SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXXI. - broj 23. Petak, 23. lipnja 2023.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

96.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, Adamićeva 10, Rijeka, OIB: 32420472134,zastupana po županu Zlatku Komadini, dipl.ing.

i

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2., Zagreb, OIB: 85709856921, zastupan po predsjednici Ivi Šušković i SINDIKALNA PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA, zastupana po sindikalnoj povjerenici Slavici Juranić

sklopili su dana 19. lipnja 2023. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

za službenike i namještenike upravnih tijela
Primorsko-goranske županije

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni Ugovor sklapaju Primorsko-goranska županija (u daljnjem tekstu: Poslodavac) i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat).

Ovim se Kolektivnim Ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju međusobna prava i obveze njegovih potpisnika.

Ovim se Ugovorom utvrđuju prava i obveze iz službe odnosno rada i po osnovi službe odnosno rada službenika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima i Uredu unutarnje revizije Primorsko-goranske županije (dalje u tekstu: službenici i namještenici). Izrazi koji se koriste u Ugovoru, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije utvrđena drugim propisom ili drugim aktom, u kojem slučaju primjenjuju se odredbe tog propisa ili drugog akta.

Članak 4.

Ako zbog promjena okolnosti nastalih nakon sklapanja ovog Ugovora, koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od ugovornih strana neke od njegovih odredbi ne bi mogla izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, odnosno ukoliko bi joj to nanijelo pretjerani gubitak, obvezuje se drugoj strani predložiti njegovu izmjenu ili dopunu.

2. RADNI ODNOSI

Članak 5.

Radna mjesta službenika i namještenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu koji se donosi posebno za svako upravno tijelo.

Službenici i namještenici se primaju u službu sukladno planu prijma u službu, osim u slučaju potrebe prijma u službu na određeno vrijeme i popune radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon donošenja plana za tekuću godinu.

Službenik i namještenik se prima u službu putem javnog natječaja ili oglasa.

Postupak prijma u službu provodi se sukladno propisu kojim se reguliraju prava i obveze službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i internom aktu Župana.

Članak 6.

U službu se u pravilu prima na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad.

Probni rad službenika i namještenika traje tri mjeseca.

U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, službenik i namještenik se prima uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.

Službeniku i namješteniku koji je za vrijeme probnog rada bio privremeno odsutan zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust, trajanje probnog rada može se produžiti razmjerno dužini trajanja nenazočnosti na probnom radu tako da ukupno trajanje probnog rada prije i nakon njegova prekida ne može biti duže od dva mjeseca u slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, odnosno od tri mjeseca u slučaju prijma u službu na neodređeno vrijeme.

Pročelnik upravnog tijela rješenjem odlučuje o okolnostima iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 7.

Rad službenika i namještenika tijekom obveznog probnog rada prati pročelnik upravnog tijela i/ili voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice.

Službeniku i namješteniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje se služba, o čemu se donosi rješenje u roku od osam dana od isteka probnog rada, a na temelju obrazloženog izvješća o razlozima zbog kojih službenik i namještenik na probnom radu nije zadovoljio.

Obrazloženo izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se upravnom tijelu nadležnom za službeničke odnose danom isteka probnog rada.

Ako se rješenje o prestanku službe otkazom ne donese u roku iz stavka 2. ovog članka, smatra se da je službenik i namještenik zadovoljio na probnom radu.

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 8.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme službenika i namještenika raspoređuje se u pravilu na 5 radnih dana, 8 sati dnevno, od ponedjeljka do petka.

Početak i završetak dnevnog radnog vremena određuje Poslodavac Odlukom o rasporedu radnog vremena i uredovnim danima upravnih tijela Primorsko – goranske županije uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom.

Službenik i namještenik je dužan poštivati propisano radno vrijeme i koristiti ga za obavljanje poslova radnog mjesta, odnosno dodijeljenih dužnosti te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.

Odmori

Članak 9.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga na način propisan Odlukom o rasporedu radnog vremena i uredovnim danima upravnih tijela Primorsko – goranske županije.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku ili kraju radnog vremena.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Službenica i namještenica koja doji dijete, a radi u punom radnom vremenu, uz prethodno predočenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ima pravo do godine dana djetetova života koristiti stanku za dojenje djeteta u trajanju od 2 sata dnevno, a koje pravo može koristiti jednokratno ili dva puta dnevno po sat vremena.

Članak 10.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dan tjednog odmora, tada mu se osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako službenik i namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, tada mu se osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna ili naknadno prema odluci pročelnika upravnog tijela.

Prekovremeni rad

Članak 11.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenik i namještenik treba odraditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim slučajevima prijeke potrebe, službenik i namještenik na pisani zahtjev pročelnika upravnog tijela, mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), s time da ukupno trajanje rada ne smije biti duže od 50 sati tjedno, odnosno prekovremeni rad ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.

Prije donošenja odluke o uvođenju prekovremenog rada, pročelnik upravnog tijela dužan je putem upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose, zatražiti suglasnost Župana za uvođenje prekovremenog rada.

Po jedan primjerak odluke o uvođenju prekovremenog rada pročelnik upravnog tijela obvezno dostavlja upravnom tijelu nadležnom za službeničke odnose i upravnom tijelu nadležnom za poslove proračuna i financija.

Pročelnik upravnog tijela dužan je izraditi mjesečni izvještaj o obavljenim poslovima u prekovremenom radu te broju sati odrađenih u prekovremenom radu za svakog službenika i namještenika kojem je naložen prekovremeni rad.

Izvještaj iz stavka 6. ovog članka dostavlja se Županu najkasnije do 5.-og u mjesecu za prethodni mjesec, putem upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose.

Umjesto uvećanja plaće službenik, odnosno namještenik i pročelnik mogu suglasno dogovoriti korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada, u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada).

Godišnji odmor

Članak 12.

Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

Službenik i namještenik s invaliditetom, za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana.

Vježbenik ima pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora, koje stječe nakon šest mjeseci neprekidnog trajanja radnog odnosa u upravnim tijelima Županije.

Članak 13.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu.

Članak 14.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 15.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dan određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta.

Članak 16.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Razdoblje u kojem službenik i namještenik zbog propisanog opravdanog razloga, koji ne dovodi do prekida radnog odnosa, nije prisutan na radu se ne smatra prekidom rada iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 17.

Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slučajevima:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na puni godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

- ako mu u kalendarskoj godini prestane radni odnos

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 18.

Godišnji odmor u najmanjem trajanju od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 14 godina radnog staža1 radni dan

- od 15 do 24 godina radnog staža2 radna dan

- od 25 do 34 godina radnog staža3 radna dana

- od 35 i više godina radnog staža4 radna dana

2. s obzirom na složenost poslova:

- službeniku

na poslovima visoke stručne spreme 4 radna dana

- službeniku

na poslovima više stručne spreme3 radna dana

- službeniku i namješteniku

na poslovima srednje stručne spreme2 radna dana

- namješteniku

na poslovima niže stručne spreme 1 radni dan

3. s obzirom na uvjete rada:

- rad na šalterima, rad na poslovima s posebnim

uvjetima rada utvrđenim Procjenom opasnosti 1 radni dan

4. ostvareni rezultati rada:

službeniku i namješteniku ocijenjenom:

-„odličan“ 3 radna dana

-„vrlo dobar“ 2 radna dana

-„dobar“1 radni dan

5. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako

malodobno dijete do navršene 18 godine1 radni dan

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s teškoćama

u razvoju, bez obzira na ostalu djecu2 radna dana

- samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku

(koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici,

a sam skrbi za svoju djecu) za svako malodobno dijete

2 radna dana

- osobi s tjelesnim oštećenjima

najmanje 50% 2 radna dana

Dužina radnog staža iz stavka 1. točke 1. ovog članka određuje se tako da se uzima staž koji je službenik i namještenik ostvario do 1. siječnja godine za koju se donosi Plan korištenja godišnjeg odmora.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se trajanje godišnjeg odmora od najmanje 20 radnih dana, odnosno 25 radnih dana za osobe s invaliditetom, uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovog članka, tako da ukupni broj dana godišnjeg odmora u jednoj godini ne može biti veći od 30 radnih dana, osim u slučaju iz stavka 4. ovoga članka .

Slijepi ili slabovidni službenik i namještenik te darivatelj organa ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, s time da ukupni broj dana godišnjeg odmora u jednoj godini ne može biti veći od 35 radnih dana.

Članak 19.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi pročelnik za službenike i namještenike upravnog tijela, a Župan za pročelnike, vodeći računa o organizaciji posla i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu.

Članak 20.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

- naziv upravnog tijela,

- ime i prezime službenika i namještenika,

- naziv radnog mjesta,

- broj dana godišnjeg odmora utvrđen za svako mjerilo iz članka 18. ovog Ugovora

- ukupno trajanje godišnjeg odmora,

- raspored korištenja godišnjeg odmora (u cijelosti ili dijelovima).

Članak 21.

Na temelju Plana korištenja godišnjeg odmora Župan za svakog pročelnika, odnosno pročelnik upravnog tijela za svakog službenika i namještenika donosi posebno rješenje kojim se utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 18. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Ako tijekom godine dođe do promjena u rasporedu korištenja godišnjeg odmora, a nakon donošenja Plana korištenja godišnjeg odmora, o izmjeni rješenjem odlučuje Župan za pročelnike upravnih tijela, odnosno pročelnik upravnog tijela za službenike i namještenike.

Članak 22.

Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju, dva dijela ili više dijelova, ukoliko to odobri pročelnik za službenike i namještenike, odnosno župan za pročelnike upravnih tijela.

Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se službenik/namještenik i pročelnik, odnosno pročelnik i župan, drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 23.

Godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti, korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji službenik i namještenik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka određuje rješenjem župan za pročelnike upravnih tijela, odnosno pročelnik upravnog tijela za službenike i namještenike.

Članak 24.

U slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo, prije prestanka službe, kod Poslodavca gdje mu prestaje služba, odnosno rad.

Ako službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka, nije iskoristio godišnji odmor prije prestanka službe, isplatit će mu se naknada razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Članak 25.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika najmanje tri dana prije korištenja godišnjeg odmora, a iznimno najmanje jedan dan prije korištenja u slučaju opravdanih razloga.

Članak 26.

Službeniku i namješteniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova. Važnim i neodgodivim poslovima se smatraju poslovi koje ni na koji način ne mogu obaviti službenici i namještenici koji ne koriste godišnji odmor, a posao je takve naravi da se ne može odgoditi.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi župan za pročelnike upravnih tijela, odnosno pročelnik upravnog tijela za službenike i namještenike.

Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavak korištenja godišnjeg odmora.

Članak 27.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Službenik i namještenik dužan je kod povratka u mjesto zaposlenja iz mjesta u kojem koristi godišnji odmor voditi računa o najpovoljnijem prijevozu.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika i namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, koji se kao i putni troškovi dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 28.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u ukupnom trajanju do sedam dana u jednoj kalendarskoj godini po sljedećim osnovama, i to godišnje ukupno za:

- sklapanje braka i životnog partnerstva 5 radnih dana

- rođenje/posvojenje djeteta 5 radnih dana

- smrt bračnog ili izvanbračnog druga, životnog

partnera ili neformalnog životnog partnera,

djeteta i njegovog supružnika, pastorčadi i

posvojenika, roditelja, očuha, maćehe,

unuka i njegovog supružnika, djece povjerene

na čuvanje i odgoj te djece na skrbi izvan vlastite

obitelji, posvojitelja i osobe koju je službenik

i namještenik dužan po zakonu uzdržavati5 radnih dana

- smrt brata ili sestre i njihovih supružnika, djeda

ili bake i njihovih supružnika te roditelja

supružnika 2 radna dana

- selidbu u istom mjestu stanovanja 1 radni dan

- selidbu u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako davanje1 radni dan

- teže bolesti člana uže obitelji iz alineje 3. i 4.

ovog članka3 radna dana

- kontrolnih pregleda zbog teških bolesti 1 radni dan

- nastup u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti 2 radna dana

- otklanjanje posljedica proglašene prirodne

nepogode koja je neposredno zadesila

službenika i namještenika5 radnih dana

- u slučaju objektivne nemogućnosti dolaska na

rad uvjetovane vremenskim neprilikama

(zatvoren most ili cesta za javni prijevoz)

za vrijeme trajanja
objektivne nemogućnosti

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka te za svako dobrovoljno davanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine koristio po toj i/ili drugim osnovama.

Članak 29.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust u neprekidnom trajanju do 7 radnih dana za prvo polaganje državnog ispita, posebnog stručnog ispita ili ispita za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, bez obzira na stručnu spremu, koji uključuje i dan polaganja ispita.

Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane pročelnika upravnog tijela, odnosno pročelnik upravnog tijela od strane Župana, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 2 radna dana i

- za završni rad 5 radnih dana.

Službeniku i namješteniku može se odobriti do 7 radnih dana plaćenog dopusta tijekom kalendarske godine za pripremanje i polaganje ispita odnosno diplomskog, magistarskog ili doktorskog rada za osobne potrebe.

Članak 30.

Plaćeni dopust odobrava pročelnik upravnog tijela po pisanom zahtjevu službenika i namještenika, a pročelnicima upravnog tijela Župan.

Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme ili neposredno nakon nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Izuzetno od stavka 2. ovog članka, dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na plaćeni dopust s naslova dobrovoljnog darivanja krvi u tijeku šest mjeseci od dana darivanja krvi sukladno radnim obvezama i u dogovoru s pročelnikom upravnog tijela.

O namjeri darivanja krvi službenik/namještenik je dužan, ako je to moguće, obavijestiti pročelnika najmanje tri dana unaprijed.

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, službenik i namještenik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad, a ostatak godišnjeg odmora će koristiti naknadno, prema sporazumu s pročelnikom upravnog tijela, a pročelnik upravnog tijela prema sporazumu sa Županom.

Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, službenik i namještenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.

Članak 31.

U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno rada ili u vezi sa službom ili radom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 32.

Službeniku i namješteniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova tijela Poslodavca, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, stručnog osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije te u drugim opravdanim slučajevima.

Rješenjem o odobrenom neplaćenom dopustu određuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaćenog dopusta.

Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta miruju prava i obveze iz službe odnosno rada.

Neplaćeni dopust odobrava pročelnik upravnog tijela po pisanom zahtjevu službenika i namještenika, a pročelnicima upravnog tijela Župan.

4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 33.

Poslodavac je dužan provoditi i osigurati sve mjere zaštite na radu u području zaštite zdravlja i života službenika i namještenika propisane općim propisom zaštite na radu, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu, pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite te osiguravanje financijskih uvjeta za adekvatnu zaštitu zdravlja. Službenici i namještenici dužni su provoditi sve propisane mjere zaštite na radu i postupati u skladu s propisanim uputama o zaštiti života i zdravlja.

Službenik i namještenik ima pravo na jedan sistematski pregled svake godine.

Poslodavac će osigurati financijska sredstva za organizirani sistematski pregled svih službenika i namještenika.

Poslodavac je također dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti na radu osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.

Članak 34.

Ako nadležno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi mu drugo radno mjesto, poslove kojega je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

Poslodavac je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći, da mu osigura povoljnije uvjete rada.

5. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Plaća

Članak 35.

Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na plaću.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik i namještenik i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.

Osnovica za obračun plaće iznosi 708 eura te će se o njoj pregovarati svake kalendarske godine prije donošenja proračuna za iduću godinu.

Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu ostvariti dodatak za uspješnost u radu u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije, a sukladno internom aktu Župana.

Članak 36.

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec, najkasnije do 10. u mjesecu.

Dodaci na plaću

Članak 37.

Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:

- za prekovremeni rad50%

- za rad na dane blagdana i neradne dane

propisane zakonom150%

- za rad subotom25%

- za rad nedjeljom 50%

- za rad noću 30%

Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

Članak 38.

Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 90% od pripadajuće osnovne plaće za taj mjesec.

Naknada plaće u visini 100% pripadajuće osnovne plaće za taj mjesec pripada službeniku i namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Otpremnina za mirovinu

Članak 39.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od pet proračunskih osnovica.

Otpremnina se isplaćuje nakon što službenik i namještenik dostavi nadležnom upravnom tijelu Poslodavca za službeničke odnose rješenje o ostvarivanju prava na mirovinu.

Pomoći službeniku i namješteniku

Članak 40.

Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak u slučaju:

- za rođenje/posvojenje djeteta

- nastanka invalidnosti (invalidnost utvrđena prema propisima o mirovinskom osiguranju i rješenju nadležnog tijela)

- smrti bračnog ili izvanbračnog druga i njihovih roditelja, životnog ili neformalnog životnog partnera i njihovih roditelja, roditelja, očuha i maćehe, djece, unuka, djeda ili bake, posvojenika te djece na skrbi izvan vlastite obitelji i osobe koju je službenik ili namještenik dužan po zakonu uzdržavati

- neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana, jednom godišnje.

U slučaju smrti službenika i namještenika, pravo na potporu u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, ostvaruje jedan od članova uže obitelji, utvrđen u stavku 1. podstavku 3. ovoga članka, i to prema dostavljenom rješenju o nasljeđivanju, odnosno prema dostavljenom dokazu o pokriću troškova sprovoda i ukopa.

Putni i drugi troškovi

Članak 41.

Službenike i namještenike upravnih tijela Županije na službeno putovanje u Republici Hrvatskoj upućuje pročelnik upravnog tijela, a pročelnike Župan.

Na službeno putovanje u inozemstvo službenike/namještenike i pročelnike upravnog tijela upućuje Župan.

Na službeno putovanje može biti upućena i osoba koja nije službenik upravnih tijela Županije, ako obavlja poslove za potrebe Županije, na način i uz uvjete utvrđene ovim Ugovorom, a po odobrenju Župana.

Službeniku i namješteniku koji je upućen na službeno putovanje, pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova u visini stvarnih izdataka, te troškovi noćenja u visini stvarnih izdataka.

Dnevnice za službena putovanja u zemlji isplaćuju se za putovanja iz mjesta rada u drugo mjesto (osim u mjesto u kojem službenik i namještenik ima prebivalište ili uobičajeno boravište), udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova radnog mjesta službenika i namještenika koji se upućuje na službeno putovanje, a u vezi s djelatnosti upravnih tijela Županije.

Članak 42.

Za službeno putovanje koje traje preko 12 sati, odnosno za svaka 24 sata, službeniku i namješteniku pripada dnevnica u punom iznosu.

Za službeno putovanje koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati, službeniku i namješteniku pripada pravo na 1/2 dnevnice.

Vrijeme provedeno na službenom putovanju u inozemstvu smatra se vrijeme od sata prelaska državne granice pri odlasku do sata prelaska državne granice pri povratku, osim kod korištenja aviona odnosno broda, kada se uzima vrijeme polaska aviona s posljednjeg aerodroma u Hrvatskoj do sata povratka aviona na prvi aerodrom u Hrvatskoj, odnosno od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Hrvatskoj do sata povratka broda u prvo pristanište u Hrvatskoj.

Članak 43.

Visina dnevnice za službeno putovanje u zemlji utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuju se do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna.

Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje.

Službeniku i namješteniku se u izuzetnim slučajevima mogu priznati i troškovi taksi prijevoza kojeg koristi u mjestu u koje je upućen na službeno putovanje.

Za službena putovanja u zemlji troškove iz stavka 4. ovog članka službeniku i namješteniku odobrava pročelnik upravnog tijela, a pročelnicima Župan, a u slučaju službenog putovanja u inozemstvo službenicima/namještenicima i pročelnicima upravnih tijela odobrenje daje Župan.

Ovako priznati trošak smatra se oporezivim primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom.

Članak 44.

Službeniku i namješteniku u iznimnim slučajevima Župan može odobriti korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

Za korištenje privatnog automobila u službene svrhe službeniku i namješteniku pripada naknada u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, po prijeđenom kilometru.

Službeniku i namješteniku u iznimnim slučajevima Župan može odobriti korištenje usluge najma automobila, odnosno usluge rent-a-cara.

Članak 45.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom, u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, uz uvjet da je prebivalište, odnosno uobičajeno boravište službenika ili namještenika udaljeno od mjesta rada najmanje dvije autobusne stanice.

Službeniku i namješteniku se trošak iz stavka 1. ovog članka nadoknađuje u visini za Poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza.

Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni javni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Članak 46.

Službeniku i namješteniku se visina naknade za troškove prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje na temelju prijavljenog prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta.

Službenik i namještenik je obvezan s danom početka rada potpisati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su prijavljeni podaci o prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu istiniti i koja je osnova za naknadu troškova prijevoza.

Službenik i namještenik je dužan kod svake promjene prebivališta odnosno uobičajenog boravišta potpisati izjavu iz stavka 2. ovog članka.

Poslodavac ima pravo provjeriti točnost podataka o mjestu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta službenika i namještenika pokretanjem postupka pred nadležnim tijelima.

Naknada troškova prijevoza isplaćuje se službeniku i namješteniku mjesečno, za protekli mjesec, zajedno s plaćom.

Naknada troškova prijevoza u kalendarskoj godini isplaćuje se za 11 (jedanaest) mjeseci. U mjesecu kolovozu službeniku i namješteniku se ne isplaćuje naknada troškova prijevoza za mjesec srpanj.

Iznimno od stavka 6. ovoga članka, službenik koji u mjesecu srpnju zamjenjuje drugog službenika u mjestu rada koje je različito od njegova mjesta rada, ima pravo na isplatu razlike troškova prijevoza nastalih zbog obavljanja navedenih poslova.

Ako je službenik i namještenik izostao s posla cijeli mjesec nema stvarnih troškova prijevoza, stoga mu se ne isplaćuje naknada za prijevoz.

Članak 47.

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, udaljenosti od najmanje 30 kilometara, a na koje je upućen posebnom odlukom pročelnika upravnog tijela, odnosno pročelnik upravnog tijela posebnom odlukom Župana, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova, osim troškova smještaja koji osigurava Poslodavac.

Terenski dodatak se isplaćuje unaprijed, do 5.-og radnog dana u mjesecu za tekući mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 48.

Terenski dodatak u zemlji utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, dnevno.

Terenski dodatak u inozemstvu utvrđuje se u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, dnevno.

Članak 49.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta ili uobičajenog boravišta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

Obitelji se smatra bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalni životni partner, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i službenik i namještenik.

Pravo iz stavka 1. ovog članka nema službenik i namještenik koji živi odvojeno od obitelji ako je:

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta ili uobičajenog boravišta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva

- putem javnog natječaja ili oglasa primljen u službu u mjesto rada različito od prebivališta ili uobičajenog boravišta njegove obitelji

- obitelj odselila u drugo mjesto.

Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.

Visina naknade za odvojeni život od obitelji iznosi 332 eur mjesečno.

Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Službenik i namještenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovog članka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

Članak 50.

Službeniku i namješteniku pripada mjesečna novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane koja se isplaćuje u iznosu mjesečnog neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naknada iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se službeniku i namješteniku unatrag i to najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Ako je službenik i namještenik izostao s posla cijeli mjesec nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovog članka.

Ako je službenik i namještenik kod prethodnog i/ili drugog poslodavca u istom poreznom razdoblju (mjesecu) ostvario primitak po osnovi neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane ima pravo na razliku mjesečne novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane do iznosa utvrđenog u stavku 1. ovog članka.

Ako je službenik i namještenik kod prethodnog i/ili drugog poslodavca u istom poreznom razdoblju (mjesecu) ostvario primitak po osnovi naknade za troškove prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije, nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovog članka.

Kolektivno osiguranje

Članak 51.

Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata, a što obuhvaća smrt uslijed nezgode, smrt uslijed bolesti, trajni invaliditet uslijed nezgode i teško bolesna stanja.

U slučaju smrti službenika i namještenika, korisnik osiguranja je bračni drug službenika i namještenika, ako ga nema djeca službenika i namještenika, ako nema djece roditelji službenika i namještenika, a ako nema roditelja onda ostali zakonski nasljednici službenika i namještenika.

Nova preslika police se svake godine obvezno dostavlja sindikalnom povjereniku na znanje.

Jubilarne nagrade

Članak 52.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu, odnosno rad u upravnim tijelima Županije kada navrše:

- 5 godina - u visini 0,50 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 10 godina - u visini 1,00 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 15 godina - u visini 1,25 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 20 godina - u visini 1,50 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 25 godina - u visini 1,75 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 30 godina - u visini 2,00 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 35 godina - u visini 2,25 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 40 godina - u visini 3,00 osnovice iz stavka 3. ovog članka

- 45 godina - u visini 3,50 osnovice iz stavka 3. ovog članka.

U neprekidnu službu, odnosno rad iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i staž kojeg je službenik i namještenik ostvario kod pravnog prednika Županije, kao i staž koji je službenik i namještenik ostvario na radu u državnim tijelima, a preuzet je ili premješten temeljem zakona i drugih propisa.

Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada utvrđuje se sporazumno i iznosi 239 eura.

Jubilarna nagrada se obračunava i isplaćuje kod obračuna i isplate plaće za mjesec u kojem je nastupila izvršnost rješenja kojim se utvrđuje pravo na jubilarnu nagradu.

Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad kod Poslodavca, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.

Naknada za godišnji odmor i prigodne godišnje nagrade

Članak 53.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na naknadu za godišnji odmor i ostale prigodne godišnje nagrade u ukupnom iznosu najviše do visine neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, prema odluci Župana, a sukladno osiguranim sredstvima u županijskom proračunu.

Odluka o visini naknade za godišnji odmor donosi se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, a isplaćuje se u srpnju.

Odluka o visini prigodne godišnje nagrade za uskrsne blagdane donosi se najkasnije do 1. ožujka tekuće godine, a isplaćuje se najkasnije do 20. ožujka.

Odluka o visini prigodne godišnje nagrade za božićne blagdane donosi se najkasnije do 1. prosinca tekuće godine, a isplaćuje se najkasnije do 24. prosinca.

Članak 54.

U prigodi Dana sv. Nikole za svako dijete do 15 godina starosti, isplatit će se novčani iznos u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Pravo iz stavka 1. ovog članka ostvaruje službenik i namještenik čije dijete na dan 6. prosinca (dan Svetog Nikole) nema navršenih 15 godina i koja na taj dan navršavaju 15 godina (na dan Svetog Nikole slave 15. rođendan).

Službenik i namještenik ostvaruje pravo iz stavka 1. ovog članka, neovisno o tome gdje je zaposlen drugi roditelj djeteta i neovisno o tome koji od roditelja ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.

Ako su oba roditelja zaposlenici upravnih tijela Poslodavca, sredstva za dar u prigodi Dana sv. Nikole isplaćuju se samo jednom od roditelja, prema njihovu dogovoru, neovisno o tome koji od roditelja ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak, odnosno neovisno o tome po kojem je roditelju dijete zdravstveno osigurano.

Članak 55.

Službenik i namještenik ima pravo na dar u naravi, godišnje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje

Članak 56.

Službenici su obvezni trajno se osposobljavati i usavršavati za poslove radnog mjesta na koje su raspoređeni s ciljem povećanja razine znanja, vještina i sposobnosti za pravilno i djelotvorno obavljanje svih poslova i zadaća radnog mjesta na koje su raspoređeni, a time i ukupnom povećanju uspješnosti Županije u cjelini.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika provodi se pohađanjem programa izobrazbe putem radionica, tečajeva, savjetovanja, seminara i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja, a može biti organizirano na radnom mjestu ili izvan radnog mjesta.

Članak 57.

Stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem službenika osigurava se održavanje postojećih te stjecanje i razvijanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za pravilno i djelotvorno obavljanje trenutnih i planiranih funkcija i zadaća u nadležnosti Županije.

Stručno usavršavanje obuhvaća aktivnosti koje se obavljaju s ciljem kontinuiranog unaprjeđenja stručnosti službenika u tijeku rada.

Stručno osposobljavanje se organizira i izvodi s ciljem pripreme službenika za obavljanje novih zadaća na istom ili na drugom radnom mjestu.

Članak 58.

O upućivanju službenika na stručno osposobljavanje i usavršavanje, kao i o drugim pravima i obvezama vezanima uz provođenje stručnog osposobljavanja i usavršavanja odlučuje pročelnik upravnog tijela.

O upućivanju pročelnika upravnog tijela na stručno osposobljavanje i usavršavanje, kao i o drugim pravima i obvezama vezanima uz provođenje stručnog osposobljavanja i usavršavanja odlučuje Župan.

Postupak vezan uz provedbu izobrazbe, programe izobrazbe te planiranje sredstava za izobrazbu internim aktom propisuje Župan.

7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 59.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika, u skladu sa zakonom, obvezno mu se dostavljaju u pisanom obliku s obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku.

Otkazni rok

Članak 60.

U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako sa poslodavcem ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Otpremnine za prestanak službe

Članak 61.

Službenik i namještenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se službeniku i namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.

U radni staž navršen u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i neprekidni radni staž koji je službenik i namještenik ostvario kod pravnog prednika Županije, kao i staž koji je službenik i namještenik ostvario na radu u državnim tijelima, a preuzet je ili premješten temeljem zakona i drugih propisa.

8. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA I ZABRANA DISKRIMINACIJE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 62.

Službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih i podređenih službenika, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

U ostvarenju ovog prava obvezuju se svi službenici i namještenici, kao i Poslodavac, promicati međusobne odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u upravnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva te edukaciji ovlaštenih osoba.

Članak 63.

Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje službenika i namještenika. Uznemiravanje je svako ponašanje nadređenih i podređenih službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.

Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili ne članstva u političkoj stranci, članstva ili ne članstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:

- ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome

- uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje

- upotrebu nepriličnog tona u ophođenju

- seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt

- namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili pak davanje dezinformacija i

- dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.

Članak 64.

U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 63. ovog Ugovora, službenik i namještenik može podnijeti pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva.

Postupak zaštite dostojanstva službenika i namještenika koji je podnio prijavu zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja i svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva su tajni.

Pritužbe za zaštitu dostojanstva, osim Župana i pročelnika upravnog tijela, ovlaštene su primati i rješavati osobe koje određuje Župan posebnom odlukom (dalje u tekstu: ovlaštene osobe).

Podaci o ovlaštenim osobama objavit će se na web stranici Primorsko-goranske županije uz naznaku njihovih brojeva telefona i e-mail adresa.

Ovlaštenim osobama osigurat će se zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima se neće ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, na način da imaju mogućnost korištenja posebne prostorije tijekom cijelog ili dijela radnog vremena, a ukoliko je to potrebno mora im se omogućiti i izlazak iz radnih prostorija radi zaprimanja pritužbe.

Članak 65.

Službenik i namještenik podnosi prijavu o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju pisanom ili usmenom pritužbom.

O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje službenik/namještenik i ovlaštena osoba koja je pritužbu zaprimila.

Ovlaštena osoba je dužna, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati službenika i namještenika protiv kojeg je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju službenika/namještenika sastavlja se bilješka koju taj službenik/namještenik potpisuje.

Ovlaštena će osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provesti i druge relevantne radnje poput suočenja službenika/namještenika koji je podnio pritužbu i službenika/namještenika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama vezanima uz uznemiravanje, odnosno spolno uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan način utvrdila navode iz pritužbe.

Ako se pritužba radi uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u nekom od upravnih tijela Primorsko-goranske županije, ovlaštena osoba poduzet će odgovarajuće mjere radi utvrđivanja činjeničnog stanja iz pritužbe, pritom vodeći računa o zaštiti dostojanstva službenika i namještenika i interesima Primorsko-goranske županije.

Članak 66.

O postupku utvrđivanja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, odnosno spolno uznemiravanje, predlaže mjere zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti i poduzeti u roku od osam dana od dana zaprimanja pritužbe o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Ako Poslodavac u roku iz stavka 2. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik i namještenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 67.

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje ili spolno uznemiravanje službenika/namještenika postoji, predlaže pročelniku upravnog tijela neku od sljedećih mjera zaštite dostojanstva:

- organiziranje obavljanja poslova na način kojim će se izbjeći rad uznemiravanoga službenika/namještenika sa službenikom/namještenikom koji je izvršio uznemiravanje,

- razmještaj službenika/namještenika na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanoga službenika/namještenika i onoga koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru,

- usmeno upozorenje službeniku/namješteniku koji je izvršio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje

- pisano upozorenje službeniku/namješteniku koji je izvršio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje uz najavu mogućnosti pokretanja postupka zbog povrede službene dužnosti.

Članak 68.

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje ili spolno uznemiravanje od strane osobe koja nije u službi u upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim službenikom/namještenikom, ovlaštena osoba može imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti Županu, odnosno pročelniku upravnog tijela sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu službenika/namještenika uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem,

- o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje ili spolno uznemiravanje.

9. INFORMIRANJE

Članak 69.

Poslodavac se obvezuje da će pravodobno službeniku i namješteniku, odnosno sindikalnom povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

- odluke i opće akte kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,

- o kriterijima i mjerilima za obračun plaća,

- o rezultatima rada.

10. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 70.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja i zaštite prava službenika i namještenika utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 71.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će svaki pritisak od strane Poslodavca na članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 72.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu i konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonu i ovom Ugovoru.

Članak 73.

Sindikat je dužan obavijestiti Poslodavca o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 74.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u upravnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 75.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje. Pod brojem članova sindikata smatra se broj službenika i namještenika u upravnim tijelima Poslodavca, u kojima se vrši ustega članarine.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovog članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Članak 76.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom sklopljenim između sindikata i poslodavca.

Članak 77.

Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 78.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u upravnom tijelu, bez suglasnosti Sindikata, ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada, zbog pokretanja kaznenog postupka, osim kada se radi o djelu s obilježjima korupcije.

Ako se Sindikat ne izjasni u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva za davanje suglasnosti, smatra se da je suglasan s postupanjima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 79.

Prije donošenja odluka važnih za položaj službenika i namještenika, Poslodavac mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata i mora mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika. Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:

- donošenju, izmjeni i dopuni akata kojima se uređuju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,

- planu prijma u službu,

- unutarnjem ustrojstvu upravnih tijela,

- mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

- uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,

- planu godišnjih odmora,

- rasporedu radnog vremena,

- noćnom radu i

- imenovanju osobe koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu

dostojanstva službenika i namještenika.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka, očitovati u roku osam dana. Poslodavac, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe Sindikata.

Članak 80.

Župan ili od njega ovlaštena osoba su dužni razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužni su u roku 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.

Župan ili od njega ovlaštena osoba dužni su na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, u roku od 8 dana od primitka pisanog zahtjeva za prijem.

Članak 81.

Poslodavac je dužan, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka

- pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska

- obračun i ubiranje sindikalne članarine, odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

Poslodavac je dužan sindikalnim povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavniku sindikata jednom u šest mjeseci omogućiti održavanje sastanaka u radnom vremenu.

Članak 82.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo:

- biti informiran o planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada te davati prijedloge

- biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika

- svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.

11. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH I INDIVIDUALNIH RADNIH SPOROVA

Članak 83.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora koje nije moguće riješiti sporazumom, provest će se postupak mirenja pod uvjetima i na način propisan općim propisom o radu i njegovim provedbenim pravilnikom.

Članak 84.

Postupak mirenja provodi Mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima tri člana i tri zamjenika od kojih svaka Ugovorna strana imenuje po jednog člana i zamjenika. Stranke su suglasne da se izbor trećeg člana i zamjenika povjeri sindikalnoj središnjici.

Članak 85.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jedne Ugovorne strane, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.

Članak 86.

U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušat će se stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 87.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Članak 88.

Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem na način i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.

Poslodavac će u roku od 90 dana od potpisivanja ovog Ugovora na prijedlog Sindikata, donijeti Pravilnik iz prethodnog stavka.

Stručne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja obavljat će tajnik kojeg imenuje Poslodavac iz redova službenika i namještenika, uz prethodnu suglasnost Sindikata.

12. ŠTRAJK

Članak 89.

Ako postupak mirenja ne uspije, zbog neisplate plaće, dijela plaće ili naknade plaće te u cilju zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova, kao i u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga pod uvjetima i na način propisan Zakonom o radu.

Članak 90.

Štrajk se mora najaviti drugoj Ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka. U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka, te način njegova provođenja.

Članak 91.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 92.

Najkasnije na dan najave štrajka Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 93.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 94.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, Poslodavac, odnosno Sindikat može u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža.

Arbitraža se sastoji od jednog predstavnika Sindikata i jednog predstavnika Poslodavca te od nezavisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju Sindikat i Poslodavac.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.

Članak 95.

Ako Poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 93. ovog Ugovora do dana okončanja postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 96.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 97.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku osim doplatka na djecu.

Članak 98.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovog Ugovora, Zakona o radu te pravilima Sindikata, ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.

Članak 99.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom sukladno odredbama ovog Ugovora, Zakona o radu te pravilima Sindikata, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 100.

Ugovorne strane suglasne su da Poslodavac može od nadležnog suda zahtijevati da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivno odredbama zakona i ovog Ugovora.

Socijalni mir

Članak 101.

Ugovorne se strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju na socijalni mir. Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovog Ugovora, Zakona o radu te pravilima Sindikata ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 102.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovog Ugovora, Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovoga Ugovora.

Komisija ima sedam članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana, a sedmog pridruženog člana imenuje dekan Pravnog fakulteta u Rijeci, koji na sjednicama sudjeluje samo u slučaju kada članovi komisije ne mogu donijeti odluku većinom glasova. Predsjednika Komisije biraju ugovorne strane naizmjenično svakih šest mjeseci.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova.

Komisija donosi poslovnik o radu.

Komisija je dužna na pisani zahtjev za tumačenje odredbi ovog Ugovora, a koji je postavio neki od potpisnika ovog Ugovora ili neka od osoba iz članka 1. stavka 3. ovog Ugovora, odgovoriti najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Tumačenja Komisije imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora i dostavljaju se podnositelju zahtjeva i svim potpisnicima ovog Ugovora, koji su se dužni pridržavati danog tumačenja.

Sjedište komisije je kod Poslodavca.

Članak 103.

Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Poslodavca i Sindikat o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika.

Poslodavac i Sindikat razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi prevencije mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

14. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 104.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici Ugovornih strana.

Članak 105.

Ovaj Ugovor sklapa se na rok od 5 godina.

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, sve odredbe Ugovora ostaju na snazi do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže šest mjeseci od isteka važenja Ugovora.

Pregovore o obnovi ovog Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 106.

Svaka Ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovarački odbor koji ima pisanu punomoć za pregovaranje.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbom stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

Članak 107.

Nakon provedenog postupka iz članka 106. ovog Ugovora, odnosno postupka mirenja, svaka strana može otkazati ovaj Ugovor ako joj Ugovor više ne odgovara zbog promijenjenih okolnosti koje joj onemogućavaju ili izuzetno otežavaju izvršavanje ugovora ili ako ima koji drugi opravdani razlog za raskid ovog Ugovora.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 108.

Pravo na isplatu jubilarne nagrade sukladno članku 52. ovog Ugovora imaju službenici i namještenici koji su ostvarili pravo na jubilarnu nagradu nakon stupanja na snagu ovog Ugovora.

Članak 109.

Ugovorne strane utvrđuju da su planovi korištenja godišnjih odmora za 2023. godinu za pročelnike upravnih tijela i službenike i namještenike u svim upravnim tijelima doneseni sukladno odredbama Pravilnika o radu službenika i namještenika u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije (KLASA: 022-04/10-01/52, URBROJ: 2170/1-05-01/6-10-5 od 27. prosinca 2010., KLASA: 022-04/12-01/13, URBROJ: 2170/1-01-01/5-12-8 od 26. ožujka 2012., KLASA: 022-04/12-01/47, URBROJ: 2170/1-01-01/5-12-53 od 26. studenoga 2012., KLASA: 022-04/13-01/4, URBROJ: 2170/1-01-01/5-13-9 od 28. siječnja 2013., KLASA: 022-04/13-01/42, URBROJ: 2170/1-01-01/6-13-30 od 4. studenoga 2013., KLASA: 022-04/15-01/36, URBROJ: 2170/1-01-01/6-15-20 od 12. listopada 2015., KLASA: 022-04/17-01/19, URBROJ: 2170/1-01-01/5-17-6 od 15. svibnja 2017., KLASA: 022-04/17-01/29, URBROJ: 2170/1-01-01/5-17-26 od 24. srpnja 2017., KLASA: 022-04/20-01/20, URBROJ: 2170/1-01-01/6-20-11 od 25. svibnja 2020., KLASA: 023-01/13-01/8, URBROJ: 2170/1-06-02/3-21-21 od 27. prosinca 2021. i KLASA 023-01/13-01/8, URBROJ: 2170-06-02/2-23-26 od 8. ožujka 2023.).

U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Ugovora donijet će se dopune planova korištenja godišnjih odmora za 2023. godinu te će se prema donesenim dopunama izmijeniti pojedinačna rješenja, sve sukladno odredbama članka 18. ovog Ugovora.

Članak 110.

Ovaj Ugovor sklapa se u četiri primjerka, po dva za svaku ugovornu stranu.

Članak 111.

Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. srpnja 2023. i objavit će se u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“.

Primorsko-goranska županija                                         Sindikat državnih i lokalnih

                                                                                        službenika i namještenika

                                                                                         Republike Hrvatske

Župan                                                                               Predsjednica

Zlatko Komadina, v. r.                                                     Iva Šušković, v. r.

 

 

 

KLASA: 152-01/22-01/2 Broj: 75/2023

URBROJ: 2170-06-02/2-23-10 Rijeka, 19. lipnja 2023.

Rijeka, 19. lipnja 2023.

 

Sindikalna podružnica

Primorsko-goranska županija

Sindikalna povjerenica

Slavica Juranić, v.r.

Rijeka, 19. lipnja 2023.

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=2278&mjesto=00001&odluka=96
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr