine namijenjene rekreaciji.

U sklopu ovih površina mogu se graditi ili postavljati samo prizemne građevine za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koje su u funkciji dnevnog izletničkog turizma i održavanja manifestacija. Tlocrtna površina takvih građevina ne smije biti veća od 60 m2. Bruto razvijena površina takvih građevina ne smije biti veća od 0,5% rekreacijske površine, a ne više od 60 m2. Građevina može imati i natkrivenu terasu čija površina ne smije prelaziti izgrađenu površinu.

Građevine moraju biti primjereno oblikovane i uklopljene u prostor u kojem se grade odnosno postavljaju te izgrađene od autohtonog materijala (drva).

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine ne vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu.

U dijelovima navedenih područja, koja se nalaze u zoni zaštite izvorišta vode za piće, odvodnja se rješava sukladno uvjetima određenim Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

2.3.2.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 88.

Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Članak 89.

Prostor gospodarske građevine namijenjen je obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Iznimno, unutar gospodarske građevine može se nalaziti i stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije iznositi više od 30 % površine građevine. U tom slučaju, pored poljoprivredne djelatnosti, na građevnoj čestici gospodarske građevine može se obavljati i turistička djelatnost (agro-turizam).

Članak 90.

Gradnja građevina za uzgoj stoke i peradi (farme) može se planirati na gospodarstvu koje ima minimalno 5 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

Članak 194.

Plan iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 3 (tri) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Ravna Gora.

KLASA: 350-01/13-01/3

URBROJ: 2112/07-01-15-11

Ravna Gora, 22. prosinca 2014.

Predsjednica
Loren Kolenc, v. r.

Odluka u PDF formatu   


http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=934&mjesto=51314&odluka=11
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr