51.
Na temelju članka 29. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 30/94,
72/94 i 107/03), članka 2. Odluke o proglašenju »Kamačnika« kod Vrbovskog
zaštićenim krajolikom (»Službene novine« broj 23/02) i članka 43. Poslovnika
Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj
27/01) Županijsko poglavarstvo je na 53. sjednici održanoj 31. srpnja 2003.
godine donijelo
MJERE ZAŠTITE
za zaštićeni krajolik »Kamačnik« kod Vrbovskog
I. Opće odredbe
Članak 1.
Cilj zaštite zaštićenog krajolika »Kamačnik« (u daljnjem tekstu zaštićeni
krajolik) je očuvanje osnovnih vrijednosti zbog kojih je proglašena zaštita i
to prvenstveno:
. ljepote krajolika;
. prirodnosti i geomorfološke posebnosti krškog izvora i kanjona Kamačnika;
. očuvanosti kakvoće vode izvorišta i vodotoka Kamačnika;
. očuvanosti živoga svijeta, rijetkih i zaštićenih vrsta te osobito
slatkovodne faune izvora i vodotoka (autohtone ribe i beskralježnjaci);
. očuvanosti šumske vegetacije.
Radi očuvanja vrijednosti zaštićenog krajolika iz stavka 1. ovog članka
donose se mjere zaštite.
Članak 2.
Upravljanje zaštićenim krajolikom i provođenje mjera zaštite provodi
Poglavarstvo Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: upravljač) do početka rada
javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području
Primorsko- goranske županije.
Članak 3.
Zaštićeni krajolik može se ustupiti na korištenje drugoj pravnoj osobi -
korisniku, uz suglasnost Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije s
kojom će upravljač sklopiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama oko
korištenja zaštićenog krajolika. Korisnik se obvezuje na provođenje mjera
zaštite zaštićenog krajolika na način propisan ovim mjerama zaštite.
II. Unutarnji red
Članak 4.
Na ulazu u zaštićeni krajolik, na vidljivom mjestu, treba postaviti tablicu
s osnovnim podacima o zaštićenom krajoliku, statusu zaštite i godini
proglašenja zaštite.
Članak 5.
U zaštićenom krajoliku zadržavaju se postojeće građevine u pravilu u
njihovoj dosadašnjoj funkciji.
Dopuštene su funkcionalne preinake postojećih građevina na način koji je u
skladu s namjenom prostora i stupnjem njegove zaštite i kojima se neće narušiti
temeljne vrijednosti zbog kojih je proglašena zaštita.
Članak 6.
Dozvoljena je revitalizacija ruševine pilane u početnom dijelu kanjona
Kamačnika pod uvjetima koje propiše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: nadležno Ministarstvo).
Članak 7.
Radovi na sanaciji ponornih zona u koritu potoka Kamačnika trebaju se
izvoditi tako da ne narušavaju prirodne vrijednosti zaštićenog krajolika, a
dozvoljeni su uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.
Članak 8.
Na području zaštićenog krajolika dozvoljeno je održavanje, uređivanje i
rekonstrukcija pješačkih staza, mostića, prolaza i galerija u svrhu
posjećivanja zaštićenog krajolika.
Članak 9.
Na području zaštićenog krajolika, osim u neposrednoj okolici izvora
Kamačnika, dozvoljeno je postavljanje putokaza, edukativnih tablica i uređenje
poučnih staza. Ovi objekti ne smiju biti upadljivi i ne smiju nagrđivati
prirodnu ljepotu krajolika. Za njihovo postavljanje potrebno je ishoditi uvjete
zaštite prirode od nadležnog ministarstva.
Članak 10.
U neposrednoj okolici izvora Kamačnika nije dozvoljeno unošenje novih
sadržaja, osim održavanja postojećeg pješačkog puta.
Članak 11.
Na području zaštićenog krajolika dozvoljena je sanitarna sječa i uzgojni
zahvati uz prethodno ishođene uvjete zaštite prirode od nadležnog ministarstva.
Članak 12.
Na području zaštićenog krajolika, tamo gdje to dozvoljava konfiguracija
terena i sigurnost posjetitelja, potrebno je štititi i ostaviti stanoviti broj
suhih stabala (srušenih i stojećih), kao i starih stabala s dupljama radi
očuvanja faune i mikoflore (flore gljiva) vezane uz takva staništa.
Članak 13.
Za područje zaštićenog krajolika potrebno je izraditi Program gospodarenja
šumom posebne namjene.
Članak 14.
Zabranjeno je poribljavanje neautohtonim populacijama riba i unošenje drugih
neautohtonih vrsta biljaka i životinja na područje zaštićenog krajolika.
Članak 15.
Na području zaštićenog krajolika zabranjeno je brati i/ili uništavati,
odnosno hvatati i/ili uznemiravati zaštićene, ugrožene, rijetke ili za područje
zaštićenog krajolika značajne biljne i životinjske vrste i gljive.
Pod zaštićenim, ugroženim i rijetkim vrstama podrazumijevaju se vrste
zaštićene u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 30/94,
72/94 i 107/03) te vrste
navedene u Crvenim popisima i knjigama Republike Hrvatske,
npr: tisa (Taxus baccata), lovorasti likovac (Daphne laureola), širokolisna
veprina (Ruscus hypoglossum), sve vrste vodozemaca (Amphibia) i gmazova
(Reptilia) te zaštićene ptice (Aves) kao i druge zaštićene biljne i životinjske
vrste i gljive.
Članak 16.
Za područje zaštićenog krajolika potrebno je obaviti inventarizaciju flore,
mikoflore (flore gljiva) i faune i na temelju nje izraditi Program zaštite
flore, Program zaštite mikoflore te Program zaštite faune.
Dok se ne obavi inventarizacija živoga svijeta, na temelju dosadašnjih
spoznaja, za područje zaštićenog krajolika kao značajne biljne i životinjske
vrste te gljive mogu se osim zaštićenih vrsta i vrsta na crvenim popisima
smatrati osobito: sve vrste papratnjača (Filicatae), šaševi (Carex sp. div.),
trava beskoljenka (Molinia sp.), crnjuša (Erica carnea), vrste roda sirištara
(Gentiana i Gentianella), vrste gljiva koje rastu na drvenastoj podlozi kao i
sve slatkovodne životinje (osim riba dozvoljenih za sportski ribolov).
Članak 17.
Na području zaštićenog krajolika zabranjeno je odlaganje otpada. Posjetitelji
su dužni eventualno nastali otpad iznijeti do posuda na ulazu u zaštićeni
krajolik i tamo ga odbaciti.
Članak 18.
Prilikom izgradnje i korištenja autoceste Rijeka-Zagreb, dionice
Kupjak-Vrbovsko, na prijelazu preko zaštićenog krajolika obvezno je pridržavanje
mjera zaštite propisanih lokacijskom dozvolom za dionicu Kupjak-Vrbovsko,
Klasa: UP/I-350-05/95-02/65, Ur. Broj: 531-02/2-95-3, od 6.12.1995. god., koju
je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja
Republike Hrvatske.
III. Posjećivanje i istraživanje
Članak 19.
Područje zaštićenog krajolika namijenjeno je prvenstveno za potrebe
rekreacije, izletničkog turizma, znanstvenih istraživanja i edukacije.
Članak 20.
Posjećivanje zaštićenog krajolika dozvoljeno je bez ograničenja, a kretanje
zaštićenim krajolikom u kanjonskom dijelu doline predviđeno je po osiguranim
pješačkim stazama.
Članak 21.
Ukoliko se utvrdi da zbog prevelikog broja posjetitelja postoji prijetnja
narušavanja temeljnih vrijednosti zbog kojih je proglašena zaštita zaštićenog
krajolika može se ograničiti broj posjetitelja u određenom prostornom i
vremenskom odsječku.
Članak 22.
Pravilnikom o unutarnjem redu detaljnije će se propisati način posjećivanja
i korištenja zaštićenog krajolika.
Članak 23.
Znanstvena istraživanja dozvoljena su na čitavom području zaštićenog
krajolika, a za njihovo izvođenje potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog
ministarstva, odnosno javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima
prirode na području Primorsko-goranske županije. Rezultate znanstvenih
istraživanja potrebno je dostaviti nadležnom ministarstvu, odnosno javnoj
ustanovi.
IV. Nadzor
Članak 24.
Nadzor nad provođenjem ovih Mjera zaštite i nad zaštićenim krajolikom
provodi inspekcija zaštite prirode i upravljač.
V. Prijelazne i završne odredbe
Članak 25.
Izmjene i dopune Mjera zaštite donose se na način i po postupku utvrđenom za
donošenje mjera zaštite uz suglasnost nadležnog ministarstva.
Članak 26.
Mjere zaštite stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 022-04/03-03/18
Ur. broj: 2170/01-92-01-03/12
Rijeka, 31. srpnja 2003.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO
Župan
Zlatko Komadina, dipl. ing., v. r.
