41.
Na temelju odredbe članka 100. stavak 7. i
članka 101. stavka 1. i stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Odluke o izradi UPU 9
Poslovne zone Jušići (K3) (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj
38/10) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09 i 38/09) Općinsko vijeće Općine Matulji na sjednici
održanoj 13. prosinca 2011, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA POSLOVNE ZONE JUŠIĆI (K3)
(UPU 9)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja (UPU 9)
poslovne zone Jušići (K3) (u daljnjem tekstu: Plan).
Plan se donosi za područje obuhvata, utvrđeno
člankom 292. Prostornog plana uređenja Općine Matulji (SN PGŽ broj 36/08).
Planom je utvrđena temeljna organizacija
prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i
namjena površina.
Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja
površina, režime uređenja površina, način opremanja prometnom i komunalnom
infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice
za uređenje i zaštitu površina, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te
druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Plan se provodi neposredno temeljem Odredbi
za provođenje i posredno putem detaljnog plana uređenja DPU dijela radne zone
R-6 (SN PGŽ broj 02/05).
Članak
2.
Plan iz članka 1. ovih Odredbi sadržan je u
elaboratu: »Urbanistički plan uređenja (UPU 9) poslovne zone Jušići (K3) a
sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela Plana (Knjige 1) i obveznih
priloga (Knjige 2).
KNJIGA 1:
A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja, prometne, telekomunikacijske i
komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodogospodarski sustav - vodoopskrba i
odvodnja
5.3.2. Energetika - elektroopsba i javna
rasvjeta
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
B. GRAFIČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA mj. 1:2000
2.1. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA - PROMET I - POŠTA I
TELEKOMUNIKACIJE mj. 1:2000
2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
- VODOOPSKRBA I ODVODNJA mj. 1:2000
2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
- ENERGETIKA - ELEKTROOPSKRBA
I JAVNA RASVJETA mj. 1:2000
3.1 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE PROSTORA - PODRUČJA
POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU mj. 1:2000
3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE PROSTORA - OBLICI
KORIŠTENJA mj. 1:2000
3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE PROSTORA - POSEBNE
MJERE ZAŠTITE mj. 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1:2000
KNJIGA 2
OBVEZNI PRILOZI
1. Obrazloženje prostornog plana
2. Izvod iz PPU Općine Matulji (SN PGŽ br.
36/08)
3. Stručne podloge
3.1 PGP - orto-foto topografsko-katastarska
podloga za
upu 9
3.2 Idejno rješenje ceste za UPU 9
4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje
je bilo
potrebno poštivati u izradi plana
5. Zahtjevi i mišljenja iz članaka 79.i
članka 94 Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07,
38/09 i
55/11)
6. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi
7. Evidencija postupka izrade i donošenja
plana
8. Sažetak za javnost
Članak
3.
Plan iz članka 1 izradila je tvrtka Studio
Remik d.o.o. Rijeka, u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom Matulji.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja
gospodarsko-poslovne namjene (K) Jušići određeno je za smještaj manjih
proizvodnih (prerađivačkih) trgovačkih, uslužnih, obrtničkih, skladišnih,
komunalno-servisnih, i sličnih namjena i ostalih poslovnih djelatnosti koje
nisu inkompatibilne s osnovnom djelatnošću zone i koje nisu u suprotnosti s
ovim Planom.
Članak
5.
Na prostoru obuhvata plana, za dio poslovne
zone određene su sljedeće namjene površina:
- pretežito uslužne i manje proizvodne (K1)
- pretežito uslužna, manja proizvodna i
trgovačka namjena (K1/K2)
- komunalno-servisne i manja proizvodna
(K3/K1)
- javne prometne površine
- javne (zaštitne) zelene površine (Z)
Dio poslovne zone u obuhvatu Plana definiran
je važećim detaljnim planom uređenja dijela radne zone R 6 (SN PGŽ broj 02/05).
Namjena površina u obuhvatu plana određena je
u kartografskom prikazu br. 1 »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« u mj. 1:2.000.
POVRŠINA PRETEŽITO USLUŽNE I MANJE PROIZVODNE
NAMJENE (K1)
Članak
6.
Površina pretežito uslužne i manje proizvodne
namjena (K1) određuje se za smještaj raznih proizvodnih-obrtničkih, uslužnih,
servisnih, trgovačkih i skladišnih djelatnosti.
U sklopu pojedine građevne čestice - platoa
može se organizirati uz osnovnu gospodarsku namjenu i druga djelatnost -
prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti, te da obuhvaća manje od 20% građevinske bruto površine osnovne
namjene.
POVRŠINA PRETEŽITO USLUŽNE; MANJE PROIZVODNE
I TRGOVAČKE NAMJENE (K1/K2)
Članak
7.
Pretežito uslužna, manja proizvodna i
trgovačka namjena (K1/K2) određuje se za postojećeg korisnika, Društvo »Javor«
u stečaju, s mogućnošću organizacije raznih proizvodnih, obrtničkih, uslužnih,
servisnih, trgovačkih i skladišnih sadržaja.
Na toj površini može se organizirati bilo
koja od navedenih proizvodnih i poslovnih djelatnosti, uz uvjet da je u skladu
s Odredbama ovog Plana, odnosno na ograničenja određena obzirom na vrste
djelatnosti i mogućnost negativnog utjecaja na okoliš.
U sklopu pojedine građevne čestice može se
organizirati više osnovnih djelatnosti.
POVRŠINA KOMUNALNO-SERVISNE I MANJE
PROIZVODNE NAMJENE (K3/K1)
Članak
8.
Površina komunalno-servisna, manja proizvodna
namjena (K3/K1) određuje se za smještaj komunalno servisnih i manjih
proizvodnih sadržaja.
U sklopu građevne čestice - platoa može se
organizirati uz osnovnu gospodarsku namjenu i druga djelatnost - prateća ili u
funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti,
te da obuhvaća manje od 20% građevinske bruto površine osnovne namjene.
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
Članak
9.
Javne prometne površine namijenjene su kolnom
i pješačkom prometu. Javne prometne površine namijenjene su izgradnji novih i
rekonstrukciji postojećih prometnih i pješačkih površina.
Unutar javne prometne površine predviđa se
vođenje infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.
JAVNE (ZAŠTITNE) ZELENE POVRŠINE
Članak
10.
Javne zelene površine u obuhvatu plana su
zaštitne zelene površine (Z). Predviđene su uz dio pristupne ceste, oko
okretišta i između građevnih čestica u funkciji zaštite i oblikovanja prostora,
kao i u dijelu zone koji je zbog konfiguracije terena (vrtača) neprimjeren za
organizaciju površina poslovne namjene.
U sklopu zaštitnih zelenih površina planira
se ozelenjivanje sadnjom odgovarajuće autohtone vegetacije, a mogu se graditi i
podzemni infrastrukturni objekti i vodovi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Neposredna provedba Plana
Članak
11.
Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, i
na način da ne narušavaju uvjete rada i korištenja ostalih površina zone.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »NAČIN I
UVJETI GRADNJE«, gdje su određene granice platoa, obvezne zelene površine u
sklopu platoa, orijentacijske nivelacijske kote platoa i priključci na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
Oblik i veličina građevne čestice
Članak
12.
Oblikom i veličinom građevne čestice
osigurava se organiziranja potrebnih sadržaja tehnološkog procesa: građevine,
prometne i manipulativne površine i parkirališta, kolni i pješački pristup,
građevine individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i
drugo.
U sklopu jednog platoa može se organizirati
više građevnih čestica.
Površine platoa koje ostaju izvan površina
građevnih čestica mogu se koristiti za izgradnju prometne i komunalne
infrastrukture, parkirališta ili za uređenje zelenila.
Najmanja površina građevne čestice je 2.000 m2.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice
određena je površinom pojedinog platoa.
Građevne čestice formiraju se u sklopu
pojedinog platoa, određenog u kartografskom prikazu br. 4 »NAČIN I UVJETI
GRADNJE« u mj. 1:2.000.
Namjena građevina
Članak
13.
Građevinom gospodarske djelatnosti se smatra
građevina koja je u cjelini ili pretežitim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene propisane ovim planom.
Građevinom se smatra i više građevina na
istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu
cjelinu.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s odredbama ovog plana. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine može se
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti,
na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Na pojedinoj građevnoj čestici može se
organizirati djelatnost više korisnika i različite namjene, u skladu s
određenom namjenom površina.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »NAČIN I
UVJETI GRADNJE«, gdje su određene granice platoa, orijentacijske nivelacijske
kote platoa i priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
Veličina i površina građevine
Članak
14.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice (odnos izgrađene površine i
površine građevne čestice) iznosi 0,50.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice (odnos
građevinske bruto površine i površine građevne čestice iznosi 1,00 za nadzemne
etaže, odnosno 1,50 ako se gradi podrum i/ili tavan.
Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice iznosi kis =
0,20.
Najveći dopušteni broj etaža (E) je: podrum +
2 nadzemne etaže + tavan (Po+P+1+Pk).
Izuzetno, građevine na građevnim česticama
većim od 5000 m2 mogu u
površini do 20% najveće dopuštene izgrađene površine imati tri nadzemne etaže
(P+2) sa uredskim, pratećim i pomoćnim sadržajima, ali uz zadržavanje najvećeg
dopuštenog koeficijenta iskorištenosti.
Podrum (Po), odnosno jednu podzemnu etažu,
dopušteno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice. Površina podruma
se uključuje u izračun iskoristivosti građevne čestice (Kis).
Ukupna visina građevine (V), mjerena od
konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje
građevine do najviše točke krova (sljemena), iznosi 9 m.
Do podruma se može urediti kolni pristup -
rampa najveće dopuštene širine 8 m.
Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak
15.
Tlocrt građevine, uključujući i podrum, mora
biti smješten unutar granice gradivog dijela čestice, određenog građevnim
pravcem i udaljenostima od ostalih granica građevnih čestica.
Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje za:
- pretežito uslužnu i manju proizvodnu
namjenu, platoi K11 - K14: 8,0 m,
- pretežito uslužnu i manju proizvodnu i
trgovačku namjenu, plato K1/K2: postojeća izgradnja - rekonstrukcija u
postojećim gabaritima; nova izgradnja: 10,0 m,
- komunalno-servisnu i manju proizvodnu
namjenu, plato K3/K1: 10,0 m.
Udaljenost gradivog dijela građevne čestice
od ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje 4,5 m, odnosno najmanje
pola najveće dopuštene visine građevine.
Unutar gradivog dijela građevne čestice se uz
osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine: prateće i pomoćne građevine,
druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, infrastrukturne i
komunalne građevine i uređaji, nadstrešnice i sl.
Na građevnoj čestici većoj od 5 000 m2 dozvoljeno je graditi više osnovnih građevina. Više
građevina na jednoj građevnoj čestici gradi se kao sklop ili na međusobnoj uda
ljenosti
koji iznosi najmanje zbroj polovica visina susjednih građevina.
Smještaj građevine na građevnoj čestici mora,
ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
Članak
16.
Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi:
- potporni zidovi, prometne kolne i pješačke
površine, parkirališta, infrastrukturni vodovi i sl.;
- na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice
građevne čestice - infrastrukturne građevine (plinska stanica, uređaji odvodnje
otpadnih voda, trafostanice i sl.), kolni pristup - rampa do podruma,
nadstrešnice parkirališta, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije;
- nadstrešnica nad ulazom u osnovnu građevinu
dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca.
Oblikovanje građevina
Članak
17.
Građevine gospodarske - poslovne namjene
oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i
slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a unificirati primijenjene materijale, dimenzije i
tipove otvora.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje
se.
Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.
Uređenje građevnih čestica
Članak
18.
Građevne čestice uređuju se kao platoi.
Orijentacijske nivelacijske kote platoa određene su u kartografskom prikazu br
4. »NAČIN I UVJETI GRADNJE«.
Nivelacijske kote platoa mogu se
prilagođavati - mijenjati obzirom na planirano uređenje građevne čestice i
priključak na javnu prometnu površinu.
Potporni zidovi izvode se maksimalne visine
jedne kaskade do 3,0 m. Veće visinske razlike savladavati oblikovanjem terena
pokosima i ozelenjivanjem tih površina unutar građevne čestice ili izvedbom
platoa u više razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom
od kamena, metala ili prefabriciranih betonskih elemenata, visine do 2 m.
Ograda se može postaviti rubom građevne čestice ili rubom uređenog platoa.
Ograde prema regulacijskom pravcu - javnoj
prometnoj površini mogu se izvoditi kao puna ograda do visine 1,0 m, a do
ukupne visine od 2 m kao transparentna ograda ili zelena živica.
Članak
19.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
U sklopu svake građevne čestice mora se
osigurati najmanji broj parkirnih-garažnih mjesta prema članku 32. ovih
Odredbi. Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili
nadstrešnicama od laganih materijala. Nadstrešnice parkirališta se ne uključuju
u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. Na 4
parkirna mjesta obvezno je predvidjeti sadnju 1 stabla.
Članak
20.
Najmanje 20% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina. Zelene površine treba biti zasađene autohtonim
biljnim vrstama i to pretežno uz granice parcela. Na parkiralištima je
predviđena sadnja stabala radi osiguranja sjene.
Priključenje građevne čestice na javnu -
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
21.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu - prilaznu cestu, minimalne širine
8 m.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu. Odvodnja otpadnih voda (sanitarnih,
tehnoloških i oborinskih) rješava se na odgovarajući način u sklopu pojedine
građevne čestice.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »NAČIN I
UVJETI GRADNJE«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i
platoa. Točan broj i pozicija priključaka određuje se u postupku formiranja
građevnih čestica.
Nagib pristupa ne smije prelazi 10%.
Dopušteno je urediti i više kolnih priključaka - prema broju građevnih čestica.
Posredna provedba Plana
Članak
22.
Posredna provedba plana provodi se na dijelu
prostora u obuhvatu plana na temelju Odredbi za provođenje važećeg detaljnog
plana uređenja dijela radne zone R-6 (SN PGŽ broj 02/05).
Rekonstrukcija postojeće izgradnje
Članak
23.
Unutar platoa K1/K2 postojeće građevine mogu
se rekonstruirati u postojećim gabaritima ili zamijeniti novom izgradnjom.
Izgradnja novih građevina izvodi se prema
Odredbama za provođenje za novu izgradnju (članak 11. do članka 21) ovog Plana.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
24.
Ovim Planom nisu određene površine za
društvene djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
25.
Ovim Planom nisu određene površine za za
gradnju stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
5.1.1. ULIČNA MREŽA
Članak
26.
Prostor u obuhvatu plana potrebno je opremiti
novom pristupnom ulicom (OU) vezanom na postojeću prometnu mrežu odgovarajućih
karakteristika za planiranu namjenu prostora.
Rekonstrukcija postojećih odnosno izgradnja
novih prometnica predviđa se unutar površina prometnica danih u grafičkom
dijelu plana na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE.
Glavna poveznica Poslovne zone Jušići sa
mrežom županijskih i državnih cesta je postojeća lokalna cesta Jurdani -
Rukavac koja prolazi kroz samu zonu, ima plansku oznaku GMU1 i u funkciji je
glavne mjesne ulice za navedenu zonu.
Sjeverozapadnom granicom poslovne zone
prolazi lokalna cesta Jušići - Zvoneće (L11) sa koje se ostvaruje prilaz na dio
izgrađenog područja zone - pogon tvrtke Javor d.d. u stečaju.
Tehnički elementi postojećih cesta ne
zadovoljavaju buduću namjenu prostora i potrebno ih je rekonstruirati u
horizontalnom gabaritu.
Članak
27.
Imajući u vidu nepovoljnu terensku
konfiguraciju prostora u kojem je smještena PZ Jušići sa velikim visinskim
razlikama između pojedinih dijelova zona (10 i više metara) prometna opskrba
zone planirana je na sljedeći način:
- za prilaz neizgrađenom dijelu zone odnosno
opskrbu budućih platoa SZ od ceste Jurdani - Rukavac planirana je ostala ulica
(OU),
- ulica (OU) je slijepa dvosmjerna prometnica
sa okretištem na kraju čiji gabariti omogućavaju okretanje vatrogasnih i
teretnih vozila, a vezana je na cestu Jurdani - Rukavac (GMU 1 - L8),
- prilaz jednom dijelu izgrađenog područja
radne zone - pogon tvrtke »Javor« d.d. u stečaju ostvaruje se sa postojeće
lokalne Jušići - Zvoneće (L11),
- prilaz izgrađenom dijelu zone JI od ceste
Jurdani - Rukavac (GMU1 - L8) ostvaruje se prema rješenju iz DPU RZ R-6.
Članak
28.
Prometnice u zoni trebaju svojim tehničkim
elementima udovoljavaju očekivanom teškom teretnom prometu te osigurati
odgovarajuće spojeve građevnih čestica na prometnu mrežu.
Članak
29.
Kolni priključci na javnu prometnu mrežu
ostvaruju se neposrednim povezivanjem pojedinih planiranih platoa, odnosno
građevnih čestica, na planiranu ulicu (OU).
Kolnička konstrukcija svih prometnica treba
biti dimenzionirana za teški teretni promet. Prometne površine i objekte
potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom
urbanom opremom.
Unutar površine planirane ulice (OU)
smještena je komunalna infrastruktura i infrastruktura za elektroničke
komunikacije. Potrebno je da projekt prometnice unutar zone zahvata sadrži i
projekte izgradnje komunalne infrastrukture. Prilikom izrade projektne
dokumentacije za ceste, potrebno je za priključke na postojeće lokalne ceste
ishoditi suglasnost nadležne uprave za ceste.
Prometno rješenje poslovne zone, situacijski
i visinski elementi trasa, površina ceste i ostali tehnički elementi planirane
prometne mreže prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1 PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - PROMET I TELEKOMUNIKACIJE u mj. 1.2000.
Tehnički elementi planiranih prometnica
Članak
30.
Ostala ulica OU
U obuhvatu plana definira se pristupna ulica
u funkciji kolnog i pješačkog pristupa građevnim česticama poslovne namjene:
- ulica je planirana za dvosmjerni promet, s
proširenjem u zavoju za teretna vozila i sa okretištem na kraju minimalnog
radijusa Rmin = 12,50 m,
- najmanja širina kolnika je 2 x 3,00 m i
jednostrani pločnik širine 1.5 m, - ukupni profil ceste najmanje širine 8,0 m,
- na ulici je predviđena kolnička
konstrukcija sa završnim slojem od asfalta. Kolnička konstrukcija treba biti
dimenzionirana za teški teretni promet,
- na mjestima priključaka građevnih čestica
predviđa se polaganje polegnutog rubnjaka,
- sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima,
- ulica se mora projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Pješački promet
Članak
31.
Planirani pješački promet je manjeg
intenziteta i primarno u funkciji povezivanja pojedinih sadržaja u zoni. Pješački
promet organizira se pješačkim nogostupom uz planiranu ulicu. Nogostup
nadvisuje kolnik za 15 cm.
Pješačke putove i prijelaze preko prometnica
(rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi
stvaranje arhitektonskih barijera za kretanje osoba sa invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti.
Parkiranje
Članak
32.
U sklopu svake građevne čestice potrebno je
osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta za vozila zaposlenika,
korisnika i posjetitelja i za gospodarska vozila. Parkirališta za zaposlene i
posjetioce se mogu urediti izvan ograđenog dijela građevne čestice.
Potreban broj parkirnih/garažnih mjesta
ovisno o vrsti i namjeni prostor mora se osigurati u sklopu svake građevne
čestice:
- poslovne djelatnosti:1 PM / po korisniku u
poslovanju,
1 PM na 2 zaposlena,
- trgovačka i uslužna djelatnost: 1 PM na 20
m2 građevinske bruto površine,
- veletrgovina 1 PM na 60 m2 građevinske bruto površine,
- servisi i uslužne djelatnosti namijenjene
širem krugu korisnika: 1 PM na 50 m2 građevinske bruto površine,
- za druge djelatnosti prema potrebama
tehnološkog procesa.
Za svako gospodarsko vozilo uključeno u
tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto.
U postupku za ishođenje lokacijske dozvole
potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je
potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
Članak
33.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«, broj 151/05 i
61/07).
Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa
koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse,
a u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«,
broj 35/94, 55/ 94 i 142/03).
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
34.
Kapacitet postojećih komunikacijskih vodova
nedostatan je za zadovoljenje novih potreba koje će nastati izgradnjom i
razvojem zone.
Unutar obuhvata Plana predviđa se potreba za
oko 60 novih komunikacijskih priključaka.
Elektronička komunikacijska infrastruktura i
komunikacijska mreža unutar obuhvata Plana gradit će se kao kabelska
kanalizacija, duž svih prometnica, s cijevima kabelske kanalizacije i kabelskim
zdencima. Cijevi kabelske kanalizacije polagati od postojećih kabelskih zdenaca
do kabelskih zdenaca ugrađenih neposredno uz svaku planiranu građevinsku
česticu koristeći pri tom koridor novoplaniranih cesta i putova.
Kapacitet kabelske kanalizacije i točan
položaj kabelskih zdenaca odredit će se idejnim i izvedbenim projektima. U
sklopu izrade projektne dokumentacije novih dionica ostalih ulica i cesta
potrebno je izraditi i izvedbene projekte kabelske kanalizacije. Trasa je, u
pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu.
Ovakav način izgradnje komunikacijske mreže
omogućit će vrlo jednostavno povećanje kapaciteta mreže, kao i uvođenje
optičkog sustava prijenosa u korisničku domenu, što je osobito važno za
poslovne korisnike.
Članak
35.
Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama
investitor, prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pretplatničke komunikacijske vodove i mora u svoj objekt
ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta. Kućna
komunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru
smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu komunikacijske
instalacije. Komunikacijska instalacija mora biti izvedena instalacijskim
kabelima kategorije min 5E. Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca
na pločniku javne prometnice treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog
promjera o 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu
komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač
građevine.
Pri projektiranju i izgradnji dijelova
komunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani
za ugradnju u javnu komunikacijsku mrežu, a radove treba izvoditi sukladno
uputama za pojedinu vrstu radova.
Pri paralelnom vođenju i križanju
elektroničke komunikacijske infrastrukture sa ostalim infrastrukturnim
objektima treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i
vertikalne udaljenosti.
Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET I POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
prikazana je postojeća i planirana trasa elektroničke komunikacijske
infrastrukture.
Članak
36.
Područje Općine Matulji je u cijelosti
pokriveno signalom pokretnih komunikacija pa tako i područje poslovne zone
Jušići. Mreža baznih postaja digitalnih pokretnih komunikacija, sa pripadajućim
antenama, radi po svjetlosnom prijenosnom mediju. U području obuhvata Plana
nema izgrađenih antenskih sustava.
Ukoliko se ukaže potreba za izgradnjom
samostojećih antenskih stupova, prije svega za bežične pristupne sustave, iste
treba smjestiti uz rub poslovne zone.
Članak
37.
Dopušta se gradnja osnovnih postaja (OP)
pokretnih komunikacija tipa A, B1, B2, C1 i C2 na način da je tipizacije kako
slijedi:
- Tip A: antenski prihvat koji ne prelazi
visinu objekta na koji se postavlja,
- Tip B1: krovni antenski prihvat - visine
2-5 m od najviše točke objekta,
- Tip B2: krovni antenski prihvat - visine
5-20 m od najviše točke objekta,
- Tip C1: samostojeći antenski stup - visine
do 25 m od tla,
- Tip C2: samostojeći antenski stup - visine
preko 25 m od tla.
Samostojeći antenski stup mora biti takvih
karakteristika da omogućava smještaj antenskog sustava više operatera,
antenskog sustava interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.
Za izgradnju samostojećih antenskih stupova
koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od strane Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi,
dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se
planirati, projektirati te graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih
stupova.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak
38.
Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima i
kartografskim prikazima br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, VODOOPSKRBA I ODVODNJA I 2.3. PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROENERGETIKA.
Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja
pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima. Kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je
zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz
zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima
i zaštitnim
cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.
Trase mreža treba gdje god je moguće voditi
javnim površinama. U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i
uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne
narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih čestica
poslovne namjene.
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1.1. Vodoopskrba
Članak
39.
Vodoopskrba poslovne zone se osigurava iz
vodoopskrbnog sustava općine Matulji odnosno iz Vodospreme Mučići koja se
nalazi na koti +373.0 m.
Članak
40.
Unutar lokalne ceste Jurdani - Rukavac (L8 -
GMU1 ) položen je vodoopskrbni cjevovod promjera 110 mm iz kojeg se opskrbljuju
postojeći sadržaji u zoni, a iz kojeg će se obavljati i vodoopskrba
neizgrađenog dijela zone.
Planirana izgradnja i uređenje prostora u
obuhvatu ovog Plana zahtjeva izgradnju opskrbnih cjevovoda unutar planiranih
prometnica s reducir stanicom za smanjenje pritiska na optimalnih 4-5 bara.
Članak
41.
Izgradnjom predviđenih sadržaja poslovne zone
treba osigurati redovitu vodoopskrbu budućih potrošača kao i odgovarajuću
količinu vode za slijedeće potrebe:
. sanitarne potrebe zaposlenika i posjetitelja,
. za potrebe tehnoloških procesa,
. za održavanje zelenih površina,
. za protupožarnu zaštitu.
Članak
42.
Trase vodovodne i protupožarne mreže vode se
planiranim prometnicama u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama.
Vodoopskrbna mreža će biti izgrađena od
cjevovoda promjera profila DN100 i odgovarajućih fazona odnosno armature,
opskrbljena protupožarnim nadzemnim hidrantima 1 80 mm na međusobnom razmaku
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara postavljenim izvan
trupa ceste (kolnika i pločnika).
Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode
u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog)
pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.
Unutrašnji interni razvod vodovodne mreže za
pojedine potrošače u zoni - po česticama, riješiti će se zasebnim projektima u
kojima će se dati točni podaci o potrebnim količinama vode.
Članak
43.
Priključci planiranih građevina s vodomjerom
za obračunavanje utroška vode izvode se na javnoj površini ili površini s
javnim pristupom. Točna lokacija priključka odrediti će se prilikom izrade
projektne dokumentacije samih građevina.
5.3.1.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
44.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu
voda, Zakona o komunalnom gospodarstvu i drugih pravnih propisa te usvojenom
koncepcijom rješavanja odvodnje otpadnih voda na prostoru Općine Matulji.
Članak
45.
Poslovna zona Jušići nalazi se dijelom izvan
zona sanitarne zaštite a dijelom u zoni djelomičnog ograničenja sanitarne
zaštite izvora vode za piće.
U području obuhvata plana mogu se izvoditi
zahvati sukladno odredbama Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora za piće na
riječkom području, pri čemu se mjere zaštite provode prema članku 36. navedene
Odluke.
Članak
46.
Planom je predviđen razdjelni sustav
odvodnje, što znači da će se odvojeno prikupljati, odvoditi i tretirati
komunalne otpadne vode (sanitarne i tehnološke), a posebno za oborinske s
prometnica, parkirališta i radnih platoa unutar planirane zone.
Prilikom detaljnijeg projektiranja
kanalizacijske mreže dopuštaju se djelomična prelaganja i pomicanja trasa
planiranih cjevovoda uz uvjet da se na naruši funkcionalna cjelina pojedinog
sustava.
Sukladno rješenju iz ovog plana, dopušta se
fazno izvođenje razdjelnog sustava odvodnje za sanitarne otpadne vode i za
oborinske vode prema dinamici izgradnje zone
Komunalne otpadne vode (sanitarne i
tehnološke).
Članak
47.
Komunalne otpadne vode iz područja obuhvata
Plana se odvode u sustav odvodnje komunalnih otpadnih voda radne zone R-1, koja
se nalazi u blizini područja obuhvaćenog UPU 9 radne zone Jušići.
Prije priključenja pojedinačnih korisnika na
mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke otpadne vode internim
tretmanom svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.
Do izgradnje sustava javne odvodnje
zbrinjavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda moguće je i izgradnjom
uređaja za biološko ili drugo odgovarajuće pročišćavanje, u sklopu svake
građevne čestice (platoa) zasebno.
Pročišćene otpadne vode se, nakon tretmana,
upuštaju u tlo putem upojnih građevina.
Uređaji se dimenzioniraju u skladu s
detaljnim programom gradnje i uređenja pojedine građevne čestice, uvažavajući
planirane kapacitete, broj zaposlenih, posjetitelja i značajke tehnološkog
procesa.
Izgradnja tih uređaja kao i njihovo
održavanje je obveza vlasnika (korisnika) pojedinih platoa - građevnih čestica.
Članak
48.
Rješenjem odvodnje oborinskih otpadnih voda u
sklopu platoa - građevne čestice treba spriječiti prelijevanje na javne
površine ili susjedne građevne čestice.
Oborinske vode
Članak
49.
Tretman i ispuštanje oborinskih voda u tlo
ovisi o vrsti onečišćenja (krško tlo, s velikom propusnošću). Ovim Planom,
prema vrsti oneščićenja razlikujemo tri vrste oborinskih voda:
a) Krovne oborinske vode upuštaju se u tlo na
vlastitoj građevinskoj čestici putem upojnih bunara bez prethodnog tretmana.
b) Oborinske vode sa parkirališta, odnosno
manipulativnih površina radnih platoa pojedinih građevnih čestica treba prije
upuštanja u tlo pročistiti na separatoru ulja. Njihova izgradnja je obveza
svakog vlasnika građevne čestice (platoa). Oborinske vode sa manjih parkirnih i
manipulativnih površina (veličine do 15 PM) mogu se neposredno upuštati u
okolni teren.
c) Vode sa javnih prometnih površina
sakupljaju se zasebnom mrežom kanala i prema padovima ceste odvode do
separatora i upojnih bunara u sklopu površine ceste.
Planom nije predviđena izgradnja zajedničkog
sustava prikupljanja i obrade oborinskih voda, već se iste rješavaju ovisno o
površini na kojoj nastaju.
Trasa kolektora unutar zone položena je prema
konfiguraciji terena i uzdužnim profilima prometnica. Minimalni profil cijevi
za odvodnju oborinskih otpadnih voda utvrdit će se hidrauličkim proračunom, ali
ne bi trebao biti manji od 1 300 mm.
5.3.2. ENERGETIKA
5.3.2.1. Elektroopskrba
Članak
50.
Postojeće trafostanice 20/0,4 kV JAVOR
GALVANIZACIJA (u vlasništvu kupca) i trafostanica 20/0,4 kV JAVOR ne
zadovoljavaju tipom, lokacijom i izvedbom, pa je za napajanje planiranih
sadržaja unutar obuhvata ovog plana potrebno izgraditi nove trafostanice.
Članak
51.
Unutar obuhvata plana planirana je izgradnja
trafostanice oznake TS-1 koja će se izgraditi u zoni K3 i trafostanica oznake
TS-2 koja će se izgraditi u zoni K1/K2. Konačne lokacije trafostanica odredit
će se nakon definiranja stvarnih potreba potrošača. U grafičkom dijelu plana
ucrtane su samo načelne lokacije.
Ako trasa 20 kV kabela između trafostanice
oznake TS- 1 i TS-2 mora biti izvedena,visinska razlika između ceste i platoa
K1/K2 savladavati će se energetskim kanalom (»dimnjak). Isto vrijedi za
niskonaponske kabele ukoliko će se parcela oznake K3 napajati iz trafostanice
oznake TS-2.
Članak
52.
Trafostanice će se izgraditi kao samostojeće
ili ugradbene u građevini.
Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao
samostojeća u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na
način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od
kolnika.
Za one nove kupce električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice
20/0,4 kV iz ovog plana ili će imati vlastitu trafostanicu treba osigurati
lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao
ugradbenu u građevini) unutar zahvata u prostoru.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se
isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom
dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu
dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikrolokacija
trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu
prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim
projektima. Niskonaponska mreža izvoditi će se kao podzemna.
Članak
53.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar
zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.
Javna rasvjeta razvijat će se kao samostalna
na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima. Trase buduće javne
rasvjete potrebno je što je moguće više izvoditi u zajedničkim kanalima s
distributivnom mrežom 20 kV i 0,4 naponskog nivoa.
5.3.2.2. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
Članak
54.
U poslovnoj zoni se planira se mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
Predviđa se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Uređenje zaštitnih zelenih površina
Članak
55.
Zaštitne zelene površine (Z) planirane su uz
i oko okretišta ostale ulice (OU) i u funkciji oblikovanja pokosa između platoa
većih visinskih razlika (između platoa K1/ K2 i K3/K1 i K12).
Zaštitne zelene površine (Z) određene su u
kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA br. 3.2 UVJETI
KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-OBLICI KORIŠTENJA i br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Članak
56.
Pri uređenju zaštitnih zelenih površina,
treba primarno koristiti autohtone vrste pogodne za lokalnu klimu i tlo, što će
smanjiti troškove održavanja.
Po završetku izgradnje cesta i poslovnih
građevina s platoima na kojima su prometne i manipulativne površine i
parkirališta potrebno je slobodne površine hortikulturno urediti.
U sklopu te površine uređuju se i objekti
odvodnje oborinskih otpadnih voda, a mogu se voditi i podzemni infrastrukturni
vodovi.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
57.
U samom obuhvatu plana, kao i u njegovom
neposrednom okruženju, nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih i
ambijentalnih vrijednosti i cjelina.
Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg
prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih
akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim
smjernicama i odredbama.
Članak
58.
U rubnim dijelovima zone, kao i kontaktnim
površinama izvan obuhvata plana, potrebno je rekultivirati prirodni izgled
terena saniranjem nasipa i iskopa, oblikovanjem
pokosa,
obnovom zemljanog sloja, zatravnjenijem i ozelenjivanjem pretežito autohtonim
biljnim vrstama.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
59.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i
podzakonskih propisa donesenih temeljem Zakona te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije i Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Članak
60.
Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima uređenim u sklopu
pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni,
građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume,
otpadna ulja i drugo), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač
otpada u sklopu svog prostora.
Proizvođač tehnološkog otpada može
privremeno, na propisani način, skladištiti otpad unutar svog poslovnog
prostora. Prostor za skladištenje mora biti obilježen, osiguran od utjecaja
atmosferilija i bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti
odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti
rasipanje i prolijevanje otpada te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
61.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju
mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad
koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane
granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
62.
Opasni otpad iz tehnološkog procesa mora se
odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno
skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane
ovlaštenih pravnih osoba.
Članak
63.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom potrebno je voditi propisanu evidenciju i redovito dostavljati podatke
o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu nadležnom tijelu.
Članak
64.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno
odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba, i prije privođenja
prostora planiranoj namjeni, sanirati i spriječiti daljnje nenadzirano
odlaganje otpada.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
65.
Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04,
60/08), Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09), Zakonu o vodama (NN broj 153/09),
Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08) i drugim zakonima i
provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.
Članak
66.
Općina Matulji, Programom zaštite okoliša,
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene
na unapređenje stanja okoliša.
Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
Članak
67.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može
štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, nije u skladu s
propisanim mjerama zaštite okoliša, odnosno nije u skladu s ograničenjima
zahvata određenih člankom 262. Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Zahvati koji su dopušteni ne smiju ispuštati
u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija utvrđenih
posebnim propisima.
Nepovoljni utjecaj na okoliš planiranih
djelatnosti u obuhvatu Plana potrebno je svesti na najmanju moguću razinu.
Zahvati koji pojedinačno mogu imati
značajnije emisije u okoliš, moraju koristiti isključivo najbolju raspoloživu
tehniku (BAT).
Zaštita tla
Članak
68.
Osnovne mjere zaštite tla osiguravaju se
građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem
stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih građevina.
Članak
69.
Prostor je prema geotehničkim
karakteristikama u I. geotehničkoj kategoriji - zoni krša). Krš čine karbonatne
sedimentne stijene, vapnenci, dolomiti i breče, stijene koje pripadaju
inženjersko geološkoj skupini čvrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena.
Članak
70.
Teren je u cjelini stabilan u prirodnim
uvjetima. Zbog dobre upojnosti erozija nije izražena. Padaline uglavnom odmah
penetriraju u teren. Površinskih vodnih pojava nema.
Karbonatni kompleks je geotehnički
najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata jer ima relativno dobru
nosivost i malu deformabilnost.
Prostor nema posebnih vrijednosti kao šumsko
ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.
Članak
71.
Unutar poslovne zone Jušići nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
72.
Za prostor poslovne zone Jušići definira se
obveza - cilj očuvanja prve kategorije kakvoće zraka, koja je karakteristična
za cjelokupni prostor Općine Matulji.
Realizacija cilja primarno će se postići uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje onečišćenja zraka, u vrijednostima
određenim za područje I. kategorije kakvoće zraka.
Ovim Planom se ne planiraju značajniji izvori
onečišćavanja zraka, to jest tehnološki procesi s emisijama onečišćujućih
tvari. U ovoj zoni nije dozvoljena djelatnost koja bi mogla uzrokovati zamjetna
povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak.
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi
mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.
Članak
73.
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08).
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te
svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik,
- redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
Poticati korištenje čistih energenata:
ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda
Članak
74.
Poslovna zona Jušići nalazi se na području za
koje nije izrađen Plan upravljanja vodnim područjem.
Unutar obuhvata plana nema površinskih
vodotoka.
Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o
vodama (NN 153/09), Odluci o o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na
riječkom području (»Službene novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01,
15/09, 28/10), Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području
gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općine Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i
Matulji (SN PGŽ broj 15/98) i drugim dokumentima iz područja vodnog
gospodarstva.
Članak
75.
Sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora
vode za piće na riječkom području, područje poslovne zone Jušići nalazi se
dijelom izvan zone sanitarne zaštite, a dijelom u zoni djelomičnog ograničenja.
Svi zahvati u prostoru mogu se obavljati ako nisu u suprotnosti s odredbama
važeće Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području a
mjere zaštite provode se sukladno članku 36. navedene Odluke, kojim je
određeno:
»Na području zone djelomičnog ograničenja
mjere zaštite provode se na sljedeći način:
1. Izgraditi sustav javne nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno - potrošnih i tehnoloških otpadnih voda sa
odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili
drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične
pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu
kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući
postupak pročišćavanja sa upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u
podzemlje.
2. Oborinske vode sa autocesta, većih
parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju
se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i upustiti
u podzemlje putem upojnih bunara, za manje parkirne, radne i manipulativne
površine, zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda
direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.«
Članak
76.
Svi korisnici prostora dužni su osigurati
propisani način odvodnje otpadnih voda, brinuti se o zaštiti i održavanju
vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar svoje čestice, te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
Otpadne vode od pranja automobila, drugih
vozila, strojeva i sl, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionica i drugo,
trebaju se pročistiti preko taložnica za krute tvari i odjeljivača za ulja, i
tekuća goriva prije upuštanja u prijemnik.
Svi korisnici prostora moraju osigurati da
kakvoća otpadnih voda, odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u prijemnik, trebaju
biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima otpadnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Zaštita od buke
Članak
77.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smiju se
prekoračiti najviše dopuštene razine buke.
Za područje obuhvata plana određuje se
najviša dopuštena razine buke prema propisanim vrijednostima za industrijska,
skladišna i servisna postrojenja i ne smije na granici pojedine građevne
čestice prelaziti 80 dB(A).
Na vanjskoj granici zone prema stambenim
zonama odnosno građevinskom području naselja buka ne smije prelaziti 55 dB(A)
za dan i 45 dB(A) za noć.
Članak
78.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport,
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke,
- uređenjem planiranih javnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.
Mjere zaštite od požara
Članak
79.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Matulji, te mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama
Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100, ili neku drugu općepriznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevine, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevine, vatrootpornosti građevine i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Kada se izvode slobodnostojeće niske
građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više
građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak građevina ne može biti manji
od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići
minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačane mjere zaštite od požara.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03).
Prilikom projektiranja i gradnje garaža
primijeniti austrijske smjernice TVRB N 106.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
Temeljem članka 15.a Zakona o zaštiti od
požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite
od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
POSEBNE MJERE ZAŠTITE
Članak
80.
Posebne mjere zaštite i spašavanja od
prirodnih i drugih nesreća sukladno »Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora« za prostor u obuhvatu Plana uključuju:
- mjere zaštite od potresa i
- mjere zaštite od požara.
Temeljem zakonske regulative, na području
Općine Matulji nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu
građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i posebni
uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi
Članak
81.
Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i
drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se
utvrđuje Planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Matulji, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti.
U obuhvatu plana se ne planiraju građevine
javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće na
prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji se mogu izgraditi u zoni.
Unutar planirane poslovne zone nije dopuštena organizacija gospodarske
djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš, odnosno koja može uzrokovati tehničko tehnološke nesreće
većih razmjera. U tehnološkom procesu će se koristiti samo čiste energente za
vlastite potrebe pojedinog poslovnog sadržaja.
Planiranje posebnih mjera zaštite ljudi i
materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja su:
- međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 +
5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak
može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
- da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje od elementarnih nepogoda,
- da u slučaju ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim građevinama,
- do svih građevnih čestica i građevina
omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,
- na prostoru zone su na propisanim
udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,
- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu
protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to
potrebnu opremu,
- na građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu,
- sve planirane prometnice na području
obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi,
- sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje
čine sirene i interni sustav razglasa,
- prostor za prikupljanje evakuiranih osoba
(A) određuje se uz postojeću lokalnu cestu Jušići -Zvoneće (L11),
- deponij materijala (B) uslijed urušavanja
građevina (privremeni) se određuje uz ulicu OU.
Zaštita od potresa
Članak
82.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, zakonima i
propisima. Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije,
protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama.
Maksimalni očekivani intenzitet potresa za
povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7o - 8o
MSK-64 ljestvice.
Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih
istražnih radova te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u
seizmičkim područjima.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN
broj 151/05, 61/07 i 76/ 07).
Zaštita od požara
Članak
83.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 92/10). Mjere zaštite od požara
temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara Općine
Matulji:
1. Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričke metode TRVB100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
2. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Matulji.
3. Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN broj 108/95 i
56/10) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
4. Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN broj 35/94,
55/94 i 142/03).
5. Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 8/06).
6. Radi sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je
voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja
kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim
uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova
međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno min.
6,0 m. Udaljenost objekta od ruba javne prometne površine mora biti jednaka
polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
7. Temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti
od požara (NN broj 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za
složenije građevine (građevine skupine 2).
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
84.
Neposredna provedba Plana, gradnja i uređenje
površina u poslovnoj zoni, provodi se sukladno ovim Odredbama i kartografskom
dijelu Plana.
Posredna provedba Plana provodi se za dio
poslovne zone prema Odredbama za provođenje važećeg DPU dijela radne zone R-6
(SN PGŽ br. 2/05) koji je sastavni dio UPU 9 PZ JUŠIĆI (K3).
Članak
85.
Graditi se može samo na uređenom građevinskom
zemljištu.
Građevna čestica mora imati osiguran
neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - cestu,
propisani broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na zatvoreni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i
priključak na elektroenergetski sustav.
Članak
86.
Lokacijska dozvola za gradnju građevina se ne
može utvrditi ako nije izgrađena cesta na koju je osiguran priključak građevne
čestice na javnu prometnu površinu i pripadajuća mreža komunalne infrastrukture
koja se planira u trupu ceste. Iznimno se dozvola može izdati ako je prije
izdana lokacijska i građevna dozvola za cestu te ako je trasa ceste iskolčena
na terenu.
Za uređenje i pripremu pojedinog platoa -
građevne čestice, odnosno oblikovanje terena, izvedbu pokosa i potpornih zidova
i uređenje kolnog priključka može se izdati zasebna lokacijska dozvola, prije
privođenja prostora planiranoj gospodarskoj namjeni i prije opremanja potrebnom
komunalnom infrastrukturom.
Članak
87.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
88.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
10.1 OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA NIŽEG
REDA
Članak
89.
Za područje obuhvata plana ne određuje se
obveza izrade detaljnih planova uređenja.
10.2 VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA
Članak
90.
Prema članku 303 Prostornog plana uređenja
Općine Matulji (SN PGŽ broj 36/08), DPU dijela radne zone R- 6 (SN PGŽ broj
2/05) ostaje na snazi i dio je UPU 9 PZ JUŠIĆI (K3).
11. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
91.
Plan je izrađen u četiri (4) izvornika
ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika
Općinskog vijeća Općine Matulji.
Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Opatija
- Pismohrani Općine Matulji.
Članak
92.
Tekstualni i grafički dijelovi i obvezni
prilozi iz članka 2. ove Odluke, sastavni su dijelovi Plana, ali nisu predmet
objave.
Članak
93.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/10-01/30
Ur. broj: 2156-04-11-78
Matulji, 13. prosinca 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Željko Grbac, oec., v.r.
