10.
Na osnovi odredbe članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 31/02 i 100/04), po pribavljenoj
Suglasnosti na Detaljni plan uređenja 8 - hotel Miramare, Klasa:
350-02/05-04/133, Ur.br.: 531-06/02-05-6 IKB, od 3. studenoga 2005. godine,
Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine«
Primorsko-goranke županije broj 13/03 i 21/03) te članka 25. Statuta Grada
Crikvenica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01), Gradsko
vijeće Grada Crikvenice, na 7. sjednici 21. veljače 2006. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja 8 - hotel Miramare
I . OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom donosi Detaljni plan uređenja 8 - Hotel Miramare Crikvenica
(U daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskom prikazu br. 1, a opisana
je u točki 1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Ukupna površina obuhvata Plana je 0,974 ha.
Članak 3.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat Plana sa tekstualnim i grafičkim prilozima
kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u
obuhvata plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura
1.1.3. Obveze izu planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja
prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5 Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
2.6. Zaštita od požara
2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje
građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,
iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto
izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje
cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
3.1.2. Javna i dr. parkirališta
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar
prometnih i drugih javnih površina (opskrba
pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih
voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom
energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1. Priključak građevne čestice na javnu
vodoopskrbnu mrežu
3.3.2. Priključak građevne čestice na mrežu javne
odvodnje
3.3.3. Priključak građevne čestice na elektroenergetsku
mrežu
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenje posebno vrijednih i/ili osjetljivih
cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9 Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.a. Mjere zaštite od buke
9.b. Mjere zaštite zraka
9.c. Mjere zaštite tla
9.d. Postupanje s otpadom
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
III. Posebne odredbe
1. Zaštita od požara
IV. Završne odredbe
Kartogram br. 1
B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1. Detaljna namjena površina 1:500
2.1. Prometna infrastrukturna mreža 1:500
2.2. Vodno gospodarski sustav 1:500
2.3. Telekomunikacijska i elektroopskrbna
mreža 1:500
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina 1:500
4. Uvjeti gradnje 1:500
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom br. 1.
Unutar granica obuhvata Plana osnovne namjene površina su:
Ugostiteljsko-turistička (T1), javne zelene površine,- promenada i park (Z2),
javne zelene površine - parkovno zelenilo (Z1), infrastrukturna-elektroopskrba
(E1), sportsko-rekreacijska - gradska plaža (R3), pješačke, pješačko-kolne i
kolno-pješačke (P1) i prometne površine, te postojeća lučica (L1).
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica određeni su
kartografskim prikazima br. 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
i 4. - Uvjeti gradnje.
Postojećom građevinom na području obuhvata Plana smatra se građevina ucrtana
u katastarskom planu nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove.
U grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. dan je prikaz
uvjeta korištenja, uređenja i zaštite a na kartografskom prikazu br. 4. -
Uvjeti gradnje dani su uvjeti gradnje građevnih čestica i građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 6.
Oblik građevne čestice prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom
dijelu Plana.
Brojčani prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina prikazani su u tablici br.1. poglavlja I. Obrazloženje
tekstualnog dijela Plana.
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
Članak 7.
Veličina i površina građevina određeni su kartografskim prikazom br. 4. -
Uvjeti gradnje, a prikazani su u tablici br. 2. - Izgrađenost i iskorištenost
zemljišta poglavlja I. Obrazloženje tekstualnog dijela Plana.
2.2.1. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi:
a. za građevnu česticu br. 1 0,90
b. za građevnu česticu br. 2 0,25
c. Za građevnu česticu br. 3 0,50
2.2.2. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
a. za građevnu česticu br. 1 2,40
b. za građevnu česticu br. 2 0,25
c. Za građevnu česticu br. 3 0,50
. U sklopu građevne čestice br. 1 mogu se predvidjeti sportski tereni,
bazeni, terase, parkirališta i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenosti
građevne čestice.
2.2.3. Najviša i najniža visina, najveći broj etaža i najniža kota
zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu
Članak 7a.
Najviša i najniža visina, najveći broj etaža i najniža kota zaravnjenog
okolnog zemljišta uz građevinu određeni su na kartografskom prikazu br. 4 -
Uvjeti gradnje.
Brojčani prostorni pokazatelji najviše i najniže visine, najvećeg broja
etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu prikazani su u
tablici br. 3 poglavlja I »Obrazloženje « tekstualnog dijela Plana.
2.2.3.1. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 1
iznosi:
a. Za postojeći sklop građevina hotela Miramare iznosi 5 etaža
b. Za novi sklop građevine hotela Miramare u dijelu izvan postojećeg sklopa
građevina hotela Miramare iznosi 7 etaža
c. Za depadanse, paviljone i sl. iznosi 3 etaže
2.2.3.2. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 2
iznosi: 1 etaža
2.2.3.3. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 3
iznosi: 1 etaža
2.2.4. Najveća dozvoljena visina građevina:
Članak 7b.
2.2.4.1. Za građevnu česticu br. 1:
a. Za postojeći sklop građevina hotela Miramare iznosi V = 21,13 m, odnosno
do gornjeg ruba vijenca postojeće zadnje etaže
b. Za novi sklop građevina hotela Miramare u dijelu izvan postojećeg sklopa
iznosi V = 24,00 m
c. Za depandanse, paviljone i sl. iznosi V = 11,00 m
2.2.4.2. Za građevnu česticu br. 2 najveća dozvoljena visina građevina a
iznosi V = 5,00 m.
2.2.4.3. Za građevnu česticu br. 3 najveća dozvoljena visina građevina a
iznosi V = 4,00 m.
Članak 7c.
2.2.5. Najviša visina osnovne građevine (postojeća građevina hotela Miramare
i novi sklop hotela) određuje se od najniže kote poravnatog okolnog zemljišta
mjereno uz rub građevine do gornjeg ruba konstrukcije krovnog vijenca.
2.2.6. Najniža kota poravnatog okolnog zemljišta prikazana je na
kartografskom prikazu br. 4 a odnosi se na kotu glavnog ulaza za postojeću građevinu
hotela Miramare.
2.2.7. Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevina su:
Stubišne vertikale, liftovi, funkcionalni i oblikovni elementi završne etaže
građevina koji imaju gospodarsku / uporabnu funkciju konkretnih prostornih
sadržaja a također su nužni i radi prepoznatljivosti u funkciji i oblikovanju
građevina.
2.2.8. Nivelacijska kota postojeće građevine hotela Miramare vezana je
principima zaštite spomeničke baštine uz zatečene mjere ali se kroz razradu
može modificirati, no ta odstupanja se ne mogu koristiti za povećanje
dozvoljenog broja etaža.
2.2.9. Nivelacijske kote drugih novih dijelova građevine (prigradnje,
paviljoni, aneksi i dr.) definiraju se prema koti ulaza imajući za limit
najveću dozvoljenu visinu i najveći dozvoljeni broj etaža
2.2.10. Podrumski prostor se ne računa kao etaža
2.3. Namjena prostora
Članak 8.
Osnovna namjena prostora je određena u grafičkom dijelu Plana, na
kartografskom prikazu br. 1. - Detaljna namjena površina.
- GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA (T1): se određuje kao
osnovna namjena za građevnu česticu br. 1.
Najveći dopušteni smještajni kapacitet hotela iznosi 320 ležaja odabrane
visoke kategorije
- JAVNA ZELENA POVRŠINA - sa pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima
(Z 2): se određuje kao osnovna namjena za građevnu česticu br. 2.
- OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM (E1): određuje se kao osnovna namjena za
građevnu česticu br. 3.
- Uz gospodarsku namjenu kao osnovnu namjenu na navedenim građevnim
česticama mogu se planirati i realizirati prateći i komplementarni ali i dr.
potrebni sadržaji u funkciji osnovne namjene. Na navedenim građevnim česticama
planirano je uređenje objekata, uređaja i instalacija individualne i zajedničke
komunalne potrošnje.
- Neizgrađeni dio površine građevne čestice (a također i krovne plohe
prizemnih, polu-ukopanih i/ili ukopanih i dr. dijelova građevine) namjenjuje se
uređenju zelenih površina (parkovno, ukrasno i dr.), pješačkih i kolnih
površina, te pratećih funkcija kompleksa uključivo adekvatnu urbanu opremu i
sl.
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 9.
a. Građevna čestica br. 1
. Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici dozvoljeno je
smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je granica
definirana građevnim i regulacijskim pravcem i obveznim udaljenostima građevina
od rubova građevne čestice, mjereno od njihovih najistaknutijih dijelova (U
skladu s odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 39/04)
- Građevnim pravcem se smatra pravac dominantnog dijela pročelja građevine a
određen je udaljenošću od pripadajuće granice građevne čestice (regulacijskog
pravca).
. Gradivi dio čestice (za nadzemne etaže) mora biti udaljen min. 6,00 m od
susjednih čestica s istočne i jugoistočne strane a na stranama prema javnim
pješačkim i kolno-pješačkim površinama, te susjednoj građevini kina smještenoj
na obalnoj promenadi, se poklapa s granicama građevne čestice br. 1.
- Gradivi dio čestice za ukupane i ili polu-ukopane etaže (podrum,
suteren/prizemlje) na istočnoj i jugoistočnoj strani seže do samih granica građevne
čestice kako je to prikazano u kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje.
- Unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu
može se izgraditi jedna ili sklop građevina. Dio građevina koje čine građevni
sklop mogu se izgraditi i oblikovati kao depadanse, paviljoni i sl.
- Građevni pravac i minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne
čestice prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje.
- Udaljenost građevina od granica građevne čestice:
- prema promenadi, pješačkim putovima (zapad, sjever, istok) zadržava se
udaljenost prema položaju postojećeg sklopa građevina hotela Miramare
- novi sklop prema promenadi i pješačkim putovima (zapad, sjever,
sjeveroistok) i novi sklop prema zapadu i jugu može biti na granici građevne
parcele a dopušten je istak gornjih etaža do mjere istaka gornjih etaža
postojećeg hotela Miramare
- ukopana i/ili poluukopana etaža (suteren, podrum) može se postaviti do
granica građevne čestice, u tom slučaju na toj strani u vanjskom zidu ne smije
biti nikakvih otvora.
. za ostale dijelove novog sklopa građevina hotela Miramare iznosi 6,00 m
- Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja pod zemljom i
ukopanih ili polu-ukopanih građevina, pomoćnih građevina, raznih uređaja i sl.,
i dr. (garaže, parkirališta, bazeni, jame, spremišta, spremnici, i dr.) i
instalacija i/ili uređaja komunalne infrastrukture koji su ukopani,
polu-ukopani ili izgrađeni u razini terena.
- Izvan gradivog dijela građevne čestice a ispred regulacijskog i/ili
građevnog pravca (do mjere istaka etaža postojećeg hotela Miramare) dozvoljava
se izvedba konzolnih i dr. istaka (kao dijelova arhitekture građevina) i
postava različitih elemenata urbane opreme, (svjetleće i dr. reklame, dijelovi
vanjske rasvjete i sl., panoi i sl.) i dr. pod uvjetima da ne ometaju pješački
ili kolni promet.
b. Građevna čestica br. 2
- Na građevnoj čestici mogu se smjestiti građevine koje su u funkciji javne
zelene površine - parka i promenade te plaže i hotela. Osnovnu građevinu i
ostale građevine na građevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti samo unutar
granice gradivog dijela građevne čestice, koja je granica definirana
udaljenostima od ceste 6,00 m, od sjeverozapadne granice 6,00 m a sa
jugozapadne strane se poklapa sa granicom čestice prema plaži. Građevni pravac
se može poklapati s regulacijskim pravcem a može biti i položen proizvoljno.
Minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne čestice prikazane su na
kartografskom prikazu br. 4- Uvjeti gardnje.
c. Građevna čestica br. 3.
- Na građevnoj čestici može se smjestiti građevina trafostanice.
- Udaljenosti građevine trafostanice od granica susjednih parcela definirana
je kao sijedi:
- prema sjeverozapadu i jugoistoku min. 1,25m
- prema jugozapadu min. 1,75m
- prema cesti min. 2,00m.
. Građevni pravac i minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne
čestice prikazani su u kartografskom prikazu br.4.-Uvjeti gradnje.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 10.
. Kvalitetu oblikovanja treba postići oblikovanjem jedne i/ili sklopa
građevina, i oblikovanjem neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba
integrirati u jedinstvenu kvalitetnu cjelinu.
. Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti arhitekture sukladne
planiranoj namjeni građevine uvažavajući zakonitosti zaštite osebujne
arhitektonske baštine (hotel Miramare) i uklapanja u kvalitetan mediteranski
ambijent koji je manjim dijelom još u formiranju. Sukladno značaju i visokom
standardu planiranog zahvata u prostoru dozvoljava se i preporuča tomu primjerena
sloboda u odabiru i interpretaciji arhitekture, stila i ukupnog izraza.
. Oblikovanje sklopa građevine hotela Miramare mora se provesti u suradnji s
područnim Uredom državne uprave za zaštitu spomeničke baštine u Rijeci u skladu
s posebnim uvjetima kako slijedi:
- Za hotel Miramare koji je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture
još 1968 godine, potrebno je izraditi Konzervatorski elaborat obnove i
revitalizacije objekta koji će sadržavati njegovu valorizaciju, modalitete
zaštite i sve potrebne smjernice za njegovu obnovu.
- Jedan od uvjeta najvjerojatnije će biti i vraćanje u prvobitno tj. Izvorno
stanje završetak objekta/za koji postoji sva potrebna dokumentacija) što
podrazumijeva rušenje najgornje etaže.
- Oblikovanja dogradnji, kao i njihovi gabariti i obrade površina, će se
detaljnije rješavati u suradnji Konzervatorskog odjela-Rijeka i projektanata
pri izradi projektne dokumentacije.
2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice
Članak 11.
Uređenje građevne čestice obuhvaća primarno neizgrađene dijelove a također i
dijelove ispod kojih su izgrađeni ukupani i/ili polu-ukopani prostori.
Neizgrađeni dijelovi građevne čestice se uređuju kao manipulativne, pješačke
i kolne površine te zelene površine, i dr. uređene površine.
Uređenje građevne čestice obuhvaća uređenje parternih površina, ograda,
podzida i sl., pergola, paviljona, igrališta, bazena, sunčališta, trijemova,
terasa i sl., stubišta po terenu i dr. stubišta, izlaza, kolskog i gospodarskog
ulaza, opremanje komunalnom infrastrukturom i dr.
- Minimalno 5% površine građevne čestice br. 1. te min. 30% površine
građevne čestice br. 2. i 3. treba urediti kao zelene površine, dio kao
parkovnu površinu a dijelove kao travnjake i parterno zelenilo.
Pri hortikulturnom uređenju treba koristiti autohtone, provjerene
mediteranske i primjerene egzotične biljne vrste.
- Pri uređenju neizgrađenih površina potrebno je koristiti odgovarajuće
kvalitetne i trajne materijale prilagođeno mjestu i značaju kompleksa.
Površina građevne čestice se oprema kvalitetnom funkcionalnom opremom prema
programu korisnika.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
Članak 12.
Građevne čestice su kolno i pješački spojene na postojeću prilaznu gradsku
prometnicu koja je obuhvaćena Planom i namjeravanim se zahvatom u prostoru samo
prilagođava u smislu regulacije prometa za potrebe prilaza do glavnog i
gospodarskog ulaza u kompleks hotela.
Javne kolne i pješačko-kolne površine su površine namijenjene za promet
vozila i pješaka, vođenje i izvedbu priključaka na javnu komunalnu i telekomunikacijsku
infrastrukturu i sl. te postavu elemenata urbane opreme i dr.
Za građevnu česticu br. 1 se, na postojećoj cesti na postojećoj koti
nivelete, uređuje novi kolno-pješački priključak za prilaz do glavnog ulaza
izvedbom platoa s prometnim oznakama za regulaciju prometa, a posebno se za
pristup do parking / garaže i gospodarskih prostora zadržava i uređuje
postojeći prilaz dijelom kao prometna a dijelom kao prometno-pješačka površina.
Za građevnu česticu br. 3 (trafostanica) uređuje se postojeći kolni
priključak.
Planom predloženo rješenje prometa samo je prostorna provjera mogućnosti pa
se može mijenjati u skladu s konačnim arhitektonskim konceptom.
Potrebno je osigurati adekvatni vatrogasni pristup građevnom sklopu hotela.
Interna postojeća prometnica - gospodarski prilaz (kolno- pješačka površina)
za građevnu česticu br. 1 se zadržava a preko njega se povezuju i susjedne
građevine s južne strane koje tu dobivaju prolaz sa spojem na postojeću
kolno-pješačku površinu lociranu odmah iza zgrade »kina«.
3.1.2. Javna parkirališta
Članak 12a.
Unutar granica obuhvata Plana nisu planirana javna parkirališta.
Članak 13.
Parkirališne površine za potrebe investitora (građevna čestica br. 1)
osigurane su manjim dijelom na mjestu postojećeg parkirališta hotela Miramare a
ostatak je potrebno osigurati unutar građevne čestice kao djelomično ukopana
parking/garaža ili sl.
U cilju zadovoljenja potrebnih standarda i kategorije potrebno je osigurati
parkiralište (za najviše 80% smještajnih jedinica) i parking-garažu (za
najmanje 20% smještajnih jedinica) po kriteriju 1 parkirališno, odnosno garažno
mjesto na svaka 2 ležaja.
Za potrebe zaposlenih u najbrojnijoj smjeni potrebno je osigurati za
odgovarajući broj (4-8) uposlenika po 1 parkirališno mjesto.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 14.
Građevnu česticu br. 1 i 2. treba priključiti na javnu TK instalacijsku
mrežu koja se nalazi u sklopu pristupne ceste, pješačkih i pješačko-kolnih
površina.
Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je načelno, a
odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.
Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu - nacrt br. 4.
Uvjeti gradnje.
Priključak na javnu TK mrežu vrši s prema uvjetima koje određuje nadležni
ovlašteni distributer HT TKC Rijeka kako slijedi:
- Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela,
razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) izraditi će nadležni ovlašteni
distributer i nije predmet ovog Plana.
- TK kabele, od postojeće javne TK mreže do mjesta koncentracije u
građevini, treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom.
- Za priključenje građevne čestice potrebno je položiti dvije PEHD cijevi
min. 1 80 mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do mjesta
koncentracije TK instalacija u građevini.
- U građevini na pristupačnom mjestu (Izvodni ormarić) i spojenog na
centralni uzemljivač građevine
- Pravac priključenja pojedine građevine na javnu TK mrežu se, u pravilu,
može poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih instalacijskih
priključaka, pri čemu se može koristiti zajednički rov ili energetski kanal, uz
poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i
udaljenosti pojedinih instalacija.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i
vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 15.
Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu mrežu i
vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se
priključak može translatirati.
Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu - nacrt br. 4.
Uvjeti gradnje.
Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi
podzemnom sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i trgovačkog
društva s javnim ovlastima.
Pravac priključenja raznih komunalnih instalacijskih priključaka se može
poklapati, pri čemu se uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na
međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija, može koristiti zajednički
rov i/ili energetski kanal.
Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke dokumentacije
obvezni kontaktirati sa stručnim službama nadležnih komunalnih poduzeća i
društava odnosno trgovačkih društava s posebnim ovlastima.
3.3.1. Priključak građevne čestice br. 1 i 2. na javnu vodoopskrbnu mrežu
Članak 16.
Vodoopskrbu izvesti prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda položenu u trup
pristupne ceste odnosno kolno-pješačkih ili pješačkih površina.
Priključak građevne čestice br. 1 na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema
uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva KTD »Žrnovnica « d.o.o., Novi
Vinodolski:
Kako planirani zahvat u prostoru predstavlja povećanje potrošnje koje bitno
utječe na vodoopskrbu postojećih potrošača u cilju održavanja trajne kvalitetne
vodoopskrbe, kao i obveze pridržavanja načela održivog razvoja potrebno je
izvršiti rekonstrukciju postojećeg cjevovoda i produženje, te prespajanje na
podsustav vodospreme Sopalj 2, buduće da kapacitet vodospreme Therapia ne
zadovoljava planirane potrebe.
To obuhvaća sljedeće radove:
. izmijeniti postojeći opskrbni cjevovod 1 80 - 125 mm u ductil 1 200 mm, u
duljini cca 580,00 m;
- produžiti novi cjevovod ductil 1 200 mm od obale do centra grada (Čvor 10)
u duljini cca 120,00 m;
- izgradnja odgovarajuće reducir-postaje;
- izvođenje rekonstrukcije, odnosno prelaganja postojećih priključaka
sukladno članku 18. Pravilnika o vodovodu (SN PGŽ br. 29. (2003);
- punjenje bazena potrebno je regulirati posebnim protokolom s KTD Žrnovnica
d.o.o. Novi Vinodolski
3.3.2. Priključak građevne čestice br. 1 i 2. na mrežu javne odvodnje
Članak 17.
Priključak građevne čestice br. 1 i 2 na mrežu javne odvodnje izvesti
sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada
Crikvenice (»Službene novine« broj 28/96) i Odluci o priključenju na komunalnu
infrastrukturu Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 6/02) prema prethodnim
uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva GKTD »MURVICA« d.o.o.,
Crikvenica kako slijedi:
a. Građevna čestica br. 1 - Prethodni uvjeti lokalnog distributera GKTD
Murvica d.o.o.:
1. Sanitarno-otpadne vode
- Sanitarne otpadne vode treba odvesti putem priključka na revizijsko okno
javnog kanalizacijskog sustava.
- Potrebno je izraditi hidraulički proračun sanitarnih potrošnih voda
- Potrebno je postojeće priključke rekonstruirati u cijelosti
- Potrebno je predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka
- Dijelom građevne čestice br. 1 prolazi postojeći kolektor fekalne
kanalizacije na kojeg su spojene kuće položene iza kina, te hotela Zagreb.
Trasa je prikazana na kartografskom prikazu - Nacrt br. 1
1.1. Gravitacijski priključak
Tehnički elementi za izvedbu gravitacijskog priključka su:
- minimalni promjer priključka treba iznositi 1 160 mm
- priključak na javnim prometnim površinama se izvodi od materijala klase
nosivosti za AC cijevi KC-4, dok je za PVC cijevi nosivost SN8
- na betonskom oknu potrebno je ugraditi spojni element beton - cijev
- dubina nivelete cijevi u prometnici ne smije biti manja od 130 cm
- postojeće revizijsko okno potrebno je vratiti u postojeće stanje (popravci
betona i glaziranje)
- internu kanalizaciju je potrebno projektirati na način da se zaštiti od
djelovanja usporenja vode u javnoj kanalizaciji
1.2. Tlačni priključak
Za slučaj spajanja na sustav sanitarnih elemenata koji su položeni niže u
odnosu na niveletu cijevi javne kanalizacije, odnosno potrebna je primjena
crpke, u dokumentaciji je potrebno u grafičkom i tekstualnom dijelu
dimenzionirati i prikazati crpnu stanicu.
Dokumentacija mora sadržavati građevinski projekt, projekt
elektroinstalacija, te strojarski projekt.
Grafički dio mora sadržavati situaciju, odnosno položajni nacrt, tlocrt, te
presjeke stanice. Tekstualni dio mora sadržavati opis rada stanice sa prikazom
osiguranja za slučaj havarije (nestanak energije ili kvar). Na poziciji
revizionog okna javne kanalizacije potrebno je izvesti odzračnik primjenjujući
adekvatan materijal cjevovoda u pogledu profila i statičke nosivosti.
U dokumentaciji je potrebno predvidjeti ispitivanje vodotijesnosti svih
postojećih priključaka.
U grafičkom dijelu dostavlja se (prikazuje) pozicija postojećih revizionih
okana.
2. Tehnološke otpadne vode
Tehnološke vode iz kuhinja je potrebno prije spuštanja u javni
kanalizacijski sustav tretirati na odvajaču masnoća i ulja. Ukoliko se na
poziciji garaža u objektima ugrađuju slivne rešetke ili slivnici isti se
spajaju na javni kanalizacijski sustav isključivo preko odvajača.
Obvezno treba u dokumentaciji prikazati kontrolno okno za uzimanje uzoraka
na poziciji neposredno iza odvajača.
Ukoliko se upuštaju vode iz praonice rublja potrebno je predvidjeti bazen u
kojem bi se vruća voda ohladila na dozvoljenu temperaturu vrijednost (45oC)
u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih
tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).
3. Granične vrijednosti tvari u otpadnim vodama
Vode koje se upuštaju u javni kanalizacijski sustav moraju zadovoljavati
Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).
4. Odvodnja oborinskih voda
Oborinske vode treba riješiti po uvjetima Hrvatskih voda i Grada Crikvenice.
5. Izvedba bazena za kupanje
U tehničkoj dokumentaciji naročito za bazen, obveza je projektanta da
detaljno opiše slijedeće:
- punjenje i pražnjenje bazena
- vrstu vode koja će se koristiti
- način čišćenja
- ispuštanje vode iz bazena u sustav kanalizacije dozvoliti će se samo ako
se koristi pitka voda.
- radi zaštite crpnih postaja od prelijevanja dozvoljeni protok ispusta
bazena može iznositi maksimalno 5 l/sec.
Kvaliteta otpadne vode iz bazena mora zadovoljiti odredbe Pravilnika o
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(»Narodne novine« broj 40/99).
3.3.3. Priključak građevne čestice br. 1., 2. i 3. na elektroenergetsku
mrežu
Članak 17.
Elektroopskrbu treba izvesti prema uvjetima i smjernicama nadležne
elektrodistribucije (HEP Distribucija, DP Elektroprimorje Rijeka).
Za osiguranje napajanja građevne čestice br. 1. i 2. električnom energijom
potrebno je izgraditi novu trafostanicu 20/0,4 kVA, 1x630(1000) kVA s tim da je
omogućen kamionski pristup trafostanici ili zamijeniti postojeću trafostanicu
TS 10(20)/0,4kV, MIRAMARE (lociranu na k.č.br.1140 K.o. Crikvenica, gruntovno
k.č.br. 1/59) novom trafostanicom kapaciteta 2 x 630(1000) kVA.
- TS se može graditi kao predmontirana slobodnostojeća građevina na
postojećoj lokaciji ili u sklopu građevne čestice i/ili osnovne ili dr.
građevine.
- Mikrolokaciju i opremu TS treba odrediti u dogovoru s nadležnom
elektrodistribucijom tijekom izrade projektne dokumentacije.
- Prije izrade projektne dokumentacije električnih instalacija investitor je
dužan, od nasležne elektrodistribucije, zatražiti uvjete priključenja na
disstribucijsku mrežu, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju
odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir
zaštite od previsokog dodirnog napona.
- Tlocrtne dimenzije prostora potrebnog za građevinu predmontirane
slobodnostojeće TS kapaciteta 2x630(1000) kVA su 4,80 x 5,00 m tako da se oko
građevine s tri strane osigura slobodan prostor min. širine 1,00 m a ispred na
strani kolnog pristupa min. slobodni prostor širine 2,00 m po cijeloj fronti
trafostanice.
U slučaju izgradnje TS u sklopu građevne čestice br.1 i/ili osnovne ili dr.
građevine unutar iste čestice, pozicija i potreban prostor definirati će se u
fazi izrade projektne dokumentacije.
. Priključak trafostanice na distributivnu 10(20) kV mrežu izvesti će se s
dva podzemna 10(20) kV kabela spojem na postojeći 10(20)kV kabelski vod.
. Trafostanici mora biti trajno osiguran kolski pristup vozilom težine do
5,0 t.
- Planiranu visokonaponsku i niskonaponsku mrežu izvoditi isključivo
podzemnim kabelima
- Prilikom izvedbe priključka građevne čestice br.1 i 2. obvezno je izvesti
demontiranje postojećeg priključka i izvesti potrebna prelaganja NN mreže u
zoni ŠŠ-13 i ŠŠ-10 (»Kino«).
Vanjsku rasvjetu prostora građevne čestice br.1 i 2. treba riješiti u sklopu
projektiranja građevina i uređenja okoliša, kojima će se definirati elementi
javne rasvjete (stupovi javne rasvjete, armature, rasvjetna tijela, napajanje,
upravljanje i dr.) i elementi rasvjete okoliša i objekata.
- Pravac priključenja građevina na javnu elektrodistributivnu mrežu može se
poklapati s pravcem polaganja drugih priključaka komunalnih instalacijskih
priključaka te se preporuča koristiti zajednički energetski kanal uz primjenu
min. tehničkih uvjeta u odnosu na položaj i udaljenosti pojedinih instalacija.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 18.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom javne parkovne i zelene uređene površine
planirane su uz parkirališne i prometne površine te na građevnoj čestici br. 2
(na prostoru između glavne ceste i plaže).
Javna parkovna uređena površina je površina namijenjena za sadnju drvoreda
(uz promenadu) i parkovnog niskog i visikog zelenila, izvedbu zidova (potporni,
obložni, ukrasni i dr.) usjeci, pokosi i dr. oblika uređenja zemljišta.
Obveza investitora je uređenje parkovnih i dr. zelenih uređenih površina u
sklopu građevne čestice.
Za hortikulturno uređenje javnih i internih parkovnih i dr. zelenih površina
treba koristiti primarno autohtone ali i druge (naročito egzotične) biljne
vrste kojima odgovaraju lokalni klimatski uvjeti.
Sve uređene zelene površine treba opremati elementima kvalitetne
(materijali, izvedba, design) urbane opreme a poželjno je da primijenjeni
elementi budu oblikovno i sadržajno likovno povezani sa stilom i izrazom
uređenja građevina i okoliša cijele zone unutar granica obuhvata Plana.
Čestice i površine s planiranim javnim i dr. zelenim površinama se u pravilu
ne ograđuju, ali se u slučaju izvedbe ogradnih zidova, raznih ograda i sl.
uvjetuju kvalitetni materijali i isto takvo oblikovanje u duhu cijelog
prostora.
5. Uvjeti uređenje posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina
Članak 19.
Uvjete uređenja posebno vrijedne spomeničke baštine (unutar građevne čestice
br. 1) odrediti će posebni uvjeti nadležne institucije za očuvanje
kulturno-povijesnog naslijeđa - Uprave za zaštitu kulturne baštine
Konzervatorski odjel u Rijeci.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak 20.
Gradnja se glede, etapa realizacije, izbora materijala, obrada, tehnologija
gradnje i sl., definira potpuno fleksibilno i bez posebnih uvjeta.
Dijelovi građevne čestice i/ili drugih čestica namijenjeni javnom
korištenju, internom i/ili korištenju s pravom prolaza, uređuju se prema
propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i
urbanističkih barijera za hendikepirane osobe u skladu s hrvatskim propisima (Pravilnik
o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene
pokretljivosti - »Narodne novine« broj 104/03, te Pravilnik o prostornim
standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera - »Narodne novine« broj 47/82).
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 21.
Unutar granica prostora obuhvaćenih Planom postoji registrirana građevina
zaštićena kao spomenik kulture - postojeća zgrada hotela »MIRAMARE«.
Elemente i mjere zaštite spomeničke baštine (unutar građevne čestice br. 1)
odrediti će uvjeti nadležne institucije za očuvanje kulturno-povijesnog
naslijeđa a zaštita ambijentalnih vrijednosti lokacije (unutar granica obuhvata
Plana) uvjetuje se ovim Planom na način da oblikovanja i izvedbe građevina,
uređenja i opremanja površina i prostora u cjelini budu izvanserijski i
unikatni kako bi se planiranim novim zahvatima u prostoru podigla razina
uređenja ambijenta na Planom zahtijevanu primjerenu visoku razinu.
8. Mjere provedbe plana
Članak 22.
Za provedbu Plana služi poglavlje »II Odredbe za provođenje« tekstualnog
dijela i kartografski prikazi br. 3. i 4. a za detaljnije tumačenje služi
kompletni elaborat Plana.
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 23.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš potrebno je provoditi
sukladno odredbama zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se
odnose na zaštitu okoliša.
Po izdavanju izvoda iz Plana, za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline,
odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi, treba prethodno
nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada/eksploatacije, po
prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite
kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
9.a. Mjere zaštite od buke
Članak 24
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne
novine« broj 37/90 i 145/04).
Na području obuhvata Plana najviša dopuštena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi 50 dB a za noć 40 dB.
9.b. Zaštita zraka
Članak 25.
Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog
ispuštanja u zrak.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje prve kategorije kakvoće.
Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o
preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak
onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih
izvora.
9.c. Zaštita tla
Članak 26.
Tehnološke i oborinske otpadne vode s parkirališnih i manipulativnih
površina, prije ispuštanja u tlo, treba pravilno tretirati u separatoru ulja i
masti.
. Dozvoljava se uporaba plina naftnih derivata kao energenta za centralno
grijanje, pri čemu spremnik goriva mora biti čelični, dvostijenski ili
jednostijenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.
. Naftne derivate i otpadna ulja izdvojene u odjeljivaču treba sakupljati u
zatvorenim bačvama ili spremnicima (kontejnerima).
Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovarajuće mjere
da gradnjom ne dođe do šteta i nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske
interese.
U skladu sa Zakonom o vodama na tehničku dokumentaciju potrebno je ishoditi
vodopravnu suglasnost.
Prilikom projektiranja potrebno je primijeniti:
- Zakon o vodama
- Zakon o zaštiti okoliša
- Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).
- Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada
Crikvenice (»Službene novine« broj 28/96)
- Odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu Grada Crikvenice
(»Službene novine« broj 6/02)
9.d. Postupanje s otpadom
Članak 27.
Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno
odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama
otpada.
Kućno smeće i ostali otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na za
to određenom sabirnom mjestu s kojega se otprema na deponij. Na sabirnom mjestu
potrebno je osigurati prostor za spremnike otpada sukladno uvjetima nadležnog
komunalnog društva.
Postupanje s otpadom i zbrinjavanje komunalnog otpada treba riješiti prema
prethodnim uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva GKTD »MURVICA«
d.o.o., Crikvenica.
Za odvoz smeća iz objekta vlasnik je dužan nabaviti tipske posude prema DIN
standardu volumena po potrebi, a u skladu s programom odvoza. Ljeti se otpad
zbrinjava svakodnevno po jedanput dnevno izuzev nedjelje, dok se u zimskom
periodu otpad zbrinjava jedanput dnevno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom.
U dokumentaciji je potrebno prikazati mjesto za držanje posuda na parceli
vlasnika, odnosno držanje posuda na javnoj prometnoj površini dozvoljava se
neposredno prije prolaska komunalnog vozila.
Ukoliko se na parceli postavlja pres-kontejner potrebno je predvidjeti
mogućnost pristupa vozilu komunalnog poduzeća, a naročito je važno da je u
dokumentaciji prikazano
prometno rješenje pražnjenja kontejnera uključujući tehnički
uvjet da je plato na kojem se nalazi vozilo za vrijeme utovara odnosno istovara
kontejnera projektiran u horizontali.
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 28.
9.1.1. Unutar prostora granica obuhvata Plana nema građevina čije je namjena
protivna planiranoj namjeni ali unutar granica građevne čestice ima građevina
koje je potrebno ukloniti u procesu realizacije planiranog zahvata u prostoru.
Građevine koje treba ukloniti su prikazane na kartografskom prikazu br. 1.
Detaljna namjena površina i kartogramu br. 1.- Prikaz površina građevinskih
čestica br. 1., 2. i 3. i ostalih površina i građevina koje se uklanjaju.
9.1.2. Izvan granice građevne čestice br. 1 ali unutar granica obuhvata
Plana u prostoru između građevne čestice br. 1, granica obuhvata Plana i obale
mora postoje objekti, uređaji i instalacije komunalne infrastrukture, i dr.
koji nisu protivni namjeni ali ih treba rekonstruirati i privesti svrsi u
skladu s Planom određenom namjenom, kao što su:
. kolne, kolno-pješačke površine, parkirališta, prilazi i sl.
- pješačke i pješačko-kolne površine
- podzemne i nadzemne instalacije i sl.,
- elementi uređenog ali i nedovršenog okoliša
- lučica (L1),
- kiosci i dr. na građevnoj čestici br.2
- zelene površine (Z1, Z2, i dr. zelenilo uz prometne površine)
- postojeća plaža (R3)
- građevna čestica br.3 trafostanica (E1)
Površine označene sa L1, R3, P1, E1, Z1, Z2 su markirane i prikazane u
kartografskom prikazu br. 1 - Detaljna namjena površina i kartogramu br 1.
III. POSEBNE ODREDBE
1. Zaštita od požara
Članak 29.
Planirane odredbe za zaštitu ljudi i materijalnih dobara su:
1.1. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na
građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, odnosno mora biti požarno
osigurana.
1.2. Za interventne potrebe građevna čestica je preko putem pristupne obalne
ceste priključena na gradski prometni sustav.
1.3. Osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže 1
80 u sklopu pristupne ceste i okolnih kolno-pješačkih površina.
1.4. Radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine,
moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno
Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih
u požaru.
1.5. U svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od
susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir
požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar
neće prenijeti na susjedne građevine,
- u suprotnom građevine moraju biti odijeljene od susjednih građevina
požarnim zidom vatrootpornosti min. 90 minuta (F-90), koji u slučaju da
građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) vatrootpornosti
manje od 90 minuta, mora nadvisivati krov građevine najmanje za 0,50 m ili mora
završavati dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,00 m
ispod pokrova krovišta, koji mora biti od nesagorivog materijala najmanje na
dužini konzole.
1.6. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju tog Zakona.
1.7. Ukopani spremnik tekućeg goriva i / ili plina postaviti na udaljenosti
min. 6,0 m od građevine.
1.8. Na osnovnoj građevini i drugim građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima.
1.9. Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od
požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti
od požara, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa
ili norme.
1.10. Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i
osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara,
utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih
dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova,
stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja
ispravnosti i funkcionalnosti.
1.11. Temeljem čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt
odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave
Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i
posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite o požara.
1.12. U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane
propise i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od
požara, s posebnim osvrtom na sljedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta
- TRVB 138/00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u
pogonu organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje
veličine i u velikim garažama - TRVB 106/90).
1.13. Kod projektiranja građevina na području obuhvata ovog Plana radi veće
jednoobraznosti, u odabiru mjera zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati
numeričke metode TRVB ili Gretener ili Euroalarm za pretežito poslovne
građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi.
1.14. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije
postojećih, obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu
širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 142/03)
1.15. Prilikom, gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara (»Službeni list« broj 39/91), koji se
primjenjuje temeljem čl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i
ocjeni sukladnosti (»Narodne novine« broj 158/03).
1.16. Prilikom projektiranja i gradnje javnih garaža, zbog nedostatka
domaćih propisa, primjenjivati austrijske smjernice TRVB N 105.
1.17. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet tekućina
i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih na
temelju njega.
1.18. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera
iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative
i pravila tehničke prakse iz područja zaštita od požara.
1.19. Prilikom postupka ishođenja odobrenja za gradnju, i/ili procesa
projektiranja potrebno je ishoditi potvrdu o usklađenosti glavnog i/ili
izvedbenog projekta za građenje pojedinih građevina sa propisanim i
urbanističkim planom uređenja traženim mjerama zaštite od požara.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća
Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Članak 31.
Plan s Odlukom se čuva u Pismohrani Grada Crikvenice i Uredu državne uprave
u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Crikvenici, koji je nadležan za
njegovo provođenje.
Članak 32.
Odluku o Planu čini poglavlje II Odredbe za provođenje, a ostali tekstualni
i kartografski dijelovi Plana su njen sastavni dio, ali nisu predmet objave.
Članak 33.
Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage dio PUP-a obalnog
pojasa Podvorska - Miramare u Crikvenici (Odluka o PUP-u obalnog pojasa
Podvorska -Miramare (»Službene novine« broj 60/86, i Ispravak te Odluke
»Službene novine« broj 10/99) za obuhvat DPU 8 - hotel Miramare.
Odluka će se objaviti u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, a
stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Klasa: 350-01/04-01/38
Ur. broj: 2107/01-01-06-34
Crikvenica, 21. veljače 2006.
GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
Gradskog vijeća
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.
