SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIII. - broj 12. Petak, 13. svibnja 2005.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
46

48.

U »Službenim novinama« broj 10/05 od 25. travnja 2005. godine pogrešno je objavljena Odluka o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije te se daje

ISPRAVAK

Na temelju članka 45. a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), članka 17. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), točke 2. Upute o postupanju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-01/04-02/0439, ur. broj: 531-01-04-0009 od 29. studenog 2004. godine) i Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-02/05-04/10, ur. broj: 531-06-05-4 od 12. travnja 2005. godine) izvršeno je

USKLAĐENJE
Prostornog plana Primorsko-goranske županije
(»Službene novine« broj 14/00)

Izvršeno je usklađenje tekstualnog dijela i grafičkog priloga 3.h Prostornog plana Primorsko-goranske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Slijedom izvršenog usklađenja Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje objavljuje

IZVOD
iz Odluke o donošenju Prostornog plana
Primorsko-goranske županije

Članak 9.

Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla,

e) zaštite izvorišta voda za piće,

f) zaštićenog obalnog područja mora i

g) područja i dijelova ugroženog okoliša.

Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, određivanjem zaštićenog obalnog područja te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode.

Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

Članak 16.

Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

Obalna crta je crta plimnog vala na obali.

Granica zaštićenog obalnog područja mora prikazana je u grafičkom prikazu 3.h. Uvjeti za provođenje plana.«

Uvjeti i mjere za korištenje, uređenje i zaštitu prostora na području iz stavka 1. ovog članka provode se u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 20.

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. One se kao izuzeci planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.

Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, infrastrukturne građevine i ostale namjene.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavlja se određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana.

Detaljnije razgraničenje građevinskih područja obavlja se razradom kriterija za osnovno razgraničenje, te ostalih odredbi Plana. Obavezno je obaviti daljnje razgraničenje prostora za:

a) gospodarsku namjenu, na proizvodne i poslovne,

b) ugostiteljsko-turističku namjenu, na hotele, turistička naselja, kampove-autokampove,

c) luke nautičkog turizma,

d) športsko-rekreacijsku namjenu, na športske centre i rekreacijska područja, te

e) infrastrukturu, na infrastrukturne koridore i građevine, prometa, veze, vodoopskrbe, odvodnje i energetike.

Razgraničenje se obavlja određivanjem granica u prostornom planu uređenja općine i grada.

Članak 44.

Ugostiteljsko-turistička područja su prostori na kojima su prevladavajuće djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima.

Ugostiteljsko-turistička područja su:

a) u ZOP-u obalno područje od Brseča do Preluke, i od rta Oštro do autokampa »Sibinj«, a otoci su gotovo u cjelosti turistička područja i to na Krku obalno područje od Njivica i Klimna do Baške, čitavi otoci Cres, Lošinj i Rab i manji otoci Unije, Susak i Ilovik.

b) izvan ZOP-a su: dijelovi Učke i Lisina, Platak, Gerovo - Tršće, dijelovi doline Kupe, prostor između Ravne Gore - Mrkoplja - Lokava - Fužina, i područje Bribirskih šuma (Lukovo, Breza).

Članak 45.a.

U zaštićenom obalnom području unutar ugostiteljsko-turističkih područja predviđaju se površine i lokaliteti ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu naselja, a iznimno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se kao:

- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),

- turističko naselje (T2,)

- kamp-autokamp (T3),

- pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline,

Ugostiteljsko-turističke površine određuju se sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 45.b.

U luci nautičkog turizma planirani su sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i športsko-rekreacijske namjene.

Kapacitet marina određen je u tablici broj 4a., a položaj u grafičkom prilogu broj 1. Korištenje i namjena prostora.

Tablica 4a.: POLOŽAJ I KAPACITET MARINA

Članak 61.

Veličina, prostorni raspored i oblik građevinskih područja odredit će se prostornim planovima uređenja općine i grada prema kriterijima za formiranje građevinska područja naselja i građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene.

Unutar zaštićenog obalnog područja građevinska područja određuju se sukladno Uredbi.

Članak 63.a.

Ovim je Planom određen položaj izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar zaštićenog obalnog područja mora, a površina, vrsta i kapacitet u broju ležajeva, iskazani su u tablici 10.a.

Tablica 10.a.: GRAĐEVINSKA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE IZVAN NASELJA

Detaljno usklađenje planiranih izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene s odredbom članka 4. i smjernicama Uredbe provest će se u prostornom planu uređenja općine odnosno grada.

Članak 63.b.

Položaj, površina, vrsta i kapacitet za izdvojena građevna područja ugostiteljsko-turističke namjene uz naselja iz tablice broj 10b, odredit će se Prostornim planom uređenja općine/grada u skladu s ovim Planom i Uredbom.

Tablica 10.b.:IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
UZ NASELJA

Članak 65.

Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih građevinskih parcela.

Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzima:

. svaka neizgrađena površina veća od 5 000 m2,

. svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.

Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže, i sl.).

U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za proširenje izgrađenog dijela, odnosno formiranje novog građevinskog područja. Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti neuređen i uređen.

U zaštićenom obalnom području izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice.

Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje.

Članak 67.a.

Iznimno od odredbe članka 67. ove Odluke u zaštićenom obalnom području mora nije dopušteno:

. izvoditi radove nasipanja obale,

. istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

. gradnja priveza za plovila,

. sidrenje plovila, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

. planirati luke nautičkog turizma,

. vršiti uzgoj plave ribe.

Unutar zaštićenog obalnog područja gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno Uredbi.

Članak 72.

Kriteriji za određivanje lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina su:

. istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode,

. lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreativnih i zaštićenih područja,

. nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotokove, kao ni šljunka i pijeska uz obalu i podmorju,

. u ZOP-u nije dozvoljeno iskorištavanje mineralnih sirovina, a iznimno dozvoljeno je istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u svrhu građenja na otocima Krku, Rabu i Cresu i to na području otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m.

. ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,

. transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja.

Prostornim planom uređenja općine i grada određuju se područja lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na temelju kriterija iz Plana.

Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

Članak 91.

Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpad

nih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje.

Razdjelni model kanalizacije sastoji se od dva zasebna odvodna sustava, jedan za otpadne komunalne vode, a drugi za oborinske vode.

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za državu i Županiju, a određen je u grafičkom prikazu 2b »Vodnogospodarski sustav«.

U izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene i površinama ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom području mora, odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za državu su uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošenih voda preko 50000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima: Rijeka (na Delti), Ičići (ili Ika), Crikvenica, Mali Lošinj i Rab.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošenih voda od 10000 do 50000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima: Kostrena - Urinj, Kraljevica, Omišalj, Novi Vinodolski, Njivice - Malinska, Krk, Punat, Baška, Cres, Veli Lošinj i Lopar.

Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to:

I. faza mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini,

II. faza kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje,

III. faza ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora.

Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.

Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Primjenom Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske dopuštena su i kvalitetnija rješenja sustava odvodnje u prostornim planovima općina i gradova.

Članak 142.

Izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za:

a) Naselja

. centralna naselja: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Gerovo, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Vrbovsko, Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Dražice, Klana, Rupa, Kostrena, Lokve, Lovran, Malinska, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Bribir, Viškovo i Vrbnik,

. neizgrađeni dio naselja u obalnom području mora.

b) Površine izvan naselja za izdvojene namjene

. gospodarska namjena,

. ugostiteljsko-turistička namjena,

. športsko-rekreacijska namjena.

c) Neizgrađeni dio građevnog područja unutar zaštićenog obalnog područja mora

Klasa: 350-02/05-01/2

Ur. broj: 2170/01-10-01/1-05-2

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijski zavod za održivi razvoj
i prostorno planiranje

Ravnatelj

prof. dr. sc. Mladen Črnjar, v. r.

 

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=191&mjesto=00001&odluka=48
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr