SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 40. Petak, 27. listopada 2006.
GRAD MALI LOŠINJ
57

44.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 28. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine« PGŽ-a broj 31/02, 19/05 i 32/06), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, na sjednici održanoj dana 20. listopada 2006. godine, donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Grad Mali Lošinj
za razdoblje 2004. - 2005. godine

I. UVOD

II. ANALIZA I OCJENA STANJA U PROSTORU

III. ANALIZA OSTVARIVANJA PROGRAMA MJERA ZA PRETHODNO RAZDOBLJE (2004. - 2005.) I OCJENA PROVEDENIH MJERA

1. Provedba sustava prostornog uređenja

1.1. Provedba ustrojstva sustava prostornog uređenja na razini lokalne samouprave

1.2. Uključivanje i sudjelovanje javnosti

2. Provedba dokumenata prostornog uređenja

2.1. Pokrivenost područja Grada Mali Lošinj dokumentima prostornog uređenja

2.1.1. Analiza pokrivenosti područja Grada Mali Lošinj dokumentima prostornog uređenja

2.1.2. Aktivnosti na izradi dokumenata prostornog uređenja

2.2.Provedba Programa mjera u dijelu prethodnih radova (informacijski sustav prostornog uređenja, geodetske podloge, tematske studije) i planirane izrade dokumenata prostornog uređenja

2.3.Obilježja prostornog razvitka na temelju dokumenata prostornog uređenja

2.3.1. Obilježja prostornog razvitka na temelju dokumenata šireg područja (Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, PPŽ Primorsko-goranske)

2.3.2. Obilježja i provedivost prostornog razvitka na temelju dokumenata prostornog uređenja za područje Grada Mali Lošinj (PPO (bivše) Cres-Lošinj, GUP, PUMN, PUP)

2.4. Ocjena postojećih dokumenata prostornog uređenja

2.4.1. Opće karakteristike i nedostaci dokumenata prostornog uređenja koje utječu na primjenjivost planskih mjera

2.4.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja i nadzor nad provođenjem

2.4.3. Ostale aktivnosti koje doprinose poboljšanju stanja u prostoru

3. Provedba programa uređenja građevinskog zemljišta

4. Provedba programa zaštite okoliša

4.1. Provedba programa zaštite okoliša koje su u ingerenciji Grada Mali Lošinj

4.2. Provedba programa zaštite okoliša koje su pod ingerencijom državnih upravnih tijela i poduzeća sa javnim ovlastima.

IV. SMJERNICE ZA IZRADU PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE 2006. - 2010. god.

V. OVO IZVJEŠĆE ĆE SE OBJAVITI U SLUŽBENIM NOVINAMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

I. UVOD

Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) člankom 2., 10. i 11. uvodi obvezu predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da izrađuju i donose Dokumente praćenja stanja u prostoru, odnosno četvorogodišnja izvješća o stanju u prostoru i programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Izvješćem se osigurava kontinuitet praćenja stanja u prostoru, definiraju nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se određuje način korištenja i zaštite prostora.

Na temelju Izvješća Programom se utvrđuju mjere koje je potrebno provesti u narednom četvorogodišnjem razdoblju. Te mjere određuju, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja.

Ovo je Izvješće peto u generaciji izvješća za Grad Mali Lošinj. Prvim Izvješćem dana je cjelovita slika stanja u prostoru do kraja 1995. godine s detaljnom analizom onda važeće dokumentacije prostora. Na temelju prvog Izvješća donesen je i prvi Program mjera (»Službene novine« broj 16/95) za razdoblje 1996/97. U prosincu 1997. g. usvojeno je drugo Izvješće o stanju u prostoru i donesen drugi Program mjera (»Službene novine« broj 28/97) za razdoblje 1998/99. g.

Trećim Izvješćem obuhvaćen je u kontinuitetu prikaz praćenja stanja u prostoru za razdoblje 1997. - 1999. godina, te je na temelju istog donesen Program mjera (»Službene novine« broj 29/99) za razdoblje 2000. - 2001. godine. Četvrto Izvješće obuhvatilo je razdoblje 2000.-2001. g. temeljem kojeg je donesen Program mjera za razdoblje 2002. - 2003. g. (»Službene novine« broj 1/02). Peto Izvješće obuhvatilo je razdoblje 2002.-2003. g. temeljem kojeg je donesen Program mjera za razdoblje 2004. - 2005. g. (»Službene novine« broj 34/03).

Ovim Izvješćem temeljenom na analizi i ocjeni stanja u prostoru, te provedbi Programa mjera za prethodno razdoblje utvrdit će se polazišta za utvrđivanje Programa mjera za naredno četvorogodišnje razdoblje (2006. - 2010. god.).

Izrada i donošenje ovih dokumenata praćenja stanja u prostoru je preduvjet pripremu građevinskog zemljišta i za zakonitu izradu svih dokumenata prostornog uređenja na nivou Grada.

U proteklom razdoblju doneseni su sljedeći zakonski propisi (ili su dopunjeni postojeći) koji će utjecati na određene aktivnosti u domeni prostornog uređenja:

. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 32/02 i 100/04)

. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04)

. Zakon o gradnji te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Narodne novine« broj 175/03)

(»Narodne novine« broj 100/04)

. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine« broj 106/98, 39/04 i 45/04)

. Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine« broj 86/04)

Donošenjem navedenih izmjena Zakona potvrđena je obveza i potreba izrade nove generacije prostornih planova za područje Grada, u prvom redu temeljnih dokumenata prostora - Prostornog plana uređenja Grada (PPUG ) i Urbanističkog plana uređenja (UPU).

Osnovni Zakon o prostornom uređenju iz 1994. godine u proteklom razdoblju mijenjan je četiri puta. Zadnjim izmjenama i dopunama uvedene su sljedeće promjene:

- određeno je zaštitno obalno područje kao područje od posebnog interesa za RH, te se uvodi kontrola zakonitosti prostornih planova na tom području

- omogućeno je proširenje područja rada Savjeta Države

- uvedena je obaveza izrade zajedničkih prostornih planova uređenja općina i gradova na jednom otoku

- određen je rok općinama i gradovima za donošenje prostornog plana uređenja općine i grada

- uvodi se srednjoročni program mjera za unapređenje stanja u prostoru (četverogodišnji umjesto dosadašnjeg dvogodišnjeg)

- profesionalizira se priprema postupka izdavanja lokacijske dozvole tj. izrade idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole

- uređuje se postupak izdavanja izvoda iz detaljnog plana uređenja

- uređuje se postupak parcelacije građevinskog zemljišta i utvrđivanja zemljišta za redovnu uporabu zgrade

- povećavaju se ovlasti urbanističke inspekcije, te se učinkovitije uređuje nadzor nad zakonitošću dokumenata praćenja stanja u prostoru i dokumenata prostornog uređenja

- postrožuju se kazne za propisane prekršaje

- tekst Zakona se terminološki usklađuje s Ustavom RH, Zakonom o sustavu državne uprave, Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi, Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave i Zakona o komunalnom gospodarstvu

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) koja je stupila na snagu 13. rujna 2004. g. Predmetnom Uredbom obuhvaćeni su svi otoci (čl. 2). Uredbom su utvrđeni uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova. Uputu o postupanju u svezi predmetne Uredbe nadležno ministarstvo je u više navrata dostavilo županijskim zavodima, te općinama i gradovima.

Sukladno uputi sve općine i gradovi dužni su u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje svoje županije pregledati prostorno plansku dokumentaciju svog područja donesenu prije 28. srpnja 2004. g., istu uskladiti sa Prostornim planom županije i predmetnom Uredbom, te potom tako usklađen dokument prostornog uređenja s očitovanjem županijskog Zavoda za prostorno uređenje, dostaviti nadležnom Ministarstvu na očitovanje.

Na temelju odredbe članka 45a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 32/02 i 100/ 04) i odredbe članka 17. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/ 04), te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 12. 4. 2005. g. donesena je Odluka o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službeni glasnik« broj 14/00) (u daljnjem tekstu Odluka). Odluka je objavljena u »Službenim novinama« broj 10/05.

Za važeće dokumente prostornog uređenja na području Grada Malog Lošinja izvršeno je usklađenje imajući u vidu Odluku o usklađenju PPŽ-a, a sukladno obvezama koje proizlaze iz Uredbe

II. ANALIZA I OCJENA STANJA U PROSTORU

Područje Grada Mali Lošinj

Područje Grada Malog Lošinja obuhvaća dio Cresa južno od Ustrina i Beleja, čitav otok Lošinj i lošinjski otočni arhipelag koji čini 7 većih nastanjenih otoka; Unije, Vele i Male Srakane, Susak, Ilovik i Sv. Petar. Te 19 manjih nenastanjenih otoka, grebena i hridi u prostranom morskom području.

Površina područja Grada Malog Lošinja je 225 km2: površina otoka Lošinja iznosi 74,4 km2 , Unija 16,9 km2, Ilovika 5,5 km2, Suska 3,8 km2, Velih i Malih Srakana nešto više od 1 km2, Svetog Petra nešto manje od1,0 km2 i ostalih otočića oko 4,51 km2. Duljina obale iznosi oko 327,2 km.

Administrativni ustroj Grada Malog Lošinja

Naselje Mali Lošinj je administrativni centar i sjedište Grada Malog Lošinja. Mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u poslovima lokalne samouprave osnovani su u svim većim naseljima. Neki od njih, osim za svoje područje, objedinjavaju te funkcije i za naselje koje mu gravitira.

U okviru administrativnog prostora Grada Maloga Lošinja je mjesna samouprava organizirana u 11 mjesnih odbora putem kojih građani odlučuju o lokalnim poslovima koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni su odbori osnovani za jedno ili dva susjedna naselja i danas na prostoru Grada djeluju sljedeći mjesni odbori: Belej, Ustrine, Punta Križa, Osor, Nerezine (obuhvaća i Sv. Jakov), Ćunski, Artatore, Veli Lošinj, Unije (obuhvaća i Vele i Male Srakane), Susak i Ilovik.

Ukupan broj stanovnika povećao se od 8.078 u 1961. na 8.825 1991. i onda se smanjio na 8.388 u 2001. U 2004. prirodni priraštaj bilježi negativnu stopu, rođeno je 69 stanovnika a umrla su 93 stanovnika Grada Malog Lošinja (stopa - 0,24).

Broj stanova za stalno stanovanje nešto je veći od broja domaćinstava (3.440 : 3.001) što ukazuje na povećanje broja staračkih domaćinstava.

Materijalnu osnovu života stanovništva grada Mali Lošinj čine gospodarske djelatnosti, među kojima se ističu turizam, trgovina, promet, obrtništvo i komunalne djelatnosti. Vodeća djelatnost je turizam, a ostalo su djelatnosti u njegovoj funkciji, uz zadovoljavanje potreba domicilnog stanovništva.

Broj zaposlenih u gradu Mali Lošinj iznosio je 2001. godine 3.257 osoba ili oko 39% od ukupnog stanovništva (8.388 stanovnika 2001. g.). Najveći udio u strukturi zaposlenih (oko 25%) imali su hoteli i restorani, (14%) zatim prijevoz, skladištenje i veze (7.7%) i prerađivačka industrija (7,1%). Struktura zaposlenih po školskoj spremi približno je slična prosjeku Primorsko-goranske županije i postupno se poboljšava. Broj nezaposlenih iznosio je 2001. prosječno 485 radnika i djelatnika.

Gustoća naseljenosti područja Grada Malog Lošinja je niska i iznosi 37,3 stanovnika na km2 što je znatno manje od gustoće u Županiji i Državi.

Od ukupnog broja od 7.007 stanova zabilježenog popisom 2001. godine, ukupan broj stanova za stalno stanovanje iznosi nešto manje od polovice: 3.447 ili 49 %. Od toga je stalno nastanjenih 2.907 stanova, što iznosi 41 % od ukupnog broja stanova ili 84 % od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje. Ostalih 540 stanova za stalno stanovanje čini 440 privremeno nenastanjenih i 100 napuštenih stanova. Od ukupnog stanova, broj stanova koji se koriste povremeno iznosi nešto više od polovice: 3.560 ili 51 %.

Od toga se za odmor koristi 2.936 stanova, što iznosi 42 % od ukupnog broja stanova ili 82 % od ukupnog broja stanova koji se koriste povremeno.

Broj stanova koji se koriste povremeno, za obavljanje djelatnosti ili u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi iznosi 624 ili 9 % od ukupnog broja stanova ili 18 % od ukupnog broja stanova koji se koriste povremeno.

Istovremeno je 2001. godine broj stanova za stalno stanovanje na području grada Malog Lošinja nešto je veći od broja kućanstava (3.447 : 2.970) što ukazuje na povećanje broja staračkih domaćinstava, dok je s druge strane karakterističan veći broj stalno nenastanjenih stanova, odnosno stanova koji se koriste za odmor. U Malom Lošinju oko 2/3 stanova su stanovi za stalno stanovanje. U Velom Lošinju i Beleju nešto manje od 1/2 stanova su stanovi za stalno stanovanje. U svim ostalim naseljima broj stanova za stalno stanovanje je ispod 1/3, izuzetak je Ilovik s 39 % stanova za stalno stanovanje.

Od naselja najveći udio stanova za odmor imaju Sveti Jakov 91 % i Male Srakane 93 %, dok je udio stanova za odmor najmanji u Malom Lošinju i iznosi 20 %.

Ti odnosi jasno svjedoče o sve intenzivnijem prodoru velikog broja domaćih i stranih vlasnika kuća i kućica za odmor na otoke i priobalne lokalitete.

Analiza stanja obuhvaća i bespravne građevine (kuće, barake, razna spremišta, kamp kućice i sl.) kojih ima zabrinjavajući broj na području Grada Malog Lošinja i koje služe za povremeni boravak, a izvan su svih statističkih izvješća. Uzimajući u obzir stvarno stanje u prostoru tada je odnos stanova za povremeno i stalno stanovanje drastičan: 6000 stambenih jedinica za povremeni boravak i 3500 stanova za stalno stanovanje.

Zaključak:

Provedena analiza pokazuje neusklađenost između važećih dokumenata prostornog uređenja i stanja u prostoru. Prema popisu stanovništva 2001. g. broj stanovnika bio je 8.388. Prostorni plan županije Primorsko - goranske izvršio je projekciju do 2015. g. za područje Grada Malog Lošinja (to je i polazište za novi PPUG) od 9.853 stanovnika. Što je značajno povećanje od 17,46% u razdoblju od 15 godina, a.prirodni priraštaj bilježi negativnu stopu (-0,24).

Bespravne građevine izvan građevinskih područja naselja (kuće, barake, razna spremišta, kamp kućice i sl.) zagadile su prostor lošinjskog arhipelaga (naročito područje Punta Križa, Liski-Kurila-Podosorćica).

Društvene djelatnosti

Pregled društvenih djelatnosti na području Grada Malog Lošinja

U prethodnom razdoblju izgrađena je nova osnovna škola, površine 4 400 m2, 27 razreda, u jednoj smjeni može primiti 600 učenika. Nije realizirana školska sportska dvorana.

Staroj osnovnoj školi još nije određena buduća namjena, predlaže se stambeno-poslovna.

U manjim mjestim na području Grada područne osnovne škole nisu više u funkciji jer nema više dovoljan broj djece u tim mjestima (Belej, Punta Križa, Ćunski.....). Buduća namjena starih osnovnih škola još nije određena.

Stara pomorska škola u proteklom razdoblju mijenjala je vlasnike i svakim je danom u sve tužnijem stanju. GUP-om i PUP-om Centar određena je njena namjena (višefunkcionalni objekat pretežite namjene za muzej pomorstva i dvorane za razna kulturna događanja). Eventualna promjena namjene uvjetuje promjenu važećeg GUP-a i PUP-a.

U prethodnom razdoblju započela je rekonstrukcija palače Fritzi.

Pokrenuta je inicijativa za izgradnju muzeja Apoksiomen (budući pomorski muzej ?) za što je planirana palača Kvarner (kip Apoxyomenosa pronađen nedaleko otočića Vele Orjule - izvađen iz mora 27.04.1999. g.). Grad je sa nadležnim ministarstvom potpisao pismo namjere za muzej pomorske arheologije u Malom Lošinju.

KORIŠTENJE PROSTORA

Izgrađene površine

Izgrađena područja naselja

Površina izgrađenih područja naselja iznosi ukupno 312,29 ha.

Postojeća prosječna gustoće stanovanja za naselja na području Grada iznosi 26,86 stanovnika/ha, a kreće se od 2,44 stanovnika/ha u Malim Srakanama do 46,84 stanovnika/ha u Malom Lošinju. Pri tome se utvrdio odnos broja stanovnika iskazan prema popisu stanovnika 2001. i izgrađene površine područja naselja.

Izgrađena područja naselja i gustoća stanovanja prema broju stanovnika iz popisa 2001. godine su pojedinačno za naselja prikazana u sljedećem iskazu:

Pored statističkih naselja i onih za koja su bila utvrđena građevinska područja na prostoru Grada postoji još tridesetak lokaliteta koji čine manja naselja, stanovi, zaseoci, grupe kuća i pojedinačne kuće. Iskazane su s površinom pripadajućeg zemljišta. Broj stanovnika se za njih ne iskazuje iako se koriste za stalno i povremeno stanovanje, a često su napuštena i ruševna. Navedene strukture različite su po izgrađenosti i sadašnjem korištenju, velik broj, pogotovo onih koje nisu na obali je napušten, ali se osjeća trend obnove i ponovnog korištenja, najčešće za povremeno stanovanje i odmor. Veći dio stanova na Punti Križa, koji su uključeni u ova izgrađena područja evidentiran je kao etnološko kulturno dobro.

Izgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene

Područja ugostiteljsko-turističke namjene su izgrađena izvan naselja i u naseljima.

Površina izgrađenih područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja iznosi 150,25 ha, dok su zone u naseljima površine 9,59 ha. Ukupno je na području Grada za ugostiteljsko-turističke namjene uređeno 159,84 ha površine.

Izgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene s kapacitetom i vrstom:

Prema članku 63a i tablici 10a Odluke (»Službene novine« broj 10/05) za građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene (T) određeno je:

Iz tablica je vidljivo da u narednom razdoblju nisu planirane građevinska područja izvan naselja u zoni autokampova Bijar i Priko mosta, a da se smještajni kapaciteti smanjuju za 3.150 kreveta sa ciljem povećanja kvalitete smještaja.

Izgrađena područja gospodarske namjene

Kraj Ćunskog već dvadesetak godina funkcionira kamenolom za proizvodnju tehničkog građevnog kamena, na kojem se eksploatira i prerađuje kameni materijal za potrebe građevinske operative. Površina prostora koji zauzima kamenolom iznosi 6,5 ha.

U zoni Kalvarija postoji gospodarska skladišno-servisna zona površine oko 17,0 ha koja je u 80 % površine izgrađena. U zoni su izgrađeni manji pogoni proizvodne djelatnosti, uslužne djelatnosti, servisi, skladišta, poslovni prostori, prodajni saloni, komunalni servisi i usluge i komunalni objekti i sl. U proteklom razdoblju ukazana je potreba za dovršenjem zone s obzirom na sve veći interes za prostorima u zoni. Izgradnjom trgovačkog centra u zoni otvoren je niz pitanja koje će trebati valorizirati kroz izradu budućeg UPU-a za Mali Lošinj.

U zoni Privlaka je zona brodogradilišta u pretežnom dijelu izgrađena, površine je oko 4,2 ha. Brodogradnja je tradicionalna gospodarska djelatnost na ovom području. Pokrenuta je inicijativa za valorizacijom brodogradilišta i ispitivanje mogućnosti na predmetnoj lokaciji.

Unutar naselja Nerezine je gospodarska zona brodogradilišta i planirana servisna zona koja nije realizirana, a iskazuje se u sklopu površina naselja i planirana je važećim PUMN-om.

Pored toga unutar Malog Lošinja, Velog Lošinja, Nerezina, Suska, Unija i Ćunskog postoje pojedinačni gospodarski, pretežno servisni sadržaji koji se iskazuju u sklopu površina naselja.

Gospodarske zone planirane bivšim prostornim planom: Kovčanje u Malom Lošinju i Koromačno kraj Beleja nisu realizirane.

Izgrađena područja za potrebe obrane

Na prostoru Grada Malog Lošinja na otocima Lošinj, Ilovik i Unije postoje građevine i kompleksi za potrebe obrane.

Naselje Mali Lošinj (Kompleks »Kovčanje«, Kompleks »Velopin« - ne koristi se, Kompleks »Tovar«, ex. »Vojna ambulanta« - ne koristi se).

Na Iloviku (Kompleks »Parkna« - ne koristi se, ex. Vojarna - ne koristi se).

Na Unijama (Kompleks »Maračol«).

U prethodnom razdoblju vođeni su razgovori Grad - MORH sa ciljem definiranja statusa vojnih zona na području Grada. Razgovori su u tijeku.

Neizgrađene površine

Šumske površine

Za šume na području Grada Maloga Lošinja karakterističan je jak utjecaj čovjeka i stoke. Šume su se krčile i palile za poljoprivredu i stočarstvo. Autohtona je vegetacija dovedena u degradacijske stadije, a dijelom je zbog intenzivnog pašarenja uništena i travnjačka površina autohtona se vegetacija nalazi u stanju inicijalnog razvoja koji je u velikoj mjeri ometan nekontroliranim širenjem kulture borova i vrlo značajnim antropogenim utjecajem.

Zdravstveno stanje šumske vegetacije na području Grada Maloga Lošinja je djelomično zadovoljavajuće.

Šume crnike su u dobrom stanju. Kod šuma borova (crni bor, alepski bor) je primijećeno sušenje najčešće uzrokovano njihovom fiziološkom zrelošću, koje se očituje i u smanjenju prirasta. Prvi znakovi fiziološke zrelosti u šumama posebne namjene se počinju javljati iznad 100 godina, u fiziološkim funkcijama te kulture postoji smetnja, naročito je izraženo smanjenje radijalnog prirasta.

U državnim šumama na području Grada Malog Lošinja gospodarenje šumama ima isključivo uzgojni karakter, što podrazumijeva radove na jednostavnoj biološkoj reprodukciji šuma. Godišnji etat, odnosno drvna masa koja se sječe iznosi 6.120 m3 ili 17 m3 /ha, što je 17 % prirasta. To znači da se siječe znatno ispod prirasta, i da se provode oprezne sječe (čišćenje, prorijeda) niskog intenziteta s ciljem da se očuva stabilnost ovog osjetljivog šumskog ekosistema. Postotak prirasta je 2,1 %.

Prema podacima iz statističkog izvješća na prostoru grada ima ukupno 7.963,00 ha šuma, od toga privatnih šuma ima 4.784,47 ha.

Površine privatnih šuma utvrditi će se Planom gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji što je zakonska obveza Grada.

Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredna tla izvan užeg područja izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju »čistoće« i pogodna su za proizvodnju »zdrave hrane«.

Za područje Grada Malog Lošinja su tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju utvrđena Studijom tala i površina pogodnih za poljoprivredu i šumarstvo /Fakultet poljoprivrednih znanosti, Šumarski fakultet, Zagreb, studeni 1988./

Veće površine I. kategorije zaštite se nalaze u Ćunskom polju, te na Unijama, Malim i Velim Srakanama i na Susku.

Veće površine II. kategorije zaštite se nalaze iznad Nerezina, na južnom dijelu Lošinja te na Iloviku, na Unijama, na Kurilima, oko Beleja i na Punti Križa.

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja.

Zemljište I. kategorije je namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, dok se zemljište II. Kategorije namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima - pašnjaci u maslinicima.

Površine namijenjene isključivo poljoprivrednoj namjeni su razlučene u I. i II kategoriju i zauzimaju površinu od 2.647 manje od 12 % površine kopnenog prostora Grada.

Grad Mali Lošinj donio je 5. 4. 2006. g. Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Grada Malog Lošinja.

Lovišta

Na području Grada Maloga Lošinja uspostavljeno je 6 županijskih lovišta čija ukupna površina iznosi 14.744 ha. Unutar te površine lovna površina zauzima znatan prostor od 12.881 ha. Lovišta su dana u koncesiju lovozakupnicima koji su u pravilu fizičke osobe ili trgovačka društva, a samo za lovište »Nerezine« lovozakupac je lovačko društvo.

Prostorni raspored, broj i površina lovišta nije u skladu s predloženom zaštitom prirode i krajolika. Lovna površina iznosi znatnih 57 % površine područja Grada Malog Lošinja.

Infrastruktura

Cestovni promet

Pregled javnih cesta na administrativnom području Grada Malog Lošinja.

Grad Mali Lošinj obuhvaća i otoke Ilovik, Susak, Unije te Vele i Male Srakane, koji su također naseljeni. Na tim otocima nema cestovnog prometa, pa ne postoje ni javne ceste. Na otocima postoje putovi koji se koriste kao pješački, ali također i za kretanje manjih poljoprivrednih vozila (motokultivatori, manji traktori i sl.), kojima su putovi uglavnom prilagođeni.

U tijeku je rekonstrukcija D 100 u zoni jezera Vrana.

Zračni promet

Međunarodna zračna luka Lošinj smještena je na područje Kurila, a od Malog je Lošinja udaljena približno 8 km. Tehničke su joj karakteristike sljedeće:

- referentni kod 2C

- duljina / širina USS 900/30 m (STOL)

- vrsta kolnika asfalt

- kategorija VFR (samo vizualno slijetanje bez primjene instrumenata)

Planirano je poboljšanje tehničkih karakteristika za zračnu luku.

Uz međunarodnu zračnu luku Lošinj na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama, preko kojeg je od kolovoza 1994. godine ostvarena veza s aerodromom na Lošinju.

Pomorski promet

Plovni putovi su u akvatoriju Grada utvrđeni prema regulaciji plovidbe na Jadranu: središnji jadranski plovni put za velike brodove (tankere i brodove s opasnim teretom), prekomorski plovni put, dužobalni plovni put; posebno za srednje posebno za male brodove te ruta za obalne tankere u razvozu. Za brodove postoje plovne rute između Cresa i Krka kao i plovna ruta tankera za plin malih tonaža i plovne rute tankera za petrokemijski kompleks u Omišlju.

Luke na području Grada Malog Lošinja uglavnom su građene do II. svjetskog rata. U razdoblju nakon II. svjetskog rata luke su sanirane, s ciljem postizanje zadovoljavajuće nosivosti i stabilnosti obale. Nakon uvođenja trajektnih linija luke su se uglavnom prestale koristiti za prekrcaj tereta te se i danas u njima pretežno odvija putnički promet.

Sukladno Zakonu o morskim lukama (NN 108/95.) luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

a) Luke otvorene za javni promet

Jedina trajektna luka na području Grada Malog Lošinja je u Malom Lošinju. Uz riječku, to je jedina međunarodna trajektna luka u županiji. Za cresko - lošinjski arhipelag trajektne luke preko kojih se ostvaruje cestovna veza s kopnom su: Brestova, Porozina, Valbiska i Merag.

b) luke posebne namjene

Na prostoru Grada postoji 7 luka posebne namjene:

c) ostale luke i privezi (nerazvrstane)

Pored navedenih luka koje su klasificirane sukladno navedenom Zakonu i koje su u evidenciji Ureda za pomorstvo - Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji na ovom prostoru postoji čitav niz luka, lučica, mandrača i sidrišta koja se koriste se za pristajanje, privez i sidrenje plovila stalnih i povremenih stanovnika te nautičara. Razina njihove uređenosti varira od uređenih kamenih obala i lukobrana kakvog nalazimo u Uvali Zela podno Beleja do improviziranih pontona i mandrača u suhozidu, te prirodnih uvala koje se nelegalno i bez ikakve opreme koriste za sidrenje, često i u dužim vremenskim periodima ljeta.

Vodopskrba

U 2004. godini se iz Vranskog jezera crpilo ukupno 2.160.000 m3 vode. Od toga je za potrebe grada Maloga Lošinja potrošeno 1.350.000 m3 vode. Stanovnici su za svoje potrebe potrošili 650.000 m3 vode, dok je potrošnja gospodarstva, uključujući turizam kao najvećeg potrošača, iznosila 700.000 m3 vode.

Čitav vodoopskrbni sustav osim izvanredne kvalitete vode iz jezera Vrana, »boluje« od nekih nepogodnosti karakterističnih za sve otočke vodovode:

- veliki prostor s malom i rijetkom naseljenošću i raštrkanim naseljima što traži dugačku mrežu, a zbog nepovoljne konfiguracije velik broj vodosprema, prekidnih komora i crpnih stanica,

- razvoj okrenut turizmu još više potencira razliku između zimskog režima opskrbe (stalni stanovnici) i ljetnog, nekoliko puta većeg, kad su okupirani svi raspoloživi turistički kapaciteti,

- nepovoljna konfiguracija terena,

- zapremine postojećih vodosprema Nerezine, Sveti Jakov, Osor i Ćunski su nedovoljne,

- dijelovi cjevovoda, uglavnom sekundarne mreže, su potkapacitirani,

- jedino izvorište (jezero Vrana) je bez alternative snabdijevanja za slučaj nepredviđenih okolnosti,

Osnovni problem vodoopskrbnog sustava na području Grada Maloga Lošinja je nepostojanje objekata vodoopskrbe na svim naseljenim otocima lošinjskog arhipelaga, osim Suska na kojem je izgrađena vodosprema, tlačni cjevovod od pristaništa za vodonosce do vodospreme i opskrbna mreže u naselju.

Bez vodoopskrbe i veze s lošinjskim vodoopskrbnim sustavom su još uvijek otoci Unije, Ilovik te Male i Vele Srakane.

Osim vodovodne mreže na području Grada Mali Lošinj postoji 8 javnih bunara, 12 javnih cisterni i 1916 privatnih cisterni.

Odvodnja otpadnih voda

Na prostoru Grada Malog Lošinja naselja Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine imaju izgrađenu javnu kanalizacijsku mrežu putem koje se otpadne vode prikupljaju i nakon predtretmana upuštaju u more.

1. Područje Veli Lošinj

Područje Velog Lošinja, obzirom na konfiguraciju terena, može se podijeliti u tri cjeline:

- slivno područje oko gradske luke

- slivno područje oko uvale Rovenska

- slivno područje turističkog kompleksa Punta

Počeci izgradnje kanalizacijskog sustava datiraju iz 1920. godine, kada je u centru mjesta kraj gradske luke izveden oborinski kolektor duljine 350 m i promjera 300 mm. Taj je osnovni objekt kontinuirano dograđivan i danas postoji mješoviti kolektor ukupne duljine 1.920 m, promjera 200 i 300 mm. Otpadna se voda upušta u more na dubini od 62 m preko novoizgrađenog tlačnog podmorskog ispusta duljine 780 m, promjera 300 mm. Početak ispusta nalazi se u gradskoj luci. Prije ispusta izgrađeni su osnovni objekti predtretmana otpadnih voda (automatska rešetka za krute tvari i taložnica) te crpna stanica.

Na području oko uvale Rovenska nema izgrađene javne kanalizacije. Kućne otpadne vode upuštaju se u septičke jame, a oborinske vode izravno u teren.

Turistički kompleks Punta spojen je na podmorski ispust u gradskoj luci.

2. Područje Mali Lošinj

Prvi kanal za prikupljanje oborinske vode izgrađen je 1918. godine. Do danas je izgrađeno blizu 14 km kolektora mješovitog tipa, promjera od 200 do 700 mm, no još uvijek velik dio grada nije priključen na javnu kanalizaciju. Dispozicija otpadnih voda iz mnogih objekata vrši se u septičke taložnice. Centar mjesta priključen je na kolektore (»sjeverni kolektor« i »južni kolektor«) iz kojih su se otpadne vode upuštale izravno u gradsku luku podmorskim ispustima »Škverić« (L = 20 m, H = 10 m) i »Priko« (L = 30 m, H = 17 m). Na rtu Kijac je predviđena izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na lokaciji rezerviranoj za taj uređaj dosad su izgrađeni dozažni bazen i mjerni kanal. Izveden je podmorski ispust u more na rtu Kijac dužine 500 m do dubine mora od 71 m. Kolektor je u funkciji i od 2005.g. se vrši prepumpavanje fekalnih voda grada Malog Lošinja preko nove crpne postaje Škverić.

Na području Čikata postoji kolektor otpadnih voda i ispust duljine 300 m, kojim se otpadne vode svih objekata u zoni upuštaju u more na dubinu od cca 35 m, uz prethodno zadržavanje u septičkoj taložnici.

Bungalovi iznad hotela »Helios« imaju lokalnu kanalizacijsku mrežu s improviziranom taložnicom iz koje se otpadna voda upušta u javni kanalizacijski sustav. Svi objekti autokamp »Čikat« spojeni su na javni kanalizacijski sustav.

Svi objekti kampova i hotela u uvali Čikat spojeni su na javni kanalizacijski sustav i preko jednog ispusta ispuštaju se u more.

Hotelski kompleks u Sunčanoj uvali ima izgrađen vlastiti sustav odvodnje otpadnih voda s dvije crpne stanice i podmorskim ispustom duljine 345 m, kojim se otpadne vode ispuštaju na dubinu od 16 m.

Područje Poljana rješava dispoziciju otpadnih voda na dva načina: autokamp nakon taloženja ispušta otpadnu vodu podmorskim ispustom duljine 30 m na dubinu od cca 30 m; naselje »Poljane« rješava dispoziciju otpadnih voda individualnim septičkim taložnicama.

3. Područje Nerezine i Sveti Jakov

Izgradnja kanalizacijskog sustava u Nerezinama započinje 1930. godine, kada je izveden prvi oborinski kolektor. Danas postoji mješoviti sustav odvodnje, koji pokriva centar mjesta. Izvedeno je 1.600 m kolektora promjera 300 mm s priključcima. Izgrađen je i podmorski ispust promjera 300 mm, duljine 360 m.

Naselje Bučanje ima vlastiti sustav odvodnje otpadnih voda, s taložnicom i podmorskim ispustom duljine 400 m. Izgrađena je kanalizacijska mreža ukupne duljine 1.400 m.

Autokamp Lopari također ima izgrađen vlastiti sustav odvodnje (izgrađeno 800 m kanalizacijske mreže), koji je priključen na kratak podmorski ispust (30 m).

4. Područje Punta Križa

Na području Punta Križe samo autokamp »Baldarin« ima izgrađen kanalizacijski sustav. Izvedeno je 600 m kanalizacijske mreže, taložnica i podmorski ispust duljine 200 m.

Na Susku je izgrađena kanalizacijska mreža sa biološkim tretmanom otpadnih voda.. Ostala naselja na prostoru Grada Malog Lošinja nemaju izgrađenu javnu kanalizaciju pa otpadne vode upuštaju preko individualnih septičkih taložnica izravno u teren.

Elektroopskrba

Napajanje na razini 110 kV

Najznačajniji elektroenergetski objekt na području Malog Lošinja je trafostanica 110/35 kV Lošinj. Trafostanica je izvedena s vanjskim 110 kV postrojenjem, s dva transformatora 110/35 kV snage 2x20 MVA i zgradom u kojoj je smješteno 35 kV postrojenje, komandno-upravljački dio i pomoćna postrojenja trafostanice.

Vršna opterećenja trafostanica postiže u ljetnim mjesecima, a najveće je iznosilo 16 MVA, što znači da svojim sadašnjim kapacitetom za dugi niz godina osigurava nesmetan

prirast opterećenja uz osiguranje potpune rezerve u transformaciji 110/35 kV.

Napajanje trafostanice izvedeno je 110 kV vodom TS 110/ 35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj, ukupne dužine cca 66 km. Vod je izveden u tri dionice kao nadzemni (područjem otoka Krka, Cresa i Lošinja) i u dvije dionice s podmorskim kabelom (između otoka Krka i Cresa i Cresa i Lošinja). Nadzemne dionice izvedene su na čelično rešetkastim stupovima s vodičima Al-če 3x150 mm2, a podmorske s trožilnim kabelom Cu 3x300 mm2 i Al 3x300 mm2 između Krka i Cresa i četiri jednožilna kabela (jedna žila je rezerva) presjeka Al 1x300 mm2 između Cresa i Lošinja. Zbog dužine voda i činjenice da nadzemne dionice prolaze područjem koje je izloženo čestim atmosferskim pražnjenjima i djelovanju posolice vod ne osigurava potrebnu sigurnost u napajanju trafostanice 110/35 kV Lošinj.

Napajanje na razini 35 kV

Iz trafostanice 110/35 kV Lošinj izvedeno je preko tri 35 kV voda napajanje za tri trafostanice 35/10 kV TS Lošinj, TS Lošinj 2 i TS Osor, koje su smještene na području obuhvata plana.

35 kV mreža, izvedena kabelskim vodovima, omogućava potpunu rezervu u napajanju između trafostanica 35/10 kV TS Lošinj i TS Lošinj 2. Iz TS Lošinj 2 izveden je i 35 kV kabelski vod za napajanje trafostanice 35/10 kV Silba, smještene izvan granica ovog plana, na istoimenom otoku, a trasa kabela prolazi i otokom Ilovikom. 35 kV vod, preko kojeg je izvedeno napajanje za trafostanicu 35/10(20) kV Osor, izveden je pretežno kao nadzemni vod.

Trafostanica 35/10(20) kV Osor je kapaciteta 1 x 2.5 MVA, a moguće je proširenje do 1x4 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10(20) kV Osor iznosi cca 2 MW.

Trafostanica 35/10 kV Lošinj je kapaciteta 2 x 4 MVA, a moguće je proširenje do 2x8 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10 kV Lošinj iznosi cca 5 MW.

Trafostanica 35/10(20) kV Lošinj 2 je kapaciteta 2 x 8 MVA, a moguće je proširenje do 3x16 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10(20) kV Lošinj iznosi cca 10 MW.

Sve tri trafostanice 35/10 - 35/10(20) kV, svojim kapacitetom zadovoljavaju sadašnje potrebe konzuma. Trafostanice TS Lošinj i TS Lošinj 2 kapacitetom i brojem ugrađenih transformatora osiguravaju same sebi potpunu rezervu u napajanju konzuma, a trafostanica 35/10(20) kV Osor ima ugrađen samo jedan transformator 35/10 kV. U slučaju njegovog kvara preko postojeće 10 kV mreža može se osigurati potpuna rezerva u napajanju iz susjednih trafostanica 35/10 kV.

Trafostanica 35/10(20) kV Osor povezana je 35 kV vodom, preko trafostanica 35/10(20) kV Hrasta i Cres, s trafostanicom 110/35 kV Krk. Ovaj 35 kV vod predstavlja jedinu rezervu u napajanju za konzum trafostanice 110/35 kV Lošinj u slučaju kvara 110 kV voda TS Krk - TS Lošinj. Prijenosna snaga ovog 35 kV voda ograničena je na cca 9 MVA, što je znatno niže od vršnih potreba konzuma otoka Cresa i Lošinja u ljetnim mjesecima. U slučaju kvara 110 kV voda, u doba turističke sezone, preko 35 kV voda moguće je osigurati napajanje samo za dio konzuma. Poseban problem na području otoka Lošinja predstavlja i kvaliteta u napajanju u takvim prilikama, zbog velikih padova napona, kao posljedica velike udaljenosti između napojna točke TS 110/35 kV Krk i trafostanica 35/10 kV Lošinj i Lošinj 2.

Napajanje na razini 10 kV

Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz trafostanica 10(20)/0,4 kV. Trafostanice su izvedene kao 10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, različitog tipa izvedbe, a kapacitetom i lokacijama zadovoljavaju današnje potrebe. Srednjenaponska mreža 10-10(20) kV naponskog nivoa pretežno je izvedena kao kabelska. Nadzemne dionice izvedene su samo izvan većih naselja. Svojom razvijenošću i kapacitetom postojeća 10 kV mreža osigurava za veći dio konzuma potpunu rezervu u napajanju.

Rezervno napajanje na 10 kV naponskom nivou nije osigurano za otoke Vele i Male Srakane, Unije, Susak i Ilovik, za područje Punta Križa i za dio Velog Lošinja. U posljednje vrijeme 10 kV mreža se izvodi uglavnom podzemnim kabelima iz razloga što su kvarovi na njoj znatno rjeđi nego na nadzemnim vodovima i da se izbjegnu nadzemni koridori u kojima je zabranjena gradnja drugih građevina.

Niskonaponska mreža

Niskonaponska mreža je u većim naseljima izvedena pretežno s podzemnim kabelima, a u preostalom dijelu, kao i manjim naseljima, kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim ili drvenim stupovima, ili po fasadama zgrada.

Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnjeg konzuma i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe napajanja novih potrošača.

Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe.

Kvaliteta napajanja električnom energijom potrošača na svim područjima obuhvata plana je dobra.

Problem predstavlja rezervno napajanje, pogotovo u dijelu napajanja trafostanice 110/35 kV Lošinj. U slučaju kvara 110 kV voda TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj, rezervno napajanje, preko 35 kV voda iz trafostanice 110/35 kV Krk ograničeno je na 9 MVA za potrebe napajanja cjelokupnog konzuma otoka Cresa i Lošinja. U ljetnim mjesecima, kada ovo područje ostvaruje maksimalna opterećenja do 16 MVA, napajanje bi se moglo vršiti samo uz redukcije.

Telekomunikacije

Na području Grada Malog Lošinja instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS). Ti udaljeni pretplatnički stupnjevi pripadaju automatskoj digitalnoj centrali Krk.

Povezivanje navedenih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk) realizirano je digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju i to dijelom svjetlovodnim kabelima, dijelom po podzemnim simetričnim TK kabelima, a dijelom preko RR uređaja.

Pristupne telekomunikacijske mreže postojećih UPS-ova izgrađene su većim dijelom kao podzemne s kabelima uvučenim u cijevi telekomunikacijske kanalizacije. Iznimku čine priključci pojedinih objekata ili izdvojenih manjih stambenih cjelina izvedeni samonosivim kabelima.

Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Grada Malog Lošinja vidljivo je da je izvršena potpuna digitalizacija komutacijskih sistema mjesne telekomunikacijske mreže. Lokacije postojećih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) kao i kapaciteti istih, a s obzirom na postojeće stanje zahtjeva za novim TT priključcima, je u potpunosti zadovoljavajuća. Za udovoljavanje zahtjeva TT korisnika može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-ova ili po potrebi ugraditi novi dislocirani digitalni pretplatnički stupanj ukoliko to iziskuju lokalne potrebe.

Povezivanje svih postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu LC Krk izvršeno je digitalnim sistemom prijenosa koristeći u tu svrhu raspoložive prijenose medije i to svjetlovodne kabele, RR sisteme ili sisteme za rad po simetričnim TK kabelima. Kapacitet prijenosnih uređaja, a s obzirom na postojeće stanje je zadovoljavajuće.

Problemi pristupnih telekomunikacijskih mreža pripadajućih UPS-ova javljaju se na dijelovima pristupne telekomunikacijske mreže izgrađenim samonosivim kabelima ili podzemnim kabelima starijeg tipa (sa zrakpapirnom izolacijom i olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. - 1984. godine. Kod takvih pristupnih telekomunikacijskih mreža ili dijelova pristupnih mreža nema mogućnosti odnosno postoje ograničenja u pružanju svih suvremenih telekomunikacijskih usluga korisnicima (x-DSL, prijenos podataka, VoIP i sl.).

Kapacitet postojećeg UPS-a Vele Srakane, UPS-a Belej, UPS-a Mali Lošinj, UPS-a Putna Križa, UPS-a Unije i UPS-a Čikat zadovoljava potrebe za TT priključcima kako na već izgrađenom, tako i na području planiranom za građenje kao i na području turističke zone.

Imajući u vidu planirane zahvate na području Grada Malog Lošinja kao i postojeći broj stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva (UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.

Mobilna telefonija

Postoje još djelomično problemi u pokrivanju GSM signalom kompletnog područja Republike, Županije pa tako i Grada Malog Lošinja, no to će se ugradnjom svih planiranih baznih postaja za GSM prijenos riješiti.

Bespravna gradnja

Bespravna gradnja, odnosno građenje bez odobrenja ili protivno izdanom odobrenju rezultira neprimjerenim i nekvalitetnim izgradnjama, međususjedskim problemima, uzurpiranjem tuđeg vlasništva, onemogućavanjem izvedbe javnih površina i komunalne infrastrukture, oštećivanjem države, županije i grada, te komunalnih poduzeća i ustanova neplaćanjem obveza.

Mogući uzroci bespravne gradnje su:

- nefunkcioniranje sustava državne uprave

- nepoduzimanje mjera određenih zakonom

- stanje dokumenata prostornog uređenja

- dugotrajni postupak ishođenja potrebnih dokumenata za građenje

Odgovornost za stanje u prostoru snose svi učesnici u građenju i segmentu prostornog uređenja:

- tijela lokalne uprave Grada Mali Lošinj koja nisu pripremila izradu i donijela dokumenate prostornog uređenja

- tijela državne uprave za provedbu (izdavanje odobrenja i nadzor)

- projektanti koji izrađuju projekte suprotno dokumentima prostornog uređenja ili bez njih

- izvođači koji grade suprotno zakonu bez potrebnih odobrenja

- investitori koji pristupaju gradnji bez odobrenja ili u suprotnosti sa odobrenjima

Sama bespravna izgradnja nije posebno kvantificirana jer ne postoje izvješća koja bi govorila o njezinom broju i prostornoj lokaciji. Međutim, temeljem obilaska prostora i analize fotodokumentacije i orto-foto snimaka može se konstatirati značajnije prisustvo bespravne izgradnje prvenstveno u segmentu zahvata na postojećim objektima (dogradnje - nadogradnje) odnosno izgradnji pratećih i pomoćnih objekata. Poseban problem prisutan je u zoni Punta Križa, Liski-Kurila i Podosorćica u kojima je značajan broj kućica, drvenih baraka, kamp kućica i sl. koji uglavnom služe »vikendašima«.

Osim navedenih područja postoji bespravna izgradnja i na dijelovima koji su prostorno-planskim dokumentima predviđeni za građenje, pri čemu se kroz takav način građenja izbjegava plaćanje zakonom utvrđenih pristojbi. Također veliki dio bespravne izgradnje proizlazi iz objekata koji nisu u suglasju sa građevinskom dozvolom tj. umjesto utvrđenih grade se objekti značajno većeg gabarita.

Osim bespravne izgradnje, kao posljedica nepotpuno komunalno riješenog i opremljenog područja naselja odnosno nepropisno locirane izgradnje, javljaju se problemi sa pristupom do pojedinih objekata. Iz takovih razloga pojedine zone izgradnje treba prethodno pripremiti i riješiti na detaljnoj planskoj razini kao podlozi za barem minimalno komunalno opremanje prostora koje treba obuhvatiti realizaciju neophodnih prometnih površina za pristup pojedinim objektima, što je nužno i radi potrebe ostvarenja protupožarne i druge zaštite.

Inspekcijski nadzor

Iako nije posebno izdvojeno područje Malog Lošinja indikativno je izvješće o inspekcijskom nadzoru za područje Cresko-lošinjskog otočja Uprave za inspekcijske poslove, sektor inspekcijskog nadzora, odjel inspekcijskog nadzora, područna jedinica u Rijeci

U 2004. g. donešeno je 50 rješenja o uklanjanju ili obustavi daljnje gradnje, 14 zaključaka o dozvoli izvršenja, 16 zaključaka o obustavi vođenja upravnog inspekcijskog postupka, 5 zaključaka o obustavi administrativnog izvršenja rješenja, 7 drugih zaključaka, 162 dopisa, te je podneseno 12 prekršajnih prijava.

U 2005. g. donešeno je 52 rješenja o uklanjanju ili obustavi daljnje gradnje, 22 zaključaka o dozvoli izvršenja, 14 zaključaka o obustavi vođenja upravnog inspekcijskog postupka, 7 zaključaka o obustavi administrativnog izvršenja rješenja, 10 drugih zaključaka, 270 dopisa, te je podneseno 10 prekršajnih prijava.

III. ANALIZA OSTVARIVANJA PROGRAMA MJERA ZA PRETHODNO RAZDOBLJE (2004. - 2005.) I OCJENA PROVEDENIH MJERA

Temeljem analize stanja u prostoru i ostvarivanja programa mjera za prethodno razdoblje utvrđuju se potrebne aktivnosti za slijedeće četvorogodišnje razdoblje, a u prvom redu to je zaštita okoliša, sanacija stanja u prostoru, izrada novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja, te priprema građevinskog zemljišta.

1. Provedba sustava prostornog uređenja

1.1. Provedba ustrojstva sustava prostornog uređenja na razini lokalne samouprave

Stručnu utemeljenost dokumenata prostornog uređenja kao i drugih dokumenata određenih Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02, 100/04), odnosno njihovu usklađenost sa važećom zakonskom regulativom i propisima u RH dužan je provoditi Grad Mali Lošinj putem Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

1.2. Uključivanje i sudjelovanje javnosti

Temeljem Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) definiran je način participacije javnosti u donošenju dokumenata prostornog uređenja. Osim obveznog, Grad Mali Lošinj preuzeo je obvezu objave svih dokumenata prostornog uređenja na web stranici Grada.

2. Provedba dokumenata prostornog uređenja

Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se prikazuje pokrivenost područja Grada prostornim planovima (u tabličnom i grafičkom prikazu), zatim obilježja prostornog razvitka na temelju postojećih prostornih planova i primjenjivost tih planskih mjera i provođenje planova.

2.1. Pokrivenost područja Grada Mali Lošinj dokumentima prostornog uređenja

2.1.1. Analiza pokrivenost područja Grada Mali Lošinj dokumentima prostornog uređenja

Za područje Grada Mali Lošinj od strateških dokumenata prostornog uređenja još uvijek su važeći Prostorni plan bivše Općine Cres-Lošinj i Generalni urbanistički plan Mali i Veli Lošinj (»Službene novine« broj 8/91).

Analiza pokrivenosti područja provedbenim planovima pokazuje veliki nesrazmjer između broja provedbenih planova čija je potreba izrade utvrđena razvojnim dokumentima prostornog uređenja (u granicama obuhvata GUP-a utvrđena je obveza izrade 17 PUP-ova) i broja detaljnih dokumenata prostornog uređenja koji su danas važeći. Područje obuhvata GUP-a Mali i Veli Lošinj najbolje je pokriveno provedbenim planovima u okviru kojega prednjači područje naselja Mali Lošinj (vidi tablicu A i shemu broj 2.). Preostali dio administrativnog područja grada nema relevantne provedbene dokumentacije (osim PUMN-a Nerezina). Po važećem Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) i Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98). U razdoblju od 12 godina izrađen je samo jedan dokument prostornog uređenja - DPU »Punta« u Velom Lošinju.

2.1.2. Aktivnosti na izradi dokumenata prostornog uređenja

a) Stavljanje izvan snage dokumenata prostornog uređenja:

U proteklom dvogodišnjem razdoblju niti jedan plan nije stavljen izvan snage.

b) Usvojeni dokumenti prostornog uređenja:

U proteklom dvogodišnjem razdoblju nije usvojen niti jedan plan prostornog uređenja.

c) Dokumenti prostornog uređenja čija je izrada u tijeku:

Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj

Za PPUG provodi se prethodna rasprava (prva rasprava održana je 17.ožujka 2006.g.).

Detaljni plan uređenja »Čikat-središnja zona (povijesna jezgra)«, M. L.

Obuhvat DPU-a nalazi se u okviru park šume Čikat, a obuhvaća uvalu Čikat i središnji, povijesni prostor turističke zone koji predstavlja jednu od najatraktivnijih prostornih cjelina prirodne i graditeljske baštine na otočju. To je prostor male gustoće izgrađenosti, gdje po tipologiji prevladavaju hoteli i vile okružene parkovima. Objekti su valorizirani od strane nadležnog ureda za zaštitu spomenika kulturne i prirodne baštine, podliježu određenom režimu zaštite i konzervatorskim smjernicama kojima su regulirani i svi zahvati u prostoru na tom području.

Za predmetno područje važeći su PPO (bivše) općine Cres-Lošinj (Sl. n. 8/91) i GUP Mali Lošinj (Sl. n. 8/91). U izradi je novi PPUG Mali Lošinj koji mora biti usklađen sa PPŽ Primorsko-goranske (Sl. n. 14/00) i Odlukom o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Sl. n. 10/05), odnosno Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).

Temeljno za područje Čikat je da je Uredbom i PPŽ Primorsko - goranske utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja (UPU) za cjelinu zone Čikat koja je definirana u svim važećim dokumentima uređenja prostora kao zona ugostiteljsko-turističke namjene.

Izvadak iz Uredbe i Odluke o usklađenju PPŽ (SN 10/05)

Članak 142. - PPŽ

Izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za:

a) naselja ... Mali Lošinj

b) površine izvan naselja za izdvojene namjene

- gospodarska namjena

- ugostiteljsko turistička namjena

- športsko - rekreacijska namjena

Članak 14. Odluke o usklađenju PPŽ Primorsko - goranske (Sl. n. 10/2005)

c) neizgrađeni dio građevinskog područja naselja unutar zaštićenog obalnog područja mora

Članak 9. Uredbe

Urbanistički plan uređenja (UPU) u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća cijeli neizgrađeni dio građevinskog područja.

Sukladno navedenom, donošenjem Izvješća o stanju prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (2006 - 2010) aktivnosti na izradi predmetnog DPU-a (koji obuhvaća dio zone ugostiteljsko - turističke namjene »Čikat«) trebaju se obustaviti jer će se za cjelinu zone sukladno Uredbi izraditi i donijeti urbanistički plan uređenja. Obuhvat UPU-a definirati će PPUG Mali Lošinj.

Temeljem Odluke o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Sl.gl.10/05) u članku 63a., tablica 10a utvrđeno je da je površina gradivog dijela ugostiteljsko - turističke namjene u Čikatu 60 ha, vrste hotelski smještaj (T1) i kapaciteta 3000 kreveta. U članku 109. odredbi za provođenje PPŽ-a u tablici 12. prikazana su zaštićena područja, među ostalim je i park - šuma Čikat.

Detaljni plan uređenja »Škverić-autobusna stanica« Mali Lošinj;

Prema Generalnom urbanističkom planu Mali i Veli Lošinj (»Službene novine« broj 8/91), područje obuhvata ovog plana određeno je za izgradnju i uređenje javne površine za smještaj cestovnih vozila u mirovanju, javnih pješačkih površina, ugostiteljsko-trgovačkih sadržaja, sadržaja u funkciji trajektnog pristaništa i autobusnog kolodvora. Plan obuhvaća područje koje je vrlo značajno za Mali Lošinj i za lošinjske otoke. Ovaj prostor predstavlja kontaktnu zonu između gradske strukture koja obuhvaća pretežno stambene sadržaje, prostora namijenjenog brodogradilištu, te prostora luke i lučkih sadržaja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uklapanju nove izgradnje u cjelokupni kontekst naselja i malološinjskog zaljeva.

Za predmetni DPU nije provedena nijedna faza postupka donošenja plana.

Detaljni plan uređenja »Privlaka« Mali Lošinj

Granica obuhvata prolazi istočnom obalom kanala Privlaka, sjeveroistočnim rubom čestice državne ceste D-100, skreće okomito na mjestu gdje obala postaje paralelna s državnom cestom te zaokružuje poluotok obalnom linijom. Površina obuhvata iznosi 4,92 ha

Detaljni plan uređenja Privlaka izrađuje se prvenstveno s ciljem sređivanja stanja u prostoru.

To se odnosi na usklađivanje katastra sa stvarnim stanjem, definiranje regulacijskih linija prema stvarnom stanju i mogućnostima u prostoru, oblikovanje ulaza u grad u zoni kanala Privlaka, davanja namjene građevinama van upotrebe, omogućiti rekonstrukciju/adaptaciju postojećih građevina u skladu sa odrednicama GUP-a, rješavanja pitanja zaposjedanja gradskih parcela od strane privatnih vlasnika, definiranje ostataka prostora čestica u gradskom vlasništvu, dovršenje infrastrukture, prije svega prometne - dovršenje prometnog (kolnog i pješačkog) prstena, uređenja parkirališta.

Drugi cilj je otvaranje novih građevinskih čestica radi zadovoljenja stambenih potreba stanovnika Lošinja, na česticama u vlasništvu grada (čestice u privatnom vlasništvu su većinom sve izgrađene). Planom je omogućene izgradnja novih stambenih objekta.

Ostali ciljevi vezani uz realizaciju detaljnog plana su omogućiti uređenje zaštitnih zelenih površina, urediti javne parkove u sjevernom i južnom obuhvatu Plana, rezervirati prostor za proširenje kanala Privlaka, sačuvati koridor D100 u cilju rezervacije prostora ukoliko dođe do realizacije planiranog mosta Privlaka, osigurati kontinuitet pješačkih staza uz more (lungomare), omogućiti bez većih građevinskih zahvata uređenje kupališta u južnom dijelu obuhvata Plana, a u ostalom dijelu gdje god je moguće osigurati ulaze u more i za slabije pokretne osobe, napraviti prijedlog granica pomorskog dobra i provesti aktualno stanje kroz katastar.

Provedena je prethodna stručna rasprava, javna rasprava i javni uvid. Izrađeno je izvješće o javnoj raspravi koje je dostavljeno Poglavarstvu na razmatranje.

2.2. Provedba Programa mjera u dijelu prethodnih radova (informacijski sustav prostornog uređenja, geodetske podloge, tematske studije) i planirane izrade dokumenata prostornog uređenja

2.2.1. Informacijski sustav prostornog uređenja

U proteklom razdoblju nije se započelo sa primjenom GIS-a iako je planirano započeti konkretnu provedbu procesa implementiranja geografskog informacijskog sustava u rad gradske uprave kao nastavak izvedenih pripremnih radova. Planirana je realizacija cjelovitog sustava na cjelokupnom administarativnom području Grada Mali Lošinj u mjerilu 1:25000, te postupna realizacija parcijalnih sustava u mjerilu 1:5000 i 1:1000 isključivo u okviru građevinskih područja naselja ili građevinskih područja posebne namjene kao što su to npr. turističke zone. Implementacija geografskog sustava trebala se odvijati u skladu sa idejnim projektom kojeg je izradila tvrtka »GIS DATA« iz Rijeke, međutim proces još uvijek nije započeo iako je već Programom mjera od 1997. g. utvrđena obveza pokretanja procesa primjene GIS- a. Činjenica je da je uspostava (geo)informacijskog sustava složen i dugotrajan organizacijski i stručno vrlo složen proces. Iskustva zemalja koje već koriste prednosti ovih sustava pokazuju da je vremenski horizont »konačnog cilja« u pravilu i do desetak godina. Pri tome je važno da se već u prvim koracima odrede stvarne koristi za sve sudionike. Treba naglasiti da je informacijski sustav prostornog uređenja neizostavan alat za praćenje stanja u prostoru, izradu izvješća o stanju u prostoru, programe mjera za unapređenje stanja u prostoru i dokumenata prostornog uređenja. Cilj kojem treba težiti je uspostavljanje jedinstvene jezgre informacijskog sustava prostornog uređenja na državnoj razini, a lokalna razina treba biti dio tog podsustava.

2.2.2. Geodetske podloge

Geodetske podloge i ostala kartografska dokumentacija preduvjet je za pripremu kvalitetnih i aktualnih dokumenata prostornog uređenja. Često je to ograničenje za njihovo pravodobno donošenje, odnosno za početak njihove izrade. Propisani su vrsta i mjerilo kartografskih prikaza koji su obvezatni dio grafičkog dijela svakog dokumenta prostornog uređenja.

Temeljem članka 17. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) utvrđeno je da se:

- Prostorni plan uređenja grada Mali Lošinj izrađuje se na topografskoj karti u mjerilu 1:25 000, građevinska područja naselja utvrđuju se na katastrskom planu u mjerilu 1 : 5000

- Detaljni plan uređenja izrađuje na topografsko - katastarskom planu ili katastarskom planu 1:1000 ili 1500

Članak 9. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (128/04) utvrdio je da se urbanistički plan uređenja (UPU) u ZOP-u mora izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća cijeli neizgrađeni dio građevinskog područja.

Za potrebe PPUG Mali Lošinj zatraženo je 7. veljače 2006. g.:

- ODK u mjerilu 1 : 5000 od Državne geodetske uprave

- Granice grada Malog Lošinja od županijskog ureda za katastar

- Topografsku kartu 1 : 25000 (dobiveno)

- Orto foto u 1 : 5000 od županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje

Za potrebe izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja koji su bili planirani Programom mjera u razdoblju 2004. - 2005. g. u digitalnom obliku izrađene su ili su u izradi topografsko - katastarske podloge u mjerilu 1:1000 ili 1:500 za:

- Detaljni plan uređenja »Sunčana uvala« u Malom Lošinju

- Detaljni plan uređenja »Privlaka« u Malom Lošinju

- Detaljni plan uređenja »Škverić - autobusna stanica« u Malom Lošinju

- Detaljni plan uređenja »Poljana« u Malom Lošinju

- Detaljni plan uređenja »Nautički centar Runjica« u Malom Lošinju

Detaljni plan uređenja »Čikat-središnja zona (povijesna jezgra)« izrađuje se na analognim topografsko - katastarskim podlogama u mjerilu 1:1000 (Izradio Geoprojekt - poslovnica Opatija, 1993. g.). Katastar u navedenoj podlozi neusklađen je sa službenim katastrom koji je u mjerilima 1:1440 i 1:2880.

2.2.3. Tematske studije koje su podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja

Prethodne studije kao podloge za Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj

U postupku izrade Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj revidirane su sektorske studije (sedam studija) koje su bile podloga za izradu još uvijek važećeg Prostornog plana (bivše) općine Cres-Lošinj (Sl. n. 8/91). U razdoblju od 2000. g. do 2004. g. za potrebe izrade PPUG Mali Lošinj izrađene su slijedeće tematske studije:

1. »Analiza šumskog fonda na području Grada Malog Lošinja« 2000. g.

2. »Geotehničko zoniranje tla-geološka građa i geotehničke značajke« 2000. g.

3. »Osnove dugoročnog razvitka grada Malog Lošinja« 2003.g.

4. »Master plan turizma Malog Lošinja« 2004. g.

Konzervatorske podloge

Programom mjera za prethodno razdoblje ocjenjeno je potrebnim izraditi konzervatorske podloga u skladu sa smjernicama za uređenje povijesno valoriziranih naselja koja podliježu intervencijama u prostoru a koje su utvrđene Prostornim planom općine Cres-Lošinj, odnosno Generalnim urbanističkim planom Veli i Mali Lošinj. Planirana je izrada konzervatorske podloge za naselje Unije i dovršiti konzervatorsku podlogu za Osor.

Od planiranog u izradi je:

- konzervatorska podloga za PPUG Mali Lošinj

- konzervatorska podloga za DPU Osor

U proteklom razdoblju nije započela izrada konzervatorskih podloga za Unije.

Ostale studije u okviru pripremnih radova za izradu prostornih planova i projektne dokumentacije

U proteklom razdoblju izrađene su studije koje su trebale biti podloge za donošenje strateških odluka, odnosno podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja. Izrađene su slijedeće tematske studije:

1. »Studija ocjene stanja u prostoru i utvrđivanje smjernica za organizaciju prostora u malološinjskom zaljevu«.

2. »Prostorno - prometna studija za D 100«

Izrađene su studije utjecaja na okoliš ili su izradi:

1. Studija utjecaja na okoliš obilaznice Nerezina

2. Studija utjecaja na okoliš za zračno pristanište Mali Lošinj

3. Studija utjecaja na okoliš »Marine i komunalnih vezova u uvali Biskupija« u Nerezinama.

U izradi su Studije utjecaja na okoliš luke posebne namjene »Ružmarinka« u uvali Artatore i za kamenolom »Brdo Kušć« u Ćunskom polju.

Međunarodna radionica »Analiza razvojnih potencijala otoka Ilovika«

Održana je Međunarodna radionica, 18. - 25. svibnja 2004. »Analiza razvojnih potencijala otoka Ilovika« u organizaciji Primorsko-goranske županije i Arhitektonskog fakulteta iz Venecije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-ovog Ureda UVE-ROSTE iz Venecije.

Specifičnost održanih radionica jest u tome što su u njihovu radu sudjelovali studenti (apsolventi) s talijanskog Arhitektonskog fakulteta i nekoliko hrvatskih fakulteta koji su, koristeći metodologije i upute iz direktiva Europske unije, osmišljavali mogućnosti i formulirali viziju održivog razvoja otoka Ilovika.

Tijekom osmišljavanja vizije poseban značaj pridavao se postupku ocjenjivanja stanja okoliša i procjeni mogućih posljedica budućih zahvata na njemu, a područja na koja su u svom radu studenti uglavnom bili usmjereni su prostorno planiranje, zaštita okoliša i gospodarski razvoj.

Osnovni razlog zbog kojeg Županijski zavod potiče i sudjeluje u organizaciji ovakvih radionica jest da se kroz navedeni oblik suradnje studenti te lokalna uprava i samouprava direktno uključe u izradu projekata prema participativnim metodama osmišljavanja održivog razvoja, koje se danas široko koriste unutar Europske unije.

Plan gospodarenja okolišem Cresko-Lošinjskog otočja

U okviru međunarodne suradnje na zaštiti mora u Sredozemlju, uz financijsku pomoć Programa tehničke pomoći za okoliš u Sredozemlju (METAP) 1996. godine izrađen je »Plan gospodarenja okolišem Cresko-Lošinjskog otočja«. Cilj navedenog Plana upravljanja bila je izrada instrumenta za operacionalizaciju glede zaštite prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa Cresko-Lošinjskog otočja uz osiguravanje uravnoteženog razvoja poljoprivrede, šumarstva i ostalih kompatibilnih aktivnosti, a posebice razvoja turizma. Ovaj je Plan korišten kao model za gospodarenje okolišem i za ostale otoke u Sredozemlju.

Utjecaj očekivanih klimatskih promjena na Cresko-Lošinjsko otočje

Mediteranski akcijski plan Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) financirao je 1994. godine izradu studija »Utjecaj očekivanih klimatskih promjena na Cresko- Lošinjsko otočje« s ciljem analiziranja potencijalnih utjecaja predviđenih klimatskih promjena u podizanju razine mora, te određivanja politika djelovanja, mjera i preporuka za sprječavanje odnosno umanjivanje i prilagođavanje očekivanim negativnim utjecajima klimatskih promjena na navedenom području. Jedna od mjera je i uključivanje posljedica klimatskih promjena u prostorni plan uređenja Grada i gospodarske planove razvoja.

Prema scenariju koji je korišten za Studiju klimatskih promjena za Cresko-lošinjski arhipelag, očekuje se porast temperature od 1,5 do 3,0 Ê C, i porast razine mora od 24 do 52 cm do 2050. godine, odnosno 2-5 ÊC i 65 +/- 35 cm do 2100. g.

2.2.4. Programom za razdoblje 2003. - 2005. g. planirani dokumenti prostornog uređenja

Programom mjera za razdoblje 2004. - 2005. utvrđena je potreba za izradom (ili su izradi) niz dokumenata prostornog uređenja za koje je planirano financiranje na dva načina:

a) iz proračuna grada Malog Lošinja (u cjelosti ili djelomično)

- Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj;

- Urbanistički plan uređenja (»Skladišno-servisne zone Kalvarija« ML; »Čikat II« ML)

- Detaljni plan uređenja (»Čikat-središnja zona (povijesna jezgra)« ML; »Škverić-autobusna stanica« ML; »Privlaka« ML )

- Izmjena i dopuna PUP-a (»Punta-Šestavina« VL, »Kalvarija« ML, »Centar« ML)

b) iz ostalih izvora

- Detaljni plan uređenja (»Nautički centar Runjica« ML; »Turistički kompleks-Poljana« ML; »Turističko-ugostiteljski kompleks-Srebrna uvala« ML; »Stambeno naselje u predjelu Podjavori« VL; »Sunčana uvala« ML; »Marina Artac« Nerezine)

c) Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša pokrenuo je krajem 1994. g. projekt »Program revitalizacije kulturno - povjesnog nasljeđa Primorsko - goranske županije«. Programom je predviđena izrada planova i programa zaštite, uređenja, valorizacije i revitalizacije vrijednih povjesnih cjelina. Zaključkom Županijske skupštine od 21. siječnja 1999. g. projekt je prihvaćen uz preporuku »proces zaštite i revitalizacije nužno dugotrajno provoditi u granicama financijskih mogućnosti ali u taj proces pored Županije treba uključiti jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i sl.«. Za ovaj program u prethodnom razdoblju trebalo je pokrenuti postupak izrade za:

- Urbanistički plan uređenja Osor

- Urbanistički plan uređenja Susak

- Urbanistički plan uređenja Unije

Od navedenog u točki »a« u tijeku je izrada Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj, Detaljnog plana uređenja »Čikat-središnja zona (povijesna jezgra)«; Detaljnog plana uređenja »Škverić-autobusna stanica« Mali Lošinj; Detaljnog plana uređenja »Privlaka« Mali Lošinj. Ostali planovi nisu započeli sa izradom.

Od navedenog u točki »b« u tijeku je izrada DPU »Sunčana uvala« Mali Lošinj.

Od navedenog u točki c) nije se započelo sa izradom navedenih dokumenata prostornog uređenja.

Zaključak:

Od 18 planiranih planova Programom mjera za prethodno razdoblje u tijeku je izrada 5 planova. Za 14 planova nije pokrenut postupak izrade. Iz čega se može zaključiti da je Program mjera bio nerealan jer je realiziran samo cca 28%.

2.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju dokumenata prostornog uređenja

2.3.1. Obilježja prostornog razvitka na temelju dokumenata šireg područja (višeg reda)

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Obveze i smjernice iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske sadržane su u Prostornom planu Primorsko-goranske županije.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) i Odluka o usklađenju PPŽ (»Službene novine« broj 12/05)

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedene su posebne postavke razvoja za područje cresko-lošinjskog arhipelaga su:

1. Poticati porast stanovništva u unutrašnjosti otoka Cresa i na otocima lošinjskog arhipelaga.

2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje.

3. Povezati naselja unutar otoka cestovnom dužotočnom vezom.

4. Poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama.

5. Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve prometne kapacitete.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja:

1. Planirati je još jednu osnovnu školu, unatoč tome što je projicirani broj škola obvezatne populacije 2015. godine manji od minimalnog broja potrebnog za osnivanje osnovne škole.

2. Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu gradova.

3. Locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite.

4. Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje.

5. Rekonstruirati državnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim područjem jezera Vrana.

6. Poticati poljoprivredne djelatnosti iz Članka 40. odluke.

7. Posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost.

8. Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile.

9. Zaštititi Vransko jezero od onečišćenja, osobito od ceste Cres - Mali Lošinj.

Predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili građevinama odnosno pojedinim zahvatima, a koje su primjerene prostoru i postavljenim ciljevima:

a) prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja u dijelu Županije gdje se razvoj želi potaknuti,

b) u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta kao što su mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.,

c) odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

d) predvidjeti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

e) predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštitnim dijelovima,

f) predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine i grada, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica,

g) predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otpalte i sl.), novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

Obveze i smjernice iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije i Usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije koje se izravno ili posredno odnose na prostor Grada Malog Lošinja su prema poglavljima iz Odredbi za provođenje plana sažeto navedene u nastavku:

2.3.2. Obilježja i provedivost prostornog razvitka na temelju dokumenata prostornog uređenja za područje Grada Mali Lošinj

a) Razvojni planovi

Prostorni plan (bivše) općine Cres-Lošinj (»Službene novine« broj 8/91)

U tijeku je izrada novog PPUG-a za Grad Mali Lošinj, do donošenja novog Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj na snazi je prostorni plan koji se odnosi na područje bivše administrativne jedinice, Općinu Cres-Lošinj. Temeljni cilj važećeg plana bio je sačuvati otočane na otoku i zaštititi otočje. Provođenje plana u proteklih 15 godina pokazalo je da su temeljni ciljevi dobro utvrđeni i u većem su dijelu prihvaćeni i u »ovoj generaciji« razvojnih dokumenata prostornog uređenja (PPŽ Primorsko-goranske). Temeljem ovoga plana izrađeno je niz tematskih studija koje su navedene u točki 2.2.3.

Generalni urbanistički plan Mali i Veli Lošinj (»Službene novine« broj 8/91)

Plan određuje smjernice i mjere zaštite i unapređivanja okoliša za razdoblje do 2000. godine i osigurava uvjete za daljnji razvitak do 2015. Temeljni cilj plana je omogućiti razvoj naselja, a pritom sačuvati okoliš, odnosno identitet Malog i Velog Lošinja kao dva odvojena naselja. Potreba za stambenim prostorom usmjerava se u pravcu Ćunskoga- Sv.Jakova-Nerezina.

U razdoblju od donošenja GUP-a, a na temelju smjernica iz GUP-a i PUP-ova za koje su polazišta utvrđena GUP-om realizirani su kapitalni objekti od gradskog interesa (na primjer: nova osnovna škola, Trg Republike Hrvatske, Riva lošinjskih kapetana i drugi).

Racionalno gospodarenje prostorom rezultiralo je uglavnom sačuvanim prostorom, što je dobra osnova za budućnost Malog i Velog Lošinja.

U proteklom razdoblju donesen je Prostorni plan Primorsko - goranske županije (»Službene novine« broj14/00) i Odluka o usklađenju PPŽ (»Službene novine« broj 12/05) koji determiniraju neke odrednice GUP-a.

Dio plana koji je u suprotnosti sa Odlukom o usklađenju Prostornog plana Primorsko - goranske županije (»Službeni glasnik« broj 14/00) i Uredbom ne primjenjuje se to se odnosi na: članak 21. - 107. u kojem se navodi Koludarc kao turističko - ugostiteljsko - rekreacijska zona i pripadajući grafički prikazi u kojima su Koludarc i Murtar označeni takovom namjenom.

Županijski prostorni plan propisao je člankom 142. obvezu izrade urbanističkog plana za Mali Lošinj, te za površine izvan naselja izdvojene namjene, a temeljem Odluke o usklađenju s Uredbom za Veli Lošinj propisana je obveza izrade UPU-a za sva naselja minimalno za neizgrađeni dio građevinskog područja. Obuhvati UPU-a i DPU-a utvrditi će se kroz PPUG Mali Lošinj.

b) Provedbeni planovi

Važeći provedbeni urbanistički planovi nisu izrađeni u skladu sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) niti su doneseni sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98).

U nastavku navedeni su osnovni elementu provedivosti PUP-ova. Treba naglasiti da provedivost PUP-ova nije uzročno povezana sa Uredbom. Generalno može se zaključiti da predmetni PUP-ovi nisu u suprotnosti sa odredbama Uredbe.

PUP »Punta Šestavina«, Veli Lošinj (»Službene novine« broj 9/88 i 6/92)

Planirana je izgradnja individualnih objekata većih gabarita, dvojnih te višestambenih objekata u blizini gusto izgrađene gradske jezgre s povoljnom konfiguracijom i neizgrađenim prostorom. Postojeće obradive poljoprivredne površine planom se zadržavaju za potrebe lokalnog stanovništva.

Utvrđena trasa ceste prolazi preko individualnog stambenog objekta. Zbog nemogućnosti rušenja postojećeg objekta potrebno je izvršiti korekciju trase i priključka na glavnu prometnicu Veli Lošinj-Mali Lošinj.

Temeljem plana realizirana je izgradnja POS-a. Potrebno je izvršiti usklađenje realiziranog u segmentu infrastrukture i planom utvrđenih uvjeta.

PUP »Kalvarija«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 5/ 89, 6/92 i 2/98)

Koncepcija prostorne organizacije ovog dijela grada postavljena je planskim dokumentima iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Izmjena i dopuna predmetnog plana je izrađena u segmentu prometnog sustava i ostale komunalne infrastrukture na predjelu Jamina-Boćac, a koja se odnosi na korekciju trase i tehničkih elemenata buduće stambene prometnice i priključka na prometnicu: raskrižje Bukovica-raskrižje Dražica. Priključna cesta realizirana je temeljem PUP-a u ožujku 2006. g.

U provedbi ovoga plana niz je problema uvjetovanih planiranom parcelacijom, nemogućnosti provedbe pristupnoga puta (cesta F) i utvrđenim namjenama za građevine društvenog standarda. To se posebno odnosi na postojeću osnovnu školu kojoj nakon izgradnje nove škole treba utvrditi novu namjenu. Isto tako, ocjenjuje se potrebnim ispitati podobnost lokacije doma za starije osobe, odnosno istražiti nove potencijalne lokacije za izgradnju novog doma.

Iz navedenog proizlazi potreba izmjene i dopune plana u navedenim segmentima, odnosno prije provođenja postupka izrade plana treba izraditi analizu provedivosti planiranih prometnica i ostale infrastrukturne mreže, te analizu postojećih i planiranih građevina društvenog standarda u obuhvatu plana.

PUP »Bričina«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 6/90 i 6/92)

Izuzev većeg neizgrađenog područja na jugoistočnom dijelu obuhvata, osnovna fizička matrica naselja je postavljena i uglavnom dovršena. Pojam »dovršenosti« ne odnosi se na eventualni nivo dovršenosti urbanih elemenata i opremanje prostora urbanom opremom, kao ni na kvalitativan nivo realizacije planova. Izgrađenost prema planu je cca 90%

PUP »Zagazinjine I«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 6/90 i 6/92)

Koncepcija organizacije prostora je u znatnoj mjeri uvjetovana konceptom PUP-a iz 1983. g., te postojećom izgradnjom i organizacijom naselja. Veći dio građevinskog područja je ispunjen individualnom stambenom izgradnjom. U okviru stambenih objekata pored stanovanja ili umjesto njega planom su omogućeni u prizemlju i prostori uslužnih djelatnosti. Javni sadržaji su planirani u trgovačkom centru i objektu u sportsko rekreacionoj zoni.

Neizgrađene površine naselja uređene su kao zelene i to pošumljavanjem autohtonim zelenilom i parkovnim uređenjem.

Promet naselja vezan je na Veloselsku i cestu za Sv. Martin. Parkiranje vozila je planirano unutar parcele, te na centralnom parkiralištu uz trgovački centar. Pješačko povezivanje unutar zone naselja predviđeno je pločnicima uz kolne prometnice i pješačkim putovima.

Plan se provodi sukladno planskim postavkama. Problemi koji nastaju u korištenju i organizaciji prostora najočitiji su u segmentu parkirališta. Planom predviđeno parkiranje na parcelama nije moguće u sezoni iz razloga što se obiteljske kuće sastoje od većeg broja stambenih jedinica (apartmana) što zahtjeva veći broj parkirališnih mjesta na parcelama. Prometnice u naselju su poddimenzionirane za primanje većeg broja automobila što stvara izrazitu gužvu u naselju.

Nemogućnost provedbe plana očituje se i u dijelu neuređenosti nedefiniranih površina između dvoreda parcela.

Potencijal prostora javnog parkirališta i opskrbnog centra puno je veći od onoga kako se danas koristi iz čega proizlazi potreba rekonstrukcije zone parkirališta.

Ocjenjuje se potrebnim izvršiti analizu prometnog stanja i mogućnosti poboljšanja korištenja prometnih i ostalih javnih površina u naselju, te mogućnost redefiniranja rubova parcela u zonama dvoreda parcela. Isto tako potrebno je ispitati potencijal parkirališta i opskrbnog centra.

PUP »Zagazinjine II«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 6/90 i 6/92)

Koncepcija organizacije prostora je u znatnoj mjeri uvjetovana konceptom PUP-a iz 1983. g., te postojećom izgradnjom i organizacijom naselja Zagazinjine I. Prometni sistem naselja se sastoji od postojeće prometnice koja prolazi kroz naselje i manjeg odvojka stambene ulice koji se veže na tu prometnicu. Trase prometnica su prilagođene konfiguraciji terena. Parkiranje vozila je planirano unutar parcela. Pješačko povezivanje unutar zone naselja predviđeno je pločnicima uz kolne prometnice i pješačkim putevima.

Problem parkiranja očituje se na isti način kao u Zagazinjinama I.

PUP »Skladišno-servisna zona Kalvarija«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 8/90 i 6/92)

Planom se formira prostor prvenstveno namijenjen smještaju »male privrede«, obrta i skladišnih prostora. Osnovna shema organizacije je vezana na internu prometnicu sa koje se ostvaruje pristup do pojedine parcele. Glavni ulaz u zonu formira zanatski centar sa sadržajima koji su u funkciji usluge građanima. Na samom ulazu je smješten vatrogasni centar kako bi se omogućila brza i efikasna intervencija vatrogasne jedinice. Objekti su položeni na teren tako da nisu agresivni svojim volumenima u prostoru, a oblikovanje mora biti u skladu sa funkcionalnim zahtjevima pojedinih sadržaja i formiraju harmoničnu cjelinu sa pejzažom. Rubovi prema glavnim prometnicama omeđeni su zelenim tamponom i zatvaraju vizuru prema zoni. Hortikulturno uređenje je sastavni dio uređenja svake pojedine parcele unutar zone obuhvata.

Dio ovog plana je realiziran. Međutim, postoje objektivni problemi u provođenju plana iz razloga nemogućnosti usklađenja postojeće i planirane parcelacije. Ocjenjuje se potrebnim revidirati plan, ispitati programe koji su uvjetovali usvojenu koncepciju i sukladno zaključcima korigirati postojeću koncepciju. Primarno, za realizaciju ovoga plana nužno je definirati i izgraditi priključak na cestu Mali Lošinj-Čikat- Sunčana uvala i izgraditi osnovnu prometnu mrežu zone, te izgraditi ostalu infrastrukturu u zoni.

PUP »Proširenje groblja Sv. Martin«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 8/92)

Koncepcija prostornog rješenja zasniva se na matrici postojećeg groblja, zatim na topografskim i pejzažnim karakteristikama prostora kao i prirodnim osobinama tla.

Vizualna zatvorenost prostora odgovara odabranoj funkciji kako u odnosu na širi prostor tako i po svojoj intimnoj namjeni.

Ulaz u groblje namijenjen je za prihvat, okupljanje, zadržavanje, prodaju cvijeća i sl. Osim formiranja centralnog ulaza u postojeće groblje planiran je i sekundarni ulaz. Uz taj prostor je i parkirališni prostor. Odavde se pružaju aleje i putovi do svih dijelova groblja. Okosnicu čini glavna aleja usmjerena prema crkvi.

U proteklom razdoblju nije započeo postupak privođenja planiranoj namjeni novog dijela groblja.

PUP »Centar«, Mali Lošinj (»Službene novine« broj 1/93)

U obuhvatu PUP-a uključena je najšira lepeza djelatnosti (rad, stanovanje, kultura, rekreacija i ugostiteljstvo). Najatraktivniji prostori u granicama zahvata su riva sa obodnim sadržajima, gradski trg, ulica braće Vidulića. Ovi prostori imaju značajan utjecaj na lokacije javnih sadržaja i izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene.

Plan je djelomično realiziran (Trg Republike Hrvatske, Riva lošinjskih kapetana, a na lokaciji planiranoj za gradsku tržnicu izgrađen je objekt koji nije priveden planiranoj namjeni). U provedbi ovoga plana poteškoće su na više lokacija (na primjer: lokacije planirane za gradske hotele, planirana namjena »stare pomorske škole«, »trgovačkog centra« i drugo).

Buduća namjena na lokacijama koje će se pokazati neprovedivim prema važećem planu utvrditi će se kroz postupak »točkastih izmjena« ili neposrednom primjenom PPUG Mali Lošinj (u izradi) ukoliko se utvrdi da su planirani sadržaji od posebnog gradskog interesa.

PUP »Parkiralište«, Veli Lošinj (»Službene novine« broj 34/94)

Koncepciju ovog prostora odredio najizraženiji problem, a to je funkcionalnost i sigurnost prometa s obzirom na sadržaje u ovoj zoni: dječji vrtić, škola, trgovački centar, BUS stanica.

U ovoj zoni ne zaustavlja se sav promet. Osobni automobili probijaju se uskim i prometno neartikuliranim putevima u jezgru Velog Lošinja, uvalu Rovenska, Gorinji kraj. Iz navedenog proizlazi da se ovim planom rješava kritična prometna točka u naselju. Veli Lošinj sa svojom specifičnom urbanom strukturom mora se prometno organizirati tako da se uspostave režimi prometa kojima će se diferencirati potrebe stanovništva, posjetilaca i naročito interventnih vozila i opskrbe.

Vrijedne poljoprivredne površine zadržane su u svojoj osnovnoj namjeni.

Plan je djelomično realiziran, dječji vrtić i djelomično u segmentu uređenja prometnih i parkirališnih površina.

b) PUMN »Nerezine« (»Službene novine« broj 32/94)

Osnovna koncepcija organizacije prostora bila je načelno definirana već kroz Prostorni plan općine. PUMN-om je planirana stambena izgradnja kroz dopunu i proširenje stambenih zona, mnogo zelenih i ostalih slobodnih površina.

Postojeća rahla izgradnja, male gustoće sa povremeno koncentriranim grupama spojenih objekata, uvjetovala je postojanje guste mreže putova. Putovi su neodgovarajućeg poprečnog profila i ostalih tehničkih elemenata, a i prometno ne omogućuju dobru vezu unutar naselja. U PUMN-u je takav naslijeđeni sistem putova prihvaćen kao konačno rješenje.

Glavna prometnica Nerezina je sadašnja cesta D 100 (Porozine-Veli Lošinj). Ona kroz Nerezine prolazi kao stambena cesta. Rješenje tranzitnog prometa biti će izgradnja obilaznice. Za obilaznicu je proveden postupak Studije utjecaja na okoliš, ishođena je lokacijska dozvola i u postupku je ishođenje građevinske dozvole.

Za planiranu marinu i komunalne vezove u uvali Biskupija je proveden postupak Studije utjecaja na okoliš, a u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole.

Ocjenjuje se potrebnim ispitati provedivost planiranih prometnica u naselju i sukladno rezultatima analize provesti odgovarajuće postupke.

Za predmetni PUMN izvršeno je usklađenje s Uredbom.

c) detaljni planovi uređenja

DPU »Punta« Veli Lošinj (»Službene novine« broj 17/02)

Plan je izrađen sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), a donesen je sukladno Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98).

Planom je utvrđeno da je turistička zona Punta, zona rekonstrukcije, sanacije i interpolacije smještajnih kapaciteta i sadržaja u funkciji poboljšanja turističke ponude. Zona je pozicionirana na kvalitativnoj razini 3* i 4*, s konačnim ciljem dostizanja jedinstvene razine kvalitete od 4*. U proteklom razdoblju započeo je proces realizacije definiranih ciljeva (rekonstrukcija stare »Punte«).

Za građevine smještene na današnjem parkiralištu ishođena je građevinska dozvola.

2.4. Ocjena postojećih dokumenata prostornog uređenja

2.4.1. Opće karakteristike i nedostaci dokumenata prostornog uređenja koje utječu na primjenjivost planskih mjera

Generalno gledano nepromjenjene su postavke iz proteklih izvješća o provedbi dokumenata prostornog uređenja, može se reći da provedba nije na zadovoljavajućoj razini. Razlozi takvom stanju su različitog karaktera, a općenito se mogu svesti na sljedeće:

- određeni stupanj neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja sa važećom zakonskom regulativom,

- otežano rješavanje imovinsko-pravnih poslova u procesu pripreme zamljišta za gradnju,

- neusklađenost katastra, zemljišne knjige i stvarnog stanja na terenu,

- nizak stupanj gospodarske aktivnosti.

Vrijeme izrade planova:

Krajem osamdesetih godina odvijao se čitav niz prostorno-planskih aktivnosti koje su objedinjene unutar projekta Cres-Lošinj kao početne faze trajnog, kontinuiranog i stručnog prostorno-planerskog djelovanja. Sukus navedenog projekta čini sedam tematskih studija i svodna studija koje su poslužile kao uporište za izradu Prostornog plana (bivše) Općine Cres-Lošinj i Generalnog urbanističkog plana Mali i Veli Lošinj. Navedeni planovi su prihvaćeni 1991. g. što znači da su na snazi 12 godina. Može se reći da su gotovo sve planske mjere koje se odnose na iskorištavanje razvojnih resursa još uvijek aktualne i primjenjive. Međutim, izrada projekta Cres-Lošinj, kao i donošenje samih planova, se odvijalo neposredno prije i u toku značajnih društveno-političkih promjena što negativno utječe na mogućnost provedbe plana. Osim toga, planovi su stupili na snagu prije donošenja novog Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/ 04) koji je u svojim prijelaznim odredbama utvrdio obavezu donošenja novih razvojnih planova u slučaju da se prostorni razvoj određene jedinice lokalne samouprave regulira planovima koji su stupili na snagu prije donošenja Zakona.

Svi važeći provedbeni planovi su izrađeni ili novelirani u proteklih dvanaest godina. Šest ih je stupilo na snagu prije donošenja PPO-a i GUP-a, a četiri su stupili na snagu nakon toga. Općenito se može reći da su gotovo svi provedbeni planovi već vrlo dugo na snazi a da su planske mjere koje su njima određene sve teže provedive.

Koncepcijske postavke i metodologija izrade PUP-ova i PUMN Nerezine oslanjaju se na PPO i GUP. Za planove koji su izrađeni prije PPO i GUP-a može se reći da su djelomično uklopljeni u kontekst strategije razvoja grada.

DPU »Punta« izrađen je tijekom 2002.g. i u skladu je sa novom regulativom.

Odnos prema vlasništvu:

Novim ustrojem Republike Hrvatske bitno se promijenilo značenje pojma vlasništva kao i međusobna prava i obveze društvene zajednice i pojedinog vlasnika. Urbanističko planiranje prijašnjeg razdoblja, odnosno razdoblja u kojem su se izrađivali dokumenti prostornog uređenja na administrativnom području Grada Mali Lošinj, nije pridavalo značaj poštivanju postojećih i oblikovanju budućih građevinskih parcela s obzirom na mogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa jer je postojala zakonska regulativa koja je te odnose vrlo jednostavno regulirala bez obzira na pravednost postupka.

Veći dio dokumenata prostornog uređenja je izrađen u vrijeme »društvenog vlasništva« kada su bili drugačiji instrumentariji privođenja zemljišta novoj namjeni. Obzirom na tu činjenicu, danas kada ne postoji ondašnji instrumentarij rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a istovremeno nove uvjete ne prati odgovarajuća regulativa, provedba planova je znatno otežana (u nekim segmentima planovi su neprovedivi).

Otegotnu okolnost predstavlja i loše stanje u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta što dodatno otežava provođenje planova.

2.4.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja i nadzor nad provođenjem

Provedba dokumenata prostornog uređenja sigurno je jedna vrlo značajna »karika« u lancu gospodarenja prostorom jer se tek tada sa sigurnošću mogu uočiti sve kvalitete kao i nedostaci pojedinih dokumenata prostornog uređenja. Što analiza proteklog dvogodišnjeg razdoblja u segmentu provođenja dokumenata prostornog uređenja govori?

Važeći PPO (bivše) Cres-Lošinj kao osnovni plan razvitka u prostoru daje ciljeve i smjernice prostornog uređenja Grada Mali Lošinj. Međutim sve postavke plana i smjernice budućeg razvoja projecirane su i sagledavane kroz potrebe tadašnje općine Cres Lošinj sve za vremensko razdoblje do 2000. godine koji je proteklo sa rezervacijom prostora u cilju osiguranja uvjeta za daljnji razvitak na području općine do 2015. godine. Upravo zato što je Plan sagledavao prostor ne samo područje grada Malog Lošinja već znatno šire u granicama bivše općine Cres - Lošinj upitne su pojedine postavke Plana. Problemi u prostoru nastali kao posljedica velikih promjena na polju vlasničkih odnosa započetih početkom devedesetih godina samo su se još intenzivnije manifestirali i u proteklom dvogodišnjem razdoblju. Naime uz Prostorni plan, područje grada Mali Lošinj kao naselja, pokriveno je i Generalnim urbanističkim planom Mali i Veli Lošinj. Međutim problem je što su odredbe za provođenje prostornog plana previše općenite i jedino u segmentu stambene izgradnje odredbe su detaljnije. Međutim i u tom dijelu provedbene odredbe nisu dovoljno jasne i izričite i u provedbi vrlo često na različitim nivoima izazivaju različita tumačenja. To stoga jer su odredbe za provođenje Prostornog plana pisane u trenutku kad je na snazi bio veliki broj planova nižeg reda (ili se planirala izrada istih) i smatralo se da ne postoji potreba detaljnije propisivati odredbe za druge namjene izuzev stambene.

Sve to rezultiralo je da se zadnjih godina na prostoru grada, naročito u zonama stambene namjene unutar kojih je izgradnja bila određena nekim od planova nižeg reda pojave višestambene građevine neprimjerenih volumena i oblikovanja.

Takvom izgradnjom izazvan je u prostoru veliki nesklad naročito u odnosu na raspoložive infrastrukturne kapacitete i ista ima gotovo podjednak loš utjecaj na cjelokupni prostor kao i bespravna izgradnja.

Nadalje moramo imati u vidu da izgradnja u prostoru ne proizlazi samo temeljem dokumenata prostornog uređenja, već postoji čitav niz drugih propisa koji svaki u svom segmentu ima utjecaj na ono što nam se u konačnosti dešava u prostoru. Naime samim činom sređivanja dokumenata prostornog uređenja ne možemo spriječiti ono što nas zadnjih godina sve više zabrinjava, a to je bespravna izgradnja. Sigurno jedan od prvih koraka u tom cilju je pojednostavljenje postupka ishođenja građevne dozvole.

Postupak ishođenja građevne dozvole kao akta temeljem kojeg se može započeti sa izgradnjom uvijek je bio, a posebno danas, predmetom rasprave svih sudionika u tom postupku. Postupak nikad nije bio jednostavan, ali nedvojbeno je da je donošenjem Zakona o prostornom uređenju 1994. godine, koji je umjesto uvjeta uređenja prostora uveo lokacijsku dozvolu kao upravni akt, došlo do još većeg zastoja na putu do ishođenja građevne dozvole (sada umjesto jednog imamo dva upravna postupka). Kasnijim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i donošenjem Zakona o gradnji pojednostavljen je donekle postupak za izgradnju obitelj

ske kuće (što je usvajanjem Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola ponovo ukinuto) i izgradnju na područjima za koja je na snazi detaljni plan uređenja u kojim slučajevima se više ne izdaje lokacijska dozvola već izvod iz plana. Međutim u najvećem broju zahtjeva postoji obveza ishođenja lokacijske dozvole, a kako se radi o složenim upravnim postupcima koji osim osnovnih traže poznavanje i primjenu čitavog niza drugih propisa i u kojima je uključen veliki broj stranaka sa suprotnim interesima, žalbe su sve češće, a samim time postupci sve duži.

Ništa manje važan problem u tim postupcima je i neusklađenost stanja zemljišta u naravi sa stanjem u katastru i zemljišnim knjigama, komunalna neopremljenost građevinskog zemljišta (pristupni putovi, priključci na komunalnu infrastrukturu, niskonaponsku i telefonsku mrežu), nepostojanje katastra vodova i dr. Provođenje parcelacije građevinskog zemljišta u katastru bez potvrde nadležnog tijela državne uprave o usklađenosti iste s lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja, producira urbanizaciju zemljišta kako to dogovori investitor-vlasnik s geodetom. Na kraju ne smijemo zaboraviti Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (NN broj 33/92) koji je proizveo daleko više loših no dobrih stvari sa kojima se suočavamo još i danas, te svako toliko kroz medije imamo priliku čuti od nadležnih dužnosnika spominjanje neke nove legalizacije, što svakako ohrabruje bespravne graditelje, da i dalje to rade.

Što učiniti da put do ishođenja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja u prostoru bude brži i jednostavniji i da svaki građanin stekne takvu kulturu odnosa prema važećim propisima i prostoru da mu pojam bespravne gradnje bude potpuno stran?

1. Intenzivno i kontinuirano raditi na sređivanju stanja u domeni prostornog planiranja kroz kontinuiranu kontrolu važećih dokumenata prostornog uređenja radi promptnog interveniranja u iste da se pravovremeno spriječe određene anomalije u prostoru, izazvane prvenstveno neodgovarajućim odredbama pojedinog plana, a posebno stručno i sveobuhvatno pristupiti u postupak dovršenja izrade temeljnih dokumenata dokumenata prostornog uređenja (PPUG i UPU-i) čije donošenje predstoji i koji će odrediti način raspolaganja i uređivanja prostora Grada u narednom razdoblju.

2. Grad kao jedinica lokalne samouprave i uprave mora sa svoje strane i u granicama svojih mogućnosti učiniti sve da profunkcionira sustav odgovornosti svih sudionika u gospodarenju prostorom od izrade dokumenta prostornog uređenja do neposredne provedbe istih u prostoru.

3. Nastojati da akti temeljem kojih se dokumenti prostornog uređenja neposredno provode u prostoru, a to su danas lokacijska, građevna i uporabna dozvola, prestanu biti svrha sebi samima. To znači da treba pokrenuti sva zakonom raspoloživa sredstva prema nadležnim institucijama da se zakonska regulativa izmjeni i uskladi na način da se stvarno, a ne samo deklarativno, pojednostave postupci ishođenja odobrenja za građenje, a posebno da sagrađena građevina u prostoru po nijednom propisu ne može imati status legalnosti ukoliko ne posjeduje uporabnu dozvolu kao završni akt u postupku izgradnje određene građevine (tu se prije svega misli na ostvarivanje prava na priključak na komunalnu infrastrukturu, NN i TT mrežu, obavljanje djelatnosti u građevini, dobivanje kućnog broja, etažiranje građevine, upis u zemljišne knjige i dr.).

4. U proteklom dvogodišnjem razdoblju Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove - ispostava Mali lošinj izdao je temeljem važećih dokumenata:

- cca 200 izvoda iz planova

- cca 80 lokacijskih dozvola

- cca 320 građevinskih dozvola

- cca 80 uporabnih dozvola

2.4.3. Ostale aktivnosti koje doprinose poboljšanju stanja u prostoru

U cilju valorizacije pučke arhitekture i definiranja smjernica za buduću izgradnju na otocima ocjenjuje se značajnim prisustvo znanstvenih institucija na lošinjskom otočju. Ocjenjuje se potrebnim sistematizirati u primjerenom obliku (kako bi bili dostupni široj javnosti) rezultate višegodišnjeg rada ljetne škole arhitekture na Unijama.

3. Provedba programa uređenja građevinskog zemljišta u razdoblju 2003. - 2005. g.

3.1. Izgradnja i uređenje javnih prometnih površina

- dovršenje projektne dokumentacije parternog uređenja Rive lošinjskih kapetana u M. L.

- popločenje i uređenje pristupne ceste, zelenih površina na Rivi lošinjskih kapetana u Malom Lošinju

- uređenje gornjeg dijela parkirališta u Velom Lošinju

- uređenje javnih površina u naseljima: Osor, Punta Križa, Sv. Jakov, Ćunski Belej, Ustrine, Susak, Unije i Ilovik

- uređenje pristupne ceste Jamina - Bočac

- uređenje šetnice lungo mare od Boka False do Porto Šešule

- uređenje javnih površina za potrebe nove stambene izgradnje

3.2. Uređenje elektroenergetskih objekata i javne rasvjete

Elektroenergetski objekti

- izgradnja trafostanice TS Nova škola s priključnim energetskim kabelom

- izgradnja trafostanice TS Slavojna - Šestavina u Velom Lošinju

Javna rasvjeta

- Uređenje javne rasvjete na Rivi lošinjskih kapetana od Trga RH do Škverića u M. Lošinju

- uređenje javne rasvjete u Malom Lošinju: Kaštel, M. Martinolića, Haračića

- uređenje javne rasvjete u ulici Bočac pored sportskog igrališta

- uređenje javne rasvjete u Velom Lošinju uz županijsku cestu od zgrade Lječilišta do višestambene zgrade Punta Šestavina

- uređenje javne rasvjete Nerezine: Rapoča, Galboka, Fratar, javna rasvjeta uz D100 do put Osoršćice

- uređenje javne rasvjete u malim mjestima: Ćunski, Susak, Unije, Vele Srakane, Punta Križa, Osor, Belej, Ustrine, Sv. Jakov

3.3. Izgradnja i uređenje građevina i uređaja vodopskrbe i odvodnje

- izgradnja fekalne i oborinske kanalizacije i vodovoda Jamina - Bočac do Trga RH

- opremanje crpne postaje na Škveriću

- izgradnja kanalizacijskog kolektora i odvodnje oborinskih voda sa izmjenom vodovoda na Rivi lošinjskih kapetana od Ljekarne do Škverića u Malom Lošinju

- uređenje odvodnje gornjeg dijela parkirališta u Velom Lošinju

- uređenje vodoopskrbe i odvodnje otoka Suska

- uređenje kanalizacije na predjelu Kaštel u Malom Lošinju

- uređenje vodoopskrbe visoke zone Kalvarija - Kročata

- regulacija bujice u V. Lošinju izgradnjom dijela oborinske kanalizacije i uređenja retencije

Zaključak:

Od planiranog programom mjera za prethodno razdoblje realizirano je:

- Izgradnja i uređenje javnih prometnih površina - od 16 planiranih zahvata realizirano je 7

- Uređenje elektroenergetskih objekata i javne rasvjete- od 11 planiranih zahvata realizirano je 8

- Izgradnja i uređenje građevina i uređaja vodopskrbe i odvodnje - od 11 planiranih zahvata realizirano je 8

4. Provedba programa zaštite okoliša

4.1. Provedba aktivnosti u domeni zaštite okoliša koje su u ingerenciji Grada Mali Lošinj

U proteklom razdoblju, iako je utvrđena potreba izrade, nije izrađen Program zaštite okoliša, sadržaj kojeg je određen Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/ 94). Cilj izrade Programa je koordinacija akcija na zaštiti okoliša i umanjenje nesvrsishodnog trošenja sredstava. Program donosi Gradsko vijeće. Kao savjetodavno tijelo Gradskog poglavarstva i Gradskog vijeća pri donošenju odluka u skladu sa principima dobrog gospodarenja okolišem djeluje već oformljeni Odbor za očuvanje i uređivanje prirode i zaštite okoliša.

Odvodnja otpadnih voda:

Na rtu Kijac je predviđena izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na lokaciji rezerviranoj za taj uređaj

dosad su izgrađeni dozažni bazen i mjerni kanal. Izveden je podmorski ispust u more na rtu Kijac dužine 500 m do dubine mora od 71 m. Kolektor je u funkciji i od 2005. g. se vrši prepumpavanje fekalnih voda grada Malog Lošinja preko nove crpne postaje Škverić.

Izgrađen je kanalizacijski kolektor i sustav odvodnje oborinskih voda na Rivi lošinjskih kapetana od Ljekarne do Škverića u Malom Lošinju

Zbrinjavanje otpada:

Programom mjera za prethodno razdoblje utvrđeno je da će se temeljem prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službeni glasnik« broj 14/00) utvrdio je da sustav gospodarenja otpadom sačinjava županijska centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Za prostor administrativne jedinice Mali Lošinj utvrđena je potreba transfer stanice. Za prostor administrativne jedinice Mali Lošinj utvrđena je potreba transfer stanice. Lokacija transfer stanice utvrditi će se prostornim planom uređenja Grada Mali Lošinj koji je u izradi. Planirano još nije realizirano.

Za Grad Mali Lošinj postoji jedno legalno odlagalište komunalnog otpada »Kalvarija«, koje se nalazi 2 km od Malog Lošinja, u blizini turističkih zona Čikat i Sunčana uvala. Koristi se od 1967. godine, površine je 27.000 m2, kapaciteta 350.000 m3, iskorišteni kapacitet 280.000 m3. Odlagalište »Kalvarija« je opremljeno infrastrukturom: pristupnom cestom, vodom i strujom. Na odlagalištu postoji 9 odzračnika (dimnjaka) za prihvat i odzračivanje odlagališnog plina. Ograđeno je žičanom ogradom visine 2 m i ima organiziranu stalnu čuvarsku službu. Na ulazu se vrši pranje kotača vozila. Oko odlagališta koje posjeduje potrebnu protupožarnu opremu, uređen je protupožarni pojas s putom širine 4-6 m. Na odlagalištu se svakodnevno vodi evidencija o količinama odloženog otpada na temelju broja i volumena vozila kojima se otpad dovozi. Otpad se rasprostire i kompaktira, te prekriva inertnim materijalom. Osnovni problem odlagališta je nedovoljni prostorni kapacitet.

Do 1998. godine se na području Grada Malog Lošinj kao odlagalište otpada koristila i lokacija »Bučanje« kraj Nerezina. Na ovoj lokaciji se odlagao otpad s područja Punta Križa, Osora, Nerezina i ostalih bližih naselja. Odlagalište je nalazima inspekcija zatvoreno i sanirano, a otpad se prema odluci mora odvoziti na odlagalište »Kalvarija«. Zatvoreno odlagalište nije ograđeno ogradom, a oko istog je uređen zaštitni protupožarni pojas širine 4-6 m i prekriven je inertnim materijalom. Uz cestu je duž. oko 200 m odložen različiti otpad (komunalni, krupni, biootpad, životinjski i dr.).

Pored komunalnog otpada na području Grada Malog Lošinja nastaju i sljedeće vrste otpada:

ambalaža i ambalažni otpad bi se morao skupljati izdvojeno i na trošak proizvođača reciklirati, što se za sada još uvijek ne provodi. Pored komunalnog otpada na komunalnom deponiju se zbrinjava i ambalažni otpad. On se odbacuje zajedno s komunalnim otpadom i u turističkoj sezoni čini i do 50% volumena ukupnog otpada;

posebna kategorija otpada (olupine automobila, otpadni električki i elktronički uređaji i oprema) se skuplja odvojeno izvan ograde odlagališta »Kalvarija« i po potrebi preša i odvozi. Za područje Osor-Nerezine navedeni otpad se nekontrolirano (»na divlje«) odlaže uz samu cestu tik do zatvorenog odlagališta »Bučanje«;

zeleni otpad i bio-otpad je otpad od održavanja parkova i nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju. U Malom Lošinju i većim naseljima se ovaj otpad skuplja i odlaže zajedno s komunalnim otpadom. U manjim naseljima i u poljoprivrednim domaćinstvima ovakav se otpad uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana;

tehnološki (proizvodni) neopasni otpad najčešće je otpad koji nastaje kod iskopavanja i drobljenja kamena, otpad iz poljodjelske, vrtlarske, lovačke, ribarske proizvodnje, iz druge proizvodnje, te otpad koji nastaje kod primjene premaza, ljepila i tiskarskih boja. Ostali neopasni tehnološki otpad javlja se u manjim količinama i uglavnom sve se odlaže na odlagalište komunalnog otpada;

tehnološki (proizvodni) opasni otpad od opasnog otpada se u značajnijim količinama javljaju otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori vozila i plovila, te uz to manje količine boja, lakova i otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija.

Organiziranog sakupljanja otpadnih ulja uglavnom nema pa najveći dio na razne načine dospijeva u tlo ili more. Baterije, boje i lakovi odbacuju se kao komunalni otpad. Na odlagalištu »Kalvarija« se u posebno zatvorenom spremniku čuvaju stari akumulatori, za pretpostaviti je da se oporabe kao sekundarna sirovina.

Na području Grada Mali Lošinj postavljeni su posebni spremnici za staklo, papir i baterije, a u tijeku je pilotprojekt skupljanja alu-doza i PET-ambalaže.

Zaštita prirodne i graditeljske baštine:

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službeni glasnik« broj 14/00) utvrdio je mjere za očuvanje krajobraznih vrijednosti I zaštićena područja na kopnu i moru, te područja predviđena za zaštitu od županijskog značaja. Grad Mali Lošinj može, osim navedenih, PPUG-om predvi

djeti za zaštitu i druge vrijedne dijelove prirode na svom području.

Prirodna baština

Odnos broja pravno zaštićenih prirodnih vrijednosti je potpuno nesrazmjeran kvantumu prirodnih vrijednosti koje su evidentirane na ovom prostoru. Navedeno upućuje na potrebu da se evidentirane prirodne i krajobrazne vrijednosti zaštite zakonom predviđenim postupkom, a u skladu sa PPŽ - Članak 109. - Tablica 12: ZAŠTIĆENA PODRUČJA.

Krajobrazne vrijednosti

Iako je ukupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti na prostoru Grada Malog Lošinja se kao područja i lokaliteta posebnih prirodnih i stvorenih krajobraznih vrijednosti ističu Osorski kanal s gradom Osorom i obalom sve do naselja Ustrine, - planina Osoršćica, otok Unije, otok Susak, otoci Ilovik i Sv. Petar, otoci Male i Vele Srakane, otoci Vele i Male Orjule i Kozjak, prostor Punte Križa, unutrašnjost i obala te južni dio otoka Lošinja.

Zbog osobite vrijednosti i ljepote, ali i očuvanosti ovaj prostor zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu.

Kulturno-povijesna baština

Za potrebe PPUG Mali Lošinj koji je u izradi nadležni konzervatorski odjel izradio je popis registriranih lokaliteta, cjelina i pojedinačnih građevina:

Odnos pravno zaštićenih kulturnih vrijednosti nesrazmjeran je iznimno bogatom kulturno povijesnom naslijeđu ovog prostora koje čine urbane i ruralne graditeljske cjeline, arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti, pojedinačne građevine te memorijalni lokaliteti. Stanje kulturno-povijesnog naslijeđa je općenito nezadovoljavajuće, kao posljedica gospodarskih prilika, pravno-imovinskih odnosa, stupanja istraženosti i dr.

Navedeno upućuje na potrebu da se evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti zaštite zakonom predviđenom postupkom.

Ostale aktivnosti:

Grad Mali Lošinj i njegovi građani imaju visoko razvijenu svijest o vrijednosti otočja na kojem žive i niz godina sustavno su podržavane i osmišljavane aktivnost na zaštiti i uređenju okoliša. Pa tako i u proteklom razdoblju.

4.2. Provedba programa zaštite okoliša koje su pod ingerencijom državnih upravnih tijela, i poduzeća sa javnim ovlastima

Praćenje kvalitete zraka:

Za potrebe Županijskog plana izvršena je kategorizacija područja Županije prema kakvoći zraka. Prema stupnju onečišćenja zraka područje Županije dijeli se u tri kategorije. Područje Grada Mali Lošinj svrstano je u prvu kategoriju.

Na području Grada Malog Lošinja praćenje kakvoće zraka se ne provodi obzirom da u okviru lokalne mreže ne postoje mjerne postaje. Nakon uspostave mjernih mjesta i nakon kontinuiranog praćenja kakvoće zraka kroz 5 godina očekuje se prva ocjena stanja onečišćenja zraka na ovom području.

U proteklom razdoblju nije pokrenuta inicijativa za reaktiviranjem mjernog mjesta u Velom Lošinju.

Praćenje količine ultraljubičastog sunčevog zračenja:

U proteklom razdoblju nisu izvršeni pripreme na organizaciji navedenog monitoringa.

Praćenje kvalitete voda:

Grad Mali Lošinj se snabdijeva vodom, uglavnom putem vodovoda iz crpne stanice na jezeru Vrana. Higijensku ispravnost vode za piće ispituje Zavod za zaštitu zdravlja u Rijeci prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti pitke vode (»Službene novine« broj 33/87). Rezultati analize dostavljaju se nadležnom poduzeću za distribuciju vode za piće »Vodovod i čistoća Cres Lošinj«, d.o.o., Cres. Uzimanje uzoraka za kontrolu vode vrši se kontinuirano kroz cijelu godinu, kao i kontrola kloriranja vode, te pregled objekata na jezeru Vrana. Uzorci vode se uzimaju na slijedećim lokacijama:

1. crpna stanica na jezeru Vrana,

2. punktovi u okviru vodovodne mreže: Belej, Osor, Nerezine, Mali Lošinj - 2 uzorka, Veli Lošinj.

U tijeku je izgradnja obilaznice Vranskog jezera kao dio sustava zaštite vodozahvata za cresko-lošinjsko područje.

Praćenje razine buke:

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službeni glasnik« broj 14/00) utvrdio je da se PPUG-om propišu mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine, temeljeno na Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90).

Na prostoru Grada Malog Lošinja nisu vršena sustavna mjerenja razine buke. Program ispitivanja buke je potrebno odrediti Županijskim akcijskim planom za zaštitu od buke i kartom, što do sada nije učinjeno.

Izvori buke na ovom prostoru su prije svega cestovni promet, promet u lukama, aerodrom, brodogradilište, gospodarski sadržaji i deponij otpada te ugostiteljski sadržaji na otvorenom.

Cestovni promet se ističe kao izvor buke posebno duž državne ceste D100, na dionicama prolaza kroz naselja; Belej, Osor, Nerezine i Mali Lošinj, te na dionicama prolaza uz naselja; Sv. Jakov i Ćunski. Isto je tako izvor buke cestovni i lučki promet u samim naseljima.

Praćenje kvalitete mora i priobalja:

Radi sprječavanja, odnosno ublažavanja negativnih posljedica kod iznenadnih onečišćenja mora te radi uklanjanja raznih tekućih i krutih otpadaka, kao i sluzavih nakupina koje treba pokupiti s morske površine, jer predstavljaju opasnost za sigurnost plovidbe i nepovoljno utječu na turizam, Primorsko-goranska županija donijela je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora sukladan Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 8/97). Plan provodi županijski operativni centar. U cilju učinkovite provedbe navedenog plana intervencija županija raspolaže s 2 broda čistača (po potrebi 4), te sa specijalnom opremom za slučajeve intervencija (plivajuće brane, skupljači ulja i dr.).

Značajnu ulogu za održavanje kakvoće priobalnog mora ima način odvodnje i ispuštanja komunalnih otpadnih voda. Treba istaknuti da je i nova kanalizacija zbog loše izvedbe (vrsta cijevi, spojevi) propusna što s jedne strane dovodi do procjeđivanja otpadnih voda u more, a s druge strane do prodora mora u kanalizacijski sustav uzrokujući probleme u procesima pročišćavanja te uništavanja uređaja i opreme (Veli Lošinj, Nerezine).

Drugi problem je što za veća naselja, osim Malog Lošinja, kao i za turističke zone nisu izgrađeni ključni kanalizacijski objekti; glavne crpne stanice i odvodni kolektori prema središnjim uređajima, pa je skupljene otpadne vode koncentrirano ispuštaju bez pročišćavanja u priobalje.

U turističkim zonama postoje samostalna, privremena i neodgovarajuća rješenja pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda (Čikat, autokampovi).

Manja naselja u priobalju nemaju uopće kanalizaciju (Osor) pa i manje količine otpadnih voda iz septičkih jama koje se procjeđuju uz samu obalu jako onečišćuju obalno more.

Značajna onečišćenja obalnog mora uzrokovana su i bujičnim vodotocima.

Za praćenje ljudskih aktivnosti i posljedičnih onečišćenja mora s kopna uspostavljen je Program stalnog ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama (od 1988. g.), koji koordinira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a analize provodi županijski zavod za javno zdravstvo. Rezultati ispitivanja u 2005. godini pokazuju, da bez obzira na nedostatnost i neefikasnost komunalne infrastrukture (sustav javne odvodnje), svih 300 uzoraka uzetih na 30 plaža otoka Lošinja odgovaraju kriterijima za mikrobiološke parametre Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« br. 33/96). Od 30 plaža urbaniziranog područja, 17 ih je ocjenjeno kao more visoke kakvoće (I.) a 13 kao more podobno za kupanje (II.). Na onom dijelu priobalnog mora Grada gdje more nije ispitivano (neurbanizirano područje), smatra se da je more visoke kakvoće.

Izvješća oceanografskih institucija o stanju mora (Projekt »Jadran«) govore da je veliki dio hrvatskog dijela Jadrana još uvijek oligotrofan i čist, međutim, učinak pojedinih tvari i organizama (potencijalni unos putem balastnih voda) koje se unose u morski okoliš i njihov međusobni utjecaj može biti različit. Da bi se on utvrdio potrebna su vrlo opsežna istraživanja osnovnih mehanizama i procesa, stalno praćenje stupnja onečišćenja u makrolokacijama Jadranskog mora, što uključuje i područje otoka Lošinja.

Uredbom o klasifikaciji voda (»Narodne novine« broj 15/ 81) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u četiri vrste:

- prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati školjke,

- druga vrsta - more koje se može koristiti za kupanje i za sportove na vodi,

- treća vrsta - more koje se može koristiti za ribarstvo,

- četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog mora.

Istom Uredbom je obalno more na području Grada Maloga Lošinja razvrstano je u drugu kategoriju.

Analize bioraznolikosti i lokalnog rasprostranjenja pojedinih svojti i životnih zajednica morskog dna ukazuju na onečišćenja mora koja su ograničena na područja većih naselja i turističkih kompleksa i gotovo isključivo su komunalnog podrijetla. Dobro razvijene autohtone životne zajednice morskog dna ukazuju na općenitu čistoću mora u najvećem dijelu istraživanog područja, a to u stvari predstavlja pravu vrijednost čitavog akvatorija, njegovu prirodnu baštinu kojom bi se uz odgovarajuće zaštitne mjere moglo racionalno gospodariti.

Stanje tla

Podaci o postojećem zagađenju tla na području Grada Maloga Lošinja ne postoje.

Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalija putem cisterni moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere (obilaznica Vranskog jezera u izgradnji).

IV. SMJERNICE ZA IZRADU PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE 2006. - 2010. god.

Za ovo plansko razdoblje utvrđuju se osnovne smjernice za izradu Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru:

- donijeti nove temeljne dokumente PPUG i UPU-e

- donijeti sve dokumente čija je izrada u tijeku, kao i dokumenti čija je izrada inicirana od strane drugih zainteresiranih osoba

- utvrditi potrebu sanacije stanja u prostoru

- provesti postupak zaštite prirodne i kulturne baštine

- pripremiti građevinsko zemljište

V. OVO IZVJEŠĆE ĆE SE OBJAVITI U SLUŽBENIM NOVINAMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Klasa: 350-01/06-01/34

Ur. broj: 2213/01-01-06-12

Mali Lošinj, 20. listopada 2006.

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik

mr. Milan Mužić, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr