SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXXI. - broj 44. Ponedjeljak, 11. prosinca 2023.
OPĆINA PUNAT

42.

Na temelju odredbe članka 149. stavka 3. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine” broj 83/23) i članka 32. Statuta Općine Punat (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 36/22), Općinsko vijeće Općine Punat na 16. sjednici održanoj dana 28. studenoga 2023. godine donosi

ODLUKU

O REDU NA POMORSKOM DOBRU

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuje se red na pomorskom dobru kao cjeloviti sustav mjera i radnji kojima se osigurava zaštita i održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi na području Općine Punat, što uključuje: način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta, održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi, održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi, osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra, mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar, obveze pravnih i fizičkih osoba te prekršajne odredbe.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

- dohranjivanje plaže je dopremanje i razastiranje kamenog materijala i morskog biljnog materijala (lažine), pijeska ili šljunka na površinu žala, bez prisustva veće količine praha i/ili gline, sa svrhom nadomještanja količine materijala koji je trajno izgubljen zbog prirodnih procesa,

- dozvola na pomorskom dobru je upravni akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje djelatnosti može služiti isključivo jednostavna građevina koja se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatra građenjem, izvedena u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode, prostornim planom i uredbom kojom se uređuje gradnja građevina i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, a koji su dopušteni na prostoru pomorskog dobra,

- ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru je gospodarski subjekt kojem je izdana dozvola na pomorskom dobru u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama,

- koncesija na pomorskom dobru je pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe ugovorom o koncesiji,

- koncesionar je gospodarski subjekt s kojim je davatelj koncesije sklopio ugovor o koncesiji sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama,

- morska plaža je prirodni ili izgrađeni i uređeni kopneni i pripadajući morski prostor pomorskog dobra koji služi za boravak, rekreaciju i kupanje te s tim povezane aktivnosti,

- prirodna morska plaža je plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja, infrastrukturno je neopremljena, potpuno očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio obuhvaća prostor prirodnog materijala (kamena, pijeska, šljunka, njihove kombinacije i sl.),

- uređena morska plaža jest morska plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređenog kopnenog prostora neposredno povezanog s morem,

- nasip je kopno nastalo nasipavanjem mora,

- nasipavanje mora je svaka ljudska radnja kojom se proširuje kopno u more,

- privezište je izdvojeni i samostalni, infrastrukturni objekt (ponton, gat, mol, riva i sl.) duljine najviše 50 metara ukupno upotrebljive operativne obale i dio morskog akvatorija izvan lučkog područja,

- sidrište je dio morskog akvatorija namijenjen za sidrenje i/ili vez plovnih objekata,

- pokretne naprave su lako prenosivi objekti koji služe za prodaju raznih artikala ili obavljanje određenih usluga, štandovi, klupe, kolica i sl., naprave za prodaju pića, napitaka i sladoleda, hladnjaci za sladoled, metalne i druge konstrukcije kao prodajni prostor ili prostor za uslužnu djelatnost, ambulantna, ugostiteljska i slična prikolica, otvoreni šank, naprave za igranje, automati, peći i drugi objekti za pečenje plodina, pozornice i slične naprave, stolovi, stolice, pokretne ograde i druge naprave koje se postavljaju ispred ugostiteljskih objekata odnosno u njihovoj neposrednoj blizini, vaze za cvijeće, suncobrani, tende, pokretne ograde, podesti, samostojeće montažno-demontažne nadstrešnice i druga oprema postavljena na pomorskom dobru za potrebe ugostiteljskih objekata u svrhu organiziranja otvorenih terasa ispred ugostiteljskih objekata, satori povodom raznih manifestacija, cirkuski šatori, lunaparkovi, zabavne radnje, čuvarske, montažne i slične kućice, automobili kao prezentacija, promocija ili nagradni zgodici i slično,

- kiosk je tipski objekt lagane konstrukcije koji se može u cijelosti ili u dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupi, a služi za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti,

- plakati su oglasi i slične objave reklamno-promidžbenog ili informativnog sadržaja,

- reklame su reklamne zastave, reklamna platna (na građevinskim skelama, ogradama i građevinama u rekonstrukciji ili gradnji), osvijetljene reklamne vitrine (citylight), putokazne reklame, pokretne reklame, transparenti, reklamne naljepnice, reklamni ormarići, oslikane reklamne poruke (na zidovima građevina, ogradama, tendama i slično), reklamni natpisi i drugi predmeti koji služe reklamiranju, osim reklamnih panoa,

- reklamni panoi su panoi, reklamni uređaji, konstrukcije i slično - samostojeći ili na objektima, reklamni stupovi (totemi i slično),

- parkovna oprema su: ljuljačke, tobogani, penjalice, vrtuljci, slične naprave za igru djece, klupe, stolovi, parkovne ogradice, stupići, košarice za smeće i slično,

- žalo je niska, šljunkovita ili pjeskovita morska obala.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 3.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom.

Republika Hrvatska vodi brigu, skrbi i upravlja pomorskim dobrom.

Republika Hrvatska dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zaštiti i odgovornost povjerava jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave te lučkim upravama i javnim ustanovama za zaštićene dijelove prirode, koje u njezino ime obavljaju pojedine poslove upravljanja pomorskim dobrom propisane zakonom.

Republika Hrvatska provodi nadzor i poduzima sve radnje radi zaštite pomorskog dobra neovisno o tome je li pomorsko dobro povjereno drugoj osobi javnog prava ili osobi (ustanovi) s javnim ovlastima.

Pomorsko dobro je u upotrebi svih i svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom u skladu s njegovim osobinama, prirodi i namjeni, osim kad je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama drukčije propisano.

Članak 4.

Pomorsko dobro čine:

- unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje;

- dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe: morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost.

Članak 5.

Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Pomorsko dobro ne može biti predmet ugovora o zakupu niti ugovora o najmu.

Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost.

Članak 6.

Poslovi upravljanja pomorskim dobrom su redovni i izvanredni.

Općina Punat (u daljnjem tekstu: Općina) vodi brigu o redovnom upravljanju pomorskim dobrom, dok Primorsko-goranska županija vodi brigu o izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom.

Općina redovno upravlja pomorskim dobrom i održava ga u općoj upotrebi sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom koji, na prijedlog općinskog načelnika, donosi Općinsko vijeće za iduće razdoblje od pet godina.

Članak 7.

Redovno upravljanje pomorskim dobrom uključuje:

1. redovno održavanje i unaprjeđivanje pomorskog dobra u općoj upotrebi,

2. brigu o zaštiti i osiguravanju opće upotrebe pomorskog dobra ,

3. gradnju građevina i izvođenje zahvata u prostoru pomorskog dobra koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje te uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne smatraju građenjem, a koji ostaju u općoj upotrebi,

4. nadzor nad pomorskim dobrom u općoj upotrebi,

5. davanje dozvola na pomorskom dobru,

6. unos podataka o dozvolama na pomorskom dobru u Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske,

7. nadzor nad ovlaštenicima dozvola na pomorskom dobru radi osiguranja da pomorsko dobro koriste u opsegu i granicama utvrđenim u dozvoli na pomorskom dobru,

8. održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi.

Općina je dužan štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra te poduzeti sve radnje radi sprječavanja nezakonitog postupanja, samovlasnog zauzeća, devastacije pomorskog dobra i nezakonitog nasipavanja.

II. NAČIN UREĐENJA I KORIŠTENJA POMORSKOG DOBRA U OPĆOJ UPOTREBI ZA GOSPODARSKE I DRUGE SVRHE

Članak 8.

Pomorsko dobro prije svega je u općoj upotrebi, a može biti dano na posebnu upotrebu i na gospodarsko korištenje u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.

Članak 9.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je vremenski ograničeno pravo korištenja pomorskog dobra sa ili bez prava korištenja građevina i zahvata u prostoru te u skladu s uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojom se uređuje gradnja građevina i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, a koji su dopušteni na prostoru pomorskog dobra.

Članak 10.

Pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra može se steći na temelju koncesije i dozvole na pomorskom dobru.

Dozvola se može dati samo za obavljanje djelatnosti i korištenje pomorskog dobra manjeg značaja.

Članak 11.

Morskim plažama upravlja Općina u skladu s Planom upravljanja pomorskim dobrom ili koncesionar u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji.

Članak 12.

Morske plaže dijele se na: javne morske plaže i morske plaže posebne namjene.

Javne morske plaže su: prirodne morske plaže i uređene morske plaže.

Članak 13.

Morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima.

Morska plaža ne smije se isključiti iz opće upotrebe.

Općina odnosno koncesionar koji upravlja javnom morskom plažom (prirodnom i uređenom) ne smije plažu ograditi niti na drugi način ograničiti pristup plaži.

Općina odnosno koncesionar koji upravlja javnom morskom plažom (prirodnom i uređenom) ne smije naplaćivati ulaz na plažu.

Članak 14.

Uređene morske plaže u pravilu su opremljene:

- ekološkom javnom rasvjetom,

- sanitarnim čvorom,

- koševima za otpad,

- klupama,

- tuševima,

- kabinama za presvlačenje,

- nekomercijalnim info pločama na hrvatskom i još najmanje na engleskom jeziku na prilaznim pravcima ulaza na plažu s uputama za boravak i korištenje plaže, definiranim informacijama o vrsti i kategoriji plaže, telefonskim brojevima žurnih službi, podacima o koncesiji, pravima posjetitelja, obavezama koncesionara odnosno ovlaštenika dozvole na pomorskom dobrbu, podacima osobe za kontakt i nadzor i dr.,

- pločama s orijentacijskim planom Općine,

- marker plutačama,

- spasiocima i opremom za spašavanje i dr.

Općina odnosno koncesionar dužan je uređaje i opremu iz prethodnog stavka održavati u urednom i ispravnom stanju.

Zabranjeno je oštećivati i uništavati uređaje i opremu iz stavka 1. ovog članka.

Članak 15.

Komunalni objekti, uređaji i drugi objekti u općoj upotrebi (javna rasvjeta, tuševi, kante za otpatke, klupe i dr.) postavljaju se na pomorskom dobru radi uređenja Općine, pružanja usluga održavanja komunalne infrastrukture i lakšeg snalaženja građana na području Općine.

Članak 16.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, kojoj je Općina povjerila na održavanje ili upravljanje objekte u općoj uporabi, odnosno vlasnik, dužan ih je održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka, dužna je nastala oštećenja i kvarove otkloniti u najkraćem roku, a najkasnije u roku od 10 dana od utvrđivanja oštećenja ili kvara.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te na drugi način oštećivati i uništavati objekte u općoj uporabi.

Članak 17.

Javna rasvjeta mora biti izvedena u skladu sa suvremenom svjetlosnom tehnikom uvažavajući načelo energetske učinkovitosti te biti funkcionalna, ekološki prihvatljiva i estetski oblikovana kako je propisano Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Pri postavljanju javne rasvjete mora se voditi računa o urbanističkoj vrijednosti i značenju te izgledu pojedinih dijelova Općine, pojedinih javnih površina pomorskog dobra i njihovoj namjeni kao i potrebama prometa i građana.

Fizička ili pravna osoba kojoj je Općina povjerila održavanje javne rasvjete, opremu i uređaje javne rasvjete mora redovito održavati u stanju funkcionalne sposobnosti i ispravnosti (prati, ličiti, mijenjati dotrajale i oštećene dijelove, žarulje i slično).

Zabranjeno je priključivanje električnih instalacija rasvjete i drugih instalacija na sustav javne rasvjete te drugo korištenje sustava javne rasvjete, bez suglasnosti nadležnog tijela.

Zabranjeno je postavljati rasvjetu na način da je snop svjetlosti usmjeren u more.

Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu.

Članak 18.

Javna rasvjeta u pravilu mora svijetliti cijelu noć uz uvažavanje provedbe mjera uštede električne energije.

Članak 19.

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela.

Zabranjeno je na rasvjetne stupove postavljanje transparenata, lijepljenje oglasa, obavijesti, reklama i slično, a iznimno je dopušteno uz rješenje Jedinstvenog upravnog odjela (dalje u tekstu: JUO).

Postavljanje ukrasnih zastavica, informativno-promidžbenih panoa, vertikalne i svjetlosne prometne signalizacije i slične opreme na rasvjetne stupove dopušteno je samo uz rješenje JUO-a.

Članak 20.

Javni sanitarni čvorovi grade se ili postavljaju, u pravilu, na uređenim morskim plažama.

Javni sanitarni čvorovi moraju ispunjavati odgovarajuće higijenske i tehničke uvjete, a vlasnik, odnosno ovlaštena pravna ili fizička osoba obrtnik koja ih održava, mora ih održavati u urednom i ispravnom stanju.

Javne sanitarne čvorove treba graditi na način da ih mogu koristiti osobe s posebnim potrebama.

Javni sanitarni čvorovi moraju, u pravilu, raditi u vremenu uobičajenog korištenja plaže.

Članak 21.

U cilju lakšeg snalaženja građana i turista, na pomorskom dobru na području Općine mogu se postavljati ploče s orijentacijskim planom Općine.

Ploče s orijentacijskim planom Općine postavljaju se na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi i na drugim za to određenim mjestima.

U orijentacijskom planu moraju biti ucrtane glavne ulice, trgovi, parkovi, najvažniji objekti u Općini (škola, dječji vrtić, pošta, zdravstvena ustanova i slično) te oznaka mjesta na kojem se plan nalazi.

Ploče s orijentacijskim planom postavlja i održava Općina, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba obrtnik.

Članak 22.

Na pomorskom dobru mogu se postavljati protupožarni hidranti i hidranti za pranje i zalijevanje javnih površina koji se moraju održavati u ispravnom stanju.

Zabranjeno je uništavanje, oštećivanje ili neovlaštena uporaba hidranata za vlastite potrebe (pranje automobila, plovila ili privatnih površina i prostora).

Hidrante postavlja i održava Općina, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba obrtnik.

Članak 23.

Na pomorskom dobru mogu se postavljati spomenici, spomen ploče, skulpture i slični predmeti, koje postavlja Općina.

Postavljene spomenike, spomen ploče, skulpture i slične predmete, zabranjeno je prljati, po njima pisati, crtati ili ih na bilo koji drugi način oštećivati.

Članak 24.

Općina odnosno koncesionar dužan je uređenu morsku plažu označiti i zaštititi s morske strane te na vidljivim mjestima istaknuti informativnu ploču s podacima o kakvoći mora za kupanje, podatkom je li dopušten pristup kućnim ljubimcima, morskom i kopnenom dijelu plaže i informacijama o mogućim izvanrednim događajima na morskoj plaži, a u skladu s važećim provedbenim propisima tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša i prirode.

Općina odnosno koncesionar dužan je na dijelu pomorskom dobra za koje je izdana dozvola na pomorskom dobru odnosno koncesija istaknuti tablu s podacima iz dozvole odnosno koncesije: naziv ovlaštenika dozvole odnosno koncesionara, razdoblje važenja dozvole odnosno koncesije, vrsta djelatnosti, sredstva za obavljanje djelatnosti te mikrolokacija.

Članak 25.

Koncesionar je dužan morski prostor namijenjen kupačima, odnosno granicu koncesioniranog područja na moru (sidrišta) označiti vidljivim oznakama (bove, marker plutače i sl.), a sve u skladu s posebnim uvjetima izdanim od strane nadležne lučke kapetanije i pravnim propisima Republike Hrvatske.

Koncesionar luke posebne namjene je dužan kopneni prostor, odnosno granicu koncesioniranog područja, označiti vidljivim oznakama i osigurati potrebno po zakonu, a sve u skladu s pravnim propisima Republike Hrvatske.

Koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru ne smije onemogućiti slobodan pristup pomorskom dobru.

Članak 26.

Koncesionar koji je na temelju ugovora o koncesiji stekao pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi, može obavljati djelatnost na pomorskom dobru samo na način, u opsegu i granicama određenim u ugovoru o koncesiji.

Članak 27.

Ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru može obavljati djelatnost na pomorskom dobru samo u opsegu i pod uvjetima utvrđenim u dozvoli na pomorskom dobru.

Ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru nema pravo sklapati ugovore s trećim osobama na temelju kojih bi treće osobe obavljale djelatnost ili dio djelatnosti iz dozvole, niti ga Općina može na to ovlastiti.

Zabrana iz prethodnog stavka ne odnosi se na najam, posudbu i sl. samih sredstava kojima se obavlja djelatnost iz dozvole na pomorskom dobru.

Članak 28.

Općina, kao davatelj dozvole na pomorskom dobru, dužan je brinuti se o tome da se pomorsko dobro koristi u opsegu i granicama utvrđenim u dozvoli na pomorskom dobru.

Općina, kao davatelj dozvole na pomorskom dobru, dužan je osigurati da ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru ne ograničava opću upotrebu pomorskog dobra.

Članak 29.

Ako se utvrdi da se pomorsko dobro koristi izvan opsega i uvjeta utvrđenih u dozvoli na pomorskom dobru i/ili da ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru ograničava opću upotrebu, Općina je, kao davatelj dozvole na pomorskom dobru, dužan donijeti rješenje o ukidanju dozvole na pomorskom dobru za tog ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru.

Članak 30.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a kojima je pomorsko dobro dodijeljeno na korištenje ili uporabu, putem koncesije ili dozvole na pomorskom dobru, dužne su na pomorskom dobru osigurati cjelovitu zaštitu okoliša, a posebno sanitarno-higijenske uvjete i zaštitu od onečišćenja u skladu s propisima Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama te za vrijeme trajanja koncesije odnosno dozvole brinuti o sigurnosti ljudi i imovine, održavati, štititi i koristiti pomorsko dobro pažnjom dobrog gospodara te ne smiju poduzimati nikakve druge radnje na istom, osim onih koje su dopuštene ovom Odlukom, ugovorom o koncesiji i dozvolom na pomorskom dobru.

Članak 31.

Koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole odgovoran je za svaku štetu koja nastane uslijed obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru, što uključuje štetu nastalu pomorskom dobru kao predmetu koncesije odnosno dozvole, štetu nastalu samom koncesionaru odnosno ovlašteniku dozvole, njegovim zaposlenicima, kao i štetu koju pretrpe treće osobe.

Koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole ne smije onemogućiti i/ili ograničiti pristup pomorskom dobru za koje mu je izdana koncesija odnosno dozvola te umanjiti, ometati ili onemogućiti upotrebu i/ili korištenje susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni, a dodijeljeno pomorsko dobro dužan je čuvati i unaprjeđivati.

Članak 32.

Općina odnosno koncesionar dužni su plažu štititi i održavati te osigurati zadovoljenje javnog interesa za korištenjem.

Općina odnosno koncesionar dužni su osigurati mogućnost korištenja površina pomorskog dobra u općoj upotrebi na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

Članak 33.

Za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru za plažni objekt mora ishoditi rješenje o minimalnim uvjetima pružanja usluga, sukladno posebnim propisima, i prema njima raditi te snositi troškove čišćenja.

Ugostiteljske terase (jednostavne podeste) nije dozvoljeno izgraditi zidanjem ili nasipavanjem podloge kao što nije dozvoljeno ni ukopavanjem mijenjati zatečenu podlogu. Ugostiteljske terase (jednostavni podesti) mogu biti izrađene samo na montažno-demontažni način od drvene konstrukcije.

Članak 34.

Kod obavljanja djelatnosti komercijalno-rekreacijskog sadržaja koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru mora koristiti plažne rekvizite (suncobrani, ležaljke i sl.) i plovila (supovi, kanui, pedaline, daske za jedrenje i sl.) koji su unificirani, bez reklamnog sadržaja, kvalitetni, u ispravnom stanju, primjerenog izgleda te ne smiju ugrožavati njihove korisnike, kao ni ostale korisnike plaže. Suncobrani moraju biti jednobojni, bez isticanja natpisa sponzora i reklama.

Količina plažnih rekvizita za iznajmljivanje i mikrolokacija određene su ugovorom o koncesiji odnosno dozvolom na pomorskom dobru.

Postavljeni rekviziti (ležaljke, suncobrani i sl.) ne smiju ometati korištenje plaže kao općeg dobra te se raspoređuju po plaži na način da se rekviziti jednog koncesionara odnosno ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru podjele na dvije grupe rekvizita, između kojih mora ostati koridor za nesmetani pristup svim korisnicima plaže u duljini ležaljke, a svaka grupa rekvizita može sadržavati po dva reda ležaljki s ostavljenim koridorom za nesmetani pristup i boravak uz more svim korisnicima plaže između samih redova u duljini ležaljke te za prolaz između svake ležaljke u širini ležaljke.

Ležaljke i plovila moraju biti složeni na jednom mjestu te se tek na zahtjev korisnika mogu postaviti na za to predviđeno mjesto na plaži.

Zabranjeno je postavljati rasvjetna tijela u more ili na rekvizite (sup, daska za jedrenje, kanu i sl.) kojima je svrha rasvjetljavanje mora.

Članak 35.

Općina odnosno koncesionar dužni su osigurati nesmetan prolaz do pomorskog dobra u općoj upotrebi.

III. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE POVRŠINA POMORSKOG DOBRA U OPĆOJ UPOTREBI

Članak 36.

Obalni pojas uređenih i prirodnih plaža i zelenih površina uz plažu te ostali kopneni dijelovi pomorskog dobra trebaju se redovito održavati, tako da budu uredni i čisti te da služe svrsi za koju su namijenjeni, a oprema i uređaji na njima moraju biti uredni i ispravni.

Objekte i uređaje koji se nalaze na uređenim i prirodnim morskim plažama i ostalim dijelovima pomorskog dobra zabranjeno je uništavati, oštećivati i onečišćavati.

Članak 37.

Održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi provodi se sanacijom nastalih manjih oštećenja na pomorskom dobru, uređenjem plaža dohranom plažnog materijala na način da se ne mijenja granica kopnenog i morskog dijela pomorskog dobra, čišćenjem i odvozom smeća, postavljanjem spremnika za odlaganje smeća na plažama, ograđivanje plaža plutajućim branama, postavljanjem tuševa i sl.

Članak 38.

Pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja poslove održavanja obalnog pojasa uređenih i prirodnih plaža i zelenih površina uz plažu dužna je iste održavati čistima i urednima, a jednom godišnje, najkasnije do početka travnja, detaljno ih očistiti od krupnih otpadaka na obali.

Obalnim pojasom – prirodnom plažom smatraju se u smislu ove Odluke prostori namijenjeni kupanju i sunčanju, na kojima nema izgrađenih pratećih objekata.

Obalnim pojasom – uređenom plažom smatraju se prostori namijenjeni kupanju i sunčanju, opskrbljeni određenim higijensko-tehničkim uvjetima.

Članak 39.

Čišćenje prirodnih i uređenih plaža za vrijeme turističke sezone mora biti svakodnevno i temeljito.

Ukoliko plovni objekt masnim otpacima izazove zagađenje morske površine, vlasnik ili korisnik plovnog objekta dužan se usidriti, te pozvati predstavnike Lučke kapetanije, radi dogovora o čišćenju i odstranjivanju masnih otpadaka s pravnom osobom ili fizičkom osobom obrtnikom koja je osposobljena za uklanjanje navedenog onečišćenja.

Predstavnici Lučke kapetanije obvezni su informirati vlasnike plovila o dužnosti održavanja čistoće i reda u lukama, privezištima i općenito na pomorskom dobru.

Članak 40.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Općina povjerila obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina dužna je redovno i izvanredno održavati obalni pojas uređenih i prirodnih morskih plaža te ostale kopnene dijelove pomorskog dobra, sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture i Planu upravljanja pomorskim dobrom.

Članak 41.

Izvanredno čišćenje pomorskog dobra podrazumijeva čišćenje pomorskog dobra koje je zbog vremenskih nepogoda, više sile ili drugih razloga prekomjerno onečišćeno.

Članak 42.

Pomorski redar u slučaju onečišćenja javne površine izazvanim vremenskim nepogodama ili drugim izvanrednim situacijama, naložit će pravnoj ili fizičkoj osobi obrtniku koja obavlja poslove održavanja, odnosno čišćenja, odnosno koncesionaru na pomorskom dobru, izvanredno čišćenje pomorskog dobra.

Članak 43.

Na kopnenim dijelovima pomorskog dobra postavljaju se spremnici za otpatke, koji moraju biti izrađeni od materijala propisanog Odlukom o postavi urbane opreme na području Općine Punat.

Spremnike za otpatke na pomorskom dobru postavlja Općina odnosno koncesionar.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Općina povjerila obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina dužna je spremnike za otpatke prazniti i održavati čistima i funkcionalno ispravnima.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Općina povjerila obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina dužna je prati spremnike za komunalni otpad (kontejnere i sl.) koje se nalaze na pomorskom dobru te vršiti dezinfekciju i dezinsekciju, najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

Članak 44.

Spremnici za otpatke mogu se postavljati na stupovima, ogradama, samostojećim postoljima, pročeljima zgrada.

Zabranjeno je postavljanje spremnika za otpatke na stupove na kojima se nalaze prometni znakovi, stupove javne rasvjete, drveća i jarbole za isticanje zastava, te na drugim mjestima na kojima bi narušavali izgled naselja, zgrada ili bi ometale promet.

Članak 45.

Zabranjeno je prebiranje po spremnicima za otpatke i odnošenje otpada ili dijelova otpada iz istih, na način da se pri tom otpad rasipa oko spremnika i onečišćuje pomorsko dobro.

Spremnike za otpad zabranjeno je oštećivati, po njima crtati i pisati (šarati), te ih premještati sa postavljenog mjesta.

Članak 46.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost zbog koje dolazi do onečišćavanja pomorskog dobra dužna ga je redovito čistiti ili osigurati njihovo čišćenje.

Članak 47.

Koncesionar je u obvezi tijekom cijele godine čuvati i održavati područje koncesije sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, podzakonskim aktima, uredbama, pravilnicima, a naročito:

- redovito održavati čistoću podmorja i kopnenog dijela područja, uklanjati naplavine (daske, plastiku i slično) i ostale nanose, održavati hortikulturu, osigurati pražnjenje spremnika za otpatke (običnih i za selekcionirano sakupljanje otpada) te prikupljati otpad s brodova, a sve u suradnji s pravnom ili fizičkom osobom obrtnikom kojoj je Općina povjerila obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina,

- organizirati zbrinjavanje opasnog otpada u suradnji s ovlaštenom osobom,

- održavati opremu (spremnike za smeće, klupe, tuševe, kabine za presvlačenje i sl.),

- izvan razdoblja korištenja koncesije koncesionar je obavezan ukloniti komercijalne rekvizite,

- osigurati provođenja reda u luci (luke posebne namjene i sidrišta),

- brinuti o sigurnosti korisnika i materijalnih sredstava na pomorskom dobru,

- plaćati naknadu za utrošak električne energije i vode, kao i ostale troškove u obuhvatu koncesije,

- posjedovati sve propisane certifikate, a posebno one kojima se jamči zaštita ljudskog zdravlja i sigurnost,

- pridržavati se propisanih uvjeta, zakona i posebnih propisa, uvjeta iz prostornih planova te uvjeta i posebnih zahtjeva nadležne lučke kapetanije, uvjeta zaštite prirode nadležnog ministarstva,

- pridržavati se ove Odluke, Odluke o komunalnom redu i Odluke o postavi urbane opreme na području Općine Punat,

- pridržavati se odluka i rješenja pomorskog redara,

- pridržavati se odluka drugih nadležnih tijela.

Tehničko održavanje plaže odnosi se na dohranu plaže koja se radi u sklopu tehničkog održavanja postojećih plaža, prirodnih ili djelomično nasutih ili uređenih nasutih plaža i to isključivo u postojećim gabaritima, a sve u suradnji s Općinom kroz redovito održavanje pomorskog dobra. Materijal za potrebe održavanja plaža se u prvom redu mora vaditi iz susjednih lokacija ako je tamo odnesen s postojeće plaže zbog prirodnih utjecaja – djelovanja mora i vjetra, a plaža se eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih prikladnih izvora istog ili sličnog sastava i oblika, uobičajeno oblutak istovjetne granulacije ili pijesak sličnog podrijetla, samo ako se ne može zadovoljiti prethodno utvrđen gabarit (prirodna linija).

Zabranjeno je dohranjivanje plaža zemljanim materijalom, otpadom, iskopom i sl. Plaže se mogu dohranjivati samo prirodnim šljunkom i/ili pijeskom. Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati uređenu morsku plažu tako da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte niti izgled plaže niti njezine karakteristike.

Koncesionar je odgovoran za svaku štetu koja nastane uslijed gospodarskog korištenja pomorskog dobra, što uključuje štetu nastalu pomorskom dobru, kao predmetu koncesije, štetu nastalu samom koncesionaru, odnosno, njegovim zaposlenicima, kao i štetu koju pretrpe treće osobe.

Članak 48.

Ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru dužan je održavati čistim i urednim dio pomorskog dobra u općoj upotrebi na kojem obavlja djelatnost.

Pod čišćenjem podrazumijeva se uklanjanje svih otpadaka s morske obale, morske površine i morskog dna, a osobito metalnih, plastičnih i staklenih predmeta, kao i ostalog otpada.

Smeće i ostale otpatke treba redovito sakupljati u spremnike predviđene za tu vrstu otpada, te omogućiti odvoz i pražnjenje posuda za otpatke.

Članak 49.

Na prirodnim i uređenim morskim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra (šetnice, zelene površine i dr.) zabranjeno je ostavljati bilo kakav otpad ili navedene površine na druge načine onečišćivati, a osobito se zabranjuje:

1. bacanje ili ostavljanje komunalnog otpada izvan spremnika za otpad ili vršenje drugih radnji koje onečišćuju pomorsko dobro;

2. odlaganje građevnog i otpadnog građevnog materijala, zemlje, šute, ogrjeva, željeza, lima i sl.;

3. odlaganje glomaznog otpada i ambalaže;

4. ostavljanje vozila, prikolica, kamperska vozila i drugih priključnih vozila, olupina vozila, olupina plovila, radnih strojeva, podrtina i slično;

5. ostavljanje plovila izvan za to predviđenih mjesta,

6. ispuštanje otpadnih tekućina bilo koje vrste (ulja, kiseline, boje, otpadnih voda i slično);

7. popravak i servisiranje vozila, te drugih uređaja i naprava;

8. oštećivanje spremnike za odlaganje komunalnog otpada;

9. bacanje gorućih predmeta u spremnike za otpatke ili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada te paliti otpad,

10. paljenje otpada, lišća i sl.;

11. zagađivanje mora i bacanje otpada i otpadnih tvari na obalu, u more i korita potoka;

12. bacanje smeća ili opušaka u more i na morsku obalu;

13. paljenje smeća na pomorskom dobru;

14. iz plovila za vrijeme stajanja u luci ispuštati fekalije, ulje, naftu i slično;

15. za vrijeme stajanja plovila u luci na istom obavljati radove popravaka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova, čistiti, strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;

16. svako onečišćavanje i umanjivanje funkcije slivnika i oborinskih kanala;

17. obavljanje radnji kojima se onečišćuje pomorsko dobro ili propuštanje obavljanja radnji kojima se sprječava onečišćenje pomorskog dobra;

18. neovlašteno premještanje komunalne opreme i uređaja;

19. bacanje životinjskog, medicinskog i drugog opasnog otpada, koji se zbrinjava u skladu s posebnim propisima;

20. odlaganje ili postavljanje bilo kakvih predmeta kojima se ometa redovito korištenje pomorskog dobra, odnosno nesmetan prolaz pješaka i vozila;

21. obavljanje nužde izvan sanitarnog čvora;

22. pranje osoba, vozila ili drugih predmeta na javnim vodovodnim uređajima i objektima;

23. izvođenje radova bez pravnog osnova;

24. puštanje otpadnih i oborinskih voda na pomorsko dobro na način kojim se ugrožava sigurnost prometa i prolaznika, odnosno vrši drugi oblik onečišćenja.

IV. GRAĐENJE GRAĐEVINA KOJE SE PREMA POSEBNIM PROPISIMA GRADE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA

Članak 50.

Općina smije graditi isključivo građevine i izvoditi zahvate u prostoru pomorskog dobra koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, koje trajno služe općoj upotrebi (potporni i zaštitni zidovi, šetnice, odmorišta, održavanje, rekonstrukcija ili uklanjanje postojećih građevina i sl.) izvan područja danog u koncesiju i lučkog područja luke otvorene za javni promet, sve u skladu s uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojom se uređuje gradnja građevina i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, a koji su dopušteni na prostoru pomorskog dobra, i posebnim propisima kojima se uređuje prostor, gradnja i zaštita prirode.

Članak 51.

Na prirodnoj plaži građenje građevina nije dozvoljeno, već isključivo izvođenje zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem te u skladu s uredbom iz prethodnog članka.

Članak 52.

Za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, nego je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju.

Članak 53.

Na pomorskom dobru nije dopušteno planiranje ni građenje građevina koje nisu u vezi s morem.

Članak 54.

Planiranje i građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta i drugi zahvati na pomorskom dobru koji se ne smatraju građenjem moraju se provoditi tako da se osigura prolaz uz more i do mora.

Članak 55.

Zahvati na pomorskom dobru koji se prema posebnim propisima kojim se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu su:

1. postavljanje, privezivanje ili sidrenje kaveza i drugih naprava za uzgoj ribe ili drugih morskih organizama;

2. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje pomorskih objekata (plovnih objekata, plutajućih objekata i nepomičnih objekata), osim objekata sigurnosti plovidbe;

3. sidrišta na moru;

4. trajno postavljanje, privezivanje ili sidrenje plovila na unutarnjim vodama kao što su brodovi, plutajući objekti (pristan, gat, bazen, kućica na vodi, stambena lađa, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i sl.) i skele.

Članak 56.

Za obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru u općoj upotrebi za koju je izdana koncesija odnosno dozvola na pomorskom dobru može služiti isključivo jednostavna građevina koja se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatra građenjem, i to:

1. kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m2, u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu,

2. slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade,

3. ograda visine do 1,10 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu,

4. reklamni pano oglasne površine do 12 m2,

5. komunalna oprema (kontenjer za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tende, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.)

6. promatračnica, obavijesna ploča oglasne površine do 12 m2,

7. privremena građevina za potrebe javnih manifestacija.

Vlasnici jednostavnih građevina iz prethodnog stavka iste moraju držati urednima i ispravnima te redovito čistiti njihov okoliš.

Postavljanje jednostavnih građevina iz stavka 1. ovog članka vrši se sukladno Odluci o postavi urbane opreme na području općine Punat I Odluci o komunalnom redu.

Članak 57.

Investitori, pravne ili fizičke osobe obrtnici, po dobivanju svih akata za gradnju, a prije započinjanja gradnje dužni su potpisati ugovor o preuzimanju miješanog komunalnog otpada s komunalnim društvom koji prikuplja otpad na području Općine, a za ostale vrste otpada (građevni otpad, plastika, staklo, papir, metal i drugi otpad) dužni su osigurati spremnike i predati ih na način propisan Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Punat.

V. ODRŽAVANJE REDA NA POMORSKOM DOBRU U OPĆOJ UPOTREBI

Članak 58.

Pomorskim dobrom u općoj upotrebi svatko se ima pravo služiti sukladno njegovoj prirodi i namjeni.

Sve osobe na pomorskom dobru u općoj upotrebi dužne su se pridržavati odredbi ove Odluke.

Članak 59.

Korisnik uređene i prirodne plaže koji obavlja gospodarsko korištenje pomorskog dobra u općoj upotrebi temeljem ugovora o koncesiji odnosno dozvole na pomorskom dobru sukladno zakonu i ostalim pozitivnim propisima dužan je poštivati obveze iz ugovora o koncesiji, odnosno dozvole na pomorskom dobru.

Koncesionar odnosno ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru dužan je pridržavati se propisa o sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša i reda na pomorskom dobru propisanog ovom Odlukom, te uvažavati značaj pomorskog dobra kao općeg dobra.

Članak 60.

U plažnom prostoru namijenjenom za kupače zabranjuje se:

- vezivanje plovila izvan organiziranih privezišta,

- izvlačenje plovila,

- postavljanje pontona bez odgovarajućih odobrenja i lokacijske dozvole,

- plovidba unutar koncsioniranog područja odnosno ograđenog dijela namijenjenog za kupače,

- upotreba jet ski-eva na udaljenosti manjoj od 300 m od obale, odnosno ograđenoga dijela namijenjenoga kupačima.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka dozvoljava se:

- privremeno uplovljavanje čamaca na vesla (bez upotrebe motora) na udaljenosti manjoj od 50 m od obale plaže,

- upotreba plovila za sport i rekreaciju (bez upotrebe motora) na područjima za koja su utvrđeni uvjeti uređenja prostora te ispunjeni posebni uvjeti nadležne lučke kapetanije u smislu obilježavanja koridora za isplovljavanje i ostali uvjeti utvrđeni posebnim propisima.

Članak 61.

Na prirodnim i uređenim morskim plažama zabranjuje se:

- kampiranje i noćenje, postavljanje šatora i sl., izvan područja kampa,

- upotreba svih vrsta sapuna i šampona te ostalih kemijskih sredstava na tuševima,

- paljenje vatre u bilo koje svrhe te upotreba roštilja i bilo koje vrste otvorenog plamena na plažama,

- ispust u more ili u tlo fekalne kanalizacije iz ugostiteljskih objekata koncesionara odnosno ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru (svi plažni objekti moraju biti spojeni ili na sustav fekalne kanalizacije ili na nepropusnu septičku jamu ili više njih koje su izgrađene sukladno Zakonu o gradnji),

- ispust oborinske vode s prometnih i parkirnih površina ukoliko nisu kondicionirane s adekvatnim separatorom lakih ulja, masti i derivata nafte,

- kupanje životinja, izuzev na plažama za pse na kojima je to dozvoljeno, a koje su označene posebnim znakom,

- oštećivanje drveća, grmlja, cvjetnjaka, živica i drugog raslinja, te lijepljenje plakata, reklama i sl., po drveću.

Članak 62.

Zabranjeno je dovoditi i puštati kućne ljubimce na prirodne i uređene plaže.

Psi se mogu dovoditi i puštati samo na plažama za pse koji su za tu namjenu posebno određene i označene.

Vlasnik, odnosno posjednik kućnog ljubimca dužan je odmah očistiti plažu koja je onečišćena otpacima njegovog kućnog ljubimca.

Članak 63.

Na prirodnim i uređenim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra zabranjeno je konzumiranje alkoholnih pića, osim kada se te površine, temeljem odobrenja nadležnog tijela, koriste kao terasa za pružanje ugostiteljskih usluga.

Iznimno, rješenjem kojim se odobrava korištenje pomorskog dobra za organiziranje javnog okupljanja radi ostvarivanja gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i drugih interesa, može se odrediti da je konzumiranje alkoholnih pića na tim površinama dopušteno.

Članak 64.

Zabranjeno je na morske plaže i ostale dijelove pomorskog dobra postavljanje pokretnih naprava, kioska, montažnih objekata, štandova, reklama, plakata, reklamnih panoa, parkovne opreme i drugih naprava bez koncesije odnosno dozvole na pomorskom dobru ili suprotno izdanoj koncesiji odnosno dozvoli.

Članak 65.

Na prirodnim i uređenim morskim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra zabranjeno je putem pokretnih prodavača izlaganje i nuđenje na prodaju prehrambene i neprehrambene robe, pružanje marketinških i sličnih usluga, promoviranje i prodaja karta za turističke izlete te nuđenje, nagovaranje i prodaja usluga smještaja.

Članak 66.

Zabranjeno je na morskim plažama i drugim dijelovima pomorskog dobra organiziranje hazardnih igara i igara na sreću te prikupljanje donacija i milodara.

Članak 67.

Na morskim plažama i drugim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno kretanje bez kupaćeg kostima, osim ukoliko se radi o plaži koja je određena kao nudistička.

Članak 68.

Na prirodnim i uređenim plažama zabranjeno je ostavljati predmete osobne namjene (ručnike, druge plažne rekvizite i sl.), a u svrhu rezerviranja i čuvanja mjesta.

Predmeti iz prethodnog stavka koji su ostavljeni na prirodnim i uređenim plažama uklonit će se i ukoliko se isti ne preuzmu u roku od 3 dana, smatrat će napuštenim stvarima.

Članak 69.

Na prirodnim i uređenim morskim plažama te ostalim dijelovima pomorskog dobra nije dopušteno prometovanje motornim vozilima, zaustavljanje i parkiranje vozila, osim ako za isto nije izdano odobrenje nadležnog tijela.

Izuzetno se dopušta kretanje motornim vozilima po površinama navedenim u prethodnom stavku kada se određeni poslovi ne mogu obaviti na drugi način, a neophodni su radi otklanjanja opasnosti za sigurnost ljudi i imovine ili obavljanje komunalnih djelatnosti (hitna pomoć, vatrogasci, policija, redarstvo, komunalne i druge službe).

VI. MJERE ZA ODRŽAVANJE REDA NA POMORSKOM DOBRU

Članak 70.

Poslove provedbe reda na pomorskom dobru obavlja Jedinstveni upravni odjel.

Jedinstveni upravni odjel u provedbi reda na pomorskom dobru obavlja poslove:

1. nadzora nad provedbom ove Odluke,

2. druge poslove određene ovom Odlukom.

Članak 71.

Nadzor nad provedbom reda na pomorskom dobru propisanog ovom Odlukom provode pomorski redari, kao ovlašteni službenici Jedinstvenog upravnog odjela.

Nadzor iz stavka 1. ovog članka ovlašteni su provoditi i inspektori pomorskog dobra (ovlašteni službenici nadležnog Ministarstva te inspektori lučke kapetanije).

Pomorski redar provodi nadzor i nad izvršenjem obveza preuzetih dozvolom na pomorskom dobru koju izdaje Općina.

Članak 72.

Pomorski redar ima ovlasti obavljanja nadzora propisane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i ovom Odlukom.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke pomorski redar neposredno primjenjuje opće postupovne propise kojima se uređuje upravni i prekršajni postupak, ovisno o vrsti postupka koji vodi.

Članak 73.

Pri obavljanju službene dužnosti pomorski redar nosi službenu odoru i ima službenu iskaznicu.

Izgled službene odore te izgled i sadržaj službene iskaznice pomorskog redara posebnom odlukom propisuje Općinsko vijeće.

Članak 74.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke pomorski redar ovlašten je:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke ili zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,

4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.),

5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke pomorski redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda propisane ovom Odlukom.

Članak 75.

Javnopravna tijela te pravne i fizičke osobe obvezne su pomorskom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, omogućiti provedbu nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovlaštenja.

Jedinstveni upravni odjel ovlašten je zatražiti pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja otpor osnovano očekuje.

Članak 76.

Kada pomorski redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s ovom Odlukom.

Kada pomorski redar utvrdi da nije povrijeđen propis čije izvršenje je ovlašten nadzirati, pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

Članak 77.

Protiv upravnih akata koje donosi pomorski redar može se izjaviti žalba Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Žalba izjavljena protiv rješenja pomorskog redara ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 78.

Općina je dužna jedanput mjesečno izvršiti nadzor pomorskog dobra na svom području od strane pomorskog redara, radi utvrđenja nezakonitoga građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra, a i po svakoj prijavi bilo koje osobe te ako utvrdi nezakonite radnje, pomorski redar dužan je o tome obavijestiti nadležno tijelo (nadležne inspekcije, lučku kapetaniju i dr.).

Članak 79.

Pomorski redar obavlja poslove nadzora samostalno, u ime Općine, postupa i donosi pojedinačne akte u okviru dužnosti i ovlaštenja određenih ovom Odlukom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

Poduzimanje mjera za provođenje reda na pomorskom dobru smatra se bitnim i od javnog interesa.

U cilju uspostavljanja reda na pomorskom dobru pomorski redar može poduzimati odgovarajuće mjere u zajedništvu s nadležnim državnim i drugim tijelima, odnosno zaštitarskim tvrtkama.

Članak 80.

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke pomorski redar ovlašten je i obvezan rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda na pomorskom dobru i to:

- uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, naprava, objekata, uređaja, reklama i drugo;

- zabraniti obavljanje radova i djelatnosti na pomorskom dobru;

- narediti zabranu ograničavanja opće upotrebe pomorskog dobra

- narediti i druge mjere i radnje u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru;

- naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja;

- predložiti pokretanje prekršajnog postupka.

Članak 81.

Mjere za održavanje reda na pomorskom dobru propisane ovom Odlukom pomorski redar naređuje rješenjem osobi koja krši odredbe ove Odluke odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu.

Ako se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe.

Ako pomorski redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka pomorski redar obavlja kao javnu ovlast te je ovlašten provesti izvršenje rješenja koje donese.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 82.

Novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane ovom Odlukom prihod su proračuna Općina, a koriste se namjenski za upravljanje pomorskim dobrom i financiranje odnosno sufinanciranje projekata na pomorskom dobru i za aktivnosti kojima je cilj unaprjeđenje pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Članak 83.

Pomorski redar dužan je voditi posebnu evidenciju o počiniteljima prekršaja propisanih ovom Odlukom, izrečenim novčanim kaznama te o naplaćenim novčanim kaznama na mjestu počinjenja prekršaja.

Članak 84.

Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 1.300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. postupi protivno članku 13. Odluke

2. postupi protivno članku 14. stavku 2. i 3. Odluke

3. postupi protivno članku 16. Odluke

4. postupi protivno članku 17. stavku 3., 4., 5. i 6. Odluke

5. postupi protivno članku 19. Odluke

6. postupi protivno članku 22. stavku 2. Odluke

7. postupi protivno članku 23. stavku 2. Odluke

8. postupi protivno članku 24. Odluke

9. postupi protivno članku 25. Odluke

10. postupi protivno članku 27. Odluke

11. postupi protivno članku 30. Odluke

12. postupi protivno članku 31. stavku 2. Odluke

13. postupi protivno članku 33. stavku 2. Odluke

14. postupi protivno članku 34. Odluke

15. postupi protivno članku 36. stavku 2. Odluke

16. postupi protivno članku 38. stavku 1. Odluke

17. postupi protivno članku 39. stavku 1. i 2. Odluke

18. postupi protivno članku 44. stavku 2. Odluke

19. postupi protivno članku 45. Odluke

20. postupi protivno članku 46. Odluke

21. postupi protivno članku 47. Odluke

22. postupi protivno članku 48. Odluke

23. postupi protivno članku 49. Odluke

24. postupi protivno članku 51. Odluke

25. postupi protivno članku 54. Odluke

26. postupi protivno članku 56. Odluke

27. postupi protivno članku 57. Odluke

28. postupi protivno članku 60. Odluke

29. postupi protivno članku 61. Odluke

30. postupi protivno članku 62. Odluke

31. postupi protivno članku 63. stavku 1. Odluke

32. postupi protivno članku 64. Odluke

33. postupi protivno članku 65. Odluke

34. postupi protivno članku 66. Odluke

35. postupi protivno članku 67. Odluke

36. postupi protivno članku 68. stavku 1. Odluke

37. postupi protivno članku 69. stavku 1. Odluke

38. pomorskom redaru ne omogući pregled isprave (osobne iskaznice, putovnice, izvoda iz sudskog registra i sl.), na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora (članak 74. stavak 1. točke 1.)

39. kao stranka na pisano traženje pomorskog redara istom ne da točne i potpune podatke te mu ne dostavi dokumentaciju potrebnu u nadzoru (članak 74. stavak 1. točke 3.)

40. pomorskog redara ometa u provedbi nadzora (članak 74. stavak 1. točke 4. i 5.).

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 260,00 eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovog članka fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 260,00 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 85.

Ukoliko su pojedine odredbe Odluke o komunalnom redu i Odluke o postavi urbane opreme na području Općine Punat u suprotnosti s odredbama ove Odluke, na pomorskom dobru u općoj upotrebi primjenjuju se odredbe ove Odluke.

Članak 86.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 024-05/23-01/5

URBROJ: 2170-31-01-23-10

Punat, 28. studenoga 2023. godine

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

PREDSJEDNIK

Goran Gržančić, dr.med., v.r.

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=2299&mjesto=51521&odluka=42
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr