51.

R E Z O L U C I J U

o proglašenju Primorsko-goranske županije
sigurnim mjestom za žene

[1] Županijska skupština Primorsko-goranske županije:

- uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

- uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

- uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

- uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava,

- uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

- uzimajući u obzir Prijedlog direktive Komisije od 8. ožujka 2022. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

- uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.”,

- uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 16. rujna 2021. u kojoj se Komisiji preporučuje da rodno uvjetovano nasilje uvrsti u članak 83. stavak 1. UFEU-a kao novo područje kriminaliteta,

- uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. veljače 2020. o strategiji EU-a za okončanje genitalnog sakaćenja žena diljem svijeta,

- uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

- uzimajući u obzir Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada,

- uzimajući u obzir cilj održivog razvoja Ujedinjenih naroda broj 5 – „Rodna ravnopravnost”,

- uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. s preporukama Komisiji o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu,

- uzimajući u obzir Rezoluciju vlade Autonomne zajednice Valencija o proglašenju te regije sigurnim mjestom za žene,

A. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije i jedno od temeljnih prava utvrđenih u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima;

B. budući da je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja u EU-u odgovornost svih nas koja iziskuje zajedničke napore i djelovanje na svim razinama vlasti, prije svega lokalnih i regionalnih vlasti, koje u tome imaju ključnu ulogu jer su najbliže građanima i građankama;

C. budući da je iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući nasilje muškaraca nad ženama i djevojčicama, jedan od preduvjeta za postizanje stvarne rodne ravnopravnosti;

D. budući da je 31 % žena u Europi doživjelo fizičko nasilje, 5 % ih je silovano u zemljama EU-a, da oko 50 žena svakog tjedna izgubi život u rodno uvjetovanom nasilju i da je 43 % žena doživjelo neki oblik psihološkog nasilja od strane intimnog partnera, pri čemu se procjenjuje da se nasilje i dalje u velikoj mjeri ne prijavljuje;

E. budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu i izvan njega, kao i nedostatak pristupa odgovarajućoj zaštiti, ugrožavaju niz temeljnih prava, uključujući pravo na život, pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na tjelesni i mentalni integritet, zabranu mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, zabranu ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost te pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života;

F. budući da bi rodno uvjetovana ubojstva žena i djevojčica (femicidi) trebala biti zasebna kategorija zločina jer se rodno neutralnim pojmom ubojstva zanemaruju okolnosti nejednakosti, ugnjetavanja i sustavnog nasilja nad ženama;

G. budući da bi u EU-u rodno uvjetovano nasilje trebalo utvrditi kao područje kriminaliteta u okviru Ugovora;

H. budući da prakse ranog i prisilnog braka te genitalnog sakaćenja žena, koje se prenose kroz tradicije i kulturu, predstavljaju kršenje prava na slobodu, ljudsko dostojanstvo i tjelesni integritet;

I. budući da je uklanjanje rodnih stereotipa i okončanje represivnih rodnih praksi s pomoću progresivnih obrazovnih kurikuluma, pri čemu ključnu ulogu imaju predškolski odgoj i osnovne i srednje škole, od presudne važnosti za potpuno osnaživanje djevojčica i djevojaka;

J. budući da je dostupnost sveobuhvatnog obrazovanja o odnosima i seksualnosti, uključujući specijalizirane obrazovne programe za dječake, sastavni dio takvih progresivnih kurikuluma i ima bitnu ulogu u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, mizoginije i rodnih stereotipa;

K. budući da je nulta tolerancija javnih tijela prema prikazivanju žena kao objekata ili na diskriminirajući način u oglašavanju na javnim mjestima ključna za uklanjanje rodnih stereotipa koji su prvi korak prema rodno uvjetovanom nasilju;

L. budući da su rodno osviještene politike i rodno osjetljivi proračuni ključni kako bi se osiguralo da sve politike donose jednaku korist i ženama te da stoga, i u kriznim vremenima, politike treba podvrgavati strogim procjenama utjecaja na rodnu ravnopravnost.

s obzirom na navedeno, Županijska skupština Primorsko-goranske županije

P R O G L A Š A V A

Primorsko-goransku županiju sigurnim mjestom za žene te utvrđuje kako će se svim raspoloživim kapacitetima Primorsko-goranske županije:

1. aktivno i promptno raditi na uvođenju javnih politika kojima se jamči sigurnost žena uz istovremenu beziznimnu osudu svakog oblika rodno uvjetovanog nasilja uz osiguranje potpune i ravnopravne uključenosti žena u te procese;

2. osigurati izravan i neprekidan pristup specijaliziranim, sigurnim i sveobuhvatnim uslugama potpore za žrtve rodno uvjetovanog nasilja, uključujući nasilje u obitelji i seksualno nasilje;

3. osigurati brzu reakciju nadležnih tijela u svrhu evidentiranja slučajeva rodno uvjetovanog nasilja bez ikakve diskriminacije uz definiranje i osiguranje mjera za djelotvornu i hitnu zaštitu žrtava i njihove djece;

4. osigurati edukaciju s područja rodne ravnopravnosti svih subjekata neposredno i posredno uključenih u ostvarenje ciljeva i mjera utvrđenih propisima i dokumentima s tog područja (policija, stručne službe, osoblje specijaliziranih prihvatnih centara, uključujući skloništa za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja, pri čemu je najveći prioritet da takvo osposobljavanje prođu osobe koje potrebitima prve pružaju pomoć);

5. prikupljati u okviru svojih pozitivnim propisima definiranih ovlasti podatke o nasilju koje vrše partneri u intimnim vezama i o rodno uvjetovanim ubojstvima žena i djevojčica (femicidi) kako bi se pridonijelo njihovu sprečavanju i suzbijanju;

6. primjenjivati politiku nulte tolerancije na seksističko oglašavanje, među ostalim na javnim mjestima i u javnom prijevozu, radi sprečavanja promicanja štetnih rodnih stereotipa;

7. sustavno uvažavati sigurnost i potrebe žena pri odlučivanju o proračunskim mjerama povezanima s javnim uslugama kao što su javna rasvjeta, javni prijevoz, odnosno resursi subjekata koje se bave žrtvama rodno uvjetovanog nasilja;

8. organizirati edukacije u odgojnim i obrazovnim ustanovama u svrhu stjecanja i kontinuiranog povećanja osviještenosti o posljedicama rodno uvjetovanog uznemiravanja i nasilja, od najranije dobi;

9. pomno pratiti situaciju i imati nultu toleranciju, sukladno definiranom pravnom okviru, prema svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja u javnom prostoru Primorsko-goranske županije;

10. osvješćivati javnost o rodno uvjetovanom nasilju putem komunikacijskih kampanja koje će za cilj imati i informiranje žrtava nasilja o načinu i mjestima pristupanja službama za potporu, pri čemu se utvrđuje osobito intenziviranje predmetnih aktivnosti uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenoga);

11. služiti kao primjer u organizaciji i radu lokalnih i regionalnih (područnih) jedinica lokalne samouprave.

[2] Ova Rezolucija objavit će se u „Službenom novinama Primorsko-goranske županije“.

KLASA: 024-04/24-01/2

URBROJ: 2170-01-01/5-24-25

Rijeka, 21. ožujka 2024.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština

PREDSJEDNIK

Marko Boras Mandić,v.r.