SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 8. Ponedjeljak, 27. veljače 2006.
GRAD CRIKVENICA
17

4.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), te članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 7. sjednici, održanoj dana 21. veljače 2006. godine, donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru na području Grada Crikvenice
za razdoblje 2002. do 2005. godine

I. UVOD

Izvješće o stanju u prostoru polazni je dokument za planiranje prostornog uređenja. Njegova je izrada osnova za izradu četverogodišnjeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Program mjera), kojim se određuju, odnosno planiraju aktivnosti u uređivanju prostora. Donosi ih predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, koja na taj način osigurava osnovni preduvjet za kontinuirano oblikovanje dokumentacijske osnove o prostoru na svojem području.

Pritom se stanje u prostoru definira u odnosu na provođenje postojećih dokumenata prostornog uređenja i sustavnost, primjerenost i aktualnost planskih mjera koje oni predviđaju, a unapređenje stanja u prostoru se definira s ciljem osnovnih zadaća i svih aktivnosti u četverogodišnjem razdoblju koje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave cijeni potrebnim poduzeti radi zaštite posebnih vrijednosti i obilježja prostora, sanacije oštećenih područja, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i unapređenja kvalitete života stanovništva.

Ovo Izvješće donosi se za proteklo razdoblje u trajanju od dvije godine, a sukladno važećim zakonskim propisima ubuduće će se izrađivati četverogodišnje Izvješće o stanju u prostoru, a na temelju četverogodišnjeg Programa mjera.

II. CILJ IZRADE IZVJEŠĆA

Analizom važećih dokumenata prostornog uređenja i svih drugih dokumenata vezanih za uređivanje prostora daje se pregled donijetih dokumenata prostornog uređenja u prethodnom dvogodišnjem razdoblju određenom Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 13/03, 21/03 i 29/03).

Izvješće o stanju u prostoru Grada Crikvenice sadrži:

- pregled i analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja;

- analizu programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice za proteklo razdoblje od dvije godine i popis studija i ostalih istraživanja rađenih za područje Grada Crikvenice;

- ocjena stanja u prostoru, razvojna ograničenja i potrebe Grada Crikvenice;

- opća ocjena prostorno-planske dokumentacije Grada Crikvenice i njene učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu vrijednosti prostora i okoliša;

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije

III. PREGLED I ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

3.1 DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

3.1.1. Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice

Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice temeljni je i obvezatan dokument koji određuje i usmjerava zahvate u prostoru. Grad Crikvenica započeo je sa izradom ovog temeljnog dokumenta prostornog planiranja krajem 2001. godine. Sukladno odredbama Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, broj 101/98) provedena je javna rasprava u trajanju od 45 dana, a u razdoblju od 26. kolovoza do 9. listopada 2002. godine.

Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice upućen je putem Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, radi usaglašavanja prijedloga plana sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije i dobivanja suglasnosti na isti.

Po dobivanju suglasnosti Prijedlog plana dostavljen je Gradskom vijeću na usvajanje.

Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice stupio je na snagu 1. studenoga 2003. godine, objavljen je u službenom glasilu Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ, broj 26/03).

Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine«, broj 128/04) propisana je obveza usklađenja svih planova sa istom. Grad Crikvenica pristupio je izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, a čiji je predmet usklađenje s navedenom Uredbom. Navedenim usklađenjem mijenjaju se granice građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene, morat će se smanjivati pojedina građevinska područja, a bit će propisana izrada većeg broja urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja.

3.1.2. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Prostorni plan područja posebnih obilježja donijet će se za sljedeća područja, a izrađivač je Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno uređenje:

- PPPPO1 priobalne dionice autoceste i željezničke pruge;

- PPPPO2 Vinodol.

Granice obuhvata ovih Planova prikazane su u Prostornom planu uređenja Grada Crikvenice.

3.1.3. Urbanistički planovi uređenja

Posredno provođenje Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, određeno je za neke dijelove Grada Crikvenice, posebno za središnje dijelove naselja uz obalu mora. To znači da se za te dijelove moraju donijeti urbanistički planovi uređenja, kao planovi koji će detaljnije odrediti namjenu prostora, a posebno infrastrukturu takvih područja.

Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice obvezana je izrada urbanističkog plana uređenja za sljedeća građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja:

- UPU 1 - Crikvenica centar;

- UPU 2 - Crikvenica Hrusta;

- UPU 3 - Crikvenica Gornji kraj;

- UPU 4 - Jadranovo centar;

- UPU 5 - Dramalj centar;

- UPU 6 - Selce sjever,

i površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- UPU 7 - Jadranovo 2;

- UPU 8 - Crikvenica - Dubračina;

- UPU 9 - Jadranovo - Havišće 1;

- UPU 10 - Dramalj - Kačjak;

- UPU 11 - Dramalj/Crikvenica - Omorika;

- UPU 12 - Crikvenica - Crni molo/Miramare;

- UPU 13 - Crikvenica/Selce - Šet. V. Nazora - Ul. E. Antića

- UPU 14 - Selce - uvala Slana;

- UPU 15 - Selce - Jasenova;

- UPU 16 - Jadranovo - Havišće;

- UPU 17 - Dramalj - Ad Turess;

- UPU 18 - Selce - Matkino;

- UPU 19 - Crikvenica - Thallasoterapija - Mediteran

3.1.4. Detaljni planovi uređenja

Detaljni planovi uređenja donose se za prostore i građevine utvrđene Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za:

- DPU 1 - zona Thalassotherapije unutar građevinskog područja Duga NA11;

- DPU 2 - zona luke otvorene za javni promet Selce;

- DPU 3 - zona eksploatacijskog polja i istražnog prostora Podbadanj te deponije građevinskog materijala;

- DPU 4 - Jadranovo sjever

- DPU 5 - Jadranovo 1;

- DPU 6 - Jadranovo Sv. Jakov;

- DPU 7 - Dramalj - Bršćanovica;

- DPU 8 - Crikvenica - Podkotor;

- DPU 9 - Selce.

U proteklom razdoblju izrađivali su se i detaljni planovi uređenja za uže zone i lokalitete s ciljem realizacije manjih zahvata u prostoru, izradu kojih uglavnom financiraju investitori gradnje i uz uvjet da se poštuje namjena prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice. Obzirom na iskazani interes investitora, izrađeni su ili su u izradi sljedeći detaljni planovi uređenja:

- DPU »Poliklinika terme Selce« (»Službene novine« PGŽ, broj 33/03)

- DPU »Izmjena i dopuna PUP-a Podvorska - Miramare« - u izradi;

- DPU »Selce centar - aparthotel« - u izradi;

3.1.5. Provedbeni urbanistički planovi iz ranijeg razdoblja

Prostorni planovi doneseni do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94) - prije imenovani kao provedbeni urbanistički planovi: PUP- ovi, trebali su prestati važiti nakon 23. travnja 1999. godine, ukoliko se do tada ne usklade s novim Zakonom (članak 57. Zakona).

Od istih planova na snazi su ostali sljedeći planovi:

- PUP Lučica Črni mol (»Službene novine« PGŽ, broj 30/ 90 i 10/99)

- PUP obalnog pojasa »Podvorska-Miramare« (»Službene novine« PGŽ, broj 60/86 i 10/99);

- PUP »Dranče«, Izmjena PUP-a »Dranče«, Izmjena i dopuna PUP-a »Dranče« (»Službene novine« PGŽ, broj 01/91, 13/91 i 10/99).

IV. ANALIZA PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU (»SLUŽBENE NOVINE« PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 13/03, 21/03 i 29/03) I POPIS STUDIJA I OSTALIH ISTRAŽIVANJA RAĐENIH ZA PODRUČJE GRADA CRIKVENICE

1. Gradsko vijeće Grada Crikvenice donijelo je Izvješće o stanju u prostoru, te Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na 21. sjednici Gradskog vijeća, održanoj dana 5. svibnja 2003. godine. Oba dokumenta praćenja stanja u prostoru objavljena su u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, broj 13/03.

Dopuna Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice usvojena je na 23. sjednici Gradskog vijeća, održanoj dana 28. srpnja 2003. godine, a iz potrebe usklađenja predložene rekonstrukcije hotela »Miramare«.

Po usvajanju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice ukazala se potreba za ponovnim izmjenama Programa mjera u kojem je temeljem odredbi istoga Plana propisana izrada urbanističkih planova uređenja navedenih u poglavlju 3.1.3., te detaljnih planova uređenja iz poglavlja 3.1.4.

Imajući u vidu potrebe daljnjeg ravnomjernog razvoja Grada Crikvenice, istim Programom utvrđena je i lista prioriteta kojom je utvrđen redoslijed izrade pojedinih planova.

Temeljem Programa mjera, sa izmjenama i dopunama, u pojedinim fazama izrade su sljedeći urbanistički planovi uređenja sa navedene liste prioriteta:

- UPU 1 - Crikvenica centar;

- UPU 2 - Crikvenica Hrusta;

- UPU 4 - Jadranovo centar;

- UPU 5 - Dramalj centar;

- UPU 6 - Selce sjever,

- UPU 8 - Crikvenica - Dubračina;

- UPU 11 - Dramalj/Crikvenica - Omorika;

- UPU 13 - Crikvenica/Selce - Šet. V. Nazora - Ul. E. Antića

- UPU 17 - Dramalj - Ad Turess;

- UPU 18 - Selce - Matkino;

- UPU 19 - Crikvenica - Thallasoterapija - Mediteran,

te detaljni planovi uređenja:

- DPU 2 - zona luke otvorene za javni promet Selce;

- DPU 3 - zona eksploatacijskog polja i istražnog prostora Podbadanj te deponije građevinskog materijala;

- DPU 8 - Crikvenica - Podkotor;

- DPU 9 - Selce;

- DPU »Izmjena i dopuna PUP-a Podvorska - Miramare«;

- DPU »Selce centar - aparthotel«.

Grad Crikvenica pristupio je izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, a čiji je predmet usklađenje s navedenom Uredbom.

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice izrađena je studija »Osnove dugoročnog razvitka Grada Crikvenice 2000-2015. god.« (dr. sc. M. Šverko i I. Žuvela)

2. Uređenje građevinskog zemljišta

Programom mjera definirane su razine uređenja građevinskog zemljišta, predviđeni objekti komunalne infrastrukture, te načelan način financiranja izgradnje istih objekata.

2.1. Postavljena razina uređenja građevinskog zemljišta, kao zahtjev, je vrlo visoka, čemu treba težiti i ubuduće čime se pridonosi kvalitetnijim uvjetima života, te očuvanju i razvoju kulturnog identiteta Crikvenice, kao temeljne postavke ukupnog razvitka.

2.2. U proteklom razdoblju učinjeni su bitni pomaci na rekonstrukciji i izgradnji objekata komunalne infrastrukture Grada Crikvenice, a naročito u dijelu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, planiranja i gradnje vodoopskrbe i uređenja javnih površina, nerazvrstanih cesta i groblja, te javne rasvjete. Pri tome su korištena sredstva iz Proračuna Grada Crikvenice, a prvenstveno iz prihoda komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Potrebe za komunalnim uslugama rastu brže od sredstava potrebnih za njihovo podmirenje i unapređenje, pa će biti potrebno pronaći i druge izvore za ulaganja.

U dijelu prometne infrastrukture u proteklom razdoblju učinjeni su bitni pomaci s ciljem poboljšanja odvijanja prometa, što je polučilo kvalitetne učinke, te se isto nastavlja u narednom razdoblju. Postojeća prometna infrastruktura ne zadovoljava povećano prometno opterećenje, naročito tijekom turističke sezone. U središtu Crikvenice izvedena je nova regulacija prometa, a koja će svojom doradom i uređenjem samih prometnica doprinijeti lakšem prometovanju kroz grad.

Potrebno je bolje riješiti izlazak iz Selca na Jadransku magistralu, te bolje povezivanje priobalnih naselja s njihovim centrom radi većeg uključivanja tih područja u turističku ponudu, te je u svrhu istoga izrađena »Prometna studija naselja Selce«.

Problematika parkiranja u gradu, naročito u Selcu i Crikvenici pokušat će se bolje regulitati prilikom izrade urbanističkih planova, u koje se moraju ugraditi odredbe koje propisuju obvezu planiranja parkirališta, naročito u okućnicama, a i planiranje javnih parkirališta.

2.3. Već u proteklom razdoblju evidentirani nedostatak grobnih mjesta na grobljima Crikvenica i Selce, poprimio je zabrinjavajuće razmjere, te su Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice iznađene nove lokacije, za koje se izrađuju detaljni planovi uređenja, a temeljem kojih će se moći započeti sa realizacijom uređenja istih.

V. OCJENA STANJA U PROSTORU, RAZVOJNA OGRANIČENJA I POTREBE GRADA CRIKVENICE

»Sužavanjem« granica Grada Crikvenice u odnosu na bivšu Općinu Crikvenica na uski obalni pojas došli su do punog izražaja prostorni i prometni problemi Grada, koji zbog toga zahtijevaju integralni pristup njegovu rješavanju.

Priobalni prostor Grada postao je njegov najvrijedniji resurs koji treba racionalno koristiti. Na tom prostoru smješteni su gotovo svi izgrađeni hotelski, trgovinski i drugi gospodarski objekti, a i izgrađene su mnoge privatne kuće za odmor koje ne ostvaruju turistički promet. Osim toga izgrađene su mnoge nove stambene zgrade s apartmanima, čime se »troši« prostor i zauzima preostali slobodni dio obalnog područja.

Također, promet ne prati širenje naselja, niti sve veći priliv gostiju u ljetnim mjesecima koji u značajnoj mjeri kapacitiraju infrastrukturu i na taj način preopterećuju postojeće kapacitete.

1. Potrebe i mogućnosti razvitka odnose se na sljedeće:

- Racionalnije korištenje obalnog prostora sa sprečavanjem daljnje devastacije. Na još slobodnim prostorima dozvoliti gradnju kvalitetnijih objekata koji će podići prosječnu vrijednost turističkog proizvoda, a u opravdanim slučajevima provesti i reciklažu prostora zamjenom manje vrijednih i neodgovarajućih privrednih sadržaja za kvalitetnije i profitabilnije.

- Poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda otvara se kao mogućnost i kao potreba, kao jedan od najtežih i najsloženijih zadataka, čije ostvarenje zahtijeva koordiniranu djelatnost svih sudionika turističke ponude Grada, dobru organizaciju, te znatna materijalna sredstva. Tome će znatno pridonijeti prijelaz od masovnog na kvalitetnije i profitabilnije oblike turizma, među kojima se posebno ističe zdravstveni turizam.

»Glavni plan razvoja turizma« Primorsko-goranske županije bit će jedan od temeljnih dokumenata u primjeni vezan uz razvoj turizma ovog područja.

- Ekološki održiv razvoj turizma postaje imperativ modernog razvoja pa se svi nositelji turističke ponude trebaju suprotstavljati svim oblicima onečišćenja okoliša, dok tijela Grada trebaju provoditi propisane mjere zaštite i kontrole. Naročito u razvoju turizma treba koristiti i bogate potencijale prostora, šuma, divljači, poljoprivrednih gospodarstava, krajobrazne i biološke raznovrsnosti kopnenog zaleđa susjedne Općine Vinodolske i Grada Novog Vinodolskog za razvoj izletničkog, lovnog i seoskog turizma.

2. Ograničenja razvitka

- Zbog preopterećenosti obalnog pojasa i degradacije izvornog primorskog pejzaža, kvalitete obale i mora, ljetnih prometnih gužvi, buke i zagađenja okoliša ostaje sve manje slobodnih površina na području Grada. Stoga bi preostali neizgrađeni prostor trebalo koristiti pod strogom kontrolom, te ograničiti širenje naselja na takvim područjima.

Racionalnije korištenje svih tih prostora omogućuje i tzv. »reciklažu« prostora prenamjenom izgrađenih prostora.

Ograničenja u razvitku vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštite prirodnih resursa, tj. zaštitu mora, vrijednih dijelova kulturno-povijesne baštine i krajolika, te preostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

VI. OPĆA OCJENA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE GRADA CRIKVENICE I NJENE UČINKOVITOSTI NA SVRHOVITO GOSPODARENJE PROSTOROM, ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja, a posebno usmjeren na razvoj turizma s ugostiteljstvom, komunalnim i kulturnim djelatnostima, trgovinom i trgovinskim uslugama, proizvodno, građevinsko i uslužno obrtništvo, te moderno obrazovanje, zdravstvo, kulturu, šport i javnu upravu.

Planirano racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa, što se prvenstveno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, a što je i jedno od temeljnih načela planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno kako »Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske« tako i odrednicama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

1. Svrhovito gospodarenje prostorom

Usvojenom i prihvaćenom važećom prostorno-planskom dokumentacijom Grada Crikvenice definirane su smjernice, koje se prvenstveno oslanjaju na očuvanje identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog područja naselja uvjetuju se poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata. Planom se, pri određivanju građevinskog područja naselja, nastojalo zadržati identitet svakog naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i očuvanje vrijednog krajolika samih naselja.

Prema usvojenom Prostornom planu uređenja Grada Crikvenice, neke od osnovnih postavki u planiranju prvenstveno gospodarskog razvitka područja Grada su:

- u planiranju korištenja prostora primijeniti integralni pristup koji zahtijeva da se čitavo područje Grada tretira kao jedinstvena cjelina, te da se odrede poslovne, stambene i rekreacijske zone koje će biti prometno povezane i komunalno opremljene;

- u turizmu je planirana adaptacija postojećih sadržaja, ali i gradnja novih, za kvalitetnije turističke sadržaje;

- obalni prostor i prostor akvatorija treba podrediti posebnom režimu korištenja;

- smještaj novih građevina poslovne namjene treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, a postojeće sadržaje potrebno je postepeno njemu prilagođavati.

2. Ocjena stanja u prostoru na temelju dostupne evidencije

Grad Crikvenica kao jedinica lokalne samouprave nije u okviru svojih zakonskih nadležnosti i ovlaštenja u obvezi voditi bilo kakvu evidenciju u ovoj oblasti već je moguće procjenu stanja u prostoru, u smislu opisa sveukupne gradnje, izraditi na temelju posrednih evidencija, i to: suglasnosti, dozvola, evidencija obveznika komunalne naknade i doprinosa, ocjenom prihoda proračuna kao što su prihod od poreza na promet nekretnina, ostalih poreza, te praćenjem obima komunalnih usluga i sl.

Za proteklo razdoblje su općenito sljedeće ocjene:

- povećan je promet nekretninama (stanovima, objektima i građevinskim zemljištem);

- povećan obim izgradnje novih stanova za tržište djelomično je umanjen usvajanjem Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice;

- povećan je broj rekonstrukcija postojećih objekata individualnog stanovanja;

- povećan je obim pruženih komunalnih usluga (prodaja vode, odvoz smeća).

Planom su definirana područja starih jezgri radi zaštite kulturne baštine i autentičnog ambijenta - konzervatorske studije, tako da je konzervatorska studija u izradi od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, kako bi se napravile odgovarajuće konzervatorske podloge.

Sa ciljem nužne izrade ažuriranih i novih katastarskih i geodetskih podloga za cijelo područje Grada, ugovorena je nova katastarska izmjera, a u suradnji s Državnom geodetskom upravom, sa kojom će se započeti u što skorijem roku.

VII. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Skupština Primorsko-goranske županije usvojila je Prostorni plan Primorsko-goranske županije na svojoj sjednici od 13. 7. 2000. godine. Plan je stupio na snagu danom objave u službenom glasilu Primorsko-goranske županije (»Službene novine«, broj 14/00).

Izrađena je i usvojena Odluka o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Službene novine« PGŽ, broj 12/05), temeljem čega se pristupa i usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice sa navedenom Uredbom.

VIII. OBJAVA

Ovo izvješće o stanju u prostoru područja Grada Crikvenice bit će objavljeno u »Službenim novinama« Primorsko- goranske županije.

Klasa: 350-01/05-01/136

Ur. broj: 2107/01-01-06-5

Crikvenica, 21. veljače 2006.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr