3. OPĆI PODACI O PRIMORSKO-GORANSKOJ
ŽUPANIJI
Primorsko-goranska županija je jedna od sedam
jadranskih županija u Republici Hrvatskoj. Na sjeveru graniči s Republikom
Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom te na
jugoistoku s Ličko- senjskom i Zadarskom županijom. Površina kopnenog dijela
Primorsko-goranske županije iznosi 3.587 km2, a mora 4.398 km2. Po prirodnim i gospodarskim obilježjima dijeli sa na
tri cjeline: Primorje, kvarnerski otoci i Gorski kotar.
Prema posljednjem službenom popisu
stanovništva iz 2011. godine na području Županije živi 296.195 stanovnika. Po
broju stanovnika, s udjelom od 6,9 % Primorsko-goranska županija je peta po
veličini u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoća naseljenosti Županije iznosi 83
stanovnika/km2, što je više od
prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske, koja iznosi 76 stanovnika/km2.
Na području Županije nalazi se 36 jedinica
lokalne samouprave, od toga 14 gradova i 22 općine. Rijeka je
upravno-administrativno središte Županije i treći je grad po veličini u
Republici Hrvatskoj. Pored toga Rijeka je, nakon Zagreba, najveće prometno
čvorište Hrvatske. Autocestom je preko Gorskog kotara povezana sa Zagrebom,
odnosno s Ličko-senjskom županijom, kratkom dionicom autoceste prema granici sa
Slovenijom, a tunelom Učka s Istrom.
Županiju obilježava izrazita razvedenost
obale, posebne klimatske pogodnosti te povoljan geoprometni položaj koji je
utjecao na razvoj gospodarstva. Slijedom navedenog, na području Županije
nastala su središta s razvijenom lučkom pomorsko-prometnom, brodograđevnom i
turističkom djelatnošću od značaja za cijelu Hrvatsku.
Na većem dijelu Županije zrak je čist ili
neznatno onečišćen (I. kvalitete). Glavni izvori onečišćenja su pojedinačni
izvori smješteni u priobalnom dijelu i to na području Grada Rijeke i Općine
Kostrena te promet.
Na području Županije uspostavljena je
cjelovita i kvalitetna mreža mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, kako
u okruženju onečišćivača tako i na lokacijama koje predstavljaju prirodno
vrijedna područja. Rezultati praćenja kvalitete zraka u 2012. godini u odnosu
na ranije godine pokazuju određena poboljšanja i smanjenje emisija pojedinih
onečišćujućih tvari u zrak. Uzrok ovome je uglavnom smanjenje proizvodnje u
energetskim postrojenjima i drugim pojedinačnim izvorima onečišćenja zraka.
4. OBVEZE I MJERE POBOLJŠANJA KVALITETE
ZRAKA IZ PROPISA I DRUGIH DOKUMENATA KOJE SE ODNOSE NA PODRUČJE ŽUPANIJE
4.1. Zakon o zaštiti okoliša
Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne
novine broj 80/13) zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje
kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za
ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka
te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog
sloja i promjenu klime.
Zakonom o zaštiti okoliša za razinu županije
propisana je obveza donošenja Programa zaštite okoliša koji sadrži dijelove
koji se odnose na zaštitu zraka. Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz
Programa te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša županija je obvezna osigurati
izradu četverogodišnjih Izvješća o stanju okoliša.
U slučaju onečišćenja okoliša na području
županije kada je onečišćivač nepoznat, županija je obvezna osigurati mjerenje
imisija onečišćujućih tvari u zrak te osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka
sanacijskih mjera iz sanacijskih programa.
Temeljem Zakona o zaštiti okoliša županija je
dužna osigurati praćenje stanja sastavnica okoliša pa tako i zraka,
prikupljanje podataka i dostavu istih u informacijski sustav zaštite okoliša,
te informiranje javnosti i to sve u skladu s djelokrugom propisanim ovim
Zakonom i drugim posebnim propisima.
4.2. Zakon o zaštiti zraka
Prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine
broj 130/ 11 i 47/14) učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i
ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim
promjenama osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te
predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave unutar svoje i ovim Zakonom određene nadležnosti.
Zakon o zaštiti zraka propisuje donošenje
niza programskih, planskih i izvještajnih dokumenata na svim razinama i to:
.nacionalnog plana zaštite zraka, ozonskog
sloja i ublažavanja klimatskih promjena,
.nacionalnih akcijskih planova, programa i
izvješća radi provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim
ugovorima iz područja zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja i prilagodbe
klimatskim promjenama,
.programa zaštite zraka, ozonskog sloja,
ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje
županije, Grada Zagreba i velikoga grada,
.izvješća o stanju kvalitete zraka, smanjenju
emisija stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj za
područje Republike Hrvatske i za područje županije, Grada Zagreba i velikoga
grada za razdoblje od četiri godine,
.akcijskih planova za poboljšanje kvalitete
zraka za zone ili aglomeracije u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje
granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti,
.kratkoročnih akcijskih planova ako u
određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari
prekoračiti prag upozorenja, odnosno razinu onečišćenosti čije prekoračenje
predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj
onečišćenosti,
.zajedničkih ili usklađenih akcijskih planova
u slučaju prekograničnog onečišćenja zraka u suradnji s nadležnim tijelima
članica Europske unije ili nadležnim tijelima trećih država,
.godišnjih izvješća o praćenju kvalitete
zraka na području Republike Hrvatske.
Na županijskoj razini određene su sljedeće
obveze:
.donijeti županijski program zaštite zraka,
ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim
promjenama,
.donijeti izvješće o provedbi županijskog
programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i
prilagodbe klimatskim promjenama,
.uspostaviti mjerne postaje za praćenje
kvalitete zraka na svom području i to ako se procijeni da su razine onečišćenosti
više od propisanih graničnih vrijednosti (GV), odnosno ako se procijeni da za
to postoje opravdani razlozi
.odrediti lokacije mjernih postaja,
.obavljati nadzor nad provođenjem aktivnosti
uspostave mjernih postaja,
.objavljivati podatke o obavljenim mjerenjima
i kvaliteti zraka,
.dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša
podatke vezane na kvalitetu zraka, a koji su potrebni za vođenje informacijskog
sustava zaštite zraka.
Zakonom o zaštiti zraka je propisano da se
prema razinama onečišćenosti, a s obzirom na propisane granične vrijednosti
(GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon utvrđuju
sljedeće kategorije kvalitete zraka:
.prva kategorija kvalitete zraka - čist ili
neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne
vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon,
.druga kategorija kvalitete zraka - onečišćen
zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne
vrijednosti za prizemni ozon.
Navedene kategorije kvalitete zraka utvrđuje se
za svaku onečišćujuću tvar posebno i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi,
kvalitetu življenja, zaštitu vegetacije i ekosustava. Kategorije kvalitete
zraka utvrđuju se jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu.
Treba napomenuti da ako u određenoj zoni
razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost
ili ciljnu vrijednost u svakom od tih slučajeva, predstavničko tijelo jedinice
lokalne samouprave i Grada Zagreba nadležno za tu zonu donosi akcijski plan za
poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu, kako bi se, u što je moguće kraćem
vremenu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Akcijski plan
za poboljšanje kvalitete zraka može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje
imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.
Zakonom o zaštiti zraka također je propisano
da ako u određenoj zoni postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari
prekoračiti prag upozorenja (razina onečišćenja čije prekoračenje predstavlja
opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti) predstavničko
tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu donosi kratkoročni
akcijski plan koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi
se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja.
4. 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (Narodne
novine broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12,
144/12, 82/13, 159/13, 22/14) navodi se da jedinica područne (regionalne)
samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području
zdravstvene zaštite na način da osigurava sredstva za provedbu sljedećih mjera
zdravstvene ekologije: ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe,
ispitivanje vode za piće, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na
zdravlje ljudi, ispitivanje komunalne buke i ispitivanje onečišćenja tla, te
voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne
(regionalne) samouprave.
4.4. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013. -
2017.
Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do
2017. godine (Narodne novine broj 139/13) određuje ciljeve i prioritete u
zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici
Hrvatskoj u petogodišnjem razdoblju. Nositelj izrade Plana je Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave
nadležnim za područja: zdravlja, industrije, energetike, poljoprivrede,
šumarstva, znanosti, voda, mora, prometa, turizma, praćenja meteoroloških
uvjeta i drugim relevantnim institucijama.
Plan RH se donosi za razdoblje od 2013. do
2017. godine.
Svrha Plana RH je definiranje i razrada
ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima
provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka
na području Republike Hrvatske, posebice na područjima na kojima kvaliteta
zraka nije prve kategorije, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih
promjena.
U vezi s tim, Plan RH sadržajno obuhvaća:
.načela i mjerila za određivanje ciljeva i
prioriteta,
.ocjenu stanja kvalitete zraka,
.ciljeve zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena,
.mjere zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena,
.redoslijed, rokove i obveznike provedbe
mjera,
.međunarodne obveze Republike Hrvatske,
.procjenu sredstava za provedbu Plana RH i
redoslijed korištenja sredstava prema utvrđenim prioritetnim mjerama i
aktivnostima u Planu,
.analizu troškova i koristi poboljšanja
kvalitete zraka.
Mjere koje se donose ovim Planom RH
osiguravaju provedbu hrvatskih propisa, kao i pravne stečevine Europske unije
koja je prenesena u zakonodavstvo Republike Hrvatske u području zaštite zraka,
ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena.
Plan RH polazi od načela suradnje i
raspodijeljene odgovornosti među dionicima u sustavu državne uprave i jedinica
lokalne i područne/regionalne samouprave kao i drugih tijela javne vlasti,
posebice Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, s ciljem planiranja, financiranja, provedbe i izvješćivanja o
uspješnosti provedbe mjera za zaštitu zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih
promjena u promatranom petogodišnjem razdoblju.
Planom RH se utvrđuje da osnovni pokazatelji
trenda emisija glavnih onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova pokazuju da
je evidentno smanjenje ukupnih godišnjih emisija sumporovog dioksida, dušikovih
oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije
ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova, i to uglavnom kao posljedica
pada gospodarskih aktivnosti i potrošnje energenata u domaćinstvima, uslugama i
transportu. Tematski promatrano, mjere zaštite zraka na lokalnoj razini u
budućem razdoblju će se sve više odnositi na sektor prometa. Standard života i
povećana mobilnost, uzroci su sve većeg broja vozila i prijeđenih kilometara.
Također, primjetna je stagnacija emisija iz ovoga sektora, prvenstveno
prouzročena nepovoljnim gospodarskim okolnostima. Ipak, za očekivati je da će
zbog jačanja intenziteta prometa u urbanim sredinama u budućem srednjoročnom
razdoblju pitanje rješavanja
pritisaka na okoliš iz ovoga sektora biti prioritetno, posebice sa stajališta
onečišćenja zraka prizemnim ozonom i lebdećim česticama.
Planom RH se ističe da je gledajući
regionalno, Republika Hrvatska u nepovoljnoj situaciji s obzirom na probleme
eutrofikacije i prizemnog ozona, koje samostalno, primjenom vlastitih mjera, ne
može trajno riješiti. S gledišta zakiseljavanja, stanje se znatno poboljšalo,
što je posljedica, prvenstveno, adekvatne primjene međunarodnih ugovora i
pravne stečevine EU. U Republici Hrvatskoj, kao i većini drugih država u Europi,
tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potječe iz vlastitih izvora
te se postavlja cilj zajedničkog rješavanja tih problema na razini Europe,
provedbom obveza iz Gothenburškog protokola o suzbijanju acidifikacije,
eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom
onečišćenju zraka iz 1979. godine.
Budući da rješavanje problema onečišćenja
zraka u Republici Hrvatskoj ovisi u velikoj mjeri o smanjenju emisija
onečišćujućih tvari u drugim državama, posebice susjednim, Republika Hrvatska
je zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i
suradnju s drugim zemljama.
Planom RH se potvrđuje da su klimatske
promjene dominantni globalni problem okoliša u 21. stoljeću. Učinci klimatskih
promjena postaju sve vidljiviji i očituju se nizom pojava: promjenom
temperature, količine oborina, promjenom vodnih resursa, podizanjem razine
mora, učestalosti ekstremnih meteoroloških prilika, promjenama u ekosustavu i
biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu, kao i zdravstvenim
poteškoćama, što u konačnici rezultira i velikim ekonomskim štetama.
Znanstvenici, u okviru Međuvladinog panela za
klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC),
predviđaju kako će ove promjene biti sve izraženije. Republika Hrvatska se,
zbog svojeg zemljopisnog položaja, ekoloških i okolišnih posebnosti i
gospodarske orijentacije, može smatrati zemljom izuzetno osjetljivom na
klimatske promjene. U tom smislu, Planom RH se predlaže da se ulože dodatni
napori kako bi se smanjili pritisci i ublažile klimatske promjene prvenstveno
smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u zrak.
Napominje se da je usporedno s izradom Plana
RH, uz potporu Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), pokrenuta izrada
okvira za dugoročnu strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za
razdoblje do 2050. godine, koja kroz široku suradnju dionika po sektorima
utjecaja (energetika, industrijski procesi, promet, zgradarstvo, poljoprivreda,
šumarstvo, turizam i gospodarenje otpadom) određuje put prema dugoročnom cilju
smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 - 95% do 2050. godine u odnosu na
1990. godinu. Stoga su u Planu navedene prioritetne mjere i aktivnosti koje je
potrebno provesti u narednom petogodišnjem razdoblju s ciljem provedbe ove
dugoročne strategije. Prioritetne mjere za put prema niskougljičnom razvoju su
sljedeće:
Energetika
.povećanje učinkovitosti u proizvodnji
električne i toplinske energije,
.povećanje proizvodnje električne energije iz
sunčeve energije,
.povećanje proizvodnje toplinske energije iz
sunčeve energije,
.iskorištavanje energetskog potencijala
otpada,
.nuklearna energija.
Zgradarstvo
.smanjenje toplinskih gubitaka postojećih
zgrada,
.energetski učinkoviti sustav grijanja i
hlađenja,
.nove zgrade projektirane blizu nulte
energetske potrošnje,
.individualno mjerenje potrošnje, te sustavi
pametnog upravljanja zgradom,
.obnovljivi izvori - sunčevi toplinski
sustavi.
Promet
.poticaji za prelazak na vozila niske
potrošnje,
.prijevoz biciklima,
.efikasniji javni gradski prijevoz,
.bolje planiranje i organizacija prometa u
gradovima,
.prelazak sa cestovnog prometa na željeznički
prijevoz,
.povećanje energetske učinkovitosti u
prometu,
.električna vozila,
.biogoriva.
Poljoprivreda
.smanjenje emisije pri gospodarenju
mineralnim gnojivima (N2O),
.sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N2O),
.korištenje biljnih ostataka za energetske
potrebe (CH4, CO2),
.povećanje zalihe ugljika na površinama pod
usjevima (CO2),
.integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem
smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Otpad
.izbjegavanje nastajanja otpada,
.proizvodnja električne energije i topline iz
bioplina,
.korištenje goriva iz otpada za energetske
svrhe,
.integralni sustavi gospodarenja otpadom,
.termička obrada komunalnog otpada.
Šumarstvo
.kompletiranje i kontinuirana nadogradnja
sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliv prema zahtjevima Kyotskog
protokola i UNFCCC-a,
.pošumljavanje,
.brzo rastuće kulture kratkih ophodnji
(posebice za energetske potrebe),
.povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda,
.korištenje drvnih proizvoda umjesto
energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali,
staklo...),
.održavanje sustava prevencija požara.
Turizam
.smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem
izolacije,
.energetski učinkoviti sustavi grijanja i
hlađenja,
.novi objekti projektirani blizu nulte
energetske potrošnje,
.obnovljivi izvori energije.
Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i
ublažavanja klimatskih promjena koji se postavljaju u Planu RH proizlaze iz
postojećeg zakonodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite zraka,
obveza prema međunarodnim sporazumima te analize ostvarenja ciljeva iz
prethodnog plana sukladno nacrtu Izvješća o stanju kvalitete zraka za razdoblje
2008.-2011. godine.
Ciljevi su podijeljeni u četiri tematske
skupine: zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, emisije onečišćujućih tvari u
zrak, emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te
međusektorske teme koje obuhvaćaju informiranje javnosti i financiranje mjera.
Ciljevi su sljedeći:
.C1 Sprječavanje ili postupno smanjivanje
onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša
u cjelini
.C2 Uspostava, održavanje i unaprjeđivanje
cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka na teritoriju Republike
Hrvatske
.C3 Smanjivanje i ograničavanje onečišćenja
koja nepovoljno utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko
onečišćenje
.C4 Smanjivanje i ograničavanje emisija
stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine
odliva stakleničkih plinova
.C5 Osiguranje dostupnosti informacija
javnosti vezano uz kvalitetu zraka, emisije i projekcije emisija onečišćujućih
tvari i stakleničkih plinova i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj te
provedbe politike i mjera za poboljšanje kvalitete zraka te ublažavanja i
prilagodbe klimatskim promjenama putem informacijskog sustava zaštite zraka
.C6 Osiguranje financiranja pripreme i
provedbe mjera za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u
zrak, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te aktivnosti nadogradnje
i osnaživanja upravno-administrativnih, znanstvenih i stručnih institucija i
njihovih kapaciteta
.C7 Unaprjeđenje međunarodne aktivnosti i
suradnje na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih
promjena.
U Planu RH mjere zaštite zraka, ozonskog
sloja i ublažavanja klimatskih promjena obuhvaćaju:
.prioritetne mjere,
.preventivne mjere za očuvanje kvalitete
zraka (MPR),
.kratkoročne mjere, kada postoji rizik od
prekoračenja praga upozorenja (MKR),
.mjere za postizanje graničnih vrijednosti za
određivanje onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su iste prekoračene
(MGV),
.mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za
prizemni ozon u zraku (MOZ),
.mjere za smanjenje emisija onečišćujućih
tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrufikacije i
fotokemijskog onečišćenja (MOT),
.mjere za smanjenje emisija postojanih
organskih onečišćujućih tvari (MPO) i teških metala (MTM),
.mjere za postupno ukidanje potrošnje
kontroliranih tvari koje oštećuju ozonski sloj i smanjenje emisija fluoriranih
stakleničkih plinova (MOS),
.mjere za smanjenje emisija stakleničkih
plinova (MSP),
.mjere za poticanje porasta energetske
učinkovitosti i uporabu obnovljive energije (MEN),
.mjere za smanjenje ukupnih emisija iz
prometa (MTR).
Plan RH, slijedom definiranih mjerila za
određivanje prioritetnih mjera, propisuje prioritetne mjere i aktivnosti za
četiri tematske skupine:
.mjere zaštite zraka i poboljšanja kvalitete
zraka,
.mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija
onečišćujućih tvari u zrak,
.mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija
postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala,
.mjere za zaštitu ozonskog sloja,
.mjere za ublažavanje klimatskih promjena,
.mjere s međusektorskim utjecajem.
Definirane su tri razine prioriteta provedbe
mjera:
I. mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu
ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Plana RH
zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva,
II. mjere srednjeg prioriteta čija je
priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Plana RH
ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Plana
RH,
III. mjere umjerenog prioriteta čiju je
pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju provedbe Plana RH.
Planom RH je predviđeno da su jedinice
područne/ regionalne samouprave nadležne za provedbu sljedećih aktivnosti i
mjera:
.jačanje kapaciteta jedinica
područne/regionalne samouprave u vođenju registra onečišćavanja okoliša u
dijelu koji se odnosi na emisije u zrak,
.osiguranje dostave podataka u bazu podataka
o kvaliteti zraka kao sastavnog dijela Informacijskog sustava zaštite zraka,
.izrada registra emisija onečišćujućih tvari
za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u mreži visoke rezolucije,
.jačanje kapaciteta jedinica
područne/regionalne samouprave za pripremu kratkoročnih akcijskih planova,
.primjena posebnih mjera zaštite zdravlja
ljudi i okoliša i mjera pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti,
.jačanje kapaciteta jedinica
područne/regionalne samouprave za pripremu akcijskih planova za poboljšanje kvalitete
zraka,
.sudjelovanje u daljnjem smanjivanju emisija
SO2, iz procesa izgaranja
goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu,
.sudjelovanje u daljnjem smanjivanju emisija
NOx iz procesa izgaranja
goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu,
.sudjelovanje u smanjivanju emisija PM2,5 iz
procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom
prometu,
.sudjelovanje u poticanju korištenja goriva
iz otpada za proizvodnju električne energije i topline,
.sudjelovanje u poticanju korištenja goriva
iz otpada u industriji cementa,
.sudjelovanje u primjeni mjera vezanih na
gospodarenje otpadom:
oizbjegavanje nastajanja i smanjivanje
količine komunalnog otpada,
opovećanje količine odvojeno skupljenog i
recikliranog komunalnog otpada,
ospaljivanje na baklji i/ili korištenje
metana iz odlagališta otpada kao goriva za proizvodnju električne energije,
osmanjenje količine odloženog biorazgradivog
komunalnog otpada,
oproizvodnja goriva iz otpada,
okorištenje bioplina za proizvodnju
električne energije i topline,
opovećanje obuhvata stanovništva
organiziranim skupljanjem komunalnog otpada,
otermička obrada komunalnog otpada i mulja iz
postrojenja za obradu otpadnih voda.
4. 5. Strategija zaštite okoliša
Primorsko-goranske županije
Strategijom zaštite okoliša
Primorsko-goranske županije (Službene novine broj 31/05) koja je donesena za
razdoblje 2005. - 2015. godine utvrđen je kao poseban cilj u području zaštite
zraka, u područjima koja imaju visoku kvalitetu zraka (I. kategoriju), kakva se
nalazi u najvećem dijelu naše Županije, očuvati takvu kvalitetu, a u područjima
u kojima je kvaliteta zraka narušena (u središtu Grada Rijeke i u okruženju
Rafinerije na Urinju) postići I. kategoriju kvalitete zraka.
4. 6. Prostorni plan Primorsko-goranske
županije
Prostornim planom Primorsko-goranske županije
(»Službene novine« broj 32/13) u okviru mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja
na okoliš propisane su mjere zaštite zraka za područje Županije. Planom se
utvrđuje da se problematika zaštite zraka bitno razlikuje od zaštite drugih
dijelova okoliša jer osim lokalnih aspekata, ne mali utjecaj mogu predstavljati
regionalni, pa i globalni utjecaji. Prostornim planom određuju se mjere zaštite
i poboljšanja kakvoće zraka po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i
nositeljima. Mjere su razvrstane na:
.prioritetne,
.mjere za smanjenje emisija iz najznačajnijih
točkastih izvora,
.mjere za smanjivanje emisija iz prometa,
.mjere u sektoru gospodarenja otpadom,
.preventivne mjere,
.mjere smanjivanja nepovoljnih utjecaja
zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona.
Prioritetne mjere obuhvaćaju mjere čiji je
cilj hitno poboljšati stanje i djelovati u slučaju dostizanja kritičnih
vrijednosti na utjecajnom području rafinerije na Urinju. Na tom su području
uspostavljena odgovarajuća mjerenja posebne namjene koja omogućuju trenutni
uvid u stanje onečišćenja zraka.
Prioritetne mjere obuhvaćaju:
.usklađivanje rada industrijskih postrojenja
s vremenskim prilikama,
.poduzimanje odgovarajućih akcija u pogonima
i procesnim postrojenjima,
.obavještavanje javnosti u slučaju dostizanja
kritičnih vrijednosti onečišćenja zraka,
.održavanje i osuvremenjivanje postojećeg
monitoringa u okruženju rafinerije na Urinju.
Prioritetna mjera obuhvaća i donošenje
akcijskog plana za poboljšanje kakvoće zraka koji može dodatno obuhvatiti i
posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva,
uključujući i djecu.
Mjere za smanjivanje emisija na lokaciji
rafinerije u Urinju su sljedeće:
.tehnološke i proizvodne procese u rafineriji
trajno usklađivati s najbolje raspoloživim tehnologijama koje najbolje
odgovaraju specifičnim uvjetima lokacije,
.kod utvrđivanja mjera u postupku objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša ili postupcima procjene utjecaja na okoliš, uzeti u
obzir kumulativne i sinergijske utjecaje postojećih i planiranih emisija u
okruženju rafinerije,
.modernizacijom pogona rafinerije u Urinju
potrebno je smanjiti emisije sumporovog dioksida za 80% prvenstveno korištenjem
plina u postojećim i novim pogonima, te rješavanjem problema ostatnih loživih
ulja s visokim sadržajem sumpora,
.postrojenje za obradu teških frakcija nafte
(novi izvor emisija) ne početi graditi prije nego se uspješno završi I. faza
modernizacije i ocijeni da je na utjecajnom području rafinerije moguće postići
i trajno održati I. kategoriju kakvoće zraka,
.kapacitet postrojenja ne smije biti veći od
potrebnog za obradu vlastitih teških frakcija nafte,
.prilikom određivanja najbolje raspoloživih
tehnika za ovaj novi pogon potrebno je koristiti zaključke iz referentnih
dokumenata o najbolje raspoloživim tehnikama (BREF) ili najnaprednije tehnike,
.uskladiti emisije sumporovog dioksida,
dušikovih oksida i krutih čestica s graničnim vrijednostima za emisije
postojećih velikih uređaja, uz uvođenje prirodnog plina kao goriva, za procesnu
peć F-1, parni kotao G4 i parni kotao G5 ugraditi LowNOx gorionike,
.emisije sumporovodika i sumpora iz Clausovog
postrojenja moraju biti usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari
u zrak iz stacionarnih izvora, kao i režim rada ovog postrojenja,
.otpadni plin iz ovog postrojenja koji sadrži
sumporovodik mora se odvoditi na naknadno spaljivanje,
.kod tehnološkog procesa katalitičke
razgradnje ugljikovodika (FCC-proces) emisije praškastih tvari, oksida dušika
(NOx) i oksida sumpora (SOx)
moraju biti usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari iz
stacionarnih izvora,
.emisije organskih spojeva u otpadnim
plinovima moraju također zadovoljiti granične vrijednosti,
.fugitivne emisije benzena i drugih hlapivih
ugljikovodika potrebno je smanjiti ili eliminirati redovitim održavanjem
postrojenja, pravodobnom zamjenom dotrajalih dijelova, instaliranjem jedinica
za rekuperaciju para gdje god je to moguće, korištenjem najboljih tehnoloških
mjera te pravodobnom modernizacijom postrojenja,
.fugitivne emisije preispitati jednom
godišnje i izraditi izvještaj s pojedinostima o tim ispuštanjima i mjerama
poduzetim za njihovo smanjivanje,
.ispitivanje zraka u radnom okolišu jedna je
od mjera za procjenu fugitivnih emisija.
Mjere za smanjenje emisija iz pogona
petrokemijske industrije u Omišlju su:
.do prelaska na zemni plin koristiti gorivo s
manje od 1% m/m sumpora,
.fugativne emisije preispitati jednom
godišnje (posebno ispuštanje u atmosferu zbog rada sigurnosnih ventila),
izraditi izvještaj s pojedinostima o tim ispuštanjima i mjerama poduzetim za
njihovo smanjivanje.
Mjere za smanjenje emisija iz TE Rijeka su
sljedeće:
.do prelaska na plin potrebno je koristiti
gorivo s manje od 1% m/m sumpora,
.za smanjenje emisija dušikovih oksida i
krutih čestica ugraditi LowNOx
gorionike i opremu za redukciju krutih čestica iz dimnih plinova.
Mjere za smanjenje onečišćenja zraka u
remontnom brodogradilištu Martinšćica su:
.do prelaska na zemni plin korištenje goriva
s nižim sadržajem sumpora (najviše 1,0%),
.za vanjsku oplatu broda proces pjeskarenja
provoditi unutar zatvorenog sustava.
Planom se potvrđuje da u ukupnim emisijama iz
prometa, cestovni promet najviše (oko 90%) doprinosi u onečišćenju zraka, te da
se najveće opterećenje zraka od utjecaja cestovnog prometa osjeća u gradskom
središtu Rijeke. Na smanjenje emisija iz cestovnog prometa treba djelovati:
.preusmjeravanjem tranzitnog prometa izvan
naseljenih područja (rasterećenje centra grada Rijeke od prometa),
.osiguravanjem protočnosti cesta.
Područje luke u Rijeci prepoznato je kao
područje opterećeno emisijama NOx
te manjim dijelom i emisijama SO2, i lebdećih čestica. Potvrđuje se da je glavni uzrok emisija transport,
sidrenje i vezanje broda prema/u luci, dok je udio prekrcaja u luci znatno
manji, te se stoga luka smatra plošnim izvorom emisija.
Emisiju sumpornog dioksida potrebno je smanjiti:
.korištenjem brodskog goriva na vezu i u
plovidbi s propisanom minimalnom količinom sumpora,
.instaliranjem priključka za opskrbu
električnom energijom brodova u mirovanju pri istovaru/pretovaru tereta,
.za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara
i transporta rastresitih i praškastih materijala u luci i ostalim zonama,
primijeniti tehničke i građevinske mjere zaštite kao što su: zatvoreni
transportni sustavi, optimiziranje spremnika za ispuštanje, minimiziranje
visine slobodnog pada pri ispuštanju materijala, pokrivanje otvorenih
skladišnih prostora, vlaženje materijala skladištenog na otvorenom, primjena
zaštite protiv vjetra, itd.
Navedene mjere rezultat su provedene
strateške procjene utjecaja Prostornog plana na okoliš. Naime, mjere zaštite
okoliša uključujući i mjere zaštite zraka utvrđene strateškom procjenom
integrirane su u Prostorni plan.
Programom praćenja stanja okoliša u odnosu na
provedbu Prostornog plana koji je utvrđen strateškom procjenom i usvojen nakon
donošenja Prostornog plana određen je program praćenja kvalitete zraka koji
obuhvaća:
.praćenje ukupnih emisija stakleničkih
plinova i emisija po sektorima,
.praćenje ukupnih emisija onečišćujućih tvari
koje uzrokuju zakiseljevanje, eutrofikaciju i prizemni ozon,
.praćenje ukupnih emisija teških metala i
postojanih organskih otapala (iz procesne industrije),
.nastavak praćenja kvalitete zraka u urbanim
i industrijskim područjima na mjernim postajama sukladno dosadašnjoj praksi u
državnoj i lokalnoj mreži,
.nastavak praćenja kakvoće zraka u ruralnim i
zaštićenim područjima
.praćenje kvalitete zraka u okruženju
onečišćivača sukladno programima utvrđenim rješenjima o prihvatljivosti zahvata
na okoliš i/ili rješenjima o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
5. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA
I PRIORITETA
Zaštita zraka je u Republici Hrvatskoj
uređena krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti zraka
te nizom provedbenih propisa. Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o
zaštiti zraka pravno uređuju glavna područja zaštite zraka: praćenje,
procjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, sprječavanje i smanjivanje
onečišćenosti zraka, granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz
nepokretnih izvora, praćenje emisija onečišćujućih tvari, zahtjeve na tehničke
uređaje, kvalitetu proizvoda (gorivo, boje i lakovi) ukidanje potrošnje TOOS te
ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.
Za određivanje ciljeva i prioriteta u
djelotvornoj zaštiti i poboljšanju kvalitete zraka, ali i drugih povezanih sastavnica
okoliša, koji su potencijalno ugroženi zbog onečišćenosti zraka, primjenjuju se
opće prihvaćena načela koja obuhvaćaju:
-Načelo održivog razvitka - osiguranje
jednakih mogućnosti u zadovoljavanju potreba današnjih i budućih naraštaja, te
omogućavanje dugoročnog očuvanja kakvoće okoliša i biološke raznolikosti
-Načelo predostrožnosti - pri korištenju
okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima upravljati vodeći
računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i materijalnih dobara, te
vodeći računa o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po
okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada, u najvećoj mogućoj mjeri
-Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih
dobara, biološke raznolikosti i krajobraza - nisu dopušteni zahvati u okoliš
koji mogu imati štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost
-Načelo zamjene i/ili nadomještanja - zahvat
koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš treba zamijeniti zahvatom koji
predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju kad su troškovi
takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi
-Načelo otklanjanja i sanacije štete u
okolišu na izvoru nastanka - ako je šteta u okolišu nastala kao rezultat
djelovanja ili propuštanja propisanog obveznog djelovanja operatera odnosno kao
rezultat obavljanja djelatnosti fizičke ili pravne osobe, oni su dužni
otkloniti odnosno sanirati štetu u okolišu prvenstveno na izvoru nastanka
-Načelo cjelovitog pristupa - sprječavanje
i/ili svođenje rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u
cjelini
-Načelo suradnje - održivi razvitak postiže
se suradnjom i zajedničkim djelovanjem Hrvatskog sabora, Vlade, Županija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i općina te svih drugih dionika u cilju
zaštite okoliša, svakoga u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti
-Načelo onečišćivač plaća - onečišćivač snosi
troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji uključuju i troškove sanacije i
pravične naknade štete
-Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja
javnosti - javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje
informacije čuvaju za tijelo javne vlasti
-Načelo poticanja - poticanje djelatnosti u
svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša,
kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te
manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama
-Načelo pravo na pristup pravosuđu - u svrhu
zaštite prava na zdrav život i zdrav okoliš, Država će nevladinim udrugama koje
promiču zaštitu okoliša i drugim osobama, u pitanjima vezanim za okoliš, u
skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, osigurati pravo na preispitivanje
akata tijela javne vlasti pred nadležnim sudom.
Navedena temeljna načela predstavljaju okvir
unutar kojeg se i u skladu s kojim se postavljaju ciljevi, te koji u tom smislu
jamči ispunjavanje ciljeva u skladu sa hijerarhijski višim propisima i
dokumentima.
Odrednice iz Plana RH, a slijedom njega i
Programa uzimaju u obzir i dugoročne ciljeve vazane uz put prema niskougljičnom
gospodarstvu.
Za određivanje prioriteta u pogledu provedbe
ciljeva te pripreme i provedbe mjera određuju se sljedeća mjerila koja će
služiti za njihov izbor:
Preventivno djelovanje - prioritet treba dati
mjerama kojima se preventivno djeluje na sprječavanje onečišćenja zraka i
ublažavanje klimatskih promjena;
Razina onečišćenja - prioritet treba dati
područjima i štetnim tvarima za koje je utvrđena viša razina onečišćenja,
promatrano u odnosu granične vrijednosti i kritične razine onečišćenja;
Stupanj štetnosti (opasnost, rizik)
onečišćujuće tvari na ljudsko zdravlje - prednost treba dati onim ciljevima i
mjerama čijim se ostvarenjem utječe na smanjivanje emisija tvari koje imaju
izraženija štetna svojstva;
Veličina populacije ili ekosustava pod
rizikom - u određivanju prioriteta bitan čimbenik je veličina populacije koja
je izložena onečišćenju i/ili površina i raznovrsnost ugroženog ekosustava i
kulturnih dobara;
Osjetljivost receptora - u pogledu utjecaja
na zdravlje osjetljivijom populacijom smatraju se djeca, starije osobe i
bolesni. Kod ekosustava osjetljivost se određuje preko kritičnih razina
onečišćenja;
Stupanj nelagode izazvan onečišćenjem - osim
zdravstvenih učinaka i štetnog djelovanja na ekosustav, razlog za djelovanje je
i nelagoda zbog onečišćenja, najčešće zbog neugodnog mirisa ili primjerice
smanjenja vidljivosti;
Rok ispunjavanja cilja/provedbe mjere -
prednost se daje provedbi mjera koje je potrebno pripremiti ili započeti
tijekom 2014. godine zbog ispunjavanja postavljenih ciljeva;
Osiguranost financijskih sredstava, ostalih
resursa i stručnih podloga - prednost se daje mjerama za koje postoje osigurana
financijska sredstva, osim ako nisu u suprotnosti s prethodna dva mjerila;
Sinergijski učinak - prednost se daje mjerama
koje pored smanjivanja prioritetnih onečišćujućih tvari imaju pozitivan učinak
na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na
druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad).
6. OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA
6.1. Prikaz stanja emisija u zrak
Emisija je ispuštanje onečišćujućih tvari u
plinovitom ili krutom stanju iz određenog izvora u okoliš. Za prikaz emisija
obrađeni su podaci za točkaste i plošne izvore. Točkaste izvore čine
industrijska i energetska postrojenja, dok su grupom plošnih izvora obuhvaćena
domaćinstva, promet i uslužne djelatnosti.
Izvori su onečišćivanja zraka nepokretni i
pokretni emisijski izvori.
Nepokretni izvori su:
.točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari
ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki
procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično),
.difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari
unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, određene aktivnosti,
površine i druga mjesta).
Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja
ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i poljoprivredni
strojevi, necestovni pokretni strojevi (kompresori, buldožeri, gusjeničari,
hidraulični rovokopači, cestovni valjci, pokretne dizalice, oprema za
održavanje putova i drugo), lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi.
Izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak
moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako
da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,
odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu
ugroziti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i okoliš.
Granične vrijednosti emisija iz pokretnih
izvora propisuju se posebnim propisima.
Nepokretni izvori nisu građevine i uređaji u
kojima se priprema hrana na otvorenom ili su uvjeti i način rada za te
građevine i uređaje određeni posebnim propisom.
6.1.1. Pojedinačni nepokretni izvori
Za izračun emisija točkastih izvora korišteni
su podaci katastra emisija u zrak u Primorsko-goranskoj županiji za 2012.
godinu te su prikazani u tablicama 1.- 4.
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
