61.

PRAVILNIK

O RADU U JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju određena prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Malinska–Dubašnica (u daljnjem tekstu JUO).

Pod pojmom „zaposlenik“ u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se službenici, namještenici i vježbenici zaposleni u JUO na neodređeno ili određeno vrijeme.

Članak 2.

Na prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti zaposlenika u JUO primjenjuju se odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

U slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa za zaposlenike različito uređeno zakonom, drugim općim aktima, pojedinačnim rješenjem ili ovim Pravilnikom, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo.

II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 4.

Raspored radnog vremena je raspored trajanja rada zaposlenika kojim se utvrđuju dani i sati kada obavljanje posla u tim danima počinje i završava.

Raspored radnog vremena može biti jednak ili nejednak, ovisno o tome je li trajanje rada jednako ili nejednako raspodijeljeno po danima, tjednima ili mjesecima.

Zaposlenici se moraju, najmanje tjedan dana unaprijed, obavijestiti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatke u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kada je u slučaju nastanka prijeke potrebe za radom zaposlenika potrebno izmijeniti raspored radnog vremena, zaposlenici su se u razumnom roku, do početka obavljanja posla, dužni obavijestiti o takvom rasporedu radnog vremena ili o njegovoj promjeni.

Pod prijekom potrebom se, podrazumijevaju one okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti niti izbjeći, a koje promjenu rasporeda radnog vremena zaposlenika čine nužnom.

Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste propisane odredbama ovoga Zakona zaposlenik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija sa zaposlenikom ne može isključiti.

Članak 5.

Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana na način da se ponedjeljkom, utorkom i srijedom radi 8h, četvrtkom 10h, a petkom 6h, i to ponedjeljak, utorak, srijeda od 7.00 do 15.30 i to kao „klizno radno vrijeme“ uz mogućnost početka rada u vremenu od 7 do 7.30h do završetka rada od 15.00 do 15.30, četvrtkom se radi od 7.00 do 17.30h i to kao „klizno radno vrijeme“ uz mogućnost početka rada u vremenu od 7.00 do 7.30h do završetka rada od 17.00 do 17.30, petkom se radi od 7.00 do 13.30h i to kao „klizno radno vrijeme“, uz mogućnost početka rada u vremenu od 7.00 do 7.30 do završetka rada od 13.00 do 13.30.

Iznimno Općinski načelnik može ovisno o potrebama posla, osobito potrebama posla sezonskog karaktera naložiti pojedinim zaposlenicima drugačiji raspored radnog vremena.

Uredovno radno vrijeme zaposlenika za rad sa strankama određeno je Pravilnikom o unutarnjem redu.

Odmori

Članak 6.

Između dva uzastopna radna dana, zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka zaposleniku kojemu je Odlukom Općinskom načelnika naloženo raditi u radnom vremenu koji se obavlja u dva navrata tijekom radnog dana, osigurava se pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od 48 sati neprekidno.

Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora u sljedeća dva tjedna, u dogovoru s nadređenim službenikom.

Iznimno Općinski načelnik može ovisno o potrebama posla, osobito posla sezonskog karaktera, odrediti pojedinim zaposlenicima korištenje tjednog odmora od 24h neprekidno.

Članak 7.

Zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu vrijeme imaju svakoga radnog dana pravo na odmor od 30 minuta, a koriste ga u pravilu od 11:00 do 11:30 sati.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Godišnji odmor

Članak 8.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 9.

Osnovica godišnjeg odmora iz članka 8. st. 1. uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:

- zaposleni na radnim mjestima za koje je utvrđen uvjet sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij - 5 dana

- zaposleni na radnim mjestima za koje je utvrđen uvjet stručnog znanja sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij - 4 dana

- zaposleni na radnim mjestima za koje je utvrđen uvjet stručnog znanja srednje stručne spreme - 3 dana

- zaposleni na radnim mjestima za koje je utvrđen uvjet stručnog znanja niže stručne spreme - 2 dana.

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 2 do 4 godina - 1 dan

- od 5 do 9 godina – 2 dana

- od 10 do 14 godina - 3 dana

- od 15 do 19 godina - 4 dana

- od 20 do 25 godina – 5 dana

- od 25 do 29 godina – 6 dana

- od 30 i više godina - 7 dana

3. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku:

a) s jednim malodobnim djetetom - 2 dana

b) za svako daljnje malodobno dijete - 1 dan

c) djeteta s invaliditetom, neovisno o ostaloj djeci - 3 dana

d) samohranom roditelju posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom - 3 dana

e) osobi s invaliditetom - 3 dana

4. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- zaposleniku ocjenjenom ocjenom „odličan“ - 2 dana

- zaposleniku ocjenjenom ocjenom „vrlo dobar“ - 1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se osnovica za izračun godišnjeg odmora uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. - 4. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od 20 radnih dana niti više od 30 radnih dana u godini.

Članak 10.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbom članka 8. ovog Pravilnika za svaki navršeni mjesec dana rada, u slučaju:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada ili nije imao prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana

- ako mu prestane radni odnos, ostvaruje za kalendarsku godinu u kojem je prestao radni odnos

Iznimno od stavka 1. ovog članka, zaposlenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 11.

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca kalendarske godine za koju zaposlenik koristi godišnji odmor.

Članak 12.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se Planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi Pročelnik vodeći računa i o pisanoj želji svakog pojedinog zaposlenika do 30. lipnja tekuće godine.

Članak 13.

Na osnovi Plana korištenja godišnjeg odmora Pročelnik donosi za svakog zaposlenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 8. i 9. ovoga Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 14.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva i više djela, ovisno o potrebama i organizaciji posla.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik može prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 15.

Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti nadređenog službenika, najmanje jedan dan prije početka korištenja.

Članak 16.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi Pročelnik.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

Članak 17.

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje 2 radna dana

- teška bolest bračnog druga, djeteta ili roditelja 3 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 radna dana

- elementarne nepogode koja je neposredno zadesila zaposlenika - 3 radna dana.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama, kao i za dobrovoljno davanje krvi.

Plaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka koristi se u trenutku nastanka događaja, odnosno neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg se plaćeni dopust odobrava, a u slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta neposredno nakon darivanja krvi, zaposlenik će plaćeni dopust s te osnove koristiti prema dogovoru s poslodavcem u tijeku kalendarske godine u kojoj je dao krv.

Rješenje o plaćenom dopustu donosi Pročelnik upravnog tijela na pisani i obrazloženi zahtjev zaposlenika.

Članak 18.

Za pripremu polaganja pravosudnog i državnog stručnog ispita zaposlenici imaju pravo na plaćeni dopust od 7 dana bez obzira na stručnu spremu.

Članak 19.

Zaposlenici za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 1 dan, koji se koristi na dan ispita

Članak 20.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 21.

Zaposleniku se na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objektivnih ili osobnih razloga može odobriti dopust bez naknade plaće.

Rješenjem o odobrenom neplaćenom dopustu određuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaćenog dopusta.

Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 22.

Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.

Pod pružanjem osobne skrbi, smatra se skrb koju zaposlenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

Pod istim kućanstvom smatra se zajednica osoba određena propisom kojim se uređuje socijalna skrb.

JUO može u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od zaposlenika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 3. ovoga članka.

Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi JUO ne smije zaposlenika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.

Članak 23.

Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

Odsutnost s posla

Članak 24.

Zaposlenik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla iz stavka 1. ovoga članka smatra se vremenom provedenim na radu.

III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 25.

JUO je dužan provoditi sve mjere zaštite na radu i ispunjavati svoje obveze u području zaštite zdravlja i života zaposlenih, propisane općim propisom zaštite na radu.

Zaposlenici provode sve propisane mjere zaštite na radu i dužni su postupati u skladu s uputama o zaštiti života i zdravlja državnog tijela.

Zaposlenik koji odbija raditi ili napusti svoje mjesto rada zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite na radu, ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike, a za razdoblje do kada se ne provedu mjere zaštite na radu ima pravo na naknadu plaće.

IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Plaća

Članak 26.

Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna je plaća koju zaposlenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje od jednog mjeseca.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen zaposlenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijente složenosti poslova radnih mjesta određuje odlukom Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog načelnika.

Osnovicu za obračun plaće utvrđuje Općinski načelnik svojom odlukom ukoliko ista nije ugovorena kolektivnim ugovorom.

Osnovna plaća u smislu ovoga Ugovora je plaća u bruto­iznosu.

Dodaci na osnovnu plaću određeni su Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

Članak 27.

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Od jedne do druge isplate plaće ne može, u pravilu proći više od 35 dana.

Zaposlenici mogu primati plaću i ostala primanja putem tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Poslodavac je dužan na zahtjev zaposlenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Dodaci na plaću

Članak 28.

Osnovna plaća zaposlenika bez stalnog dodatka bit će uvećana za svaki sat rada i to:

- za noćni rad 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35% 50%

- za rad u dane blagdana ili neradne dane propisane zakonom i na Uskrs 150%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%.

- za otežane uvjete rada 50%

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Prekovremeni radom smatra se rad dužim od 40 sati tjedno.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim punim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 29.

Ako je zaposlenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 90% od njegove plaće kao da je na radu, ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja uslijed profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na radu pripada mu naknada u 100%-tnom iznosu plaće.

V. DRUGA MATERIJALNA PRAVA

Naknada za godišnji odmor

Članak 30.

Zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima, koji se isplaćuje do kraja godine za tekuću godinu.

Odluku o visini regresa iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu, sukladno proračunskim sredstvima, donosi Općinski načelnik.

Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Nagrađivanje

Članak 31.

Zaposleniku se može isplatiti nagrada za radne rezultate i drugi oblik dodatnog nagrađivanja (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

O isplati i visini nagrade iz stavka 1. ovog članka odlučuje Općinski načelnik, a na temelju ocjene službenika i namještenika za prethodnu godinu.

Ukoliko zaposlenik nije bio ocijenjen u prethodnoj godini isti ima pravo na isplatu i visinu nagrade sukladno prosječnoj ocjeni svih ocjena u prethodnoj godini.

Pomoći

Članak 32.

Zaposlenik ima pravo na pomoć u visini do neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili supružnika i

- neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana.

Članak 33.

Zaposlenik odnosno njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

- smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe odnosno rada 1.500.00 eura neto i troškove pogreba

- smrti zaposlenika – 1.000,00 eura i troškove pogreba

- smrti supružnika, djeteta i roditelja 600,00 eura neto

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. i 2. smatraju se stvarni troškovi pogreba, a najviše do visine dvije neoporezive naknade za smrt člana uže obitelji.

Članak 34.

Zaposlenik ima pravo na isplatu potpore za rođenje djeteta, jednokratno u godini u kojoj je dijete rođeno, u iznosu od 600,00eura neto, uz uvjet da je na dan rođenja djeteta bio u službi, odnosno u radnom odnosu.

Djeci, odnosno zakonskom skrbniku djece preminulog zaposlenika, isplatiti će se pomoć, jednom godišnje, u pravilu povodom božićnih blagdana, a najduže do postojanja statusa redovnog studenta i to u iznosu od 600,00 eura neto

Naknada za podmirenje troškova prehrane

Članak 35.

Zaposlenik ima pravo na isplatu naknade za podmirenje troškova prehrane do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Naknada se iz stavka 1. isplaćuje se mjesečno uz plaću, sukladno evidenciji o prisutnosti na radu, s time da pravo ostvaruje za svaki dan proveden na radu.

Odluku o visini naknade iz stavka 1. donosi Općinski načelnik sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Službena putovanja, korištenje službenog vozila i naknada troškova prijevoza

Članak 36.

Službena putovanja i korištenje službenog vozila utvrđena su kroz Pravilnik o korištenju službenih vozila, privatnih vozila za službene potrebe, službenih mobilnih telefona i službenim putovanjima

Članak 37.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini pojedinačne autobusne karte na relaciji od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada i obrnuto, ukoliko je udaljenost od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada, kao i udaljenost od mjesta rada do mjesta prebivališta, odnosno boravišta manja od 15km.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini 18 centi po 1km udaljenosti od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada i obrnuto, ukoliko je udaljenost od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada kao i udaljenost od mjesta rada do mjesta prebivališta, odnosno boravišta veća od 15km.

Zaposlenik kojemu je mjesto prebivališta, odnosno boravišta udaljeno manje od 1km do mjesta rada kao i udaljenost od mjesta rada do mjesta prebivališta, odnosno boravišta nema pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovog članka.

Zaposlenik iz stavka 3. ovog članka ima pravo na naknadu troškova dolaska na posao od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada kao i odlaska s posla od mjesta rada do mjesta prebivališta, odnosno boravišta prema formuli: S x ( Xkm / 1km), gdje je S cijena autobusne karte mjesto rada-Bogovići (kao najbliža autobusna stanica), Xkm je najkraća udaljenost od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada i obrnuto.

Udaljenost od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada i obrnuto računa prema najkraćoj automobilskoj ruti sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom) prema planeru Hrvatskog autokluba

Naknada iz stavka 1., 2. i 4. isplaćuje se mjesečno sukladno evidenciji o prisutnosti na radu.

Osiguranje i zdravstvena skrb zaposlenika

Članak 38.

Zaposlenici se mogu kolektivno osigurati od posljedica nesretnog slučaja, posljedica ozljeda na radu i profesionalne bolesti, za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima.

Zaposlenicima se dužno osigurati prvu razinu zdravstvenog osiguranja koja obuhvaća liječnički pregled najmanje jednom u 2 godine.

Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak 39.

Prigodom odlaska u mirovinu, zaposlenik koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ima pravo na otpremninu u iznosu od 200,00 eura neto za svaku započetu godinu staža kod poslodavca.

Jubilarne nagrade

Članak 40.

Zaposlenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade kada navrši 10 godina ukupnog radnog staža u iznosu od, 500,00 eura neto koja se uvećava za 200,00 eura neto za navršenih svakih daljnjih 5 godina radnog staža, uz uvjet da je u upravnim tijelima Općine Malinska – Dubašnica ostvario staž od najmanje 1 godine.

Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Dar djetetu do 15 godina starosti i dar u naravi

Članak 41.

Zaposleniku će se za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti dar u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima zaposlenik koji je u službi, odnosno u radnom odnosu na dan isplate spomenutog prava.

Prigodne nagrade

Članak 42.

Tijekom godine zaposleniku se može isplatiti prigodna nagrada (božićnica i sl.) koja može iznositi najviše do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Odluku o visini nagrade iz stavka 1. za svaku kalendarsku godinu, donosi Općinski načelnik, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 43.

Zaposleniku se jednom godišnje, sukladno raspoloživim sredstvima, može dati dar u naravi (bon i sl.) u vrijednosti do visine neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

Naknada za izum

Članak 44.

Zaposleniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim Ugovorom zaključenim između zaposlenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

VI. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 45.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti zaposlenika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju zaposleniku, s uputom o pravnom lijeku, u skladu s propisima o službeničkim odnosima.

Članak 46.

U slučaju kad službenici i namještenici daju otkaz dužni su odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s poslodavcem ne postignu sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Članak 47.

Zaposlenik kojem je prestala služba - radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih, odnosno posebnih potreba službe, nakon isteka roka u kojem je bio na raspolaganju ima pravo na otpremninu u visini najmanje jedne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za svaku navršenu godinu radnog staža u Općinskoj upravi Općine Malinska–Dubašnica.

Članak 48.

U slučaju redovitog otkaza, kao i za vrijeme trajanja raspolaganja, primjenjuje se zakonom propisani otkazni rok.

VII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA

Članak 49.

Zaposlenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Osobnost i dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

U ostvarenju ovog prava zaposlenici se obvezuju se promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Članak 50.

Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika.

Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, zaposlenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog zaposlenika.

Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se zaposlenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili ne članstva u političkoj stranci, članstva ili ne članstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe zaposlenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:

– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,

– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,

– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,

– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i

– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.

Članak 51.

U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 49. i 50. ovoga Pravilnika, zaposlenik može se obratiti nadređenom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje Pročelnik JUO.

Nadređeni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.

Članak 52.

Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, zaposlenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 53.

U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe zaposlenika JUO će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenika za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Ovlasti i obveze koje prema ovom Pravilniku u odnosu na zaposlenike ima Pročelnik, u odnosu na Pročelnika tijela ima Općinski načelnik.

Članak 55.

Na prava i obveze zaposlenika koja nisu regulirana ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te drugi zakonski propisi koji reguliraju radni odnos službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 56.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu KLASA: 110-01/19-01/2, URBROJ: 2142/05-03/1-19-2 od 20.12.2019., kao i njegove izmjene i dopune.

Članak 57.

Ovaj Pravilnik o radu stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije, osim članka 9. koji stupa na snagu prilikom određivanja broja dana godišnjeg odmora za 2025. godinu i dalje.

KLASA: 110-01/24-01/4

URBROJ: 2170-26-02-24-3

Malinska, 15.11.2024.

OPĆINSKI NAČELNIK

Robert Anton Kraljić, v.r.