10.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/02), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/ 03) i
članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 29. travnja 2003.
godine, donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja areala »CRO FUTURA«
- k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja areala »CRO FUTURA« k.č. 2116/1 k.o.
Krk-grad (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.
Plan obuhvaća česticu katastarske oznake k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad, ukupne
površine cca 612 m2.
Članak 3.
Plan iz članka 1 ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i
grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO PLANA
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana.
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti
Petak,9.svibnja2003. Stranica1037—broj12
SLUŽBENENOVINE
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i
građevine
2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevine
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevine
2.6. Uređenje građevne čestice
3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere provedbe plana
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
III. POSEBNE ODREDBE
B. KARTOGRAFSKI PRIKAZ
1. Detaljna namjena površina1:500
2.1. Vodnogospodarski sustav1:500
2.2. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža1:500
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina1:500
4. Uvjeti gradnje1:500
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
. Mješovita namjena (M) - pretežito poslovna (trgovačka, uslužna,
ugostiteljsko-zabavna, zanatska, stambeni, smještajni sadržaji, te pomoćni
prostori)
Članak 5.
Sve djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju uvjete stanovanja
i rada su zabranjene.
Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne proizvodi buku, ne zagađuje tlo i
zrak, ne proizvodi mirise i da svojim djelovanjem ne narušava uvjete života i
rada iznad dozvoljenih limita.
Prilikom izdavanja Izvoda iz Plana za djelatnosti koje su izvor zagađenja
okoliša, potrebno je utvrditi uvjete i mjere za svođenje zagađenja na dopuštene
granice.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 6.
Na kartografskim prikazima broj 3. i 4. grafičkog dijela plana dan je prikaz
uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, te uvjeti gradnje građevnih čestica i
građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 7.
Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti) prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana.
Članak 8.
Dozvoljava se usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju
u katastru zemljišta u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana.
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
Članak 9.
Dozvoljava se izgradnja osnovne građevine i ostalih dijelova građevine samo
unutar, na kartografskom prikazu, za to označenog gradivog dijela građevne
čestice.
Članak 10.
Podzemna etaža se može graditi i izvan gradivog dijela osnovne građevine i
ostalih dijelova građevine, pod uvjetom da najmanja udaljenost od granica
građevne čestice iznosi 1,0 m.
Članak 11.
Osnovna građevina, ukoliko je visine do 6,0 m, mora od granice građevne
čestice biti udaljena 3,0 m ili pola visine građevine, ukoliko je visina preko
6,0 m.
Članak 12.
Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine koji
ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti planom određenu
ukupnu (bruto) izgrađenu površinu izgrađenosti građevne čestice.
U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se obračunavaju: tlocrtni gabariti građevine, te sve
natkrivene terase i balkoni ukoliko im je dio koji je izbačen izvan ravnine
pročelja veći od 2,5 m2.
U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se NE obračunavaju: nenatkrivene terase na terenu, krovni
istaci i vijenci, nenatkriveni bazeni, konstrukcije za tende, pergole, šterne,
potpuno ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame,
spremišta, spremnici raznih namjena i sl.), balkoni ukoliko im dio koji je izbačen
izvan ravnine pročelja ne prelazi površinu od 2,5 m2, podrumski
prostori kada je ispunjen uvjet odnosa nivelacijske kote i najniže točke
postojećeg terena.
Članak 13.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postava reklame i
gradnja i postava infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa
zakonskim propisima.
Članak 14.
Kao minimalna površina izgrađenosti utvrđuje se izgrađenost od 60 m2.
Stranica1038—broj12 Petak,9.svibnja2003.
SLUŽBENENOVINE
Članak 15.
Brojčani prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja
prostora i veličina građevne čestice prikazani su u tablici:
Veličina Namjena, način korištenja i uređenja prostora građevne čestice
GČ građevne
čestice m2
1 612,0 Građevina: prostor mješovite namjene - pretežito poslovne;
trgovačka, uslužna,
ugostiteljsko-zabavna, zanatska, servisna i sl. djelatnost, stambena i
smještajna namjena,
te pomoćne namjene
Neizgrađeni dio: park, pješačke i pješačko-kolne površine, priključci na
javnu komunalnu
i telekomunikacijsku infrastrukturu i sl.
Članak 16.
Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevne čestice i građevine,
izgrađenost i iskorištenost zemljišta i gustoća izgrađenosti prikazani su u
tablici:
Ukup. Izgrađ. Ukupna Koefic. Gustoća Koefic. Koeficijent
GČ povr. povr. (bruto) izgrađ. izgrađenosti iskorišt. iskorištenosti
zemlj. zemlj. izgrađ. kigGigkisKis
pod pod povr.
građ. građ. m2
čest. m2m2
1 2 3 4 5 6 7 8
(3/2) (S5/br.građ.č.u 1) (4/2) (S7/br.građ.č.u 1)
1 612 153,0 459,0 0,25 0,25 0,75 0,75
* Napomena: Izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto
izgrađena površina može se uvećati za površinu dijelova osnovne građevine i
ostalih građevina koje prema Planu ne ulaze u obračun.
Članak 17.
Najviša visina osnovne građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog
okolnog zemljišta, mjereno uz rub građevine do donjeg ruba krovnog vijenca.
Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne
vertikale, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnoj terasi.
Građevina u svim pročeljima može imati vidljive maksimalno tri (3) etaže.
Nivelacijska kota je kota poda suterenske etaže građevine.
Nivelacijska kota može biti maksimalno 0,5 m iznad najniže kote postojećeg
terena uz građevinu.
Moguće odstupanje od nivelacijske kote je +/-20%, pri čemu se isto ne može
primijeniti na definiranje ukupnog broja etaža.
Članak 18.
Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu od 0,50 m iznad najniže kote zaravnjenog okolnog
zemljišta.
Podrumska garaža, ukoliko se izvodi, ne računa se kao etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže kote
zaravnjenog okolnog zemljišta, a ukopana ulazna rampa nije šira od 4,5 m.
Članak 19.
Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu prikazana je u Planu
na kartografskom prikazu broj 4.
Članak 20.
Planom određena najniža i najviša visina osnovne građevine, najveći broj
etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je u tablici:
GČ Najniža kota Najniža Najviša Najviša Najveći broj
zaravnjenog visina visina visina etaža
okolnog zemljišta građevine građevine građevine građevine
uz građevinu (do vijenca) (do vijenca) (do sljemena) E
mnm V V V
1 cca 56,0 6,0 7,50 m 10,00 m S+P+1
(3 etaže)
* Napomena: Podrumski prostor se ne uračunava u ukupni broj etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno
uređenog terena.
2.3. Namjena građevine
Članak 21.
Namjena građevine određuje se prema točki 1. Uvjeti određivanja namjene
površina, ovih Odredbi za provođenje.
Petak,9.svibnja2003. Stranica1039—broj12
SLUŽBENENOVINE
Članak 22.
Osnovna namjena građevine određena je u grafičkom dijelu plana, na
kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena građevina.
Članak 23.
»M« - mješovita namjena - pretežito poslovna: određuje se kao osnovna
namjena za Planom obuhvaćenu građevnu česticu broj 1. koja se nalazi u Zoni-D,
javna i društvena namjena, centralni sadržaji.
U sklopu osnovne namjene može se planirati: trgovačka, uslužna,
ugostiteljsko-zabavna, zanatska i sl. djelatnost, stambeni i smještajni
sadržaji, te pomoćni prostori u funkciji planiranih namjena.
Članak 24.
Broj poslovnih prostora, stambenih i smještajnih jedinica se posebno ne
ograničava budući da je uvjetovan ostalim odredbama za provođenje Plana
(postotak izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti kis, uvjetovanom površinom
parkovno uređenih površina i sl.).
Članak 25.
Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parka,
pješačkih površina i pješačko-kolnih površina, postavi nadstrešnica, klupa,
elemenata urbane opreme i javne rasvjete, pod uvjetom da ne remete integritet
susjednih građevnih čestica ili javno-prometnih površina.
Članak 26.
Na području svih namjena u sklopu građevne čestice dozvoljava se podzemna
izvedba objekata i uređaja javne komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 27.
Smještaj građevine na građevnoj čestici definiran je građevnim pravcem i
obveznim udaljenostima građevine od rubova građevne čestice.
Članak 28.
Unutar gradivog dijela određenog za osnovnu građevinu može se izgraditi
jedna građevina koja se pozicionira paralelno u odnosu na obvezni građevni
pravac.
Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini prizemlja, a
određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja od krajnjih točaka poprečnog
profila prilazne ceste.
Građevni pravac je definiran u kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.
Članak 29.
Ispred građevnog pravca dozvoljava se gradnja, odnosno postava objekata i
uređaja koji se prema Planu, ne obračunavaju u površinu izgrađenosti građevne
čestice i bruto izgrađenu površinu.
Ispred obveznog građevnog pravca dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za
tende i pergola, reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane opreme, pod
uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet, instalacija uređaja i objekata
komunalne infrastrukture.
Članak 30.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih
zidova, vanjskih terasa i njihovih stubišta ukoliko najveća dozvoljena visine
ne prelazi 1,0 m, objekata i uređaja komunalne infrastrukture ukopanih ili
izgrađenih u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevine
Članak 31.
Građevinu treba oblikovati u arhitektonskom izrazu primjerenom osnovnoj
namjeni, pri čemu se izbor materijala ne uvjetuje.
Građevinu i površinu okućnice treba projektirati kao dio jedinstvene
oblikovne cjeline.
Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti autohtone arhitekture i
planirane namjene građevine, uz višu kakvoću izvedbe. Pri oblikovanju građevine
posebnu pažnju treba posvetiti odnosu s građevinama u okruženju.
Dozvoljena su odstupanja u oblikovanju pri građenju poslovne građevine većih
gabarita i specifičnih djelatnosti.
Članak 32.
Na građevnoj čestici je dozvoljena gradnja jedne ili više međusobno
povezanih građevina.
Sklop međusobno povezanih građevina treba činiti skladnu oblikovnu cjelinu.
Kvalitetu oblikovanja treba postići primjenom ujednačenih gabarita
građevine, te oblikovanjem parkovnih i pješačkih površina okućnice.
Članak 33.
Uvjetuje se gradnja kosog krova građevine, pri čemu geometrija krova nije
određena.
Umjesto krovnih ploha moguća je gradnja krovnih terasa do maksimalno 30%
krovne površine.
Nagib krovnih ploha smije biti maksimalno 23o, a smjer
dominantnog sljemena krova u pravilu usporedan u odnosu na smjer dominantnog
sljemena krova okolnih građevina.
Pokrov kosog krova mora se izvesti iz opečnog ili po obliku i boji sličnog
pokrova.
Članak 34.
Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve energije,
pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski
usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine, te da ne narušavaju sigurnosne i
prostorne standarde okolnih građevina.
Postava vanjskih jedinica uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i sl.
dozvoljava se samo na stražnjem i bočnim pročeljima u odnosu na ulicu.
Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju,
ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski
usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine, pri čemu ne narušavaju sigurnosne
i prostorne standarde okolnih građevina.
Članak 35.
Ogradu građevine oblikovati kao transparentnu metalnu, kao korito za
raslinje ili kao njihovu kombinaciju.
2.6. Uređenje građevne čestice
Članak 36.
Pod uređenjem okoliša građevine smatra se sljedeće: postavljanje
konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog
stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze,
hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.
Stranica1040—broj12 Petak,9.svibnja2003.
SLUŽBENENOVINE
Članak 37.
Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod kojih su podzemno
izgrađeni dijelovi građevine dozvoljava se izgradnja svjetlika.
Članak 38.
Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izveden
podzemno uređuje se kao kolno-pješačka, pješačka ili parkovno uređena površina.
Članak 39.
Dio građevne čestice predviđen za smještaj vozila potrebno je asfaltirati, a
preporuča se popločenje betonskim ili granitnim kockama.
Izuzetno, ova se odredba ne odnosi na dio građevne čestice namijenjen za
privremeno sezonsko parkiranje.
Članak 40.
Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala
uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.: kamene ploče, kulir ploče,
granitne kocke, betonski elementi i sl.
Članak 41.
Zemljište na kojem zbog gradnje dolazi do izmjene topografije, potrebno je
adekvatno oblikovati, te hortikulturno urediti.
Minimalno 400ovršine građevne čestice treba biti parkovno uređeno uglavnom
kao travnjak i parterno zelenilo, uz sadnju pojedinačnih stablašica.
Pri hortikulturnom uređenju površine okućnice treba koristiti autohtone i
parkovne biljne vrste pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.
Članak 42.
Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova i ograda.
Uvjetuje se izvedba potpornih i ogradnih zidova od kamena, pri čemu se
sugerira primjena oblikovnog izraza elementa autohtone gromače.
Građevnu česticu se planira ograditi ogradnim zidom na način da se ne
narušava okoliš građevine.
Osnovni materijal za gradnju ograde je kamen, strukturirani i žbukani beton,
oblikovani nasadi-živica i metal, odnosno njihova kombinacija.
Najveća visina čvrste ograde iznosi 1,10 m.
Na nagnutom terenu, radi očuvanja izvornog izgleda, nije dozvoljena
izgradnja zida višeg od 1,5 m.
Uz vidljive ogradne, potporne i obložne zidove predvidjeti sadnju biljaka
penjačica uz zid.
Površina okućnice se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 43.
U obuhvatu Plana nije planirana gradnja, rekonstrukcija i opremanje cestovne
i ulične mreže.
3.1.1. Pristupne ulice
Članak 44.
Pristupna ulica nije obuhvaćena Planom, a namjeravanim se zahvatom u
prostoru ista ne dira.
Budući da se obuhvaćena građevna čestica nalazi u zoni križanja državne
ceste s Ulicom Slavka Nikolića, na dijelu gdje se trasa državne ceste nalazi u
blagoj vertikalnoj krivini, uvjetuje se isključivo desno skretanje pri
ulasku/izlasku iz građevne čestice.
Mjesto priključka je prikazano na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti
gradnje.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
Članak 45.
U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.
Parkirališne površine za potrebe investitora treba osigurati u sklopu
građevne čestice.
U cilju zadovoljenja zadanih standarda potrebno je osigurati:
- za 1 stambenu/smještajnu jedinicu min. 1 parkirališno mjesto,
- za poslovni i trgovački/uslužni prostor (ured, ordinacija, agencija i sl.)
min. 1 parkirališno mjesto na 20 m2 poslovnog prostora namijenjenog
korisnicima i 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena,
- za ugostiteljski prostor min. 1 parkirališno mjesto na 5 sjedala
namijenjenog korisnicima i 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena.
Odstupanje od zadanih normativa može iznositi +/-10% površine prostora.
Broj parkirališnih mjesta za poslovne prostore uvećava se za 1 mjesto za
invalidne osobe.
Garažiranje vozila je moguće i u sklopu osnovne građevine, ali se isto ne
uvjetuje.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 46.
Priključak na javnu telekomunikacijsku mrežu izvesti prema posebnim uvjetima
nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (HT d.d. TKC Rijeka).
Telekomunikacijske kabele, od mjesta koncentracije TK kabela u građevini, do
postojeće TK mreže treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom.
Koncentraciju instalacijskih kabela građevine treba izvesti u KR-u odgovarajućeg
kapaciteta, postavljenog na pristupačnom mjestu.
Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu je definirano načelno,
odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati,
a prikazano je na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 47.
Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalne infrastrukturne mreže i
vodove je definirano načelno, odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se
priključak može translatirati, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 4.
Uvjeti gradnje.
Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi
podzemno.
Građevnu česticu treba spojiti na javnu vodoopskrbnu mrežu, te na mrežu
javne odvodnje, koja je položena u trupu Ulice Stjepana Radića, ali još nije u
funkciji.
Petak,9.svibnja2003. Stranica1041—broj12
SLUŽBENENOVINE
Članak 48.
Priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema sljedećim uvjetima
nadležnog komunalnog društva »Ponikve« d.o.o. iz Krka:
- građevnu česticu spojiti na javnu vodoopskrbnu mrežu položenu u Ulici
Stjepana Radića,
- svaka zasebna uporabna cjelina mora imati svoj vodomjer s mogućnošću daljinskog
očitanja,
- položaj ormarića s vodomjerima i računske jedinice utvrđuje nadležna
stručna služba.
Članak 49.
Priključak na mrežu javne odvodnje izvesti prema sljedećim uvjetima
nadležnog komunalnog društva »Ponikve« d.o.o. iz Krka:
- građevnu česticu spojiti na mrežu javne odvodnje u Ul. Stjepana Radića kad
ista bude u funkciji,
- do izvedbe javne mreže odvodnje otpadne vode treba upuštati u septičku
taložnicu,
- nakon izvedbe javne mreže odvodnje investitor je dužan septičku taložnicu
sanirati.
Građevna čestica se na mrežu javne odvodnje može spojiti kolektorom javne
odvodnje položenim u kontaktnoj zoni s istočne strane obuhvaćenog područja.
Oborinske vode s krova građevine i neizgrađenih površina slobodno se
upuštaju u podzemlje.
Članak 50.
Građevnu česticu treba spojiti na postojeću elektro mrežu u Ulici Stjepana
Radića prema uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (HEP-DP
Elektroprimorje Rijeka, Pogon Krk).
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 51.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu planirane javne parkovno uređene
površine.
Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovno uređenih površina u
sklopu građevne čestice.
Za hortikulturno uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste,
pretežito stablašice.
Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu
korisnika.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 52.
Građenje se, glede etapa realizacije, izbora materijala i tehnologije
gradnje ne uvjetuje.
Dijelovi građevne čestice namijenjeni javnom korištenju uređuju se prema
propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i
urbanističkih barijera za hendikepirane osobe.
Gradnji građevine i uređenju površina može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 53.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne
kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.
Osnovni planski elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na
planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi
se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.
Za oblikovanje okoliša građevine preporuča se primjena tradicionalnih
građevnih elemenata i materijala (kamen, gromača, terasa, pergola), kao i
autohtoni biljni materijal (ružmarin, lovor i sl.), koji se koriste na način da
ne narušavaju izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.
7. Mjere provedbe plana
Članak 54.
Odredbama za provođenje plana utvrđeni su kriteriji i način realizacije
planerskih postavki, a tekstualni i kartografski dijelovi plana, namijenjeni su
za detaljnije tumačenje.
Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline,
odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno
nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku
rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se
nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
Članak 55.
Pri uključivanju/isključivanju vozila na državnu cestu uvjetuje se
isključivo desno skretanje.
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 56.
Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se
odnose na tu tematiku.
Maksimalne granice dopustivosti ugrožavanja čovjekova okoliša definirane su
planom višeg reda.
Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline,
odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno
nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku
rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se
nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
Članak 57.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o zaštiti
od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi borave i rade.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.
Članak 58.
Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog
ispuštanja u zrak.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje prve kategorije kakvoće.
Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o
preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak
onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih
izvora.
Članak 59.
Pravilnim tretmanom oborinskih i površinskih otpadnih voda prije njihovog
ispuštanja u tlo treba postići zaštitu tla.
Odvodnju sanitarno-tehničkih voda riješiti priključkom na javni sustav
odvodnje.
Stranica1042—broj12 Petak,9.svibnja2003.
SLUŽBENENOVINE
Odvodnju oborinskih voda s uređenih i slobodnih površina, te s krovnih ploha
rješavati upuštanjem u tlo putem upojnih bunara.
Članak 60.
Otpad treba zbrinjavati sukladno Zakonu o otpadu, Pravilniku o uvjetima za
postupanje s otpadom i Pravilniku o vrstama otpada.
Komunalni otpad treba prikupljati u spremniku smještenom unutar građevne
čestice, na sabirnom mjestu dostupnom vozilu za odvoz otpada.
Sabirno mjesto sa spremnikom treba zaštititi ogradom visine 70 cm i u pravilu
visokim raslinjem odijeliti od pješačkih površina.
Za zbrinjavanje komunalnog otpada investitor treba nabaviti spremnik od 1100
litara, DIN 30 700.
Sabirno mjesto sa spremnikom treba prikazati u glavnom projektu.
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 61.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 62.
Zaštita od požara:
Građevina treba biti izvedena uglavnom od negorivih materijala
vatrootpornosti minimalno 2,0 sata.
Na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.
U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora
biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže,
uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne
karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima
građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U suprotnom
građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti min. 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima drvenu krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti min. 90 minuta) nadvisuje
krov građevine min. 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti
dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog
materijala najmanje na dužini konzole.
Članak 63.
Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj
58/93) na glavni projekt, odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi
suglasnost, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane ili posebnim uvjetima
građenja tražene mjere zaštite od požara.
Članak 64.
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti:
Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema
pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,
Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.
Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao
dvonamjensko sklonište.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 65.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Članak 66.
Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada i Uredu državne uprave
u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostavi Krk.
Članak 67.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njegov sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 68.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03/03-01/8
Ur. broj: 2142/01-01-03-13
Krk, 29. travnja 2003.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, v.r.
