SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 27. Petak, 7. srpnja 2006.
OPĆINA PUNAT
18

24.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 37. Statuta Općine Punat (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 02/06), Općinsko vijeće Općine Punat, na sjednici održanoj 10. travnja 2006. godine donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Općine Punat za razdoblje
2004. i 2005. godine

I. UVOD

Obzirom na istek vremenskog perioda za koji je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Punat rađen, potrebno je izraditi novi dokument Izvješća o stanju u prostoru. Ovo izvješće donosi se za period od 22. siječnja 2004. do 22. siječnja 2006. god. kako bi se utvrdile potrebe za uređivanjem prostora i definirao način njegovog planskog korištenja kroz naredni četverogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

II. PRIKAZ OSTVARIVANJA PROGRAMA MJERA ZA UNAPRIJEĐENJE STANJA U PROSTORU OPĆINE PUNAT ZA RAZDOBLJE 2004.-2006.

U srpnju 2004. godine, Sabor RH donio je Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04), a u rujnu 2004. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, broj 128/04) (dalje u tekstu: Uredba) i utvrdila obveze koje priobalne odnosno otočne županije, gradovi i općine moraju ispoštivati i uskladiti svoje prostorne planove sa Uredbom. Obveza usklađenja utvrđena je retroaktivno i za već donijete prostorne planove. Do usklađenja sa Uredbom i ishođenja suglasnosti Ministarstva svi važeći prostorni planovi se primjenjuju striktno prema pisanim napucima, uputama i mišljenjima nadležnog Ministarstva. Iz tog razloga nastavak radova na izradi dokumenata prostornog uređenja nije bio moguć dok se ne izvrši usklađenje sa Uredbom.

Uredba je utvrdila stroge i detaljne norme uređenja, građenja i korištenja prostora u zaštićenom obalnom području kao cjelini, a posebice u građevinskim područjima naselja i izdvojenim građevinskim područjima za ugostiteljsko-turističku namjenu.

Postupak usklađenja prostornih planova sa Uredbom definiran je temeljem dodatnih uputa, naputaka, mišljenja i sl. Ministarstva i Županijskog zavoda. Prvi plan u postupku usklađenja sa Uredbom je Županijski prostorni plan. Predmet usklađenja Prostornog plana županije je formiranje područja ugostiteljsko turističke-namjene sa definiranjem položaja, vrste, površina i kapaciteta ugostiteljsko-turističkih sadržaja za cijelo područje županije, utvrđivanje smještaja i kapaciteta marina, utvrđivanje kriterija određenja izgrađenog područja, zabrana gradnje izvan građevinskog područja, obveza priključenja novih građevina na odvodnju i obveza izrade UPU za sva neizgrađena građevna zemljišta u zaštitnom obalnom području.

U travnju 2005. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je suglasnost na izmjene i dopune prostornog plana Primorsko-goranske županije, a u svrhu usklađenja sa Uredbom.

1. Izrada dokumenata prostornog uređenja

Kao prioritetne mjere i neophodni prostorni planovi koje je nužno donijeti u razdoblju 2004-2006. u Programu mjera istaknuti su:

. Okončanje postupka i donošenje PPU Općine Punat

. Donošenje izmjena i dopuna UPU naselja Punat

. Donošenje DPU »Pod gušternu«

. Donošenje DPU »Plaže Punta de Bij«

. UPU naselja Stara Baška

. Okončanje postupka i donošenje Prostorni plan uređenja Općine Punat

Obzirom na naprijed navedeno raniji Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Punat usklađen je s Uredbom i prostornim planom PGŽ te je dana 16. veljače 2006. održana Prethodna javna rasprava. U izradi je Prijedlog Plana za javnu raspravu.

. Donošenje Izmjena i dopuna UPU naselja Punat

Utvrđen je konačni prijedlog Izmjena i dopuna UPU naselja Punat te dostavljen nadležnom Državnom uredu na ishođenje suglasnosti. Državni ured po službenoj dužnosti dostavio je predmetni plan Zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje PGŽ. Županijski zavod dostavio je svoje mišljenje s određenim primjedbama. Po primjedbama se nije postupilo jer su na Općinskom vijeću donijete nove smjernice za izradu istog.

. Sa izradom DPU »Pod gušternu«, DPU »Plaža Punta de Bij« te UPU naselja Stara Baška u prethodnom dvogodišnjem razdoblju nije započeto.

Dosadašnjim Dvogodišnjim programom mjera uz gore navedene Prioritetne mjere izrade prostorno planskih dokumenata, bila je također predviđena i mogućnost izrade slijedećih Planova:

. DPU za pojedine zone za koje je obvezna izrada plana utvrđena odredbama za provođenje UPU-a naselja Punat

. DPU »Marine Punat« - prema iskazanom interesu investitora Marine Punat, d.d.

. DPU naselja »Švarča« - prema iskazanom interesu investitora »Švarče«, d.o.o.

. DPU »Hoteli Punat« - prema iskazanom interesu investitora »Hoteli Punat«, d.d.

. DPU autobusna stanica »Potpolje« - prema iskazanom interesu investitora »Autotrans«, d.d.

. DPU - rekonstrukcije dijela kompleksa »Omladinskog odmarališta Punat«

. DPU - šireg područja lučice Stare Baške

. DPU proširenja groblja »Sv. Blaž«

. DPU - nadogradnje stambene zgrade u Puntu, I.G. Kovačića 73 (obuhvaća k.č. 8440 k.o. Punat - vlasnički areal Šimunić)

. DPU zone z.č. 3313. Površina obuhvata prostornog plana je određena granicama z.č. 3313 k.o. Punat.

. DPU zone z.č. 7682, 7624/1 i 7526. Površina obuhvata prostornog plana je određena granicama z.č. 7682, 7624/1 i 7526 k.o. Punat.

. DPU zone z.č. 2558/2, 2259/2, 6139/18, 6139/19, 3249/1 i 3249/6. Površina obuhvata prostornog plana je određena granicama z.č. 2558/2, 2259/2, 6139/18, 6139/19, 3249/1 i 3249/6 k.o. Punat.

. DPU vlasničkog areala Sindičić u Staroj Baški. Površina obuhvata prostornog plana je određena granicama z.č. 7877/ 1, 7877/10, 777/1, 777/2 i 777/3 sve k.o. Stara Baška.

- Prostorni planovi posebne namjene

. Prostorni plan Puntarske drage

Od navedenih planova realizirani su:

DPU - nadogradnje stambene zgrade u Puntu, I. G. Kovačića 73 (obuhvaća k.č. 8440 k.o. Punat - vlasnički areal Šimunić)

Izrada studije gospodarenja i zaštite Puntarske drage

U proteklom dvogodišnjem razdoblju izrađen je Prijedlog studije gospodarenja i zaštite Puntarske drage. Naručitelj studije zajednički su bili PGŽ, Grad Krk i Općina Punat. Prijedlog Studije razmatran je i prihvaćen na Općinskom vijeću.

Općina Punat sudjeluje u izradi i donošenju dva strateška dokumenta koja se izrađuju na nivou Županije PGŽ:

. Program održivog razvitka za četiri otočne skupine Sjevernog Jadrana (Strategija održivog razvoja PGŽ)

. Glavnog plana razvoja turizma PGŽ

III. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE PUNAT PROSTORNIM PLANOVIMA

Popis postojećih i važećih planova za područje Općine Punat u razdoblju od donošenja Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, do izrade ovog izvješća:

STRATEŠKO-RAZVOJNI DOKUMENTI

1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (N.N. 50/99)

2. Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99)

3. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ br. 14/00 i 12/05)

PROSTORNI PLANOVI - RAZVOJNI PLANOVI

1. Prostorni plan bivše Općine Krk (»Službene novine« PGŽ br. 31/78, 6/83, 19/84, 35/85, 42/85 i 62/86, 16/88, 4/93, 12/97)

URBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJA NASELJA

1. Urbanistički plan uređenja naselja Punat (Sl. novine PGŽ 27/99)

DETALJNI PLANOVI UREĐENJA

1. DPU turističke građevine »Ploner« na Buki (S.N. 21/ 00)

2. DPU zone za dogradnju stambene građevine na gr.č. 8850/2 8850/3 u Puntu (S.N. 9/01)

3. DPU zone za građenje stambene građevine na lokaciji Pasjak 9 u Puntu (S.N. 9/01)

4. DPU zone za građenje stambene građevine na gr.č. 4700/14902/2 na Buki (S.N. 9/01)

5. DPU rekonstrukcije građevine na k.č. 8451/13,4 i 8452/ 1 (S.N. 9/01)

6. DPU areala »Marković« - k.č. 4823/16 u Zoni 15, u Krčkoj ulici 43. u Puntu (S.N. 17/02 i 22/02)

7. DPU »Božac« u Zoni 12, uz ulicu I. G. Kovačića, u naselju Punat (S.N. 6/03)

8. DPU građevine mješovite namjene na gr.č 8439/1 i 8439/2 o. Punat (S.N. 18/02)

9. DPU - nadogradnje stambene zgrade u Puntu, I. G. Kovačića 73 (obuhvaća k.č. 8440 k.o. Punat - vlasnički areal Šimunić)

IV. OCJENA STANJA U PROSTORU, RAZVOJNA OGRANIČENJA I POTREBE OPĆINE PUNAT

Općina Punat zauzima izrazito atraktivan prostor te stoga ne čudi da je glavnina izgradnje usmjerena na turističke kapacitete. Glavnu atrakciju ovog prostora predstavlja Puntarska draga, ali i mnoge prirodne plaže sa prelijepim krajolicima na području od Punta de Bija do krajnjih granica Općine sa susjednom Baškom.

Sve prirodne datosti prostora nisu do sada bile ravnomjerno iskorištene. Obala i more predstavljali su, uz kulturno nasljeđe, glavni oslonac turističke ponude, dok su poljoprivreda i ostakle djelatnosti bile na određeni način zapostavljeni. U zadnje vrijeme razvijaju se određene grane poljoprivrede (maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo) pa se odnos polako popravlja.

Karakteristika prostora Općine Punat je monocentrizam iz razloga što je Punat u odnosu na Staru Bašku i po količini i značaju razvoja i izgradnje daleko jači. Stoga se i problemi u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi različito koncentriraju na ovom prostoru.

1. Urbani značaj

Povećanje površina naselja Punta i Stare Baške pokazuje konstantni trend neovisno o kretanju broja stanovništva i razvoju gospodarstva. Tako se može utvrditi da je Općina Punat pred 40 godina imala gotovo isti broj stanovnika, dok su se izgrađena područja naselja udvostručila. U tome prevladava zemljište za izgradnju objekata za odmor odnosno povremeni boravak. Tako imamo danas u Općini 2186 stanova od čega 1307 predstavljaju vikendice što danas čini 60% ukupnog stambenog fonda. Promatramo li stanje po naseljima nepovoljniju situaciju bilježimo u Staroj Baški u kojoj od ukupno 236 stanova čak 176 čine objekti za povremeno stanovanje i odmor ili u postocima izraženo 75%.

Težina i značaj određenih problema u prostoru vezana je prvenstveno uz koncentraciju korisnika (stanovnika, zaposlenih, posjetitelja i dr.) koju prati i sustav urbanih funkcija, te gospodarske aktivnosti. Pri tome potreban značaj kod pretežito turističkih područja ima i godišnji raspored korisnika prostora kako onog stalnog tako i povremenog koje tijekom turističke sezone dodatno opterećuje prostor te raspoloživu društvenu i komunalnu infrastrukturu. Pokazatelji sezonske koncentracije korisnika prostora vrlo značajno ukazuju na veliko »opterećenje« društvene i komunalne infrastrukture koja proizlazi iz gotovo deveterostrukog povećanja broja korisnika prostora kroz tri sezonska mjeseca. Isto ukazuje na potrebu osiguranja adekvatnog urbanog područja na kojem će boraviti tako povećani broj korisnika prostora.

2. Društvena i komunalna infrastruktura

2.1. Društvena infrastruktura

Školstvo

Odvija se kroz područnu Osnovu školu u Puntu. Objekt je sagrađen prije više od pedeset godina i u relativno lošem stanju. Školi ne dostaju određene opremljene prostorije: za nastavu kemije, fizike, likovne kulture, stranih jezika, športska dvorana.

Socijalna skrb

U naselju Punat djeluje područni dječji vrtić i jaslice. Starački dom za ženske osobe prestao je s radom u 2003. god. Dječji vrtić je u neadekvatnim prostorijama unutar školske zgrade i postoji potreba izgradnje zasebne zgrade.

Kultura

Postojeći prostori u kojima se bilježe kulturna zbivanja su galerija »Toš«, crkva Sv. Trojice, crkva Svi sveti u Staroj Baški te Narodni dom kao višenamjenski prostor. Dio kulturnih sadržaja, muzej, galerija, zbirke, znanstvena biblioteka i sl. nalazi se na obližnjem Košljunu.

Knjižnica djeluje u podrumskom prostoru Narodnog doma i upravo je u fazi preseljenja u primjereniji prostor zgrade Pod topol 2.

Kulturno-povijesna baština (arheološki lokaliteti)

Na području Općine evidentirano je 27 arheoloških zona i lokaliteta te pojedinačnih građevina i kompleksa koji nisu na adekvatni način obrađeni i zaštićeni. Stoga bi Općina trebala uspostaviti suradnju s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci u cilju utvrđivanja uvjeta zaštite nepokretnih spomenika kulture na području Općine.

Sustavna istraživanja kao i konzervatorsko-rekonstrukcijski zahvati u tijeku su na lokalitetu Sv. Juraj u Maloj Krasi, ranokršćanskom kompleksu »Na kraj Mir« iznad uvale Petehova u Staroj Baški te na položaju ranokršćanske i srednjovjekovne crkve Sv. Petra u Kanajtu.

Hidroarheološka baština

Od 1975. god. zaštićen je lokalitet otok Galun - Stara Baška

Prirodna baština

Prostornim planom PGŽ kao prirodna baština - kategorija zaštićenog krajolika istaknuto je područje od rta Negrit (Tranjevo) do Stare Baške

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dalo je preliminarnu suglasnost da se čempresi na groblju proglase spomenikom parkovne arhitekture. (Konačnu odluku donosi Skupština PGŽ.)

Šport i rekreacija

Usmjerenje Općine Punat prema turizmu reflektira i na segment športa i rekreacije koji se dodatno treba još razvijati.

U okviru turističke sezone već djeluje određeni broj sadržaja športa i rekreacije: sportovi na vodi, ronjenje, odbojka na pijesku, mini-golf, stolni tenis, tenis, rukomet, odbojka, košarka, mali nogomet, boćanje, streljaštvo, borilački sportovi, planinarske šetnice, vođena gimnastika, fitness. Obzirom na broj korisnika treba stimulirati daljnje proširenje ovih sadržaja. Time će se pokriti potrebe turista, ali i stanovnika naselja.

Nedostaju sportska dvorana, nogometno igralište, biciklistička i trim staza, dodatni tenis tereni, bazeni otvoreni i zatvoreni, škole: jedrenja, surfanja, plivanja, jahanja.

Većina sportova koncentrirana je u Puntu. Obzirom na gospodarsku orijentaciju prema turizmu trebalo bi i u Staroj Baški planirati i realizirati određene površine za sport i rekreaciju.

Zdravstvo

Stanovništvo je u pogledu osnovnih sadržaja i usluga u sektoru zdravstva u potpunosti orijentirano na naselje Punat u kojem djeluju dvije ambulante, opća i stomatološka, te na Dom zdravlja Krk.

Realne su mogućnosti izgradnje određene zdravstvene infrastrukture uz funkciju turizma koja bi koristila kvalitetne klimatske uvjete i visoku razinu kvalitete okoliša. U tom cilju treba u budućnosti realizirati dodane zdravstvene sadržaje koji upotpunjuju gospodarske aktivnosti drugih djelatnosti, te povećavaju privlačnost turističke ponude Općine Punat.

Dio zdravstvene infrastrukture čini i ljekarna u Puntu. Veterinarska služba locirana je u Krku.

Sakralni objekti i groblja

Sadašnja groblja u Puntu i Staroj Baški ne zadovoljavaju potrebe stanovništva. Oba se moraju proširiti uz postojeće površine groblja i dodatno opremiti.

Sakralni objekti (crkve i kapele) realizirani su u oba naselja. Mogu biti također u funkciji turista.

Ustanove i službe uprave

Središte JLS, upravni odjel i Općinsko vijeće je u Puntu. Županijske i državne ustanove su u Krku.

Pošta i banke su u Puntu. Turističke agencije koje su ujedno i mjenjačnice nalaze se u Puntu i Staroj Baki i sve su uglavnom u središtu naselja (agencija »Marina tours« ima dislociran šalter na ulazu).

Osjeća se dislokacija pojedinih inspekcijskih službi (naročito građevinske, nedostatna »turistička inspekcija«), nedostatak policijske postaje rješava se sezonskim upošljavanjem policajaca.

2.2. Komunalna infrastruktura

Prometna infrastruktura

U okvirima prometne infrastrukture nameće se potreba realizacije poboljšanja tehničkih uvjeta na prometnicama županijske razine (zaobilaznica Punta - II. dio, cesta do Dunata - proširenje cestovnog pojasa, parkiralište iznad uvale Oprna, prometnica kroz naselje Stara Baška, proširenje i izrada potpornih zidova. Kako istaknuti problem javlja se već više godina povezanost Buke sa centralnim djelom naselja, naročito od kada je postojeća Frankopanska ulica koja je povezivala Buku sa centrom Punta pregrađena.

Drugu razinu poboljšanja prometne infrastrukture predstavlja uređenje ili izgradnja novih poteza mjesne mreže odnosno prometnica unutar neizrađenih ali urbaniziranih zona naselja (sanacija križanja). Zbog potrebe definiranja preciznih položaja i gabarita mjesnih ulica iste će se planirati putem prostorno planske dokumentacije. U tom cilju treba u narednom četverogodišnjem periodu predvidjeti uređenje novih prometnih površina u neizgrađenim dijelovima urbaniziranih zona naselja. Potrebno je sanirati i križanja koja su ocijenjena kao opasna zbog nedovoljne preglednosti ili nedovoljne širine.

Osim uređenja prometne infrastrukture neophodno je poboljšati postojeću situaciju vezanu uz promet u mirovanju realizacijom i uređenjem novih parkirališta.

Uz zaobilaznicu na potezu od Galije do Vele Drage predvidjeti ugibalište za redovne autobusne linije.

Vodoopskrba i kanalizacija

Uočen je popriličan nesrazmjer vodovodnog sustava naselja i kanalizacijskog. Stoga u cilju izjednačavanja izgrađenosti sustava vodoopskrbe i odvodnje, odnosno zaštite okoliša treba intenzivirati izgradnju sustava odvodnje.

Vodoopskrba

Vodovodnim sustavom pokriveno je samo naselje Punat i FKK Konobe. U sadašnjem stupnju razvoja količine vode su zadovoljavajuće za Punat. U Saroj Baški izvode se hidrogeološki istražni radovi kako bi se ispitala mogućnost vodoopskrbe i tog naselja Općine. Na jednoj od tri istražne bušotine utvrđen je protok vode od 10 l/sek (864 m3/dan) što je dostatno za eksploatiranje, odnosno za vodoopskrbu naselja. Istražni radovi kao i izrada bunara, vodospreme i vodovoda-cjevovoda do potrošača sa izradom potrebite dokumentacije dio su prihvaćene Koncepcije razvoja vodoopskrbe na otoku Krku od 2001. do 2008. Budući da voda kao resurs ima izuzetan značaj nužno je dodatno posvetiti više pažnje njenoj kvaliteti.

Kanalizacija

Postojeća kanalizacija obuhvaća urbano područje Punta. Čitav sustav se putem gravitacijskih i tlačnih vodova usmjerava prema novoizgrađenom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda lociran na području iznad Punta de Bija.

Sekundarna mreža kanalizacije kontinuirano je u izgradnji u Puntu (dogradnja kanalizacijske mreže). Treba su

stavno proraditi na povećanom broju priključenja korisnika uz izvedeni kolektor. Radi očuvanja kvalitete okoliša kao glavnog preduvjeta daljeg razvitka turističkog gospodarstva, nužno je u potpunosti isključiti izgradnju propusnih septičkih jama.

Elektroopskrba

Ne zadovoljava još uvijek na području Stare Baške. Naponski nivo bitno je poboljšan izgradnjom nove TS - Stara Baška 3. Naselje se napaja električnom energijom iz dvije trafostanice, dok je jedna trafostanica 10(20)0,4 kV, 250 kVA napaja autokamp »Škrilu«. Za Staru Bašku nužna je zamjena postojeće trafostanice na Fe stupu, novom, većeg kapaciteta. Kroz prostorno plansku dokumentaciju planirati i alternativne sustave, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, a sve u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti ZOP-a.

Telekomunikacije

Čitavo područje Općine dobro je pokriveno lokalnim vezama sa zadovoljavajućim kapacitetom. Lokalne centrale povezane su svjetlovodnim kabelom čime je ostvaren suvremen prijenos svih glasovnih i drugih informacija.

Komunalni objekti i deponiranje otpada

Kućni-komunalni otpad od lipnja 2005. god. odvozi se na obližnju deponiju Treskavac prema novo uvedenom sustavu zbrinjavanja otpada po sistemu odvajanja otpada u samom domaćinstvu ili gospodarskom subjektu u kojem nastaje. Sanirana je deponija Treskavac.

Problem građevinskog otpada kao i otpada materijala od iskopa treba riješiti posebnom komunalnom deponijom. Današnja lokacija kod Lovačkog doma je neadekvatna i nalazi se na slivnom području.

Nije utvrđeno mjesto za deponiranje zelenog otpada- kompostište, iako postoje realne potrebe za istim i šteta je opterećivati tim otpadom deponiju građevnog materijala.

Zaštita okoliša

U okvirima zašite okoliša mogu se spoznati potrebe zaštite odnosno očuvanja nekoliko glavnih segmenata karakteristika otočnog okoliša kao što su: izvorni puntarski i starobašćaski krajobraz, akvatorij puntarske uvale, karakteristične gromače (suhozidi) i vegetacija (pašnjačke površine, plansko pošumljavanje, maslinici, smokve i sl.).

Ugroženost okoliša potencijalno se javlja u Puntarskoj dragi. Osjetljivost ovog prostora proizlazi iz činjenice da se radi o relativnom zatvorenom akvatoriju za koji je izražen interes velikog broja različitih korisnika prostora akvatorija i obale kroz djelatnosti koje utječu na ekološku stabilnost Puntarske drage i njenog okruženja.

Buka

Općina Punat nema za svoj teritorij izrađenu kartu buke i akcijske planove koji bi činile sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša i predstavljala stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

Postojeći izvori buke na području Općine Punat:

. djelatnosti proizvodnih pogona

. streljana zbog neadekvatne lokacije i širenja zvuka duž cijelog naselja

. ugostiteljski objekti s nedopušteno glasnom glazbom - naročito u noćnim satima

. promet lokalnog karaktera, autobusno stajalište, autobusi i teretna vozila, vozila za snabdijevanje i odvoz otpada

Bespravna izgradnja

Sama bespravna izgradnja nije posebno kvantificirana, jer ne postoje izvješća koja bi govorila o njezinom broju i prostornoj lokaciji.

Temeljem javnog poziva Općinskog vijeća objavljenog u rujnu 2002. god. evidentirana je gradnja bez potrebite dokumentacije, prijavljena od strane samih investitora. Uočene bespravne gradnje prijavljuju se i od strane JUO. Građevinska inspekcija djeluje u okviru nadležnog ministarstva. Uprava za inspekcijske poslove ima sjedište u Rijeci, a trenutno za područje otoka Krka djeluje samo jedan građevinski inspektor.

Izmjenom i dopunom UPU naselja Punat za neke specifične gradnje za koje se nije mogla ishoditi pravovaljana dokumentacija za gradnju prema važećem UPU naselja Punat, odredile su se posebne odrednice za provođenje. Neprilagođenost UPU, odnosno određena odstupanja u odnosu na odrednice za provođenje navedenog Plana, uočavaju se i nadalje pa će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru te prostornom planskom dokumentacijom ovoj problematici posvetiti i nadalje dužna pozornost.

3. Gospodarstvo

Za područje Primorsko-goranske županije izrađena je studija »Osnove dugoročnog razvoja Županije od 1995. do 2015.«. Studija sadrži sve mjerodavne pokazatelje mogućeg gospodarskog razvitka ograđene odgovarajućom ekonometrijskom metodom.

Za potrebe izrade Prostornog plana Općine, u 2001. god. izrađen je elaborat »Koncepcija razvoja Općine Punat, autora dr. sc. Mira Šverka. Obuhvaća globalnu koncepciju i razvoj po djelatnostima. Izrađena je prognoza glavnih ekonomskih veličina Općine i to: stanovništva, brutto domaćeg proizvoda, broja zaposlenih i potrebitih investicija do 2015. god.

Turizam

U koncepciji i strategiji dosadašnjeg razvoja Općine Punat turizam je vodeća djelatnost koja je bitno određivala razvoj ostalih. U cjelini gledano još uvijek djelatnost sezonskog karaktera.

Prema Glavnom planu razvoja turizma PGŽ (koji je još uvijek u izradi) definirane su smjernice za plan koje proizlaze od održivog razvoja, zaštite prostora, zaštite biljnih i životinjskih vrsta, kvalitete ponude i autohtonih vrijednosti. Glavni planovi razvoja turizma nekog područja trebaju biti osnova za izradu prostornih planova. Bez definicije kakav turizam želimo i kakvo turističko mjesto želimo nije moguće planirati zahvate u prostoru. Koncepciju razvoja turizma bazirati na racionalnom korištenju resursa: zemljišta, šuma, voda i prostora.

Poljoprivreda

Pedološka karta (karta osobina tla) sačinjena je na nivou Primorsko-goranske županije od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1995. god.

Poljoprivreda u cjelini gledano dosta zapuštena. Neorganizirana proizvodnja i plasman. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominiraju ovčarstvo i maslinarstvo. Prisutna proizvodnja meda, voća i povrća ali u malim količinama. Zainteresiranost za maslinarstvo je prisutno i u porastu je. Potrebno je osigurati zaštitu maslina i raditi na daljnjem probijanju ranijih uskih prolaza do maslinika.

Ribarstvo je djelatnost koja je također prisutna na području Općine. Javlja se potreba izgradnje ribarskog gata sa pripadajućim manipulativnim prostorom. Prodaja ribe u ribarnici nedovoljno osmišljena.

Na području Općine Punat nalazi se Državno lovište br. VIII/17 »Punat«. Lovištem upravlja Lovačko društvo »Orebica« - Krk, odnosno lovna jedinica »Jastreb« - Punat. U okviru plana lova dio lova nudi se i strancima. Postoje inicijative uključenja Lovačkog doma iznad Punta u turističko- ugostiteljske svrhe.

Šumarstvo nema nekog značajnijeg upliva u gospodarstvu. Hrvatske šume upravljaju s prostorom od 1.648 ha površine od kojih je 266 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Posjeduju i pašnjačke površine koje daju u zakup ovdašnjim pastirima. Pašnjački fond se ne obnavlja i smanjuje se samoniklom makijom, širenjem smreke i korova, neredovite sječe šuma. Probijen je jedan protupožarni put. Programom gospodarenja treba predvidjeti sječu šuma u cilju prorjeđivanja i čišćenja šuma te na njezinoj protupožarnoj zaštiti.

Na području Punta 50 m istočno od zaobilaznice sagrađena je peradarska farma. Nedostatak DDD mjera uzrokuje povećan broj insekta, naročito muha što ometa stanovanje i boravak u dijelovima Punta.

Na području Općine djeluju građevinska poduzeća i obrti, te tvrtke koje se bave prijevozom putnika i robe.

Trgovina je značajna djelatnost Općine. Registrirana su društva srednje veličine te obrti.

Financijsko poslovanje obavljaju 2 poslovnice banaka.

Osim brodogradilišta, djeluju manje tvrtke koje se bave preradom metala, te obrtnici različitih usluga.

U domeni obrtništva naglašava se potreba osiguranja uslužno-proizvodne zone.

V. POTREBNE NOVE MJERE ZA OŽIVLJAVANJE STARE BAŠKE KAO IZRAZITO DEPOPULACIJSKO PODRUČJE

Tablica: Kretanje broja stanovnika u Staroj Baški

 

1857.

1869.

1880.

1890.

1900.

1910.

1921.

1931.

1948.

1953.

1961.

1971.

1991.

2001.

St. Baška

295

324

354

389

432

411

369

377

347

311

247

161

112

95

Broj stanovništva na promatranom području godinama ima trend opadanja, uz pogoršavanje starosne strukture. Takav trend kretanja stanovništva uzrokovan je lošim gospodarskim stanjem na koje se nadovezuju loša društvena i komunalna infrastruktura.

Sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća donijeta je Studija društveno-ekonomskog razvoja područja Stare Baške do 2000. god., koja je uz GUP Stare Baške trebala utjecati na budući jači i pravilan razvoj područja. Uz turizam koji se bazirao na manju turističku izgradnju tipa pansiona i uz kamp »Škrilu«, dodatni razvojni zamašnjak predstavljao je prometni aspekt zbog izvedbe »plave magistrale« i novog trajektnog pristaništa Stara Baška-Lopar.

Osnovni pravci razvoja naselja do 2000. god. bili su: turizam i ugostiteljstvo; poljoprivreda (ovčarstvo i ribarstvo-marikultura) te trgovina i zanatstvo kao prateće djelatnosti ovim dvjema prvima.

Problemu je potrebno multidisciplinarno pristupiti u cilju zadržavanja i naseljavanja stalnog stanovništva u Staru Bašku, a kao jedna od konkretnih mjera moguća je realizacija poticane stambene gradnje.

VI. POTREBA PRIKUPLJANJA PODATAKA I STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Za potrebe, ažuriranja dokumentacije o stanju u prostoru i pripremu izrade prostornih planova pristupilo se snimanju geodetskih podloga u M 1:1000 za neke dijelove naselja Punat. Također uz pomoć Geodetskog zavoda Rijeka pristupilo se izradi, skeniranju i digitalizaciji geodetskih i katastarskih podloga te preklapanja istih digitalnim ortofoto snimkama.

Nužna izrada ažuriranih ili potpuno novih katastarskih i geodetskih podloga za područje Stare Baške gdje se još uvijek koriste karte u mjerilu 1:2880.

Projekt novih katastarskih izmjera (ažuriranje postojećih) sa izradom novih katastarskih karata, izraditi u suradnji sa Državnom geodetskom upravom.

Nužna izrada GIS - izrada geografsko informativnog sustava za potrebe Općine.

Pristupiti izradi i prikupljanju podatke potrebne za završno oblikovanje plaža (batimetrijsko i geodetsko snimanje, snimanje pomorskog dobra, praćenje djelovanja valova i sl.)

Izrada konzervatorske dokumentacije za povijesnu jezgru Punta i Stare Baške. Iako su obavljani razgovori sa nadležnim Konzervatorskim odjelom nije izvršen popis značajnih objekata naselja Punta i Stare Baške u cilju zaštite pojedinih objekata i prostora značajnih za područje Općine

VII. ZAKLJUČAK

Strategijom i Programom prostornog uređenja na razini Republike Hrvatske ustanovljena su neka opća načela budućeg planiranja na urbanim i ruralnim područjima. Prema tim smjernicama planerske aktivnosti u budućnosti usmjerene su prvenstveno prema iskorištavanju postojećih resursa unutar naseljenih građevinskih područja bez narušavanja poljoprivrednih i šumskih površina, te priobalnog pojasa.

Prioriteti i dinamika izrade prostornih planova, idejnih rješenja i projektne dokumentacije utvrdit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru u sljedećem četverogodišnjem razdoblju i Godišnjim programima izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

VIII. OBJAVA

Ovo Izvješće objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/06-01/4

Ur. broj: 2142-02-01-06-6

Punat, 10. travnja 2006.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik
Općinskog vijeća
Dragutin Žic, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr