3.

Temeljem članka 11 Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i članka 20. Statuta Općine Punat (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01 i 28/01), Općinsko vijeće Općine Punat, na sjednici održanoj 22. siječnja 2004. godine donosi:

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Općine Punat

I. UVOD

Obzirom na istek vremenskog perioda za koji je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Punat rađen potrebno je izraditi novi dokument Izvješća o stanju u prostoru. Ovo izvješće donosi se za period od 1999.-2003. god. kako bi se utvrdile potrebe za uređivanjem prostora i definirao način njegovog planskog korištenja kroz naredni dvogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Izvješće o stanju u prostoru Općine Punat sadrži:

. analizu važećeg programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Punat

. pokrivenost područja Općine Punat prostornim planovima

. prostorni planovi stavljeni izvan snage

. neprihvaćeni prostorni planovi

. studije i dokumenti prostornog uređenja u izradi

. popis studija i ostalih istraživanja rađenih za područje Općine Punat

. ocjena stanja u prostoru, razvojna ograničenja i potrebe Općine Punat

. opća ocjena prostorno-planske dokumentacije Općine Punat i njene učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu vrijednosti prostora i okoliša

. staje uređenosti i procesi na obalnom području i uvali

. primjena postojećih i potrebne nove mjere za oživljavanje slabo razvijenih i depopulacijskih područja

. kartografske podloge

. druge mjere važne za prostor

II. ANALIZA VAŽEĆEG PROGRAMA MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU OPĆINE PUNAT

Općinsko vijeće Općine Punat donijelo je prethodno Izvješće o stanju u prostoru Općine Punat te Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Punat na sjednici održanoj 14. prosinca 1998. Oba dokumenta praćenja stanja u prostoru objavljena su u Službenim novinama Primorsko- goranske županije br. 6, dana 26. ožujka 1999.

Program mjera mijenjan je i dopunjavan četiri puta. Općinsko vijeće prihvatilo je izmjene 23. studenoga 2000.; 3. listopada 2001.; 14. siječnja 2002. te 17. studenoga 2003.

U proteklom razdoblju nisu donijeti ili se nije pristupilo izradi slijedećim prostornim planovima i studijama:

1. UPU naselja Stara Baška

2. Regulacijski plan uređenja zone Spod križa

3. Detaljni plan uređenja obalnog pojasa (fazna izrada)

4. DPU centra naselja Punat

5. DPU za infrastrukturne sustave i uređenje javnih površina u novim i postojećim zonama iz UPU naselja Punat i Stare Baške

6. DPU zone z.č. 3313 k.o. Punat

7. DPU zone z.č. 7682, 7624/1 i 7526 sve k.o. Punat

8. DPU zone z.č. 2558/2, 2259/2, 6139/18/19, 3249/1/6 k.o. Punat

9. DPU zone 7877/1, 7877/10, 777/1/2/3 k.o. Stara Baška

10. Studija razvoja turizma općine Punat

Vezano za prikupljanje podataka i stručnih podloga za izradu planova nije se izvršilo:

1. Skeniranje i digitalizacija geodetskih i katastarskih podloga

U proteklom četverogodišnjem razdoblju donijeti su ili se pristupilo izradi slijedećim prostornim planovima i studijama:

1. Donijet je Urbanistički plan uređenje naselja Punat

2. Započeta izrada Dugoročne studije razvoja turizma u Općini Punat

3. Pristupilo se izradi Prostornog plana uređenja Općine Punat

4. DPU uređenja kupališno-rekreacijske zone »Punta de Bij« - do nivoa idejnog rješenja

5. DPU za pojedinačne građevine čija je obveza izrade uvjetovana UPU-om naselja Punat:

a. DPU turističke građevine »Ploner« na Buki (S.N. 21/ 00)

b. DPU zone za dogradnju stambene građevine na gr.č. 8850/2 8850/3 u Puntu (S.N. 9/01)

c. DPU zone za građenje stambene građevine na lokaciji Pasjak 9 u Puntu (S.N. 9/01)

d. DPU zone za građenje stambene građevine na gr.č. 4700/14902/2 na Buki (S.N. 9/01)

e. DPU rekonstrukcije građevine na k.č. 8451/13,4 i 8452/ 1 (S.N. 9/01)

f. DPU areala »Marković« - k.č. 4823/16 u Zoni 15, u Krčkoj ulici 43. u Puntu (S.N. 17/02 i 22/02)

g. DPU »Božac« u Zoni 12, uz ulicu I.G.Kovačića, u naselju Punat (S.N. 6/03)

h. DPU građevine mješovite namjene na gr.č 8439/1 i 8439/2 o. Punat (S.N. 18/02))

III. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE PUNAT PROSTORNIM PLANOVIMA

Popis postojećih i važećih planova za područje Općine Punat u razdoblju od donošenja Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, do izrade ovog izvješća:

STRATEŠKO - RAZVOJNI DOKUMENTI

1. PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (N.N. 50/99)

2. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE (N.N. 139/99)

3. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE (»Službene novine« PGŽ br. 14/00)

PROSTORNI PLANOVI - RAZVOJNI PLANOVI

1. Prostorni plan bivše Općine Krk (»Službene novine« PGŽ br. 31/78, 6/83,19/84, 35/85 42/85 i 62/86, 16/88, 4/93, 12/97)

URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA NASELJA

1. Urbanistički plan uređenja naselja Punat (Sl. novine PGŽ 27/99)

DETALJNI PLANOVI UREĐENJA

1. DPU turističke građevine »Ploner« na Buki (S.N. 21/ 00)

2. DPU zone za dogradnju stambene građevine na gr.č. 8850/2 8850/3 u Puntu (S.N. 9/01)

3. DPU zone za građenje stambene građevine na lokaciji Pasjak 9 u Puntu (S.N. 9/01)

4. DPU zone za građenje stambene građevine na gr.č. 4700/14902/2 na Buki (S.N. 9/01)

5. DPU rekonstrukcije građevine na k.č. 8451/13,4 i 8452/ 1 (S.N. 9/01)

6. DPU areala »Marković« - k.č. 4823/16 u Zoni 15, u Krčkoj ulici 43. u Puntu (S.N. 17/02 i 22/02)

7. DPU »Božac« u Zoni 12, uz ulicu I.G.Kovačića, u naselju Punat (S.N. 6/03)

8. DPU građevine mješovite namjene na gr.č 8439/1 i 8439/2 o. Punat (S.N. 18/02))

IV. PROSTORNI PLANOVI STAVLJENI IZVAN SNAGE

1. Generalni urbanistički plan naselja Stara Baška (»Sl. novine« 62/87)

2. Provedbeni urbanistički plan zona A1-A3 u Puntu (»Sl. novine« 34/83)

3. Provedbeni urbanistički plan autokampa »Škrila« u Staroj Baški (»Sl. novine« 12/85)

4. Urbanistički projekt Stambene zone B2-C1-C2 u Puntu (»Sl. novine« 48/80)

5. Urbanističko arhitektonsko rješenja turističke zone »Trokut« u marini u Puntu.

6. Regulacijski plan uređenja zone Spod Križa

7. PUP »Brodogradilišta« - Punat (S.N. PGŽ 24/94)

8. PUP autokampa Konobe (S.N. 36/80)

9. Urbanistički projekt obalnog pojasa u Puntu (S.N. Z.O. Rijeka 47 /88)

V. NEPRIHVAĆENI PROSTORNI PLANOVI

1. DETALJNI PLAN UREĐENJA DIJELA CENTRA I DIJELA OBALNOG POJASA PODRUČJA U PUNTU: ZONE 3 I DIO ZONE 5.

Obuhvat plana: parcele južno od Osnovne škole, ispod HT odmarališta »Bjelovar« te prostor ispod završnog dijela ulice I.G.Kovačića, novog ulaza u kamp Pila, pristupni put do obalnog šetališta, rubni dijelovi obalnog šetališta, uključivo područje »Marijinog dvorca«, te južna granica depandanse Kvarner u pravcu ulice I.G. Kovačića.

Plan nije prihvaćen od strane Općinskog vijeća, a kao razlog navodi se bojazan od izgradnje apartmana za tržište koji će stvarati dodatno opterećenje prostora i gužvu u ljetnim mjesecima, dok bi u ostalom dijelu godine ova atraktivna zona biti »mrtva«. Kroz plan nije razrađena društvena i gospodarska komponenta potreba Općine, a za koju se smatralo da je nužna u ovom prostoru.

VI. STUDIJE I DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA U IZRADI

1. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNAT

U proteklom dvogodišnjem razdoblju započeo je proces izrade Prostornog plana uređenja Općine Punat.

Javna rasprava o planu je završena u rujnu 2002. godine. Evidentirano je 76 zahtjeva koji su kao primjedbe i sugestije upisane u knjigu primjedbi, te 40 kroz javne izlaganja. Na adresu Općine stigle su i dvije peticije jedna sa 478 potpisnika protiv formiranja ugostiteljsko-turističke zone T3a - Mala Krasa i 195 potpisnika za formiranje ugostiteljsko-turističke zone T3a - Mala Krasa. Tako da je ukupni broj sudionika uključivši i potpisnike peticije 779 stanovnika.

PPU Općine Punat je razvojni plan (ne provedbeni), pa mu je prethodila izrada Koncepcije razvoja Općine Punat koju je u tijeku 2001. god. izradio dr.sc. Miro Šverko, te pokušaj izrade Dugoročne strategije razvoja turizma - izrađivao ju je Institut za turizam RH Zagreb. (Programom mjera iz 1988. god. bilo je naglašeno da će se Studija razvoja turizma Općine Punat biti dovršena do početka izrade PP uređenja Općine) U tijeku izrade i na samoj javnoj raspravi uočila se nedovoljno jasno postavljena dugoročna strategija razvoja i korištenje prostora, a samim tim i nedovoljno precizno utvrđeni programski zadatak te nedostatak dodatnih stručnih studija poput nedovršene Studije dugoročnog razvoja turizma u Općini Punat koja je trebala dati odgovore na pitanja o jasnijoj viziji razvoja turizma, održivom razvoju, potencijalnim ulaganjima, ekonomskim učincima, kao i o prosperitetu i porastu kvalitete života građana Općine Punat. Koncepcija razvoja Općine Punat autora dr. sc. Šverko poslužila je kao ekonomska podloga za izradu Prijedloga prostornog plana Općine, a vrlo je dobar temelj za izradu dugoročnih programa razvoja pojedinih djelatnosti, većih trgovačkih društava i sposobnih privatnih poduzetnika u tržišnim uvjetima gospodarenja iz razloga što dio studije obrađuje koncepciju razvoja djelatnosti Općine Punat, a rađen je temeljem stručnih istraživanja u samoj Općini temeljem analiza i razgovora sa svim važnim gospodarskim i drugim čimbenicima Općine.

Prijedlog plana je sada u procesu obrade svih prispjelih primjedbi te dviju peticija koje se odnose na turističku zonu Male krase. Nakon toga predstoji ishođenje suglasnosti i usklađenja sa Prostornim planom Primorsko - goranske županije nakon čega će biti usvojen od strane Općinskog Vijeća. Preliminarne stavove Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje već smo dobili u pisanom obliku.

2. IZMJENA I DOPUNA UPU NASELJA PUNAT

Urbanistički plan uređenja naselja Punat je usvojen 1999. god. U samom početku primjene uočeni su nedostaci te potreba dodatnog reguliranja i izmjena odrednica koje ometaju njegovu provedbu.

Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 11. rujna 2003. god. donosi se odluka kojom se prihvaćaju Smjernice za izradu Izmjena i dopuna UPU-a. Prihvaćene smjernice za izradu Izmjena i dopuna UPU naselja Punat odnose se na: izmjene i dopune zona gradnje, izmjene i dopune kartografskih prikaza, drugačije restriktivnije uvjete gradnje naročito u stambenim i stambeno poslovnim (mješovitim) zonama. Kroz gradnju u posrednoj provedbi putem DPU neće se omogućiti izgradnja objekata u većim gabaritima od navedenih za neposrednu provedbu UPU-a, niti s više stambenih i poslovnih prostora od navedenih. DPU će se prvenstveno izrađivati zbog potrebe definiranja komunalne infrastrukture, s time da se može izrađivati za više zona istovremeno, a obvezno za jednu cijelu zonu. Precizirat će se uvjete gradnje u pojedinim zonama gdje je obvezna izrada DPU-a za turističke i druge namjene. Određene zahvate na pomorskom dobru omogućit će se neposrednom provedbom kroz UPU, a neposredno će se omogućiti i izgradnja određenih infrastrukturnih elemenata (npr. trafostanice). Izmijenit će se i određene odrednice za provođenje na način da se usklade s generalno prihvaćenim smjernicama.

3. IZRADA STUDIJE GOSPODARENJA I ZAŠTITE PUNTARSKE DRAGE

Općina je zaključila ugovor sa izabranim izrađivačem Studije.

Svrha navedene Studije je određivanje smjernica za gospodarenje i zaštitu Puntarske drage, a za potrebe izrade prostornog plana područja posebnih obilježja.

VII. POPIS STUDIJA I OSTALIH ISTRAŽIVANJA RAĐENIH ZA PODRUČJE OPĆINE PUNAT

1. Studija utjecaja na okolinu zone autokampa «Škrila». Izrađivač: Urbanistički institut Rijeka -1985. god.

2. Prethodna studija utjecaja na okolinu turističkog naselja »Mala krasa« kraj Punta. Izrađivač studije: Urbanistički institut Rijeka. Nije usvojena.

3. Studija utjecaja na okolinu nautičko-turističkog centra Punat (1987.) Izrađivač: Institut «Ruđer Bošković» -nije usvojena.

4. Prostorne smjernice širenja Marine u turističko - nautički centar. Izrađivač: Urbanistički institut Rijeka -1986. god.

5. Programska studija gospodarskog i prostornog razvitka ex. Općine Krk (1993.)

6. Biološko-ekološke značajke otoka Krka (idejni nacrt prostornog aspekta zaštite i korištenja okoliša)

7. Analiza prometnog sustava ex. Općine Krk (1992.)

8. Studija izbora lokacija za sanitarnu deponiju za ex. Općinu Krk (1990)

9. Studija opravdanosti za izgradnju magistralne ceste M 2, Omišalj-Dobrinj-Punat-Stara Baška (1991.). Izrađivač : Rijekaprojekt-niskogradnja.

10. Ekološke značajke obalnog pojasa i akvatorija Puntarske drage (1991.)

11. Prometna studija Punta; Rijekaprojekt-niskogradnja (1995.)

12. Koncepcija razvoja Općine Punat-dr.sc. Miro Šverko, dipl.oecc. (2001.)

13. Ekološka studija Puntarske drage, Izrađivač: Institut »Ruđer Bošković« - 1987.

14. Ekološke značajke obalnog pojasa i akvatorija Puntarske drage, Nosilac elaborata: PMF -Zagreb, 1991.

15. Puntarska draga-Procjena stanja okoliša - I i II dio, Izrađivač: AiCT -Zagreb 2000.

16. Marina Punat-Studija utjecaja na okoliš I,II,III, Izrađivač: AiCT-2001. i 2002.

VIII. OCJENA STANJA U PROSTORU, RAZVOJNA OGRANIČENJA I POTREBE OPĆINE PUNAT

Općina Punat zauzima izrazito atraktivan prostor te stoga ne čudi da je glavnina izgradnje usmjerena na turističke kapacitete. Glavnu atrakciju ovog prostora predstavlja Puntarska draga, ali i mnoge prirodne plaže sa prelijepim krajolicima na području od Punta de Bija do krajnjih granica Općine sa susjednom Baškom.

Sve prirodne datosti prostora nisu do sada bile ravnomjerno iskorištene. Obala i more predstavljali su, uz kulturno nasljeđe, glavni oslonac turističke ponude, dok su poljoprivreda i ostakle djelatnosti bile na određeni način zapostavljeni. U zadnje vrijeme razvijaju se određene grane poljoprivrede (maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo) pa se odnos polako popravlja.

Karakteristika prostora Općine Punat je monocentrizam iz razloga što je Punat u odnosu na Staru Bašku i po količini i značaju razvoja i izgradnje daleko jači. Stoga se i problemi u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi različito koncentriraju na ovom prostoru.

Uzimajući u obzir da prostor Općine Punat ima prosječno najvišu gustoću naseljenosti na otoku potrebno je posebno pažljivo odnositi se prema odlukama o daljnjoj gradnji.

1. Urbano značenje

Povećanje površina naselja Punta i Stare Baške pokazuje konstantni trend neovisno o kretanju broja stanovništva i razvoj gospodarstva. Tako se može utvrditi da je Općina Punat pred 40 godina imala gotovo isti broj stanovnika, dok su se izgrađena područja naselja udvostručila. U tome prevladava zemljište za izgradnju objekata za odmor odnosno povremeni boravak. Tako imamo danas u Općini 2186 stanova od čega 1307 predstavljaju vikendice što danas čini 60% ukupnog stambenog fonda. Promatramo li stanje po naseljima nepovoljniju situaciju bilježimo u Staroj Baški u kojoj od ukupno 236 stanova čak 176 čine objekti za povremeno stanovanje i odmor ili u postocima izraženo 75%.

Tablica: Kretanje broja stanovnika Općine Punat

	1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1991	2001
Punat	1241	1363	1667	2120	2369	2443	2626	2320	1958	1917	1635	1390	1696	1758
St. Baška	295	324	354	389	432	411	369	377	347	311	247	161	112	95
Ukupno	1536	1687	2021	2509	2799	2858	2995	2697	2305	2228	1882	1551	1808	1853

*Izvor: PPU Općine Punat

Težina i značenje određenih problema u prostoru vezana je prvenstveno uz koncentraciju korisnika (stanovnika, zaposlenih, posjetitelja i dr.) koju prati i sustav urbanih funkcija, te gospodarske aktivnosti. Pri tome potreban značaj kod pretežito turističkih područja ima i godišnji raspored korisnika prostora kako onog stalnog tako i povremenog koje tijekom turističke sezone dodatno opterećuje prostor te raspoloživu društvenu i komunalnu infrastrukturu.

Raspodjelu i koncentraciju stanovništva tijekom izvansezonskog perioda na prostoru Općine Punat kao orijentacijski pokazatelj ilustriraju sljedeće tabele:

Tabela: gustoća naseljenosti u izvansezonskom razdoblju

Red. br.	NASELJE					Gustoća korisnika kor/km²
1.	Punat	1782	95%	21,24	60%	84 kor/km²
2.	Stara Baška	97	5%	14,39	40%	7 kor/km²
	UKUPNO	1879	100%	35,63 km²	100 %	53 kor/km²*

*prosjek Primorsko-goranske županije je 90 kor/km²

** U posljednjih 30 godina stanovništvo Općine je raslo s prosječnom godišnjom stopom od 0,6%

Tabela: gustoća naseljenosti u špici sezone

R. b.	Naselje	Stanovnici	Povremeni stanovnici*	Turisti	Ukupno	%	Povr. naselja	Gustoća kor/km²
1.	Punat	1782	1131x3= 3393; 800x3= 2400 U=5793	8.000	15.525	90,5	21,24	731 kor/km²
2.	Stara Baška	97	176x3=528 U=528	1.000	1.625	9,5	14,39	113 kor/km²
	UKUPNO	1879	6.321	9.000	17.150	100	35,63 km²	481 kor/km²

* Prema podacima o broju kuća i stanova za odmor sa 3 stanovnika u objektu (uključeni i posjetitelji stalnog priveza u Marini)

Pokazatelji sezonske koncentracije korisnika prostora vrlo značajno ukazuju na veliko »opterećenje« društvene i komunalne infrastrukture koja proizlazi iz gotovo deveterostrukog povećanja broja korisnika prostora kroz tri sezonska

Stanovništvo 2001.

Površina naselja

mjeseca. Isto ukazuje na potrebu osiguranja adekvatnog urbanog područja na kojem će boraviti tako povećani broj korisnika prostora.

Tabela: Izgrađene površine naselja i površine građevinskog područja-postojeće stanje

Naselje	Br. stanovnika/01	Građ.područje naselja/ha	Izgrađenost naselja/ha (%)	Građ. područ. ugost.-turisti. namjene/ha	Izgrađ. građ. podr. ugost.-turisti. namjene/ha
Punat	1782	127,67	90,49 (70,88%)	74,11	7,45 (10,06%)
Stara Baška	97	46,67	9,34 (20,01%)	17,22	0,13 (0,75%)
UKUPNO	1879	165,86	99,83 (60,19%)	91,46	7,58 (8,29%)

* Izvor: Statistika PGŽ

2. Društvena i komunalna infrastruktura

2.1. Društvena infrastruktura

Školstvo

Odvija se kroz područnu Osnovu školu u Puntu. Objekt je sagrađen prije više od pedeset godina i u relativno lošem stanju. Početkom rujna 2003. kompletno je izmijenjeno krovište. Školi ne dostaju određene opremljene prostorije: za nastavu kemije, fizike, likovne kulture, stranih jezika, športska dvorana.

Na području Punta djeluje i privatna škola stranih jezika te informatike.

Socijalna skrb

U naselju Punat djeluje područni dječji vrtić i jaslice. Starački dom za ženske osobe prestao je s radom u 2003. god. Dječji vrtić je u neadekvatnim prostorijama unutar školske zgrade i postoji potreba izgradnje zasebne zgrade.

Dom za starije osobe može se ostvariti i kao privatna investicija na lokacijama koje omogućavaju takvu namjenu i raženu veličinu objekta.

Kultura

Kultura je prirodni pratilac turizma i sastavni dio turističke ponude, pa u tom smislu treba osmisliti i adekvatnu kulturnu politiku.

Postojeći prostori u kojima se bilježe kulturna zbivanja su galerija »Toš«, crkva Sv. Trojice, crkva Svi sveti u Staroj Baški te Narodni dom kao višenamjenski prostor. Dio kulturnih sadržaja, muzej, galerija, zbirke, znanstvena biblioteka i sl. nalazi se na obližnjem Košljunu.

Toš na Staroj placi također predstavlja prostor kojeg je nužno restaurirati i otvoriti javnosti kao dio našeg kulturnog i etno miljea.

Knjižnica djeluje u podrumskom prostoru Narodnog doma i trebalo bi je preseliti u primjereniji prostor.

Kulturno-povijesna baština (arheološki lokaliteti)

Arheolog Ranko Starac evidentirao je na području Općine 27 arheoloških zona i lokaliteta te pojedinačnih građevina i kompleksa koji nisu na adekvatni način obrađeni i zaštićeni. Stoga bi Općina trebala uspostaviti suradnju s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci u cilju utvrđivanja uvjeta zaštite nepokretnih spomenika kulture na području Općine.

Sustavna istraživanja kao i konzervatorsko-rekonstrukcijski zahvati u tijeku su na lokalitetu Sv. Juraj u Maloj Krasi, ranokršćanskom kompleksu «Na kraj Mir» iznad uvale Petehova u Staroj Baški te na položaju ranokršćanske i srednjovjekovne crkve Sv. Petra u Kanajtu.

Na području Općine u tijeku su istražni radovi na nekoliko arheoloških lokaliteta (crkvica sv. Petra-Kanajt, sv. Jurja-Mala Krasa, crkvica sv. Jeronima i arheološki lokalitet »Kraj Mira«-Stara Baška)

Hidroarheološka baština

Od 1975. god. zaštićen je lokalitet otok Galun - Stara Baška

Prirodna baština

Prostornim planom PGŽ kao prirodna baština - kategorija zaštićenog krajolika istaknuto je područje od rta Negrit (Tranjevo) do Stare Baške

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dao je preliminarnu suglasnost da se čempresi na groblju proglase spomenikom parkovne arhitekture. (Konačnu odluku donosi Skupština PGŽ.)

Šport i rekreacija

Usmjerenje Općine Punat prema turizmu reflektira i na segment športa i rekreacije koji se dodatno treba još razvijati.

U okviru turističke sezone već djeluje određeni broj sadržaja športa i rekreacije: sportovi na vodi, ronjenje, odbojka na pijesku , mini-golf, stolni tenis, tenis, rukomet, odbojka, košarka, mali nogomet, boćanje, streljaštvo, borilački sportovi, planinarske šetnice, vođena gimnastika, fitness. Obzirom na broj korisnika treba stimulirati daljnje proširenje ovih sadržaja. Time će se pokriti potrebe turista, ali i stanovnika naselja.

Nedostaju sportska dvorana, nogometno igralište, biciklistička i trim staza, dodatni tenis tereni, bazeni otvoreni i zatvoreni, škole: jedrenja, surfanja, plivanja, jahanja,

Većina sportova koncentrirana je u Puntu. Obzirom na gospodarsku orijentaciju prema turizmu trebalo bi i u Staroj Baški planirati i realizirati određene površine za sport i rekreaciju.

Zdravstvo

Stanovništvo je u pogledu osnovnih sadržaja i usluga u sektoru zdravstva u potpunosti orijentirano na naselje Punat u kojem djeluju dvije ambulante, opća i stomatološka, te na Dom zdravlja Krk.

U sklopu hotela Park - »beauty centra« djeluje i ambulanta.

Turistička ambulanta u Puntu već više godina ne djeluje.

Realne su mogućnosti izgradnje određene zdravstvene infrastrukture uz funkciju turizma koja bi koristila kvalitetne klimatske uvjete i visoku razinu kvalitete okoliša. U tom cilju treba u budućnosti realizirati dodane zdravstvene sadržaje koji upotpunjuju gospodarske aktivnosti drugih djelatnosti, te povećavaju privlačnost turističke ponude Općine Punat.

Dio zdravstvene infrastrukture čini i ljekarna u Puntu. Veterinarska služba locirana je u Krku.

Sakralni objekti i groblja

Sadašnja groblja u Puntu i Staroj Baški ne zadovoljavaju potrebe stanovništva. Oba se moraju proširiti uz postojeće površine groblja i dodatno opremiti.

Sakralni objekti (crkve i kapele) realizirani su u oba naselja. Mogu biti također u funkciji turista.

Ustanove i službe uprave

Središte JLS, upravni odjel i Općinsko vijeće je u Puntu. Županijske i državne ustanove su u Krku.

Pošta i banke su u Puntu. Turističke agencije koje su ujedno i mjenjačnice nalaze se u Puntu i Staroj Baki i sve su uglavnom u središtu naselja (agencija «Marina tours» ima dislociran šalter na ulazu).

Osjeća se dislokacija pojedinih inspekcijskih službi (naročito građevinske, nedostatna »turistička inspekcija«), nedostatak policijske postaje rješava se sezonskim upošljavanjem policajaca.

2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Prometna infrastruktura

U okvirima prometne infrastrukture nameće se potreba realizacije poboljšanja tehničkih uvjeta na prometnicama županijske razine (zaobilaznica Punta-II dio, cesta do Dunata - proširenje cestovnog pojasa, parkiralište iznad uvale Oprna, prometnica kroz naselje Stara Baška, proširenje i izrada potpornih zidova. Kako istaknuti problem javlja se već više godina povezanost Buke sa centralnim djelom naselja, naročito od kada je postojeća Frankopanska ulica koja je povezivala Buku sa centrom Punta pregrađena.

Drugu razinu poboljšanja prometne infrastrukture predstavlja uređenje ili izgradnja novih poteza mjesne mreže odnosno prometnica unutar neizrađenih ali urbaniziranih zona naselja (sanacija križanja ). Zbog potrebe definiranja preciznih položaja i gabarita mjesnih ulica iste će se planirati putem detaljnih planova uređenja (ili UPU-a) koje će se izrađivati minimalno za jednu zonu. U tom cilju treba u narednom dvogodišnjem ali i dužem periodu predvidjeti uređenje novih prometnih površina u neizgrađenim dijelovima urbaniziranih zona naselja. Potrebno je sanirati i križanja koja su ocijenjena kao opasna zbog nedovoljne preglednosti ili nedovoljne širine kao što su Vrh Prgona i Zaobilaznice, Puta za groblje i Starobašćanske i sl.

Osim uređenja prometne infrastrukture neophodno je poboljšati postojeću situaciju vezanu uz promet u mirovanju realizacijom i uređenjem novih parkirališta.

Uz zaobilaznicu na potezu od Galije do Vele Drage predvidjeti ugibalište za redovne autobusne linije.

Vodoopskrba i kanalizacija

Uočen je popriličan nesrazmjer vodovodnog sustava naselja i kanalizacijskog. Stoga u cilju izjednačavanja izgrađenosti sustava vodoopskrbe i odvodnje, odnosno zaštite okoliša treba intenzivirati izgradnju sustava odvodnje.

Vodoopskrba

Vodovodnim sustavom pokriveno je samo naselje Punat i FKK Konobe. U sadašnjem stupnju razvoja količine vode su zadovoljavajuće za Punat. U Saroj Baški izvode se hidrogeološki istražni radovi kako bi se ispitala mogućnost vodoopskrbe i tog naselja Općine. Na jednoj od tri istražne bušotine utvrđen je protok vode od 10 l/sek (864 m³/dan) što je dostatno za eksploatiranje, odnosno za vodoopskrbu naselja. Istražni radovi kao i izrada bunara, vodospreme i vodovoda-cjevovoda do potrošača sa izradom potrebite dokumentacije dio su prihvaćene Koncepcije razvoja vodoopskrbe na otoku Krku od 2001-2005. Za Staru Bašku su prema rečenoj koncepciji u I. i II. fazi predviđena sredstva u iznosu od 6 milijuna kuna.

Budući da voda kao resurs ima izuzetno značenje nužno je dodatno posvetiti više pažnje njenoj kvaliteti.

Kanalizacija

Postojeća kanalizacija obuhvaća urbano područje Punta. Čitav sustav se putem gravitacijskih i tlačnih vodova usmjerava prema novoizgrađenom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda lociran na području iznad Punta de Bija.

Sekundarna mreža kanalizacije kontinuirano je u izgradnji u Puntu. (dogradnja kanalizacijske mreže). Treba sustavno proraditi na povećanom broju priključenja korisnika uz izvedeni kolektor. Radi očuvanja kvalitete okoliša kao glavnog preduvjeta daljeg razvitka turističkog gospodarstva, nužno je u potpunosti isključiti izgradnju propusnih septičkih jama.

Elektroopskrba

Ne zadovoljava na području Stare Baške. Naselje se napaja električnom energijom iz jedne trafostanice 10(29)0,4 kV, maksimalnog kapaciteta 250 kVA, dok jedna trafostanica 10(20)0,4 kV, 250 kVA napaja autokamp «Škrilu». Niskonaponska mreža najvećim djelom izvedena je zračno na drvenim stupovima. Sadašnji elektroenergetski objekti ne zadovoljavaju narasle potrebe postojećih potrošača (osim potrošača spomenutog autokampa). Zbog preopterećenja, u ljetnim mjesecima, češći su prekidi u napajanju električnom energijom, a pad napona veći je od propisanog.

Priključak novih objekata na električnu mrežu, HEP Distribucija uvjetuje izgradnjom novih trafostanica. Energetskom razradom potrošača Stare Baške proizlazi potreba izgradnje jedne nove trafostanice 10(20)0,4 kv, 630 kVa locirane oko bivše trgovine u Portiću, te zamjena postojeće trafostanice novom većeg kapaciteta. DP Elektroprimorje Rijeka, Pogon Krk u dogovoru je s Općinom Punat odredila mikrolokaciju buduće trafostanice. Ishođena je investicijsko- tehnička dokumentacija, imovinski se raščišćava parcela nakon čega slijedi ishođenje lokacijske dozvole.

Kroz prostorno plansku dokumentaciju planirati i alternativne sustave, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Telekomunikacije

Čitavo područje Općine dobro je pokriveno lokalnim vezama sa zadovoljavajućim kapacitetom? Lokalne centrale povezane su svjetlovodnim kabelom čime je ostvaren suvremen prijenos svih glasovnih i drugih informacija.

Za potrebe poštanskog prometa bilo bi dobro predvidjeti izdvojeni šalter u ljetnim mjesecima u Staroj Baški?

Televizijski i radijski prijem u Saroj Baški?

Komunalni objekti i deponiraje otpada

Kućni-komunalni otpad odvozi se na obližnju deponiju Treskavac (izvan naše Općine ali obzirom na slivno područje treba ispitati utjecaj deponije Treskavc na zagađenje Puntarske uvale). Saniranje deponije je u tijeku a planira se izgradnja sabirnog reciklažnog dvorišta. Program zbrinjavanja komunalnog otpada prihvatilo je Općinsko vijeće.

Problem građevinskog otpada kao i otpada materijala od iskopa treba riješiti posebnom komunalnom deponijom. Današnja lokacija kod Lovačkog doma je neadekvatna i nalazi se na slivnom području. JUO ima neke prijedloge koje su uputili građani.

Nije utvrđeno mjesto za deponiranje zelenog otpada- kompostište, iako postoje realne potrebe za istim i šteta je opterećivati tim otpadom deponiju građevnog materijala.

Zaštita okoliša

U okvirima zašite okoliša mogu se spoznati potrebe zaštite odnosno očuvanja nekoliko glavnih segmenata karakteri

stika otočnog okoliša kao što su: izvorni puntarski i starobašćaski krajobraz, akvatorij puntarske uvale, karakteristične gromače(suhozidi) i vegetacija (pašnjačke površine, plansko pošumljavanje, maslinici, smokve i sl)

Ugroženost okoliša potencijalno se javlja u Puntarskoj dragi. Osjetljivost ovog prostora proizlazi iz činjenice da se radi o relativnom zatvorenom akvatoriju za koji je izražen interes velikog broja različitih korisnika prostora akvatorija i obale kroz djelatnosti koje utječu na ekološku stabilnost Puntarske drage i njenog okruženja. Ugroženo je naročito:

. dno drage nataloženo raznim onečišćenjima,

. sama masa mora izložena je onečišćenju od kanalizacijskih ispusta bez njihovog adekvatnog pročišćavanja, rada i djelovanja brodogradilišta i marine, onečišćenja od oborinskih voda, odbačenog krutog i tekućeg otpada direktno u more, prevelikog broja plovila, deponije Treskavac-što za sada nije i dokazano već se samo pretpostavlja?

. površina mora - preopterećenost plovnog puta Drage (više od tisuću ulaska i izlaska dnevno u tijeku ljetnih mjeseci)

Iz svega navedenog nužno je utvrditi stupanj eutrofikacije dna Drage te izraditi studiju zaštite, gospodarenja i uravnoteženog razvoja vrijednog prostora Puntarske drage.

Na području Punta 5o m istočno od zaobilaznice sagrađena je peredarska farma.

Nedostatak DDD mjera uzrokuje povećan broj insekta, naročito muha što ometa stanovanje i boravak u dijelovima Punta.

Buka

Općina Punat nema za svoj teritorij izrađenu kartu buke i akcijske planove koji bi činile sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša i predstavljala stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

Postojeći izvori buke na području Općine Punat:

. djelatnosti proizvodnih pogona

. streljana zbog neadekvatne lokacije i širenja zvuka duž cijelog naselja

. ugostiteljski objekti s nedopušteno glasnom glazbom - naročito u noćnim satima

. građevinski radovi u tijeku turističke sezone

. promet lokalnog karaktera, autobusno stajalište, autobusi i teretna vozila, vozila za snabdijevanje i odvoz otpada

Bespravna izgradnja

Sama bespravna izgradnja nije posebno kvantificirana jer ne postoje izvješća koja bi govorila o njezinom broju i prostornoj lokaciji.

Temeljem javnog poziva Općinskog vijeća objavljenog u rujnu 2002. god. javilo se 27 mještana koji su prijavili gradnju bez potrebite dokumentacije. Od ukupno prijavljene bespravne gradnje 19 se prijava odnosi na Punat, a 8 na Staru Bašku. Prijavljivala se uglavnom dogradnja i nadogradnja postojećih objekata te izgradnja pomoćnih građevina. Građevna inspekcija djeluje po sistemu poziva od strane pravnih i fizičkih osoba. Uočene bespravne gradnje prijavljuju se i od strane JUO. Građevinska inspekcija djelje u okviru nadležnog ministarstva. Uprava za inspekcijske poslove ima sjedište u Rijeci, a trenutno za područje otoka Krka djeluje samo jedan građevinski inspektor.

Prijavljena bespravna izgradnja predlagala se uvrstiti kroz izmjene i dopune UPU-a. Kao razlozi za bili su navedeni pomoć ljudima koji su smogli hrabrosti prijaviti nelegalnu izgradnju, PP ex. Općine daje tu mogućnost, predstavnici Županijskog zavoda i konzervatori podržavali su napore oko rješavanja bespravne gradnje. Uočeni su i razlozi protiv a to su: «putokaz» budućim bespravnim graditeljima, tumačenja predstavnika Državnog ureda-ispostave Krk, očekivanje donošenje zakona na nivou Države koji će precizirati kriterije, postupak, uvjete i naknadu za uklapanje bespravne gradnje. Općinsko vijeće nije prihvatilo uvrštavanje prijavljene bespravne gradnje u Izmjene i dopune UPU-a.

Prijedlog mjera za legalizaciju objekata bespravne izgradnje nije donijet od strane Sabora, a Općina Punat kao ni ostale JLS nemaju obvezu (niti zakonom utvrđene kriterije za ocjenjivanje narušenih vrijednosti i potencijala prostora) da ovu problematiku samostalno reguliraju. Posljednji važeći propis koji je regulirao postupak s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja građenja stavljen je van snage 1995. godine. Iste godine prestala je važiti i Uredba o načinu utvrđivanja visine naknade za narušavanje vrijednosti i potencijal prostora

Potrebe Općine Punat koja će zahtijevati planiranje i drugačije osmišljavanje prostora

Nova upravna zgrada JUO i Općinskog vijeća - sjedišta Općine, prostorija MO u Staroj Baški, prodavaonica u Staroj Baški, veći poslovni centar umjesto dosadašnjih kioska, polivalentna sportska dvorana, zatvorena tržnica, nogometno igralište i ostali sportski tereni itd.

3. GOSPODARSTVO

Za područje Primorsko-goranske županije izrađena je studija »Osnove dugoročnog razvoja Županije od 1995. do 2015«. Studija sadrži sve mjerodavne pokazatelje mogućeg gospodarskog razvitka ograđene odgovarajućom ekonometrijskom metodom.

Za potrebe izrade Prostornog plana Općine, u 2001. god. izrađen je elaborat »Koncepcija razvoja Općine Punat, autora dr. sc. Mira Šverka. Obuhvaća globalnu koncepciju i razvoj po djelatnostima. Izrađena je prognoza glavnih ekonomskih veličina Općine i to: stanovništva, brutto domaćeg proizvoda, broja zaposlenih i potrebitih investicija do 2015. god.

Turizam

U koncepciji i strategiji dosadašnjeg razvoja Općine Punat turizam je bio vodeća djelatnost koja je bitno određivala razvoj ostalih. Njome se bave Hoteli Punat, Marina Punat i još 3 manje tvrtke, 26 obrta i 7 sezonskih obrta. Prijavljeno je 7 pansiona, 150 apartmana i 30 iznajmljivača soba. U cjelini gledano još uvijek djelatnost sezonskog karaktera.

Iako ključna djelatnost naše Općine( i Regije) za područje Općine nije dovršena studija dugoročnog razvoja turizma koja je trebala dati odgovore na pitanja o jasnijoj viziji razvoja turizma naše općine, održivom razvoju, potencijalnim ulaganjima, ekonomskim učincima, kao i o prosperitetu i porastu kvalitete života građana Općine Punat.

Strategija hrvatskog turizma ide u pravcu podizanja kvalitete, a ne kvantitete ukupnog turističkog proizvoda. Prema istoj strategiji teži se hotelima sa 3 i više zvjezdica te Camping plus proizvodu na nivou 4 i više zvjezdica. Prema Glavnom planu razvoja turizma PGŽ definirane su smjernice za plan koje proizlaze od održivog razvoja, zešite prostora, zaštite biljnih i životinjskih vrsta, kvalitete ponude i autohtonih vrijednosti. Glavni planovi razvoja turizma nekog područja trebaju biti osnova za izradu prostornih planova. Bez definicije kakav turizam želimo i kakvo turističko mjesto želimo nije moguće planirati zahvate u prostoru. Ukoliko toga nema, potrebno je barem provesti čim širu raspravu na tu temu. Mišljenja stručnjaka za razvoj turizma u svezi Hrvatske su takva da će Hrvatska imati uspjeha u turizmu ukoliko sačuva ljepotu svog bogomdanog prostora. Koncepciju razvoja turizma bazirati na racionalnom korištenju resursa: zemljišta, šuma, voda i prostora.

Prema evidenciji Općine Punat, područje Općine obuhvaća oko 360.000 m² zatvorenog prostora, oko 3.000 m² terasa i oko 85.000 m² zemljišta.

Tabela: prikaz najvećih korisnika prostora

Naziv korisnika	zatvoreni prostor	terase	zemljište	broj zaposlenika*
Hoteli Punat	328.626	1.252	-	50+120
Brodogradilište	4.708		16.571	62
Kvarner	873			50 (uključeni i sezonci)
Tvornica vijaka	2.329			-
Marina**	2.819		36.793	33+2
Brodica			15.106	2+1
Storage	2.585			4+1
Švarča	2.585			6+19
Škrila			16.541	8+16
Ostalo	15.450	1.698
UKUPNO	359.975	2.950	85.011

* podaci prikupljeni telefonom; sezonski broj radnika vezan je za špicu sezone

** odnosi se samo na »Marinu Punat« d.d., iako je poznato da unutar »Marine Punat«, d.d. djeluje više zasebnih tvrtki-povezanih društava. Ista nisu uzeta u obzir jer za njihovu djelatnost nije evidentirana potreba velikog korištenja prostora.

Hoteli Punat imaju 91,3% zatvorenih površina i 42% terasa Općine Punat, a «holding» Marina ima 3,7 zatvorenih prostora i 80% zemljišta. Osim njih nešto veće površine posjeduju imaju ugostiteljsko-turistički kompleks »Švarča« i autokamp »Škrila« i to 0,7% zatvorenih i 80% zemljišta.

Sve ostale tvrtke imaju zatvoreni prostor veličine ispod 100 m², a vrlo mali broj iznad toga.

Poljoprivreda

Pedološka karta (karta osobina tla) sačinjena je na nivou Primorsko-goranske županije od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995. god.

Poljoprivreda u cjelini gledano dosta zapuštena. Neorganizirana proizvodnja i plasman. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominiraju ovčarstvo i maslinarstvo. Prisutna proizvodnja meda, voća i povrća ali u malim količinama. Zainteresiranost za maslinarstvo je prisutno i u porastu je. Potrebno je osigurati zaštitu maslina i raditi na daljnjem probijanju ranijih uskih prolaza do maslinika. Iako planiran u razdoblju tretiranog dvogodišnjeg izvješća nije realizirana izgradnja rasadnika za proizvodnju sadnica maslina i ukrasnog mediteranskog bilja. Maslinarstvo je uključeno i u turističke svrhe pa jer na neki način maslina postala i prepoznatljivost Punta. Treba i dalje nastaviti graditi image Općine na maslini.

Ribarstvo je djelatnost koja je prisutna na području Općine kroz 11 registriranih obrta. Javlja se potreba izgradnje ribarskog gata sa pripadajućim manipulativnim prostorom. Prodaja ribe u ribarnici nedovoljno osmišljena.

Na području Općine Punat nalazi se Državno lovište br. VIII/17 »Punat«. Lovištem upravlja Lovačko društvo »Orebica«-Krk, odnosno lovna jedinica »Jastreb« - Punat. U okviru plana lova dio lova nudi se i strancima. Postoje inicijative uključenja Lovačkog doma iznad Punta u turističko- ugostiteljske svrhe.

Šumarstvo nema nekog značajnijeg upliva u gospodarstvu. Hrvatske šume upravljaju s prostorom od 1.648 ha površine od kojih je 266 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Posjeduju i pašnjačke površine koje daju u zakup ovdašnjim pastirima. Pašnjački fond se ne obnavlja i smanjuje se samoniklom makijom, širenjem smreke i korova, neredovite sječe šuma. Probijen je jedan protupožarni put. Programom gospodarenja treba predvidjeti sječu šuma u cilju prorjeđivanja i čišćenja šuma te na njezinoj protupožarnoj zaštiti.

Na području Punta 50 m istočno od zaobilaznice sagrađena je peradarska farma. Nedostatak DDD mjera uzrokuje povećan broj insekta, naročito muha što ometa stanovanje i boravak u dijelovima Punta.

Građevinarstvo je neznatno. Registrirano je 8 obrtnika koji se osim građevinarstva bave i prijevozom.

Prijevozom se bave 3 manje tvrtke, 4 autoprijevoznika i 7 sezonskih prijevoznika brodom.

Trgovina je značajna djelatnost Općine. U njoj su registrirane 3 tvrtke srednje veličine, 10 manjih i 19 obrta. Tom broju treba dodati 7 trgovačkih obrta koji posluju tijekom ljetne sezone.

Financijsko poslovanje obavljaju 2 poslovnice banaka.

U prerađivačkoj industriji, osim brodogradilišta, djeluju 3 manje tvrtke koje se bave preradom metala, električnom i optičkom opremom te 16 obrtnika.

Ostale djelatnosti obuhvaćaju uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti. U toj djelatnosti djeluju 3 tvrtke srednje veličine, jedna manja i 14 obrtnika.

3. Konceptualna obilježja prostornog razvitka Općine Punat na temelju postojećih prostornih planova

Prema citiranim postojećim planovima konceptualna obilježja prostornog razvitka usmjerena su na:

- razvoj turizma

- podizanje razine kvalitete stanovanja kroz prostorne i socijalne standarde

- očuvanje zaštite prostora kroz zaštitu slobodnih zelenih površina i obale

- podizanje razine komunalne opremljenosti prostora Općine

Osnovno konceptualno obilježje prostornog i gospodarskog razvitka prostora današnje općine Punat karakterizirala je turističku orijentaciju usmjerenu na četiri osnovna pravca:

- hotelski i apartmanski smještaj

- nautičarska ponuda

- kampovi

- privatni smještaj

Definiranjem Općine Punat kao jedinice lokalne samouprave, stvoreni su preduvjeti za drugačiji pristup planiranju i novim koncepcijama, uz uvažavanje globalnih koncepcija razvoja županije i susjednih općina.

IX. OPĆA OCJENA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE OPĆINE PUNAT I NJENE UČINKOVITOSTI NA SVRHOVITO GOSPODARENJE PROSTOROM, ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA

Ocjena dokumenata prostornog uređenja je nepromijenjena u odnosu na prethodno izvješće.

Uočene su sljedeće manjkavosti: nepostojanje ažurnih geodetskih podloga, negativan utjecaj UPU-a naselja Punat kao i odredbe za provedbu još uvijek važećeg PP bivše općine Krk. Otklanjanje negativnih utjecaja bit će riješeno usvajanjem Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Punat i PPU Općine Punat. Nužno je imati jasno definirane stavove javnog interesa, koje će pomoć u određivanju planiranja prostora na način koji osigurava sagledavanje svih prostornih utjecaja planiranog prostornog zahvata na neposredno okruženje.

Uočena je potreba drugačijeg definiranja područja stare povijesne jezgre (povijesno središte) Punta i to na način da se dosadašnji obuhvat razdijeli u 3 zone različitog stupnja zaštite kulturne baštine i autentičnog ambijenta - konzervatorske zaštite.

Učinjeni su preliminarni kontakti i razgovori s Upravom za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorskim odjelom u Rijeci, kako bi se za Punat i Staru Bašku preciznije definirale povijesne jezgre, napravile odgovarajuće konzervatorske podloge te zaštitili pojedini povijesno interesantni objekti i zone. Prilikom konzervatorskog obilaska uočen je niz nepravilnih zahvata na kućama u povijesnom središtu Punta. Prednjači otucanje žbukanih historicističkih i secesijskih ornamenata s kuća građenih koncem XIX. i početkom prošlog stoljeća. Uočene su i radikalne pregradnje tradicijskih kuća, probijanje novih otvora ili proširenje postojećih, korištenje bunje, sepa, plastične i aluminijske stolarije. Ukupni dojam kvare i montirani vanjski dijelovi klima uređaja na pročelja i fasade objekata. Primijećeno je da pojedini mještani nisu upoznati sa potrebom obraćanja konzervatorima kod sanacija pročelja-fasada, prepokrivanje krovišta, zamjenu stolarije i slični zahvati za koje nije potrebno ishoditi građevnu dozvolu. Također je uočeno da se konzervatorski uvjeti ne poštuju, samovoljno mijenjaju i proizvoljno tumače.

Nedostaje posebna uredba koju bi izradila Općina u suradnji s konzervatorskom službom a regulirala bi pitanje uređenja ugostiteljskih lokala i terasa u staroj jezgri i obalnom području naselja. (primijećeno je pitanje postavljanja tendi i nadstrešnica na terasama lokala, a koje se za sada sporadično rješava, isticanje naziva lokala, tipologija rasvjetnih tijela, materijali stolica i stolova i sl.)

OBALNI DIO

Iako je dosadašnjim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine bilo predviđena izrada, nisu realizirani DPU kupališno rekreacijske zone «Punta de Bij» i DPU uređenja obalnog pojasa naselja Punat po fazama. Nedostatak navedenih DPU-a uzrokovao je, postavljanjem privremenih ugostiteljskih i trgovačkih objekata kao i do sada bez lokacijske dozvole. Također bez potrebite prostorno- planske dokumentacije nije moguće dovršiti plažni kompleks na Punta de Biju.

Uočeno je da zemljišta (gradilišta) nisu komunalno opremana niti najminimalnijom komunalnom infrastrukturom, što je onemogućavalo izgradnju građevina na pojedinim urbaniziranim površinama. U ovu svrhu nužna bi bila izrada DPU prometne i komunalne infrastrukture.

Nužno je postići dostatnu razinu komunalnog opremanja koja uključuje izgradnju sustava vodoopskrbe odvodnje otpadnih voda, propisani način deponiranja komunalnog otpada te sanaciju ugroženih ili neadekvatno uređenih dijelova okoliša.

Većina donesenih DPU odnosila se samo na jedno gradilište i imala odrednice za provođenje van propisanih UPU- om. Izmjenama i dopunama Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Općine odnosila se na donošenje novih DPU i svi odreda samo za jednu parcelu i to obično za već izgrađene objekte.

X. STANJE UREĐENOSTI I PROCESI NA OBALNOM PODRUČJU I UVALI

Pomorsko dobro

Na nivou Primorsko-goranske županije započeta je izrada Projekta vrednovanja obalnog pojasa započetog kao nužan i vrlo složen projekt uz pripomoć znanstvenih institucija. Za sada je dovršeno »Prethodno promišljanje o gospodarenju obalnim pojasom« koje zbog složenosti problema nije dovoljno da bi se mogla utvrditi koncepcija gospodarenja obalnim pojasom.

Tabela: Aquatorij Općine sa pripadajućom obalom

	Općina Punat*
Površina mora	62,55 km² (1,23% Županije)
duljina obalne linije	20,70 km
duljina obale u građevnom području	9,5 km

*Podaci dobiveni u Zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje

Obalno područje Općine Punat proteže se od lokacije nedaleko križanja »Dunat« u Puntarskoj dragi pa sve do uvale Zala iza Stare Baške.

Možemo ga podijeliti s obzirom na graničenje sa susjedima, na dva dijela:

1. Akvatorij Puntarske drage, koji je u političko-administrativnom smislu podijeljen-razgraničen na dio koji pripada Gradu Krku i dio koji pripada Općini Punat.

2. Preostali dio obalnog područja koji pripada akvatoriju koji graniči sa otvorenim morem i nama neposrednim susjednim JLS.

Puntarska draga je relativno zatvoren sustav čija ravnoteža može nepažljivim korištenjem biti narušena. Sama činjenica da je akvatorij ovog zaljeva u zajedničkom korištenju Općine Punat i Grada Krka (podijeljeno na dvije jedinice lokalne samouprave), ukazuje na potrebu da se sve daljnje aktivnosti moraju odvijati u zajedničkom dogovoru. Stoga bi bilo dobro izraditi prostornog plana područja posebnih obilježja uz prethodnu izradu studije gospodarenja i zaštite Puntarske drage koja će uzeti u obzir sve postojeće i eventualno buduće planove svih korisnika ovog prostora te sačiniti plan budućeg korištenja ovog prostora baziran na temeljnim principima održivog razvoja.

Atraktivnost Puntarske drage i njezina dobra zaštićenost dovodi mnoge turiste sa plovilima. Stoga je uočena potreba rješavanja osnovnih problema u pomorskom promišljanju turističkog privređivanja Općine, a ne ulazeći u značajno nova opterećenje mora već stvaranja prije svega reda u luci i to:

. proširenje, postojeće vrlo kratke operativne obale

. izgradnja gata za privez turističkih brodica

. izgradnja gata za privez ribarskih brodica

. izgradnja gatova za privez, prije svega, »tzv. tranzitnih« sezonskih plovila u vlasništvu gostiju koji borave u privatnim turističkim sobama i apartmanima, kampu, hotelu i sl. (postojeći broj od dvadesetak tranzitnih vezova ne zadovoljava ukazane potrebe i potražnju). Ovo bi uvelo dosta reda u luci te povećalo manevarski prostor za plovila koja se približavaju ili odlaze od svoji privezišta..

. proširenje kupališnih zona van akvatorija Puntarske drage uz odgovarajući prometni pristup

. organiziranje sidrišta za manje brodice ili dodatno izgraditi gatove u predjelu »Pod gušternu«

. nastavak gradnje obalnog zida »Pod gušternu« na sjever do Punćala

. proširenje obalnog zida i izgradnja istezališta za čamce u Staroj Baški, te izgradnja sezonskih (tranzitnih) privezišta za čamce

. dislokaciju istezališta i planiranje nove lokacije uz jugozapadnu granicu sa Brodogradilištem

Naglašena je potreba od strane vlasnika Marine za daljnje proširenje vezova u okviru dobivene koncesije te za produženje postojećih gatova.

Iako više puta spominjana kao nužnost s obzirom na broj plovila nije napravljen »katalog« lokacija postaja za opskrbu brodica gorivom, kao ni cestovnih vozila.

Plaže na području Općine Punat

Na nivou Županije sačinjena je analiza stanja i kategorizacija morskih plaža na području PGŽ. Elaborat sadrži evidenciju plaža u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama. Osim skrbi za zdravlje koje se provodi mjerenjem kakvoće mora (provodi se za vrijeme sezone kupanja od 15.05. do 30.09.), evidentno je zaostajanje u zadovoljavanju svih ostalih uvjeta koje treba pružiti kupačima. Daljnje rješavanje problematike plaža mora se usmjeriti na upravljanje, koncesije ili gospodarsko korištenje i ekologiju morskih plaža.

Na području Općine nalaze se uređene plaže i to na području Punta te prirodne plaže između Punta i granica s Općinom Baška. Za područje Općine Punat nije izrađena karta plaža s granicama morskih plaža, ispustima i količinama otpadnih voda, dužinom te dubinom mora na ispustu, uređajem za pročišćavanje otpadnih voda s naznakom vrste uređaja, točke uzimanja uzorka, izgrađenost i namjena obale i sl. (M 1:5000)

Na obalnom području južnije od lučkog područja luke Punat predlažu se sljedeći zahvati:

1. izgradnja sunčališta na dionici južno od mulića starog kupališta do postojećeg mulića u produžetku Košljunske ul.

2. daljnje uređenje kupališne zone od crkvice sv. Mikula do uvale Gramaul (daljnjim uređenjem postojeće kupališne zone dopunilo bi se i završno uredila trenutno najkvalitetnija kupališna zona samog naselja Punat

3. izgradnja šetališnog obalnog puta od Punta de Bija do autokampa Konobe

4. omogućavanje stvaranja kupališnih zona tipa onih postojećih na Punta de Bilju (nužnost zbog uočene preopterećenosti sadašnjih plažnih kapaciteta)

5. obalni pojas od autokampa Konobe do uvale Oprna treba zadržati u postojećem prirodnom obliku (obzirom da ovaj pojas obuhvaća cijeli niz uvala sa prelijepim prirodnim plažama bilo bi dobro predvidjeti izgradnju malih gatova - mulića za pristajanje manjih plovila koji dovoze kupače)

6. rt Negrit sa svjetionikom na Tranjevu kao potencijalna lokacija sa zaštićenom lučicom, ugostiteljskim objektom (može i smještajni) i centrom za spašavanje na moru

7. uvala Oprna zbog svoje atraktivnosti i velikog broja turista-kupača koji dolaze na tu lokaciju, trebala bi imati uređen pješački pristup od same ceste do uvale te uređeno parkiralište( ili parkirališta). Također bi bilo uputno izgradnja manjeg mulića za pristajanje plovila koji dovoze kupače.

XI. PRIMJENA POSTOJEĆIH I POTREBNE NOVE MJERE ZA OŽIVLJAVANJE SLABO RAZVIJENIH I DEPOPULACIJSKIH PODRUČJA

U ovo područje zasigurno spada južno naselje Općine - Stara Baška.

Tablica: Kretanje broja stanovnika u Staroj Baški

	1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1991	2001
St. Baška	295	324	354	389	432	411	369	377	347	311	247	161	112	95

Broj stanovništva na promatranom području godinama ima trend opadanja, uz pogoršavanje starosne strukture. Takav trend kretanja stanovništva uzrokovan je lošim gospodarskim stanjem na koji se nadovezuju loša društvena i komunalna infrastruktura.

Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća donesena je Studija društveno-ekonomskog razvoja područja Stare Baške do 2.000. god., koja je uz GUP Stare Baške trebala utjecati na budući jači i pravilan razvoj područja. Uz turizam koji se bazirao na manju turističku izgradnju tipa pansiona i uz kamp »Škrilu«, dodatni razvojni zamašnjak predstavljao je prometni aspekt zbog izvedbe »plave magistrale« i novog trajektnog pristaništa Stara Baška-Lopar.

Osnovni pravci razvoja naselja do 2000. god. bili su: turizam i ugostiteljstvo; poljoprivreda (ovčarstvo i ribarstvo-marikultura) te trgovina i zanatstvo kao prateće djelatnosti ovim dvjema prvima.

XII. KARTOGRAFSKE PODLOGE

Nužna izrada ažuriranih ili potpuno novih katastarskih i geodetskih podloga, naročito za područje Stare Baške gdje se još uvijek koriste karte u mjerilu 1:2880. Nadalje nužno je skenirati i digitalizirati geodetske i katastarske podloge.

Projekt novih katastarskih izmjera (ažuriranje postojećih) sa izradom novih katastarskih karata, izraditi u suradnji s Državnom geodetskom upravom.

GIS - izrada geografsko-informativnog sustava za potrebe Općine.

XIII. DRUGE MJERE OD VAŽNOSTI ZA PROSTOR

Strategijom i Programom prostornog uređenja na razini Republike Hrvatske ustanovljena su neka opća načela budućeg planiranja na urbanim i ruralnim područjima. Prema tim smjernicama planerske aktivnosti u budućnosti usmjerene su prvenstveno prema iskorištavanju postojećih resursa unutar naseljenih građevinskih područja bez narušavanja poljoprivrednih i šumskih površina, te priobalnog pojasa.

Problemi u prostoru, uočeni i nabrojeni u ovom Izvješću, dio su pripreme za stvaranje koncepcije i organizacije ukupnog prostora Općine, ali i aktivnosti potrebnih da se najznačajniji prostori za budući razvitak JLS urede i pripreme za novu izgradnju, odnosno zaštite za potrebe generacija koje još o prostoru zbog dobnosti ne mogu odlučivati ili su još nerođene generacije ali će živjeti na ovom našem prostoru.

Klasa: 021-05/04-01/1

Ur. broj: 2142-02-01-04-8

Punat, 22. siječnja 2004.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik
Općinskog vijeća
Slavko Žic, oec., v.r.