15.

Na temelju članka 113. stavka 3. i 4. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), članka 24. Statuta Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 7/21) i članka 32. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 26/09, 43/09,14/13 i 7/21) Općinsko vijeće putem Odbora za statutarno-pravna pitanja donosi:

Z A K LJ U Č A K

I.

(1) Utvrđuje se Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu i grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica.

(2) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu obuhvaća:

• Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska – Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/04),

• Odluku o usklađenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 14/06),

• Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica - pročišćeni tekst (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 38/09),

• Odluku o donošenju ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 09/13),

• Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 05/17),

• Odluku o donošenju V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 33/18),

• Odluku o donošenju VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska – Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 18/19) i

• Odluku o donošenju VII. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 09/23).

II.

(1) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu te grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica bit će sadržan u Elaboratu izrađenom od strane Urbanistica d.o.o. iz Zagreba.

(2) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu objaviti će se u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 350-02/19-01/29

URBROJ: 2170-26-01-23-288

Malinska, 06. travnja 2023.

ODBOR ZA STATUTARNO-PRAVNA PITANJA

PREDSJEDNICA

Slavica Perišić, v.r.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

(Službene novine Primorsko-goranske županije, broj 13/04., 14/06.-uskl., 38/09.-pt. 09/13-Cilj IiD., 5/17, 33/18, 18/19, 9/23)

ODREDBE ZA PROVEDBU

(pročišćeni tekst)

OPĆE ODREDBE

Članak 3.

(1) Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 4.

(1) Plan se provodi putem prostornih planova užih područja i neposredno.

Članak 5.

(1) U smislu Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- etaža je svaka razina zgrade koja ima propisanu namjenu, a nalazi se između podnih i stropnih ili krovnih konstrukcija građevine čija je svijetla visina ovisna o namjeni tog prostora, a u skladu s posebnim propisima. Nadzemne etaže su suteren, prizemlje, kat, potkrovlje i krovna terasa. Podzemna etaža je podrum. Galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, podesti stubišta i sl. ne smatraju se etažom;

- suteren (S) je nadzemna etaža, djelomično ukopana u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, a čija visina gornjeg dijela stropne ploče, mjereno u bilo kojem presjeku neposredno uz pročelje građevine, osim pristupa u suteren ili podrum u širini najviše 5,5 m, iznosi više od 1,0 m od konačno uređenog i zaravnanog teren uz pročelje građevine;

- prizemlje (P) je nadzemna etaža čija se kota poda nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno u bilo kojem presjeku neposredno uz pročelje građevine osim pristupa u suteren ili podrum u širini najviše 5,5 m;

- kat (K) je nadzemna etaža čiji se prostor nalazi iznad prizemlja/suterena, odnosno ispod kosog krova s nadozidom većim od 1,2 m;

- potkrovlje (Pk) je nadzemna etaža čiji se prostor nalazi neposredno ispod kosog krova, a čiji nadozid nije viši od 1,2 m;

- krovna terasa (prohodan krov) je nadzemna etaža koja predstavlja otvoreni dio krovne površine na građevini koji ima funkciju boravka i odmora ljudi;

- podrum (Po) je podzemna etaža koja je potpuno ili pretežito ukopana u konačno uređeni zaravnani teren, a čiji gornji dio stropne ploče, mjereno u bilo kojem presjeku neposredno uz pročelje građevine, osim pristupa u podrum u širini najviše 5,5 m, iznosi najviše 1,0 m iznad konačno zaravnatog terena uz pročelje građevine;

- tavan je dio građevine koji nema namjenu, a čiji se prostor nalazi iznad zadnje etaže i neposredno ispod kosog krova bez nadozida. Tavan se ne smatra etažom;

- visina građevine istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida ravnog krova ili potkrovlja. Ukopani ulazi u suteren ili podrum maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke zaravnatog terena uz pročelje građevine. Oba pokazatelja najveće dozvoljene visine – broj nadzemnih etaža i visina građevine - moraju biti zadovoljena;

- ukupna visina građevine jest visina koja se mjeri od najniže točke konačno zaravnatog i uređenog terena neposredno uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Ukupna visina građevine može biti za najviše 3,5 m viša od visine građevine. Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke zaravnatog terena uz pročelje građevine. Kod građevina sa ravnom krovnom konstrukcijom, ukupna visina građevine jednaka je visini građevine;

- građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, koja se računa sukladno Pravilniku o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade;

- tlocrtna projekcija je zemljište pod građevinama, odnosno vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže,

- koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice;

- koeficijent iskoristivosti je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice;

- regulacijski pravac je granica građevne čestice prema dodirnoj površini javne namjene (ulica, pristupni put, trg, igralište, parkovne i druge zelene površine i drugo). Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca;

- građevinski pravac je obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanja vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela građevine;

- Prirodni teren, odnosno parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo je dio građevne čestice bez podzemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, parkiranja, bazena i sl., uređeno s nasadima niskog ili visokog zelenila. U prirodni teren ne ubrajaju se popločenja šira od 1,00 m, travnate rešetke niti sportski tereni;

- postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je važećim zakonskim propisima s njom izjednačena;

- postojeća građevina izvan građevinskog područja - pojedinačna građevina i građevni sklop koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem (koje nije Rješenje o izvedenom stanju) ili prije 15.02.1968. godine;

- zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine;

- nadstrešnica je građevina kojom se natkriva određena površina / prostor, otvorena s najmanje jedne strane;

- osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim planom

- pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne zgrade koja se s njom gradi na istoj građevnoj čestici, a svojom namjenom upotpunjuje osnovnu zgradu (kao npr. garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice, ljetna kuhinja, ured, atelje i slično) i služi redovnoj uporabi osnovne zgrade. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu , spremnik, bazen, septička ili sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1 m. Pomoćnom građevinom smatra se i manja gospodarska građevina u funkciji poljoprivredne i stočarske djelatnosti iz stavka (2) ovog članka kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji građevine osnovne – stambene namjene. Pomoćna građevina mora biti fizički odvojena od građevine osnovne namjene.

- prateća građevina je građevina u funkciji cijeloga građevinskog područja (gospodarske, ugostiteljsko-turističke i dr. zone), a ne samo u funkciji pojedinačne građevine osnovne namjene i gradi se kao samostalna građevina, na zasebnoj građevnoj čestici unutar pripadajućeg građevinskog područja. Ukupna površina namijenjena pratećim građevinama ne može činiti više od 20% ukupne površine pripadajućeg građevinskog područja

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. Organizacija prostora, namjena i korištenje površina

Članak 6.

(1) Prostor Općine Malinska – Dubašnica prema organizaciji i namjeni površina ovim Planom je podijeljen na:

a. površine naselja,

b. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

c. poljoprivredne i šumske površine i

d. vodne površine

(2) Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000.

1.1.1. Površine naselja

Članak 7.

(1) Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima naselja.

(2) Planom su građevinska područja naselja određena kao:

- izgrađeni dio građevinskog područja naselja,

- neizgrađeni (uređeni ili neuređeni) dio građevinskog područja naselja.

(3) Izgrađeni dio građevinskog područja naselja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni (parkovi, igrališta, uređene plaže, i sl.) koje su ovim planom određene kao izgrađene.

(4) Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja je planiran za razvitak i proširenje tog naselja. Neuređeni dio građevinskog područja naselja je neizgrađeni dio građevinskog područja naselja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

(5) Kategorije uređenosti građevinskog područja su:

I. minimalno uređeno građevinsko područje – obuhvaća pripremu i pristupni put, odvodnju, vodoopskrbu i opskrbu eklektičnom energijom

II. optimalno uređeno građevinsko područje – obuhvaća i ostale elemente opremanja (plinoopskrba, elektroničke komunikacije i dr.)

(6) Sva građevinska područja naselja moraju postići I. kategoriju uređenosti. Ovisno o lokalnim prilikama, a pogotovo za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, potrebno je težiti postizanju II. kategorije uređenosti.

(7) Unutar građevinskog područja naselja prostor je mješovite namjene, unutar koje se smještaju, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje radne zone, infrastruktura i sl.).

(8) Prostorne cjeline (zone) jedinstvene namjene unutar građevinskog područja naselja utvrđene ovim planom su:

• područja ugostiteljsko - turističke namjene

Hrusta (T1)

Malin (T1)

Porat-zapad (T1)

• područja sportsko-rekreacijske namjene – sportski centri

Bogovići (R1)

Miholjice (R1)

Porat (R1)

• područja komunalne namjene – uređena plaža

Porat (UP)

• područje groblja:

groblje Bogovići (G)

Članak 8.

(1) Planom su utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi na području Općine Malinska - Dubašnica.

(2) Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

(3) Obalna naselja, sa centralnim naseljem - Malinskom u kojem je koncentrirana većina središnjih funkcija i građevina društvene infrastrukture, su:

- GPN-1 Malinska, Radići,

- GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići s izdvojenim dijelom GPN-2-1 Bogovići - istok

- GPN-3 Rova,

- GPN-4 Porat, Vantačići.

(4) Ostala naselja na području Općine Malinska - Dubašnica su:

- GPN-5 Turčići,

- GPN-6 Sveti Vid-Miholjice, Maršići,

- GPN-7 Kremenići, Žgombići,

- GPN-8 Oštrobradići,

- GPN-9 Barušići, Ljutići,

- GPN-10 Sveti Ivan, Sveti Anton,

- GPN-11 Sabljići,

- GPN-12 Milovčići.

1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 9.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku - poslovnu namjenu utvrđena ovim Planom su:

- K-1 Sveti Vid - sjever,

- K-2 Sveti Vid - jug,

- K-3 Barušići,

- K-4 Barušići - jug,

- K-5 Sveti Vid - sjeverozapad.

(3) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu utvrđena ovim Planom su:

- T1-1 Haludovo,

- T1-2 Haludovo II.

(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja za groblja utvrđena ovim Planom su:

- G-1 groblje Sveti Vid,

- G-2 Staro groblje.

1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine

Članak 10.

(1) Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000, a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) I. poljoprivredne površine:

Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na:

a) vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (P2) i

b) ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji: (P3),

(3) II. šumske površine:

Šumske površine po namjeni dijele se na:

a) šume gospodarske namijene (ŠGN),

b) zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina (ZŠ),

c) šume posebne namjene (ŠPN),

(4) III. ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ):

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraški pašnjaci.

1.1.4. Vodne površine

Članak 11.

(1) Vodne površine na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- morske površine (V),

- akumulacije (AV, AI, AN),

- vodotok - Kijac (B) i Kanal Lug

(2) Vodne površine naznačene su na kartografskom prikazu br.1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000.

(3) Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno. Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, rekreacija i ostale djelatnosti.

(4) Morske površine na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

a. Površina akvatorija:

Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. More u akvatoriju Općine Malinska - Dubašnica namijenjeno je za:

1. prometne djelatnosti:

- luke,

- pomorski putovi,

- akvatorij brodskog sidrišta

2. ribarenje:

- slobodni akvatorij – ribolovna područja,

3. rekreaciju.

Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove i sidrišta. Sidrenje plovila nije dopušteno ako smještaj sidrišta nije predviđen ovim Planom.

Zone ribarenja utvrđene prema prirodnim vrstama i lovištima riba obuhvaćaju područje veće od akvatorija Općine Malinska - Dubašnica.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjenom za kupanje i rekreaciju širok najmanje 300 metara.

b. Podmorje:

Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima.

c. Morsko dno:

Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

(5) Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 12.

(1) Akumulacije na području Općine Malinska – Dubašnica su Jezero kraj Njivica i jezero Ponikve.

Članak 13.

(1) Lokve su naznačene na kartografskom prikazu br.3.1. "Područja posebnih uvjeta korištenja" u mjerilu 1:25.000.

(2) Lokve su površinska prikupišta oborinskih voda, od kojih su neke i relativno značajnih dimenzija, a do izgradnje vodoopskrbnog sustava bila su jedina prikupišta vode za stoku. Od velikog su značaja za održanje pojedinih ekoloških zajednica.

1.1.5. Prostor prema načinu korištenja temeljem kriterija zaštite prostora

Članak 14.

(1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je na kartografskim prikazima br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000.

(2) Temeljem usvojenih kriterija korištenje prostora je razgraničeno na:

a) područja zaštićene prirodne baštine,

b) područja zaštićenog kulturno povijesnog nasljeđa,

c) zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište,

d) geotehničke značajke tla,

e) područja i dijelovi ugroženog okoliša,

f) zaštićeno obalno područje mora,

g) područje uz hidroakumulaciju Ponikve te sve veće lokve.

Članak 15.

(1) Mjere zaštite prema načinu korištenja razgraničenih površina prikazane su u poglavlju 6. ove Odluke.

(2) Područja prirodne baštine predviđena za zaštitu temeljem Plana su:

POSEBNI REZERVAT:

- Jezero kraj Njivica

- Šumsko područje u uvali Čavlena

SPOMENIK PRIRODE:

- sve veće lokve na području Općine Malinska – Dubašnica

- prirodna šljunčana žala:

- uvala Draga

- Rova - dva šljunčana žala

- uvala Kinjeno

- uvala Polovica

- uvala Japlenica

- rt Pelova

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ:

- Zapadna obala Krka, uvala Čavlena (rt Punta Pelova do rta Glavotok) - morski dio

(3) Područja zaštićenog kulturno povijesnog nasljeđa su:

- KULTURNA DOBRA UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH:

- Kulturno povijesne cjeline

- Nepokretna pojedinačna kulturna dobra

- Arheološka područja / lokaliteti (podvodna)

- KULTURNA DOBRA EVIDENTIRANA PROSTORNIM PLANOM:

- Etnološka područja

- Pojedinačne građevine i sklopovi

- Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti

(4) Područja zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta su:

- vrijedne obradive površine - vrtovi, voćnjaci, vinogradi (P2),

- šume gospodarske namjene (ŠGN),

- šume zaštitne namjene (ZŠ),

- šume posebne namjene (ŠPN).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

Članak 16.

(1)Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko - goransku županiju Planom se utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. Građevine od važnosti za državu

Članak 17.

(1) Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za državu:

Građevine infrastrukture:

• građevine prometne infrastrukture;

" ceste s pripadajućim građevinama;

• državne ceste:

D 102 - Šmrika (D8) – Krk – Baška - planirana kao brza cesta Sv. Kuzam – Krk

D 104 - Barušići (D102) – Pinezići (trajektna luka) - planirana kao brza cesta Sv. Kuzam –Valbiska

D - Omišalj – Dobrinj – Vrbnik – Punat – Stara Baška (trajekt) - planirana

• građevine pošte, javne telekomunikacije, sustava radara, radio i TV sustav veza;

" javne telekomunikacije

" elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema: međunarodni TK kabel I razine: Rijeka – Krk – Senj / Rab – Novalja

" radijski koridori mikrovalnih veza: radijski koridor Učka - Krk - Kras

• građevine vodnogospodarskog sustava;

" građevine sustava vodoopskrbe

" regionalni vodoopskrbni sustav s pripadajućim građevinama: podsustav Rijeka

" regulacijske i zaštitne vodne građevine

" akumulacije: Ponikve i Njivice

(2) Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za državu se utvrđuju neposredno.

2.1.2. Građevine od važnosti za županiju

Članak 18.

(1) Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

Građevine infrastrukture:

• građevine prometne infrastrukture;

" pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat, čuvanje i ukrcaj brodova

" luke otvorene za javni promet: Malinska

" cestovna infrastruktura

" županijske ceste:

Ž 5086 Porat – Malinska – Sv. Vid Miholjice – D102

Ž 5087 Malinska (Ž5086) – Sv. Vid Dobrinjski – Šilo

" građevine pošte, javne telekomunikacije, radio i TV sustav veza

" pošta: Poštanski ured Malinska (51511)

• građevine vodnogospodarskog sustava s njihovim objektima, uređajima i instalacijama

" građevine sustava vodoopskrbe podsustava Rijeka

" građevine sustava odvodnje otpadnih voda: Sustav Malinska - Njivice

• građevine energetske infrastrukture s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- elektroenergetski objekti za prijenos i distribuciju električne energije:

- elektroenergetski vodovi naponske razine 110 kV TS Omišalj - TS Krk i vodovi naponske razine 2x110 kV TS Krk - TS Cres

- građevine za distribuciju plina s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- MRS (mjerno-redukcijske stanice) "Omišalj 2" i "Malinska" i distribucijski sustav plinovoda s pripadajućim objektima uključujući i redukcijske stanice

(2) Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Primorsko - goransku županiju se utvrđuju neposredno.

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opći uvjeti gradnje

Članak 19.

(1) Granice građevinskog područja naselja obuhvaćaju izgrađeni i neizgrađeni (uređeni i neuređeni) dio građevinskog područja naselja.

(2) Granice izgrađenog i neizgrađenog (uređenog i neuređenog) dijela građevinskog područja naselja određene su na kartografskim prikazima br. 4.1. "Građevinska područja - sjever" i 4.2. "Građevinska područja - jug" u mjerilu 1:5000.

Članak 20.

(1) Planom su određena sljedeća građevinska područja naselja:

GPN-1 Malinska, Radići,

GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići s izdvojenim dijelom GPN-2-1 Bogovići – istok,

GPN-3 Rova,

GPN-4 Porat, Vantačići,

GPN-5 Turčići,

GPN-6 Sveti Vid, Miholjice, Maršići,

GPN-7 Kremenići, Žgombići,

GPN-8 Oštrobradići,

GPN-9 Barušići, Ljutići,

GPN-10 Sveti Anton, Sveti Ivan,

GPN-11 Sabljići,

GPN-12 Milovčići.

(2) U području ograničenja ZOP-a se u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

(3) Iznimno, u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, mogu se graditi i uređivati sljedeće građevine i sadržaji:

- neposrednom provedbom ovog Plana moguće je:

- uređivati javne površine,

- graditi građevine u službi uređenih plaža,

- graditi pomoćne građevine definirane člankom 23.,

- graditi građevinu društvene namjene - Interpretacijski centar maritimne baštine (na lokaciji k.č. 3357 i 3239/2 k.o. Bogovići)

- graditi građevinu društvene namjene - prostorije mjesnog odbora (na lokaciji k.č. 4175 i dio 4173 k.o. Malinska-Dubašnica),

- graditi (rekonstruirati, dograditi) građevinu ugostiteljsko-turističke namjene – "Hotel Draga" u sklopu područja izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja, Malin (T1),

- posrednom provedbom ovog Plana, unutar obuhvata planova užih područja mogu se graditi hoteli, kampovi, te prateći sadržaji ugostiteljsko - turističke namjene s najviše jednom etažom (prizemlje), visine do 5,00 m, u skladu s uvjetima navedenih planova,

- posrednom provedbom ovog Plana, unutar obuhvata plana užeg područja - UPU sportskog centra Porat, mogu se graditi građevine sportsko-rekreacijske namjene u skladu s uvjetima navedenih planova.

(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina u pojasu do 70 m od obalne crte, linija pročelja s morske strane ne smije se približavati moru. Iznimno, prilikom rekonstrukcije hotela "Riva" i "Kvarner" moguće je građevni pravac s morske strane prilagoditi postojećem građevnom pravcu hotela "Riva".

(5) Odredbe iz stavka (2), (3) i (4) odnose se na građevinska područja naselja GPN-1 Malinska, Radići, GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići, GPN-3 Rova i GPN-4 Porat, Vantačići, u kojima manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 21.

(1) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice i to za nove građevine ne manje od 4,00 m za stambene građevine i građevine društvene i gospodarske namjene od granice susjednih građevnih čestica, te 6,00 m od javne prometnice i 4,00 m od pristupnog puta. Iznimno, kod gradnje Interpretacijskog centara maritimne baštine (na lokaciji k.č. 3357 i 3239/2 k.o. Bogovići) dopuštena je gradnja građevina do granica građevne čestice, uključujući i gradnju na regulacijskom pravcu, uz mogućnost gradnje otvora.

(2) Postojeće udaljenosti se zadržavaju ako su manje od navedenih u stavku 1. Ukoliko se postojeća građevina nalazi na udaljenostima manjim od onih navedenih u stavku 1. ovog članka, dogradnja i nadogradnja je moguća isključivo u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovog članka.

(3) Kod gradnje i rekonstrukcije građevina uz postojeće i novoplanirane prometnice građevni pravac mora se formirati na sljedećim udaljenostima:

za državne ceste min. 15 m od ruba prometnice,

za županijske ceste minimalno 10 m od ruba prometnice.

Članak 22.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine osnovne namjene graditi pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

(2) Najveća dopuštena ukupna tlocrtna površina svih pomoćnih građevina na građevnoj čestici iznosi najviše 40% ukupne građevinske bruto površine svih građevina izgrađenih na građevnoj čestici, ali ne više od 60 m2, ako ovim Planom nije drugačije određeno i, zajedno s građevinom osnovne namjene, ubraja se u izgrađenost građevne čestice te ne smije prijeći propisanu maksimalnu površinu tlocrtne projekcije za građevnu česticu. Uz navedene pomoćne građevine ukupne tlocrtne površine 60 m2 moguća je i gradnja bazena koji ne zadovoljava uvjete iz čl. 26. te se također zajedno s građevinom osnovne namjene ubraja u izgrađenost građevne čestice i ne smije prijeći propisanu maksimalnu površinu tlocrtne projekcije za građevnu česticu.

(3) Izgradnja ukopanog bazena unutar zone zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina naselja i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara nije dopuštena. Moguće je postaviti montažni bazen, obložen materijalom neutralne boje kako se ne bi isticao u vizuri krajolika, a koji bi se u hladnijim mjesecima i razdobljima kad se ne koristi uklanjao. Za postavljanje montažnog bazena potrebno je zatražiti odgovarajuće posebne uvjete i potvrde nadležnog tijela, Konzervatorskog odjela u Rijeci. Eventualne iznimke moguće su uz dopuštenje navedenog nadležnog tijela.

(4) Pomoćne građevine grade se uz uvjet da imaju najviše jednu nadzemnu etažu. Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 3,5 m do završnog ruba vijenca građevine. Dopuštena je i gradnja podzemne etaže.

(5) Pomoćne građevine grade se isključivo kao slobodnostojeće, a najmanja udaljenost najistaknutijeg dijela pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica iznosi 1,0 m. Iznimno, bazeni se grade na udaljenosti od najmanje 2,0 m od granice susjedne građevne čestice. Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od granica te čestice najmanje 3,0 m.

(6) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,00 m.

Članak 23.

(1) Iznimno od odredbi čl. 22., u građevinskom području naselja u pojasu do 70 m od obalne crte, kao pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene mogu se graditi spremišta, bazeni i sl. Navedene pomoćne građevine ne mogu se planirati na zasebnim građevnim česticama.

(2) Uvjeti za izgradnju pomoćnih građevina iz prethodnog stavka ovog članka su sljedeći:

- najveća dopuštena površina zatvorenog dijela građevine iznosi 80 m2 i ubraja se u izgrađenost građevne čestice i najveću dozvoljenu tlocrtnu projekciju građevina,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 1 etaža,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,

- najmanja dopuštena udaljenost od obalne linije iznosi 30 m,

- odnos širine i dužine građevine smije biti najviše 1:2. Poželjno je da duža strana građevine bude paralelna sa slojnicama terena.

Članak 24.

(1) Iznimno od odredbi čl. 22. u građevinskom području naselja (osim u GPN-1 Malinska, Radići, GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići GPN-3 Rova i GPN-4 Porat, Vantačići), mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine kao pomoćne građevine uz građevinu osnovne namjene uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 3,0 m,

-najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaža,

- izgradnja poljoprivredne gospodarske građevine mora se uklopiti u dopušteni koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti zajedno s građevinom osnovne namjene,

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m.

(2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Članak 25.

(1) Elementi oblikovanja građevina na području Općine Malinska – Dubašnica trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture. Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru područja u kojem se nalaze.

(2) Izgradnja unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, ali je također moguće primijeniti i polumontažni, odnosno montažni način gradnje, s tim da oblikovanje mora biti u skladu sa smjernicama ovog Plana. Kod rekonstrukcija postojećih građevina potrebno je nastojati očuvati izvornu tipologiju i oblikovanje građevina, elemenata identiteta i slike naselja.

(3) Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu sa građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

- morfologijom postojeće izgradnje,

- tipologijom postojeće izgradnje.

(4) Krovovi svih građevina moraju biti kosi, dvostrešni ili višestrešni. Nije dopuštena izgradnja jednostrešnih kosih krovova ili ravnih krovova. Krovne plohe moraju se sastati u istom sljemenu, a nagib krovnih ploha mora padati od sljemena prema vanjskim zidovima.

(5) U slučaju gradnje građevina sa razvedenim tlocrtima moguća je gradnja više kosih dvostrešnih ili višestrešnih krovova koje mogu imati različitu visinu sljemena, uz uvjet da se krovne plohe pojedinog krova moraju se sastati u istom sljemenu, a nagib krovnih ploha mora padati od sljemena prema vanjskim zidovima.

(6) Nagib krovnih ploha smije biti od 18 - 24°, a visina sljemena u odnosu na visinu krovnog vijenca ne smije biti veća od 2,5 m. Tlocrtna pozicija sljemena mora se smjestiti unutar omjera 1:1 do najviše 1:2 u odnosu na ukupnu širinu krova.

(7) Nije dopuštena izvedba "nevidljivog" kosog krova - izgradnjom obodnog zida (atike) unutar kojeg je izveden kosi krov, a postignut je izgled kuće ravnog krova.

(8) Vrsta pokrova određuje se uz uvažavanje specifičnosti građevine i postojeće okolne izgradnje (prvenstveno upotrebljavati mediteran crijep ili kupu kanalicu crvene boje), pri čemu će se primjenjivati važeći tehnički propisi za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

(9) Iznimno, izgradnja ravnog krova dopuštena je za građevine društvene namjene, zgradu POS-a i građevine ugostiteljsko - turističke namjene vrste hotel na kojima je moguća postava sunčanih kolektora, antena te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju, pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.

(10) Izgradnja krovnih kućica nije dopuštena.

(11) Krovne prozore moguće je izvesti samo u ravnini krovne plohe.

(12) Iznimno, elementi oblikovanja iz ovog članka ne odnose se na gradnju Interpretacijskog centara maritimne baštine (na lokaciji k.č. 3357 i 3239/2 k.o. Bogovići), čije oblikovanje treba biti u skladu s izričajem prvonagrađenog rada natječaja za izradu rješenja obalnog pojasa centra Malinske, što podrazumijeva suvremeno oblikovanu građevinu, sa zelenim prohodnim krovom, kojemu se pristupa javnom rampom i stubištem.

Članak 26.

(1) Odredbama Plana se definiraju sljedeći osnovni elementi uređenja građevne čestice: udio prirodnog terena, izgrađenost građevne čestice, nagib građevne čestice i ograde.

(2) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena i sl. Tijekom izgradnje novih građevina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad i primjenjivati autohtono raslinje.

(3) Minimalna površina prirodnog terena je 40% površine građevne čestice za planirane građevine stambene namjene, te 25% za planirane građevine gospodarske namjene. Iznimno, kod gradnje Interpretacijskog centara maritimne baštine (na lokaciji k.č. 3357 i 3239/2 k.o. Bogovići) udio prirodnog terena ne određuje se.

(4) Izgrađenost građevne čestice iskazuje se koeficijentom izgrađenosti. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinama, odnosno površina tlocrtne projekcije, je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

(5) U izgrađenost građevne čestice ne ubrajaju se:

• parkirališta, stube i terase, dječja igrališta i sl. u razini uređenog terena,

• potporni zidovi, ograde, pergole, ognjišta i sl., sukladno posebnim propisima,

• cisterne za vodu, sabirne taložnice i otvoreni bazeni sa svim funkcionalnim dijelovima tlocrtne površine do 100 m2, ukoliko se grade potpuno ukopani u teren ili tako da im visina građevinskog dijela ne prelazi 1,0 m mjereno od najniže točke okolnog konačno uređenog terena.

(6) Najmanja udaljenost najistaknutijeg dijela cisterne za vodu i sabirne taložnice od susjednih građevnih čestica iznosi 3,0 m, dok se bazeni grade na udaljenosti od najmanje 2,0 m.

(7) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.

(8) Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m. Nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto, s horizontalnom udaljenošću zidova minimalno 1,0 m, a površinu svake terase treba ozeleniti.

(9) Ograde se izgrađuju isključivo od kamena i zelenila ili kombinacije ova dva materijala prema lokalnim prilikama do visine maksimalno 1,10 m. Kameni dio ograde može izgrađen u punoj visini ograde. Nisu dopušteni metalni ogradni zidovi, nego samo metalna kolna i pješačka ulazna vrata. Na terenu u nagibu preporuča se izvođenje ograde kontinuirano, bez stepenastih prijelaza.

Članak 27.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom.

(2) Neposrednom provedbom unutar izgrađenog i neizgrađenog uređenog dijela građevinskog područja naselja mogu se:

a) graditi građevine iz čl. 29., te građevine za socijalne djelatnosti, predškolske ustanove te domovi za starije i nemoćne osobe,

b) rekonstruirati postojeće građevine neovisno o namjeni, u skladu s uvjetima iz čl. 52. i 53.,

c) održavati građevine neovisno o namjeni,

d) uklanjati građevine neovisno o namjeni,

e) graditi građevine i trase infrastrukture.

Članak 28.

(1) U građevinskom području naselja, osim stambene namjene, na zasebnoj građevnoj čestici (unutar ili izvan jedinstvene namjene unutar građevinskog područja naselja), posrednom ili neposrednom provedbom, sukladno odredbama ovog plana moguće je graditi građevine i smještati sadržaje:

- javne i društvene namjene (odgojne, obrazovne, zdravstvene, zabavne, kulturne, upravne, pravosudne, socijalne, vjerske i sl.),

- gospodarske namjene (za tihe proizvodne i poslovne djelatnosti bez opasnosti za okoliš, skladišta, servisi i uređaji i sl.),

- ugostiteljsko-turističke namjene (hotel, kamp i ostale građevine u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali ugostiteljski objekti za smještaj)

- sportsko-rekreacijske namjene,

- komunalne i infrastrukturne namjene,

- luke i privezišta u funkciji djelatnosti na kopnu,

- ostali sadržaji i namjene sukladne stanovanju (poljoprivredne građevine, montažne i privremene građevine i sl.)

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 29.

(1) Neposrednom provedbom Plana unutar izgrađenog i uređenog neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljena je izgradnja sljedećih tipova građevina:

- stambena građevina,

- višestambena građevina isključivo za potrebe POS-a.

(2) U građevinama stambene namjene dopušten je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš: ugostiteljsko - turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, društvene i dr. namjene. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 50% građevinske (bruto) površine građevine.

2.2.2.1. Stambena građevina

Članak 30.

(1) Izgradnja stambenih građevina moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Općine Malinska – Dubašnica, izuzev zona koje su određene kao prostorne cjeline (zone) jedinstvene namjene za ugostiteljsko-turističku i sportsko-rekreacijsku namjenu te groblja i uređene plaže.

(2) Stambena građevina može sadržavati najviše 2 jedinice.

(3) Jedinica u smislu odredbi ovog Plana može biti:

• stan,

• apartman ili studio apartman sukladno posebnim propisima,

• poslovni prostor namijenjen pratećim sadržajima 2. stavka članka 29.

(4) Stambena građevina može sadržavati i kombinaciju jedinica navedenih u stavku 2. ovog članka.

Članak 31.

(1) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambene građevine unutar GPN-1 Malinska, Radići i GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići s izdvojenim dijelom GPN 2-1 Bogovići – istok su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 500 m2 svaka (zajedno 1000 m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće) iznosi 150 m2, za dvojne građevine 240 m2 (za svaku jedinicu 120 m2), za sve veličine građevnih čestica,

- u najveću dopuštenu površinu tlocrtne projekcije ubrajaju se sve građevine na građevnoj čestici (građevina osnovne namjene i pomoćne građevine uključujući i bazene veće od 100 m2 koji se uračunavaju u izgrađenost građevne čestice),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75,

- najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 32.

Brisan.

Članak 33.

Brisan.

Članak 34.

(1) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambene građevine unutar građevinskog područja naselja GPN-3 Rova su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 800 m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 18 m,

- za dvojne građevine 800 m2 svaka (zajedno 1600 m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2,

- u najveću dopuštenu površinu tlocrtne projekcije ubrajaju se sve građevine na građevnoj čestici (građevina osnovne namjene i pomoćne građevine uključujući i bazene veće od 100 m2 koji se uračunavaju u izgrađenost građevne čestice),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 35.

(1) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambene građevine unutar građevinskog područja naselja GPN-4 Porat, Vantačići su:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 500 m2 svaka (zajedno 1000 m2)

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2,

- u najveću dopuštenu površinu tlocrtne projekcije ubrajaju se sve građevine na građevnoj čestici (građevina osnovne namjene i pomoćne građevine uključujući i bazene veće od 100 m2 koji se uračunavaju u izgrađenost građevne čestice),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

- najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 36.

Brisan.

Članak 37.

(1) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambene građevine unutar građevinskog područja naselja GPN-5 Turčići, GPN-6 Sveti Vid, Miholjice, Maršići, GPN-7 Kremenići, Žgombići, GPN-8 Oštrobradići, GPN-9 Barušići, Ljutići, GPN-10 Sveti Anton, Sveti Ivan, GPN-11 Sabljići, GPN-12 Milovčići su sljedeći:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2,

- za dvojne građevine: 500 m2 svaka, zajedno 1000 m2,

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine (slobodnostojeće ili dvojne) iznosi 60 m2, za sve veličine građevnih čestica,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2,

- u najveću dopuštenu površinu tlocrtne projekcije ubrajaju se sve građevine na građevnoj čestici (građevina osnovne namjene i pomoćne građevine uključujući i bazene koji se uračunavaju u izgrađenost građevne čestice),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75

-najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže ili 6,5 m do vijenca, odnosno 8,5 m do sljemena krova, uz mogućnost izgradnje do 1 podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 38.

Brisan.

Članak 39.

Brisan.

2.2.2.2. Višestambena građevina isključivo za potrebe POS-a

Članak 40.

(1) Za potrebe POS-a mogu se graditi višestambene građevine koje sadrže do najviše 10 stambenih jedinica, kao samostojeće građevine unutar svih građevinskih područja naselja isključivo na česticama u vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica.

(2) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3 a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,2.

(3) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža.

(4) Najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 8,5 m do vijenca, odnosno 11,0 m do sljemena krova.

Članak 41.

Brisan.

Članak 42.

Brisan.

2.2.3. Građevine gospodarske namjene

Članak 43.

(1) Građevine gospodarske namjene su građevine koje su u cjelini ili većim dijelom (više od 50% građevinske (bruto) površine građevine) namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.

(2) Unutar građevine gospodarske namjene moguć je smještaj najviše 2 jedinice (poslovna prostora).

(3) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Unutar građevinskih područja naselja, u pravilu, ne smiju se locirati bravarske, stolarske, kamenoklesarske, mehaničarske i sl. radionice te disco barovi.

(4) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine poslovne namjene,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene.

2.2.3.1. Građevine poslovne namjene

Članak 44.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i neizgrađenim uređenim dijelovima građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene neposrednom provedbom temeljem sljedećih odredbi:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 500 m2 kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina. Iznimno, za izgradnju supermarketa, odnosno trgovačkog centra, najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- najmanja površina građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25

- najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,75

- najveći dopušteni broj etaža je dvije nadzemne i jedna podzemna etaža

- najveća visina do vijenca građevine iznosi 8,0 m

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

(2) Građevine poslovne namjene mogu biti pretežito zanatske te pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne.

(3) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz članaka 21.-24. odredbi ovog Plana.

(4) Oblikovanje građevina, i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno člancima 25. i 26. odredbi ovog Plana.

(5) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice iz poglavlja 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava odredbi ovog Plana.

Članak 45.

(1) Iznimno od odredbi čl. 44. unutar građevinskih područja naselja mogu se, na zasebnim građevnim česticama najmanje dopuštene površine 800 m2, graditi zimovališta (spremišta) za plovila, ali bez mogućnosti servisiranja, i to samo unutar građevinskih područja naselja smještenih iznad postojeće lokalne ceste Porat – Malinska, uključujući i GPN-5 Sveti Vid-Miholjice, Maršići pod sljedećim uvjetima:

- najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 50 m2,

- najveća dopuštena visina iznosi 1 nadzemna etaža, odnosno 3,5 m do vijenca građevine.

2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 46.

(1) Smještajna građevina ugostiteljsko - turističke namjene mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu, mora imati odgovarajući pristup na javno - prometnu površinu i osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici.

(2) Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta. Iznimno, unutar obuhvata UPU 1 Malinska, Radići GPN-1) moguća je rekonstrukcija postojećeg hotela "RIVA" (bivši "Borovik") planiranog kapaciteta do 120 kreveta. Radi lakšeg snalaženja, prilikom propisivanja uvjeta gradnje korišteni su komercijalni nazivi hotela, međutim uvjeti gradnje vrijede za građevne čestice hotela, neovisno o eventualnoj promjeni njihovih naziva.

(4) Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i neizgrađenim uređenim dijelovima građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina ugostiteljsko-turističke namjene (s izuzetkom turističkih apartmana i aparthotela te kampova sukladno posebnom propisu) temeljem sljedećih odredbi:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina ugostiteljsko - turističke namjene je 1000 m2 kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina. Iznimno, za izgradnju hotela unutar građevinskih područja naselja GPN-1 Malinska, Radići, GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići, GPN-3 Rova i GPN-4 Porat, Vantačići najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,

- najmanja površina građevine je 60 m2 za sve veličine građevnih čestica,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30

- najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,50

- najveći dopušteni broj etaža je dvije nadzemne i jedna podzemna etaža, osim za hotel, koji može imati četiri nadzemne etaže i jednu ili više podzemnih etaža

- najveća visina do vijenca građevine iznosi 6,5 m, osim za hotel koji može imati visinu do vijenca od 12,0 m

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

(4) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz članaka 21.-24. odredbi ovog Plana.

(5) Oblikovanje građevina, i uređenje građevne čestice mora biti u sukladno članaka 25.-26. odredbi ovog Plana.

(6) Najmanje 40% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Iznimno, unutar obuhvata UPU 1 Malinska, Radići (GPN-1) kod rekonstrukcije postojećeg hotela "RIVA" (bivši "Borovik") ne uvjetuje se minimalni postotak zelenila, već je u što većoj mjeri potrebno očuvati postojeće stablašice.

(7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

(8) Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Općine unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

(9) Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(10) Projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(11) U građevinskom području naselja, ugostiteljsko-turističke građevine iz skupine kampovi mogu se graditi isključivo posrednom provedbom, unutar obuhvata ovim planom propisanih UPU-ova.

2.2.4. Građevine društvene namjene

Članak 47.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana u izgrađenim i neizgrađenim uređenim dijelovima građevinskog područja naselja dozvoljena je izgradnja građevina društvene namjene tlocrtne projekcije do 600 m2 i visine 3 etaže.

(2) Građevine društvene namjene obuhvaćaju sljedeće sadržaje:

- osnovne škole,

- predškolske ustanove i dječje sadržaje,

- upravni i društveni sadržaji,

- šport i rekreaciju,

- zdravstvo,

- kulturu,

- socijalne djelatnosti,

- vjerske građevine.

(3) Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 600 m2 i visine više od 3 etaže realiziraju se posrednom provedbom Plana.

(4) Pri neposrednoj provedbi primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina društvene namjene je:

- 500 m2 - kod formiranja novih čestica za izgradnju slobodnostojećih građevina,

- 400 m2 - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno i neizgrađeno uređeno područje,

- iznimno, moguća je izgradnja vjerskih građevina - kapelica na građevnim česticama površine veće od 200 m2 u vlasništvu Općine Malinska-Dubašnica.

- veličina i površina građevina društvenih djelatnosti se određuje prema vrsti:

a) osnovne škole: Bruto površina građevine mora biti 4,8 m2 po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m2 po učeniku za rad škole u dvije smjene. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i dr.

b) predškolske ustanove i dječji sadržaji: na području Općine Malinska - Dubašnica planira se izgradnja predškolske ustanove, na k.č.3150/1, 3150/2, 3150/3, 3150/4, 3150/5, 3150/6 i 3148 k.o. Bogovići (u selu Milovčići). Bruto površina građevine mora biti 40 m2 po djetetu u prizemnim građevinama ili 25 m2 po djetetu u katnim građevinama. Najmanja površina građevne čestice je 2000 m2.

c) šport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja športsko rekreacijskih dvorana. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

d) zdravstvo: Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m2/ stanovniku. Sve građevine i prostori za pružanje usluga u zdravstvu moraju ispunjavati posebne sanitarno – tehničke i tehnološke uvjete propisane za prakticiranje djelatnosti.

e) kultura i socijalne djelatnosti: Kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju.

f) vjerske građevine: Pri gradnji novih vjerskih građevina mora se najmanje 50% građevne čestice hortikulturno urediti. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za izgradnju građevina društvene namjene iznosi 0,60, osim za vjerske građevine za koje iznosi 0,40

- najveći koeficijent iskoristivosti (kis) za izgradnju građevina društvene namjene iznosi 2,40

- najveći dopušteni broj etaža kod izgradnje građevina društvene namjene su tri nadzemne i jedna podzemna etaža, osim za vjerske građevne gdje se maksimalna visina ne određuje brojem etaža,

- najveća visina do vijenca građevine kod izgradnje građevina društvene namjene iznosi 9,00 m

- iznimno, visina zvonika vjerskih građevina se ne određuje

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz članka 21. odredbi ovog Plana. Iznimno, za kapelicu na k.č. 3680 k.o. Malinska-Dubašnica dopuštena je izgradnja građevine do ruba građevne čestice, a minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 2,0 m.

(6) Oblikovanje građevina mora biti u sukladno članku 25. odredbi ovog Plana.

(7) Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno članku 26. odredbi ovog Plana.

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

(9) Iznimno, Interpretacijski centar maritimne baštine (na lokaciji k.č. 3357 i 3239/2 k.o. Bogovići) gradi se neposrednom provedbom ovog Plana, uz sljedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice ne određuje se,

- maksimalna tlocrtna površina građevine iznosi 650 m2,

- najveći dopušteni broj etaža je prizemlje s prohodnim krovom (P+1),

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5 metara,

- dopuštena je gradnja građevina do granica građevne čestice, uključujući i gradnju na regulacijskom pravcu, uz mogućnost gradnje otvora,

- udio prirodnog terena ne određuje se,

- oblikovanje treba biti u skladu s izričajem prvonagrađenog rada natječaja za izradu rješenja obalnog pojasa centra Malinske, što podrazumijeva suvremeno oblikovanu građevinu, sa zelenim prohodnim krovom kojemu se pristupa javnom rampom i stubištem,

- ostali uvjeti u skladu sa sveukupnim odredbama ovog Plana.

- za potrebe Interpretacijskog centra moguća je izgradnja trafostanice na dijelu k.č. 3357 k.o. Bogovići, neposrednom provedbom ovog Plana, u skladu s uvjetima iz članka 112. odredbi ovog Plana.

(10) Iznimno, sjedište mjesnog odbora (na lokaciji k.č. 4175 i dijela k.č. 4173, k.o. Malinska-Dubašnica gradi se unutar 70 m od obalne crte, neposrednom provedbom ovog Plana, uz sljedeće uvjete:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m2,

- maksimalna tlocrtna površina građevine iznosi 100 m2,

- najveći dopušteni broj etaža su dvije nadzemne etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara,

- građevina se može graditi na regulacijskom pravcu prema svim javnim površinama,

- najmanja udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi 4,00 m,

- udio prirodnog terena iznosi najmanje 40%,

- oblikovanje treba biti u skladu s odredbama ovog Plana,

- ostali uvjeti u skladu sa sveukupnim odredbama ovog Plana.

- uz sjedište mjesnog odbora, u ovu građevinu moguće je smjestiti javni sanitarni čvor.

Članak 48.

(1) Iznimno, za izgradnju građevina društvenih djelatnosti neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja školske sportske dvorane u sklopu školskog kompleksa osnovne škole u Bogovićima, tlocrtne projekcije do 2000 m2 i visine 2 etaže temeljem sljedećih odredbi:

- dozvoljeno je okrupnjavanje postojeće građevinske čestice kompleksa osnovne škole u Bogovićima sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda,

- veličina i površina školske sportske dvorane mora biti dimenzionirana sukladno standardiziranim modulima sportskih igrališta za kolektivne sportove: rukomet, košarku, odbojku, tenis, itd.,

- pri planiranju je nužno osigurati adekvatan/potreban broj parkirališnih mjesta za slučajeve kada se dvorana koristi za potrebe lokalne zajednice,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50

- najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,00

- najveći dopušteni broj etaža su dvije nadzemne i jedna podzemna etaža,

- najveća visina do vijenca građevine iznosi 12,00 m

- rekonstrukcija izgrađenih građevina moguća je do maksimalnih dopuštenih uvjeta gradnje.

(2) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz članka 21. odredbi ovog Plana i prema sljedećim uvjetima:

- unutar gradivog dijela građevne čestice kompleksa osnovne škole dozvoljena je gradnja isključivo građevina u funkciji školskog programa i namjene,

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevine čestice iznosi polovicu njezine visine, ali ne može biti manja od 4,0 m,

- izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine,

- izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obveznog građevnog pravca, na pročelju građevine dozvoljava se gradnja konzolnih istaka, nadstrešnica i balkona, pod uvjetom da ne ometaju pješački i kolni promet,

- izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se: gradnja potpornog zida, stubišta i vanjske terase čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,50 m; postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m; gradnja i postava uređaja i objekata komunalne infrastrukture.

(3) Oblikovanje građevine mora biti usklađeno s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza. Za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema.

(4) Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti.

(5) Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o. Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine. Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala. Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanog kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.

(6) Na pročelju novih građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.

(7) Uređenje građevne čestice:

- dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu koja može biti i natkrivena kosim krovom,

- dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet,

- najmanje 30 % površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina,

- površine za parkiranje potrebno je ozeleniti sadnjom najmanje jednog stabla između svaka četiri parkirališna mjesta,

- najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50 m,

- ako visina podzida prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja,

- dozvoljava se ograđivanje građevne čestice školskog kompleksa prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m,

- smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice.

2.2.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 49.

(1) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

(2) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene detaljno su obrazložene u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

(3) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plana.

(4) Privezišta, pasarele, istezališta, plutajući gatovi i lukobrani sa potrebnom opremom i uređajima za potrebe pomorskog prometa lokalnog značaja, kao pojedinačne intervencije u postojećim lukama, te na privezištima izvan njih se realiziraju neposrednom provedbom Plana. Izgradnja priveza nije dopuštena izvan građevinskog područja, osim u funkciji uređene plaže na utvrđenoj lokaciji izvan građevinskog područja.

2.2.6. Poljoprivredne građevine

Članak 50.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama unutar građevinskih područja naselja GPN-5 Turčići, GPN-6 Sveti Vid, Miholjice, Maršići, GPN-7 Kremenići, Žgombići, GPN-8 Oštrobradići, GPN-9 Barušići, Ljutići, GPN-10 Sveti Anton, Sveti Ivan, GPN-11 Sabljići i GPN-12 Milovčići uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 6,0 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,20

-najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,40

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m.,

- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

(2) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

2.2.7. Montažne i privremene građevine

Članak 51.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana grade se:

- montažne građevine

- privremene građevine.

(2) Temeljem odredbi ovog Plana montažne građevine su kiosci, odnosno tipske i prefabricirane jednoprostorne jedinice, proizvedene u modularnom sustavu od ovlaštenog proizvođača, u pravilu pravokutnog tlocrtnog oblika, za koje se podrazumijeva mogućnost premještanja i uklanjanja u komadu. Najveća dopuštena površina montažne građevine iznosi 12 m2, visine je prizemlja, a namjena je uslužna ili trgovačka. Izrađena je od trajnog materijala (drvo, kamen ili stakloplastika u kombinaciji s prirodnim materijalima) ili od cinčanog plastificiranog čelika s detaljima od inoxa i aluminija.

(3) Privremene građevine su temeljem odredbi ovog Plana montažne građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, umjetničke i reklamne instalacije i sl.

(4) Montažne i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati na građevnim česticama svih namjena kao pomoćne građevine, s tim da se na javnim površinama u vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica postavljaju temeljem plana rasporeda montažnih i privremenih građevina kojeg donosi Općinsko Vijeće.

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

Članak 52.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine i onih za koje je izdano Rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom zakonu, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine.

(2) Kada je građevna čestica manja od minimalne dozvoljene za novu gradnju, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim gabaritima građevine. Iznimno, za prizemne građevine moguća je nadogradnja jedne etaže, ukoliko se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti u odnosu na postojeću građevnu česticu. Iznimno, uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina unutar jezgre naselja Malinska, definirat će se urbanističkim planom uređenja UPU 1 Malinska, Radići (GPN-1).

(3) Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968. godine i onih za koje je izdano Rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom zakonu, koje se nalaze na udaljenosti od granice građevne čestice manjoj od one utvrđene čl. 21. određuje se do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

(4) Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina koje imaju veći broj stambenih jedinica od broja propisanog Planom, moguća je uz zadržavanje postojećeg broja jedinica do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

(5) Kod rekonstrukcije postojećih građevina koje su smještene unutar pojasa od 70 m od obalne linije, linija pročelja s morske strane ne može se približavati moru, uz iznimku iz članka 20., stavak (3) ovih Odredbi.

(6) Postojeća građevina hotel Adria ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge forme usluga (turistički apartmani ili aparthotel, sukladno posebnom propisu).

(7) Postojeću građevinu hotela Jadran izgrađenu na k.č. 308 i 314/4 k.o. Bogovići moguće je rekonstruirati isključivo na način da se zadrži namjena hotela. Rekonstrukcija je moguća unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita građevine, s postojećim brojem etaža te zadržavanjem postojećih udaljenosti građevine od granica susjednih građevnih čestica. Najveći dopušteni smještajni kapacitet hotela iznosi 50 postelja.

(8) Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

(9) Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,50 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 53.

(1) Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama Plana.

(2) Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima bez mogućnosti promjene namjene.

2.2.9. Prostorne cjeline (zone) jedinstvene namjene unutar građevinskih područja naselja

Članak 53a.

(1) Unutar građevinskog područja naselja određuju se prostorne cjeline (zone) jedinstvene namjene za ugostiteljsko-turističku i sportsko-rekreacijsku namjenu te groblja i uređene plaže.

Članak 53b.

(1) Unutar GPN-1 Malinska-Radići određena je zona jedinstvene ugostiteljsko-turističke namjene Hrusta (T1) za koju su dane smjernice za posrednu provedbu u poglavlju 2.2.10. Smjernice za izradu planova užeg područja unutar građevinskih područja naselja.

(2) Unutar GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići određena je zona jedinstvene ugostiteljsko-turističke namjene Malin (T1), a unutar GPN-4 Porat, Vantačići određena je zona jedinstvene ugostiteljsko-turističke namjene Porat - zapad (T1) za koje se omogućuje neposredna provedba.

(3) Prostorna cjelina (zona) ugostiteljsko-turističke namjene Malin (T1) namijenjena je za rekonstrukciju i dogradnju postojećih hotela ("Hotel Malin" i "Hotel Draga") sukladno važećem Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Radi lakšeg snalaženja, prilikom propisivanja uvjeta gradnje korišteni su komercijalni nazivi hotela, međutim uvjeti gradnje vrijede za građevne čestice hotela, neovisno o eventualnoj promjeni njihovih naziva. Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za rekonstrukciju, korištenje i zaštitu:

a) vrsta radova:

- rekonstrukcija postojećih hotela ("Hotel Malin" i "Hotel Draga"),

b) lokacija zahvata u prostoru:

- prostorna cjelina (zona) ugostiteljsko-turističke namjene unutar GPN-2 Bogovići,

c) namjena građevina:

- "Hotel Malin" - ugostiteljsko-turistička građevina iz skupine hoteli maksimalnog smještajnog kapaciteta 300 ležaja, s pratećim sadržajima,

- "Hotel Draga" - ugostiteljsko-turistička građevina iz skupine hoteli maksimalnog smještajnog kapaciteta 200 ležaja, s pratećim sadržajima,

- prateće sadržaje (restorani, barovi, wellness, fitness, sportski tereni, bazeni, terase, garaže, spremišta i drugi sadržaji u službi osnovne namjene) moguće je smjestiti u zgrade hotela ili u pomoćne građevine bez smještaja na istoj građevnoj čestici s hotelom,

d) veličina građevina:

- visina građevina mjeri se od najniže točke zaravnatog terena do vijenaca građevine, ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 8,0 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena,

- odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- posebno se određuju uvjeti za "Hotel Malin" i za "Hotel Draga" zbog njihovog specifičnog položaja u odnosu na obalnu crtu,

- uvjeti gradnje za građevnu česticu "Hotela Malin" su sljedeći:

- dopušta se visina od 6 nadzemnih i 3 podzemne etaže, uz uvjet da se postojeća visina hotela, ukoliko je veća od 20 m, ne smije povećavati,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,6,

- uvjeti gradnje za građevnu česticu "Hotela Draga" su sljedeći:

- najveća dozvoljena tlocrtna projekcija hotela iznosi 3.500 m2

- dopušta se visina od najviše četiri nadzemne i tri podzemne etaže,

- najveća dopuštena visina je 18,00 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,45,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,7,

- dopuštena je gradnja više pomoćnih građevina na građevinskoj čestici u službi građevine osnovne namjene (ronilački centar, vanjski šankovi, skladišta i sl.), najveće površine svaka do 100 m2 koje, zajedno s građevinom osnovne namjene, ulaze u izgrađenost građevinske čestice,

- za postojeće građevine koje imaju kig i kis veći od navedenog, rekonstrukcija je moguća na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema, uz uvjet da primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti,

-vrsta krova nije određena, krov dijela građevine koji je izveden kao podrumska etaža mora biti ravan i prohodan za pješački i/ili kolni promet ili uređen kao zelena površina,

- najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o, za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine, a za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala,

- na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine,

- na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2,

- dozvoljeno je okrupnjavanje postojećih građevinskih čestica unutar područja za izdvojenu ugostiteljsko-turističku namjenu sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi polovicu njezine visine, ali ne može biti manja od 4,0 m,

- iznimno, potpuno ukopani podzemni dijelovi građevina mogu se graditi na granici građevne čestice,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

- uređenje građevne čestice mora biti sukladno članku 26. ovih Odredbi za provedbu,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovog Plana,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovog Plana,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana, uz uvjet da faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkoj namjeni proporcionalno prate faze izgradnje građevine osnovne namjene,

k) ostali uvjeti:

- parkirališna mjesta najvećim dijelom potrebno je smjestiti u podzemne garaže,

- moguće je denivelirano odvajanje javnog prometa od pješačkog i kolnog prometa za potrebe turističke zone (preko Ulice kralja Tomislava ) radi osiguranja sigurnosti i protočnosti prometa, a u svrhu povezivanja integralne cjeline hotelskog kompleksa "Hotela Malin" i "Hotela Draga".

(4) Prostorna cjelina (zona) ugostiteljsko-turističko namjene Porat - zapad (T1) namijenjena je za rekonstrukciju i dogradnju postojećeg hotela ("Hotel Pinia") sukladno važećem Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Radi lakšeg snalaženja, prilikom propisivanja uvjeta gradnje korišten je komercijalni naziv hotela, međutim uvjeti gradnje vrijede za građevnu česticu hotela, neovisno o eventualnoj promjeni njegovog naziva. Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za rekonstrukciju, korištenje i zaštitu:

a) vrsta radova:

- rekonstrukcija postojećeg hotela ("Hotel Pinia")

b) lokacija zahvata u prostoru:

- prostorna cjelina (zona) ugostiteljsko-turističke namjene unutar GPN-4 Porat, Vantačići,

c) namjena građevina:

- "Hotel Pinia" - ugostiteljsko-turistička građevina iz skupine hoteli maksimalnog smještajnog kapaciteta 90 ležaja

- prateće sadržaje (restorani, barovi, wellness, fitness, sportski tereni, bazeni, terase, garaže, spremišta i drugi sadržaji u službi osnovne namjene) moguće je smjestiti u zgradu hotela

d) veličina građevina:

- najveća dopuštena visina građevine je 15 m,

- dozvoljeno je prekoračenje najveće visine građevine za stubišnu vertikalu, vertikalu okna dizala, klima komore i strojarnice;

- dozvoljava se izgradnja građevine s najviše 5 nadzemnih etaža;

- dozvoljava se gradnja podzemnih etaža;

- pristup podzemnoj etaži je moguć vanjskim stubištem najveće dopuštene širine 1,5 m, te kolnim pristupom najveće dopuštene širine 5,5 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5;

- za postojeće građevine koje imaju kig i kis veći od navedenog, rekonstrukcija je moguća na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti;

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz upotrebu svih kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- građevna čestica hotela jednaka je površini zone T1 Porat-zapad prikazanoj na kartografskom prikazu 4.1. Građevinska područja - sjever

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi polovicu njezine visine, ali ne može biti manja od 4,0 m

- iznimno, potpuno ukopani podzemni dijelovi građevina mogu se graditi na granici građevne čestice

h) uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

- uređenje građevne čestice mora biti sukladno članku 26. ovih Odredbi za provedbu

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti.

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovog Plana.

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovog Plana.

Članak 53c.

(1) Unutar GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići određeno je područje za sportsko-rekreacijsku namjenu - sportski centar Bogovići (R1), unutar GPN-4 Porat, Vantačići određeno je područje za sportsko-rekreacijsku namjenu - sportski centar Porat (R1), a unutar GPN-2 Sveti Vid, Miholjice, Maršići određeno je područje za sportsko-rekreacijsku namjenu - sportski centar Miholjice (R1). Na ovim područjima gradi se posrednom provedbom prema uvjetima iz planova užeg područja za čiju su izradu smjernice propisane u poglavlju 2.2.10. Smjernice za izradu planova užeg područja unutar građevinskih područja naselja ovih Odredbi za provedbu.

Članak 53d.

(1) Unutar GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići određeno je područje za namjenu - groblje - Bogovići (G). Na prostorima groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, niše i sl., te komunalna infrastruktura. Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno tradicionalnom oblikovanju i uređenosti.

Članak 53e.

(1) Unutar GPN-4 Porat, Vantačići određeno je sljedeće područje za komunalnu namjenu - uređena plaža (UP) Porat.

(2) Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za korištenje, zaštitu, građenje i rekonstrukciju građevine komunalne namjene – uređena plaža u građevinskom području naselja:

a) vrsta radova:

- određeni su jednaki uvjeti za gradnju novih građevina kao i za rekonstrukciju postojećih,

- pod uređenjem plaža smatra se opremanje komunalnom infrastrukturom, gradnja pomoćnih građevina u funkciji plaže te izvođenje sljedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

-izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- krajobrazno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.),

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

- izgradnja privezišta, pasarela, mulića, sunčališta i sl. uz mogućnost pomicanja obalne linije prema moru,

-u morskom dijelu plaže potrebno je, zbog sigurnosnih razloga, razgraničiti dio za kupanje od ostalih pratećih sadržaja

-s ciljem održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se sljedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani,

b) lokacija zahvata u prostoru:

- uređena plaža UP Porat planira se u sklopu komunalne namjene – uređena plaža unutar GPN-4 Porat, Vantačići,

c) namjena građevina:

- pomoćne građevine u funkciji plaže su:

- sanitarne građevine, kabine, tuševi i sl.,

- naprave u funkciji zabave (tobogani, akvagani i sl.)

- ugostiteljske i uslužne građevine,

- bazeni,

d) veličina građevina:

- ugostiteljske i ostale građevine mogu imati najviše jednu nadzemnu i jednu podzemnu etažu, visinu do 3,50 m

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25, uz uvjet da građevinska bruto površina pojedinačne građevine ne bude više od 100 m2, s tim da je moguća i izgradnja vanjskog otvorenog bazena najveće tlocrtne površine 400 m2 koji se ubraja u izgrađenost građevne čestice;

- sanitarni čvorovi i kabine za presvlačenje mogu imati najviše jednu etažu, visinu do 3,5 m uz obaveznu izvedbu kosog krova i najveću tlocrtnu površinu od 15 m2,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i namjenom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- najmanja površina građevne čestice u funkciji plaže iznosi 600 m2,

- najveća površina građevne čestice jednaka je površini zone jedinstvene komunalne namjene -uređena plaža (UP) unutar građevinskog područja naselja,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- udaljenost građevina od obalne linije mora biti najmanje 15,0 m, a udaljenost od granica susjednih čestica najmanje 3,0 m,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice:

- građevna čestica u funkciji uređene plaže uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza i namjene građevina, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- pristup do građevne čestice u funkciji plaže mora biti osiguran s javne kolne površine,

- pristup s postojećeg ili planiranog obalnog puta nije dopušten,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu.

2.2.10. Smjernice za izradu planova užeg područja unutar građevinskih područja naselja

Članak 54.

(1) Posrednom provedbom se definiraju sljedeće smjernice za izradu planova užeg područja na izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja predviđenim za urbanu preobrazbu i neizgrađenim neuređenim (onima koji nisu postigli dovoljan stupanj uređenosti) dijelovima građevinskog područja naselja:

- oblik i veličina građevne čestice utvrđeni su smjernicama ovog Plana. Obuhvat planova čija izrada je obavezna određena je kartografskim prikazima 3.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite" u mjerilu 1:25.000, kartografskim prikazima br. 4.1. "Građevinska područja - sjever" i br. 4.2. "Građevinska područja - jug" u mjerilu 1:5000 te mjerama provedbe.

- veličina i površina novih građevina na području naselja :

- stambena građevina (slobodnostojeća, dvojna i skupne):

- koeficijenti: kig= 0,25 i kis= 0,75

- najveća dopuštena visina 6,5 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

- građevine poslovne namjene (slobodnostojeće):

- koeficijenti: kig= 0,25 i kis= 0,75

- najveća visina: 6,5 m,

- najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- za izgradnju supermarketa, odnosno trgovačkog centra, najmanja površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- građevine ugostiteljsko - turističke namjene vrste hotel sukladno posebnom propisu (slobodnostojeće):

- koeficijenti: kig=0,5 i kis=2,0

- najveća dopuštena visina: 13,0 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 4 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- iznimno, unutar obuhvata UPU 1 Malinska, Radići (GP-1) moguća je rekonstrukcija postojećeg hotela Riva, bivši "Borovik" na način da je najveći dopušteni kig=0,8, najveći dopušteni kis=2,5, uz mogućnost realizacije 5 nadzemnih i jedne podzemne etaže.

- unutar obuhvata UPU 1 Malinska, Radići (GPN-1), u sklopu funkcionalne cjeline postojećeg hotela "RIVA" (bivši "Borovik") moguće je planirati denivelirane pješačke veze preko javnih prometnih površina u svrhu povezivanja pratećih sadržaja u sklopu turističke ponude hotela, a koji se nalaze unutar površine uređene plaže.

- građevine ugostiteljsko - turističke namjene osim vrste hotel sukladno posebnom propisu (slobodnostojeće):

- koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75

- najveća dopuštena visina: 6,5 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- građevine društvene namjene:

- koeficijenti: kig=1 i kis=4,

- najveća visina: 10,0 m (iznimno, za zvonike vjerskih građevina visina se ne određuje),

- najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne podzemne etaže,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi Plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- građevine infrastrukturne namjene:

- garaže: kig=1 i kis=3, sa najviše jednom nadzemnom i dvije podzemne etaže,

- trafostanice: kig=0,4 i kis=0,4, najmanje udaljenosti 1,0 m od susjedne građevne čestice, te 2,0 m od prometnice.

(2) Prostorna cjelina (zona) ugostiteljsko-turističko područje Hrusta (T1) namijenjena je za izgradnju ugostiteljsko-turističkih građevina - hotela te njegovih pomoćnih i pratećih sadržaja sukladno važećem Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Propisuje se izrada plana užeg područja prema sljedećim smjernicama:

- sve ugostiteljsko-turističke građevine unutar zone moraju ispuniti uvjete za kategoriju najmanje 4* prema posebnim propisima,

- unutar zone Hrusta moguće je planirati najviše tri prostorne cjeline (građevne čestice) za izgradnju hotela s pratećim sadržajima,

- oblik i površina prostornih cjelina za gradnju hotela definirat će se UPU-om, ali površina pojedine prostorne cjeline ne smije biti manja od 1,7 ha,

- osim građevnih čestica za izgradnju hotela i pratećih sadržaja, UPU-om je moguće utvrditi građevne čestice za infrastrukturne površine te javne zelene površine,

- namjena građevina je ugostiteljsko-turistička građevina iz skupine hoteli, vrste hotel,

- maksimalni smještajni kapacitet unutar zone je 500 ležaja, a njihova raspodjela na pojedine prostorne cjeline za gradnju hotela odredit će se UPU-om,

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis) je 0,8,

- najveći dopušteni broj etaža centralne zgrade hotela su četiri nadzemne etaže, a najveća dopuštena visina je 14,00 m,

- najveći dopušteni broj etaža depandansi hotela su tri nadzemne etaže, a najveća dopuštena visina je 10,00 m,

- broj podzemnih etaža nije određen,

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređen kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- pri uređenju potrebno je sačuvati vrijedno zatečeno drveće u najvećoj mogućoj mjeri te koristiti autohtone biljne vrste.

(3) U izgrađenim i neizgrađenim uređenim dijelovima građevinskih područja naselja, posrednom provedbom dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina ugostiteljsko-turističke namjene vrste kamp temeljem sljedećih smjernica:

- dozvoljena je gradnja građevina sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi najvećeg smještajnog kapaciteta do 80 kreveta,

- smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na čvrst način,

- građevine u kojima se smještaju recepcija i drugi sadržaji kampa koji nisu smještajne jedinice mogu imati jednu nadzemnu etažu visine do 5,0 m

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,1

- najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina ugostiteljsko - turističke namjene - kamp u građevinskom području naselja iznosi 1000 m2

- iznimno, kod postojećih kampova dozvoljava se zadržavanje više građevnih čestica koje mogu biti odvojene javnom prometnicom, ali njihova ukupna površina ne može biti manja od 1000 m2

- dozvoljeno je okrupnjavanje postojećih građevinskih čestica sa svrhom poboljšanja postojećih prostornih standarda,

- prateći sadržaji i smještajne jedinice moraju biti udaljeni od obalne crte najmanje 25 m.

(4) Za područja sportsko-rekreacijske namjene, označenim kao izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja predviđeni za urbanu preobrazbu i neizgrađeni neuređeni dijelovi građevinskog područja naselja, predviđa posredna provedba Plana. Propisuje se izrada planova užeg područja prema sljedećim smjernicama:

- na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina,

- osnovna namjena građevina je športsko rekreacijska, a dopunski sadržaji mogu biti ugostiteljsko-turistički i pomoćni - servisni,

- nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja,

- ukupna tlocrtna površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,

- međusobne udaljenosti građevina uvjetovane su važećim protupožarnim propisima,

- najmanja udaljenost građevina od regulacijske linije iznosi najmanje 6,00 m,

- najmanja udaljenost građevina od granica susjednih građevnih čestica iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 4,00 m,

- najmanja udaljenost građevina od obalne crte iznosi najmanje 30,00 m,

- oblikovanje građevine treba biti u skladu s tehnološkim zahtjevima,

- uređenje građevne čestice treba biti u skladu s uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina,

- najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima koji se propisuju ovim Planom.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana.

(6) Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

(7) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 55.

(1) Razgraničenje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene određeno je granicama građevinskih područja, na kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25000 i br. 4.1."Građevinska područja - sjever" i br. 4.2."Građevinska područja - jug", mj. 1:5000. Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPIN) za izdvojene namjene na području Općine Malinska - Dubašnica su razgraničene na:

a) IGPIN gospodarske namjene - poslovne

b) IGPIN ugostiteljsko-turističke namjene i

c) IGPIN groblja.

(2) Unutar IGPIN-a za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.

(3) Privremeni smještaj za zaposlenike moguće je planirati unutar IGPIN ugostiteljsko-turističke namjene kao prateći sadržaj osnovnoj namjeni. Smještaj za zaposlenike u zonama ugostiteljsko-turističke namjene moguće je riješiti unutar planiranog maksimalnog smještajnog kapaciteta zone. Takav smještaj se planira kao smještaj u hotelu, pri čemu se njegova kategorizacija ne određuje.

Članak 56.

(1) Planom su određena sljedeća izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku - poslovnu namjenu (K):

- K-1 Sveti Vid - sjever

- K-2 Sveti Vid - jug

- K-3 Barušići

- K-4 Barušići - jug

- K-5 Sveti Vid - sjeverozapad

(2) Planom su određena sljedeća izdvojena građevinska područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu (T1):

- T1-1 Haludovo,

- T1-2 Haludovo II.

(3) Planom su određena sljedeća izdvojena građevinska područja izvan naselja za groblja (G):

- G-1 groblje Sveti Vid,

- G-2 Staro groblje.

Članak 57.

2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske - poslovne namjene (K)

Članak 58.

(1) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene - poslovne može se graditi posrednom provedbom ovog plana u sljedećim IGPIN za gospodarsku – poslovnu namjenu (K):

- K-1 Sveti Vid - sjever,

- K-2 Sveti Vid - jug,

- K-3 Barušići,

- K-4 Barušići - jug,

- K-5 Sveti Vid - sjeverozapad.

(2) Za IGPIN za gospodarsku - poslovnu namjenu propisuju se sljedeće smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja kao i njihovih izmjena i dopuna:

- oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

- dopuštena je izgradnja samostojećih poslovnih građevina,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,40,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,20,

- najveća dopuštena visina: 10,0 m,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- najveći dopušteni broj podzemnih etaža: 1 etaža,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana,

- oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana,

- uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica,

- odstupanja od navedenih uvjeta gradnje pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

(3) Iznimno, unutar građevinskog područja poslovne namjene K-3 Barušići moguć je smještaj zgrade Vatrogasnog doma (koji uz prostorije za potrebe vatrogasne službe može sadržavati i ostale sadržaje društvene namjene) te smještaj uljare (na zasebnoj građevnoj čestici), u skladu sa sljedećim smjernicama:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2,

- najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 600 m2,

- najveća dopuštena visina iznosi 10 metara,

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža: 2 etaže,

- najveći dopušteni broj podzemnih etaža: 1 etaža,

- ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici određuje se uvjetima plana užeg područja, na temelju smjernica ovog Plana,

- oblikovanje građevine mora biti sukladno odredbama ovog Plana,

- udio ozelenjenog hortikulturno uređenog terena nije određen, a definirat će se planom užeg područja, uzimajući u obzir mogućnosti lokacije,

- zadovoljenje potrebnog broja parkirališnih mjesta odredit će se planom užeg područja na temelju analize potreba te uzimajući u obzir moguće preklapanje namjena, s tim da je potreban broj parkirališnih mjesta za zgradu Vatrogasnog doma, moguće osigurati i izvan građevne čestice, ali na udaljenosti ne većoj od 300 metara,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu odredit će se planom užeg područja.

2.3.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 59.

(1) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene može se graditi posrednom provedbom ovog plana.

(2) Prostorna cjelina ugostiteljsko - turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno - pješački pristup do obale, što je prilikom izrade planova užih područja potrebno predvidjeti

(3) Opće smjernice za uređenje izdvojenih dijelova građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene su:

- oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana,

- oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana,

- uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: obavezno priključenje na sustav javne odvodnje, te prema uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

(4) Ovim planom dane su smjernice za izradu za pojedinačna izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko - turističke namjene.

(5) Smjernice za područje T1-1 Haludovo:

- za zonu T1-1 i dio zone sportsko - rekreacijske namjene R1-1 izrađen je Detaljni plan uređenja Haludovo (SN PGŽ 30/06),

- u slučaju stavljanja van snage plana iz prethodne točke, za ovo područje propisuje se izrada urbanističkog plana uređenja za urbanu preobrazbu i uređenje prostora

- sve ugostiteljsko-turističke građevine unutar zone moraju ispuniti uvjete za kategoriju najmanje 4* prema posebnim propisima

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 2200 postelja,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8,

- svaka građevna čestica u granicama obuhvata plana mora osigurati 40% površine pod zelenilom

(6) Smjernice za područje T1-2 Haludovo II:

- za ovo područje propisuje se izrada Urbanističkog plana uređenja

- sve ugostiteljsko-turističke građevine unutar zone moraju ispuniti uvjete za kategoriju najmanje 4* prema posebnim propisima,

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1000 postelja,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8,

- svaka građevna čestica u granicama obuhvata plana mora osigurati 40% površine pod zelenilom.

Članak 60.

(1) Postojeće građevine sa namjenom “Hotel” u područjima izdvojenim za posebne namjene ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge forme turističkih usluga (apartmansku).

Članak 61.

Brisan.

Članak 62.

Brisan.

Članak 63.

Brisan.

Članak 64.

Brisan.

2.3.3. Površine groblja

Članak 65.

(1) Površine groblja su izdvojena građevinska područja izvan naselja za gradnju ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- G-1 groblje Sveti Vid

- G-2 Staro groblje

(2) Na prostorima groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, niše i sl., te komunalna infrastruktura.

(3) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

2.3.4. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 66.

(1) Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske i ugostiteljsko - turističke namjene određuju se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu građevinu, moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim legalnim gabaritima građevine.

2.4. Građevine izvan granica građevinskog područja

Članak 67.

(1) Ovim planom određuju se lokacije izvan građevinskog područja za gradnju građevina koje nisu u funkciji korištenja prirodnih resursa i/ili koje svojom veličinom, tehnološkim procesom ili drugim obilježjima značajno mijenjaju prirodna obilježja područja na kojem se grade. Ovim planom utvrđene su lokacije za:

a) sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom,

b) komunalne namjene

• uređene plaže,

• reciklažna dvorišta

c) građevine infrastrukturne namjene.

(2) Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine koje su isključivo u funkciji iskorištavanja prirodnih resursa, a svojom funkcijom, veličinom, tehnologijom i ostalim obilježjima ne utječu bitno na prirodna obilježja područja na kojima se grade. Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine u funkciji primarnih djelatnosti:

a) građevine u funkciji poljoprivrede

• građevine za potrebe uzgoja bilja (spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme),

• staklenici i plastenici,

• građevine za potrebe stočarske djelatnosti (držanje stoke ili peradi)

b) sportsko-rekreacijske građevine i površine

c) infrastrukturne građevine

d) prirodne plaže

(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.

(4) Zahvati i građevine izvan građevinskih područja ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina te uklanjanje gromača.

(5) Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Članak 68.

(1) Ovim planom određuju se lokacije za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenome:

• R-1 Haludovo

• R-2 Sveti Ivan

(2) Na lokacijama za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenome moguće je uređivati sportske terene i graditi građevine radi obavljanja specifičnih sportskih djelatnosti.

(3) Građevine na lokaciji za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenome R-1 Haludovo grade se i uređuju pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- uređenje sportskih terena te gradnja pomoćnih građevina,

- postojeći sportski tereni i građevine mogu se zadržati, održavati i rekonstruirati ili zamijeniti novima.

b) lokacija zahvata u prostoru:

- lokacija za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-1 Haludovo u naselju Malinska

c) namjena građevina:

- osnovna namjena je sportska, odnosno rekreacijska, mogu se graditi i uređivati tereni i igrališta sportsko – rekreacijske namjene (teniski tereni na otvorenom, golf vježbalište, mali nogomet, badmintom, odbojka, boćalište, stolni tenis i slično), kao građevine osnovne namjene,

- građevine drugih namjena koje su u funkciji osnovne sportsko rekreacijske namjene mogu se graditi samo kao pomoćne građevine,

- u pomoćne građevine mogu se smještati svlačionice i sanitarije te različiti uslužni sadržaji za: provedbu različitih sportskih i rekreacijskih programa, iznajmljivanje i servisiranje opreme, pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga i sličnih sadržaja u funkciji osnovne namjene,

- u službi sportsko - rekreacijske namjene mogu se graditi i uređivati građevine infrastrukturne namjene i podzemne garaže,

- nisu dozvoljene namjene stanovanja ni smještajnih turističkih sadržaja,

d) veličina građevina:

- pomoćne građevine mogu imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu,

- najveća visina pomoćnih građevina iznosi 4,00 m,

- građevinska (bruto) površina pomoćnih građevina može biti 1% površine građevinskog zemljišta osnovne namjene, ali ne više od 200 m2,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema, uz uvjet da primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti,

- vrsta krova nije određena,

- najmanji dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 18o, a najveći 23o, za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za lokaciju za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-1 Haludovo utvrđuje se jedna građevna čestica

- sve građevine grade se na jednoj građevnoj čestici čiji oblik i veličina odgovara površini lokacije za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-1 Haludovo prikazanoj na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja - sjever,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi 5,0 m,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

- najmanje 40% površine građevne čestice utvrđene za gradnju sportskih terena i pomoćnih građevina prema uvjetima plana mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo (u koje se ne ubrajaju površine sportskih terena),

- sva potrebna parkirališna mjesta potrebno je smjestiti na građevnoj čestici, na terenu ili podzemno, u skladu s uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provedbu.

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana, uz uvjet da faze izgradnje pratećih sadržaja sportsko-rekreacijskoj namjeni proporcionalno prate faze izgradnje građevina osnovne namjene.

(4) Građevine na lokaciji za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-2 Sveti Ivan grade se i uređuju pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- uređenje novih sportskih terena te gradnja novih pomoćnih građevina,

b) lokacija zahvata u prostoru:

- lokacija za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-2 Sveti Ivan u naselju Sv. Ivan

c) namjena građevina:

- osnovna namjena je sportska, odnosno rekreacijska, mogu se graditi i uređivati tereni i igrališta sportsko – rekreacijske namjene kao građevine osnovne namjene,

- građevine drugih namjena koje su u funkciji osnovne sportsko rekreacijske namjene mogu se graditi samo kao pomoćne građevine,

- u pomoćne građevine mogu se smještati svlačionice i sanitarije te različiti uslužni sadržaji za: provedbu različitih sportskih i rekreacijskih programa, iznajmljivanje i servisiranje opreme, pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga i sličnih sadržaja u funkciji osnovne namjene,

- nisu dozvoljene namjene stanovanja ni smještajnih turističkih sadržaja,

d) veličina građevina:

- pomoćne građevine mogu imati jednu nadzemnu etažu,

- najveća visina pomoćnih građevina iznosi 4,00 m,

- građevinska (bruto) površina pomoćnih građevina može biti 1% površine građevinskog zemljišta osnovne namjene, ali ne više od 200 m2,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema, uz uvjet da primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti,

- vrsta krova nije određena,

- najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o, za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za lokaciju za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-2 Sveti Ivan utvrđuje se jedna građevna čestica,

- sve građevine grade se na jednoj građevnoj čestici čiji oblik i veličina odgovara površini lokacije za sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom R-2 Sveti Ivan prikazanoj na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja - sjever,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi 5,0 m,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

- najmanje 40% površine građevne čestice utvrđene za gradnju sportskih terena i pomoćnih građevina prema uvjetima plana mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo (u koje se ne ubrajaju površine sportskih terena),

- sva potrebna parkirališna mjesta potrebno je smjestiti na građevnoj čestici, u skladu s uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provedbu.

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana, uz uvjet da faze izgradnje pratećih sadržaja sportsko-rekreacijskoj namjeni proporcionalno prate faze izgradnje građevina osnovne namjene.

Članak 69.

(1) Ovim planom utvrđene su uređene plaže na lokacijama uz GPN ili IGPIN ugostiteljsko-turističke namjene:

• UP-1 Haludovo,

• UP-2 Kolonija,

• UP-3 Malinska,

• UP-4 Malin,

• UP-5 Vrtača,

• UP-6 Rova,

• UP-7 Vantačići,

• UP-8 Porat.

(2) Površine uređenih plaža mogu se uređivati neposrednom provedbom ovog Plana.

(3) Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za korištenje, zaštitu, građenje i rekonstrukciju uređenih plaža:

a) vrsta radova:

- određeni su jednaki uvjeti za gradnju nove građevine kao i za rekonstrukciju postojeće,

- pod uređenjem plaža smatra se opremanje komunalnom infrastrukturom, gradnja pomoćnih građevina u funkciji plaže te izvođenje sljedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

-izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- krajobrazno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

- izgradnja privezišta, pasarela, mulića, sunčališta i sl. uz mogućnost pomicanja obalne linije prema moru,

- u morskom dijelu plaže potrebno je, zbog sigurnosnih razloga, razgraničiti dio za kupanje od ostalih pratećih sadržaja

- s ciljem održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se sljedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

b) lokacija zahvata u prostoru:

- plaže se uređuju na lokacijama za uređene plaže iz stavka (1), određenim na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja - sjever

c) namjena građevina:

- osnovna namjena je komunalna namjena – uređena plaža,

- pomoćne građevine u funkciji plaže su:

- sanitarne građevine, kabine, tuševi i sl.,

- naprave u funkciji zabave (tobogani, akvagani i sl.)

- ugostiteljske i trgovačke građevine,

- iznimno, na površini plaže UP-2 Kolonija, moguće je graditi deniveliranu pješačku vezu preko javnih prometnih površina u svrhu povezivanja pratećih sadržaja u sklopu turističke ponude hotela.

d) veličina građevina:

- ugostiteljske i ostale pomoćne građevine mogu imati najviše jednu etažu, visinu do 4,00 m te građevinsku bruto površinu do 1% površine kopnenog dijela plaže, ali ne više od 100 m2,

- sanitarni čvorovi i kabine za presvlačenje mogu imati najviše jednu etažu, visinu do 3,5 m uz obaveznu izvedbu kosog krova i najveću tlocrtnu površinu od 15 m2.

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i namjenom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.

f) oblik i veličina građevne čestice:

- najmanja površina građevne čestice u funkciji plaže iznosi 600 m2,

- najveća površina građevne čestice jednaka je površini lokacije utvrđene za uređenu plažu,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- udaljenost pomoćnih građevina od obalne linije mora biti najmanje 15,0 m, a udaljenost od granica susjednih čestica najmanje 3,0 m,

- iznimno, na površini plaže UP-3 Malinska (Vruja), na k.č. 34/8 i 34/2 k.o. Bogovići, moguća je, neposrednom provedbom ovog Plana, izgradnja sanitarnog čvora i kabina za presvlačenje, tlocrtne površine do 15 m2, visine prizemlja, uz obaveznu izvedbu kosog krova, s tim da je moguć smještaj navedene građevine i na udaljenosti manjoj od 15 metara od obale,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice:

- građevna čestica uređene plaže uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza i namjene građevina, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- pristup do građevne čestice u funkciji plaže mora biti osiguran s javne kolne površine,

- pristup s postojećeg ili planiranog obalnog puta nije dopušten,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- na uređenim plažama koje graniče s područjima prirodnih šljunčanih žala, infrastruktura u službi prirodnih šljunčanih žala može se graditi izvan zone njihove zaštite (na rubnim područjima uređenih plaža),

- dozvoljava se održavanja postojećih obilježja uređenih plaža (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), ali nije dozvoljena nova gradnja ili uređenje koje bi bitno utjecalo na prirodna obilježja šljunčanih žala,

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu.

Članak 70.

(1) Ovim Planom na području Općine Malinska - Dubašnica utvrđene su tri lokacije za reciklažna dvorišta izvan građevinskih područja:

• RD-1 - reciklažno dvorište – Bogovići

• RD-2 - reciklažno dvorište za građevinski otpad – Malinska

• RD-3 - reciklažno dvorište za građevinski otpad – Strilčići

(2) Građevine na lokaciji RD-1 - reciklažno dvorište - Bogovići grade se i uređuju pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine reciklažnog dvorišta i komunalnog centra Malinska-Dubašnica,

- građevine se mogu graditi montažno i/ili čvrstom gradnjom,

b) lokacija zahvata u prostoru:

- lokacija za reciklažno dvorište RD-1 – reciklažno dvorište Bogovići utvrđeno u kartografskom prikazu 4. Građevinska područja – sjever,

c) namjena građevina:

- reciklažno dvorište je posebno opremljen prostor namijenjen razvrstavanju i privremenom skladištenju različitih vrsta komunalnog otpada,

- u reciklažnom dvorištu nije moguće vršiti nikakvu dodatnu preradu otpada već je jedina funkcija skupljanje,

- unutar površine reciklažnog dvorišta nalazi se upravna zgrada komunalnog centra te pomoćni prostori i sadržaji (radionica, skladište i drugo) i površina za potrebe prikupljanja i razvrstavanja otpada,

d) veličina građevina:

- najveća dopuštena građevinska (bruto) površina upravne zgrade iznosi 150 m2,

- najveći dopušteni broj etaža građevina je jedna nadzemna etaža,

- najveća dopuštena površina nadstrešnica uz upravnu zgradu (zatvorenih s najviše tri strane) iznosi 200 m2,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i namjenom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za lokaciju za reciklažno dvorište RD-1 reciklažno dvorište – Bogovići utvrđuje se jedna građevna čestica,

- sve građevine grade se na jednoj građevnoj čestici čiji oblik i veličina odgovara površini lokacije za reciklažno dvorište RD-1 reciklažno dvorište – Bogovići prikazanoj na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja - sjever,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost novih građevina od granice građevine čestice iznosi 5,0 m,

- udaljenosti postojećih građevina od granica građevne čestice može se zadržati, ali se rekonstrukcijom ne može dodatno smanjiti,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice,

- sva potrebna parkirališna mjesta potrebno je smjestiti na građevnoj čestici, u skladu s uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provedbu,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana.

(3) Građevine na lokaciji RD-2 - reciklažno dvorište za građevinski otpad - Malinska grade se i uređuju pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- gradnja nove složene građevine reciklažnog dvorišta za građevinski otpad,

- građevina se može graditi montažno i/ili čvrstom gradnjom

b) lokacija zahvata u prostoru:

- lokacija za reciklažno dvorište RD-2 – reciklažno dvorište za građevinski otpad – Malinska utvrđeno u kartografskom prikazu 4. Građevinska područja – sjever,

c) namjena građevina:

- reciklažno dvorište za građevinski otpad je složena građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada,

- unutar građevine reciklažnog dvorišta planiraju se upravne zgrade i pomoćni prostori (garaže, skladišta, sanitarije i drugo),

d) veličina građevina:

- najveća dopuštena tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 150 m2,

- najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene su dvije nadzemne etaže,

- najveća dopuštena visina građevine osnovne namjene je 8,5 m,

- uz osnovnu građevinu, moguća je gradnja više nadstrešnica (zatvorenih s najviše tri strane) ukupne površine 300 m2, najveće visine do 4,00 m,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i namjenom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za lokaciju za reciklažno dvorište RD-2 reciklažno dvorište za građevinski otpad – Malinska utvrđuje se jedna građevna čestica,

- sve građevine grade se na jednoj građevnoj čestici čiji oblik i veličina odgovara površini lokacije za reciklažno dvorište RD-2 reciklažno dvorište za građevinski otpad – Malinska prikazanoj na kartografskom prikazu 4. Građevinska područja - sjever,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi 5,0 m,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice,

- sva potrebna parkirališna mjesta potrebno je smjestiti na građevnoj čestici, u skladu s uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provedbu,

- iznimno, ograde reciklažnog dvorišta mogu biti visine do 2,50 m,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana.

(4) Građevine na lokaciji RD-3 - reciklažno dvorište za građevinski otpad - Strilčići grade se i uređuju pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- gradnja nove složene građevine reciklažnog dvorišta za građevinski otpad,

- građevina se može graditi montažno i/ili čvrstom gradnjom

b) lokacija zahvata u prostoru:

- lokacija za reciklažno dvorište RD-3 – reciklažno dvorište za građevinski otpad – Strilčići utvrđeno u kartografskom prikazu 4. Građevinska područja – jug,

c) namjena građevina:

- reciklažno dvorište za građevinski otpad je složena građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada,

- unutar građevine reciklažnog dvorišta planiraju se upravne zgrade i pomoćni prostori (garaže, skladišta, sanitarije i drugo),

d) veličina građevina:

- najveća dopuštena tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 100 m2,

- najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene je jedna nadzemna etaža,

- najveća dopuštena visina građevine osnovne namjene je 5,5 m,

- uz osnovnu građevinu, moguća je gradnja više nadstrešnica (zatvorenih s najviše tri strane) ukupne površine 300 m2, najveće visine do 4,00 m,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i namjenom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za lokaciju za reciklažno dvorište RD-3 reciklažno dvorište za građevinski otpad – Strilčići utvrđuje se jedna građevna čestica

- maksimalna površina građevne čestice iznosi 2,65 ha,

g) smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- najmanja dozvoljena udaljenost građevina od granice građevine čestice iznosi 5,0 m,

h) uvjeti za uređenje građevne čestice,

- sva potrebna parkirališna mjesta potrebno je smjestiti na građevnoj čestici, u skladu s uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. Promet u mirovanju ovih Odredbi za provedbu,

- iznimno, ograde reciklažnog dvorišta mogu biti visine do 2,50 m,

i) uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

- projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,

j) način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ovih Odredbi za provedbu,

k) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

l) etapno građenje i/ili fazno građenje građevine:

- dopušta se etapno ili fazno građenje sukladno odgovarajućem aktu za provedbu plana.

Članak 71.

(1) Građevine infrastrukture koje se grade izvan građevinskog područja na lokacijama određenim ovim Planom su parkiralište za autobuse oznake IS-1 i helidrom oznake IS-2 u skladu s uvjetima iz ovog Plana i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za upravljanje pojedinim infrastrukturnom površinom.

(2) Planom se određuje mogućnost gradnje parkirališta za autobuse oznake IS-1 (na lokaciji k.č. 283/1, k.o. Bogovići) prema sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3000 m2,

- najveća dopuštena GBP iznosi 30 m2,

- najveći broj etaža iznosi jedna nadzemna etaža u skladu s najvećom dopuštenom visinom,

- najveća dopuštana visina od terena do vijenca iznosi 3,0 m,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijske linije i susjedne čestice iznosi 3,0 m,

- u sklopu građevne čestice omogućava se gradnja jedne građevine ili postavljanje privremene građevine kioska u svrhu realizacije eventualno pratećeg sadržaja uslužne i ugostiteljske namjene s pomoćnim i sanitarnim prostorijama,

- najveći dozvoljeni kapacitet parkirališta za autobuse iznosi 10 parkirnih mjesta (PM) pri čemu je parkiralište potrebno ozeleniti s najmanje jednim stablom na 3 PM,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice,

- građevinu je nužno graditi na način da se osigura zaštita okoliša uz sprječavanje negativnog utjecaja na okolni prostor u skladu s mjerama propisanim ovim planom.

(3) Planom se određuje mogućnost gradnje javnog uzletišta za helikoptere-helidroma oznake IS-2 na površini ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta PŠ, sjeverno od županijske ceste uz južnu granicu zone sportsko-rekreacijske namjene R-1 Haludovo prema sljedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 750 m2,

- helidrom je namijenjen prvenstveno interventnom slijetanju helikoptera, a sukladno tehničkim uvjetima može biti namijenjen prijevozu i u druge svrhe,

- helidrom se može izvesti u razini terena s adekvatnom završnom obradom u smislu nosivosti, a može se izvesti i na povišenoj platformi kako bi se minimalno interveniralo u okolni teren,

- u fazi projektiranja platforme potrebno je voditi računa o smjerovima vjetra, osigurati sigurnost pri slijetanju i uzlijetanju, te se pridržavati Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, važećeg Zakona o zračnom prometu, Pravilnika o helidromima i drugih posebnih propisa mjerodavnih za predmetnu vrstu građevine,

- unutar zone helidroma moguća je isključivo površinska gradnja, a podzemna gradnja za eventualne instalacije u funkciji helidroma jedino uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne uprave za zračni promet,

- kolni priključak građevne čestice helidroma na javnu prometnu površinu-županijsku cestu potrebno je predvidjeti direktnim priključkom ili preko sabirne prometnice,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalnu infrastrukturu se temelji na minimalnim uvjetima o komunalnoj opremljenosti građevne čestice za predmetnu vrstu građevine,

- građevina helidroma se mora graditi na način da se osigura zaštita okoliša uz sprječavanje negativnog utjecaja na okolni prostor u skladu s mjerama propisanim ovim planom.

Članak 71a.

(1) Izvan građevinskog područja planiraju se prirodne plaže te se dopušta građenje građevina u službi poljoprivrede i vlastitih gospodarskih potreba prema uvjetima ovog plana. Moguće je uređenje obalnih šetališta i staza, te pristupa kupalištu s obalne i morske strane u skladu s odredbama ovog plana.

(2) Ovim planom utvrđena je prirodna plaža PP Haludovo II. Prirodna plaža PP Haludovo II je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima. Na prirodnoj plaži nije dozvoljena gradnja građevina niti uređenje prirodnog terena i ne smije se ograđivati s kopnene strane.

(3) Od građevina u službi poljoprivrede i vlastitih gospodarskih potreba, izvan građevinskog područja mogu se, ovisno o površini poljoprivrednog zemljišta i vrsti poljoprivredne djelatnosti, graditi sljedeće građevine:

- gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te građevine za držanje stoke i peradi bez mogućnosti stanovanja,

- plastenici, staklenici i sl.

(4) Gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te građevine za držanje stoke i peradi bez mogućnosti stanovanja moguće je graditi neposrednom provedbom Plana za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG), obrta ili pravne osobe registriranog za bavljenje poljoprivredom na točno određenim i u planu navedenim česticama i to na:

- k.č. 1965/3 k.o. Sv. Anton.

(5) Budući da je na području Općine u tijeku katastarska izmjera, ukoliko se prilikom njene izrade promijeni broj katastarske čestice, mogućnost gradnje primjenjuje se i na nove čestice koje zamjenjuju čestice navedene u prethodnom stavku.

(6) Kako bi se čestice na kojima će se moći graditi gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te građevine za držanje stoke i peradi bez mogućnosti stanovanja za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG), obrta ili pravne osobe registriranog za bavljenje poljoprivredom navele u Planu, moraju udovoljavati sljedećim kriterijima:

- OPG, obrt ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivredom mora biti prijavljena na prostoru Općine Malinska-Dubašnica najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za upis u Plan;

- OPG, obrt ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivredom mora pripadati u minimalno 3. razred ekonomske veličine prema kalkulatoru za izračun ekonomske veličine Ministarstva poljoprivrede. Pri izračunu vrijednosti uzimaju se u obzir samo poljoprivredne površine ili grla stoke koja se nalaze na području Općine Malinska-Dubašnica;

- Ukoliko OPG, obrt ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivredom ulazi u 3 vrijednosni razred na temelju djelatnosti uzgoja puževa ili gljiva, ne ispunjava uvjete za gradnju ovih građevina;

(7) Gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te građevine za držanje stoke i peradi bez mogućnosti stanovanja grade se uz sljedeća ograničenja:

- U prostoru ograničenja nije dopuštena gradnja ovih građevina;

- Izvan prostora ograničenja, najmanja površina zemljišta za gradnju gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme iznosi 1000 m2, dok za držanje stoke ili peradi najmanja površina zemljišta iznosi 1 ha;

- Građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme i građevine za držanje stoke ili peradi moraju biti udaljene od obalne crte mora najmanje 1000 m, a od obalnih crta ostalih voda 100 m;

- Građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme moraju biti udaljene od građevinskog područja i ostalih građevina izvan građevinskog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture, najmanje 500 m;

- Građevine za držanje stoke ili peradi moraju biti udaljene od građevinskog područja i ostalih građevina izvan građevinskog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture, najmanje 2000 m.

(8) Gradnja gospodarske građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te građevine za držanje stoke i peradi bez mogućnosti stanovanja moguća je pod sljedećim uvjetima:

a) vrsta radova:

- gradnja novih građevina za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme bez mogućnosti stanovanja,

b) lokacija zahvata u prostoru:

- točno određene k.č. iz stavka (4) ovog članka

c) namjena građevina:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivreda)

- namjena građevine je isključivo za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme te čuvanje stoke ili peradi,

- ne mogu se prenamijeniti u neku drugu namjenu (stanovanje ili građevine sa smještajnim kapacitetima ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama ovog Plana).

d) veličina građevina:

- najveća građevinska (bruto) površina građevine iznosi 30 m2,

- najveća visina građevine iznosi 3,0 m, odnosno jednu nadzemnu etažu,

e) uvjeti za oblikovanje građevina:

- građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

f) oblik i veličina građevne čestice:

- za građevine na prirodnim površinama ne utvrđuje se građevna čestica

g) način i uvjeti priključenja građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

- građevina, ukoliko je potrebno, mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisterna, bunar), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, obnovljivi izbori energije)

- priključenje građevine na prometnu površinu ostvaruje se u skladu s lokalnim prilikama pri čemu najmanja širina pristupnog puta od javne prometne površine do čestice na kojoj se gradi građevina iznosi 3,0 m

h) mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina i 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovih Odredbi za provedbu,

(9) Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montažno-demontažnih objekata dopuštena je na svim kategorijama poljoprivrednog zemljišta za obavljanje poljoprivredne ratarske djelatnosti. Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu većem od 2.000 m2. Staklenici i plastenici su lagane montažno-demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim providnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,50 m.

Članak 71b.

(1) Pod sportom i rekreacijom izvan građevinskih područja, bez posebno određene lokacije, podrazumijevaju se površine koje se uređuju u svrhu odvijanja rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja.

(2) Rekreacijske površine su veće samostalne cjeline namijenjene uređenju, a bez izgradnje građevina. Uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š1, Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3), vode, more i ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

(3) U rekreacijskim područjima sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu se uređivati razne vrste rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana, a bez izgradnje, kao što su:

- pješačke, biciklističke, jahaće, trim i slične staze,

- igrališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta,

- površine za izletišta, i

- ostale slične površine namijenjene rekreaciji i zabavi.

(4) Izvan građevinskog područja mogu se postavljati klupe za sjedenje i boravak, informativne table i putokazi i sl. sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina.

(5) Izvan građevinskog područja ovim planom nije dopuštena gradnja novih građevina visokogradnje ako za njih nije točno određena lokacija. Iznimno, u rekreacijskom području u uvali Sveti Martin dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine, u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski), u svrhu pružanja ugostiteljsko - turističkih usluga, te gradnja otvorenih sportskih igrališta, bez mogućnosti gradnje čvrstih građevina. Mijenjanje obalne linije i karakteristika obale nije dopušteno. Prilikom rekonstrukcije, građevina mora biti primjereno oblikovana i uklopljena u prostor te moraju biti korišteni autohtoni materijali. U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja na vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. Nije dopuštena prenamjena građevine u stambenu, ugostiteljsko-turističku sa smještajem ili druge namjene koje nisu u skladu s odredbama ovog plana.

(6) Građevine za sportsko-rekreacijsku namjenu moraju biti udaljene od građevinskog područja i ostalih građevina izvan građevinskog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture, najmanje 2000 m.

2.4.1. Rekonstrukcija građevina izvan građevinskog područja

Članak 71c.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja o građenju (koje se ne odnosi na rješenje o izvedenom stanju) ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju, isključivo građevine stambene namjene - samostojeće stambene građevine.

(3) Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene, bez mogućnosti stanovanja, u sklopu odmorišta uz državnu cestu Omišalj – Valbiska u skladu s uvjetima iz stavka (4) i (5) ovog članka.

(4) Građevine poslovne namjene - benzinska postaja s pratećim sadržajima, mogu se rekonstruirati u skladu sa sljedećim uvjetima:

- zadržava se postojeći oblik i veličina građevne čestice,

- namjena građevina je poslovna - uslužna, trgovačka , ugostiteljska i servisna bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, promjena namjene se ne dopušta,

- postojeće građevine koje su izvedene u skladu s građevinskom dozvolom, mogu se rekonstruirati jedino u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima bez mogućnosti povećanja.

(5) Građevine motela s centrom za zabavu mogu se rekonstruirati u skladu sa sljedećim uvjetima:

- zadržava se postojeći oblik i veličina građevne čestice,

- namjena građevina je ugostiteljsko – turistička, tipa motel s centrom za zabavu, promjena namjene se ne dopušta

-postojeće građevine koje su izvedene u skladu s građevinskom dozvolom, mogu se rekonstruirati jedino u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima bez mogućnosti povećanja.

(6) Izgrađene građevine nije dopušteno prenamijeniti u stambene, ugostiteljsko-turističke ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama ovog Plana.

(7) Pojedinačne građevine izvan građevinskog područja koje su ozakonjene temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogu se zadržati u postojećim gabaritima te se ne mogu prenamijeniti u namjene različite od onih utvrđenih u rješenju o izvedenom stanju.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 72.

(1) Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja, unutar građevinskih područja površina izvan naselja za izdvojene namjene ili izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u područja iz prethodnog stavka ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

(3) Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 42. – 46. i 54.

(4) Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 57. – 61.

(5) Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se temeljem kriterija iz članaka 67., 68. i 71.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 73.

(1) Mreža građevina društvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija državnog i županijskog te općinskog značaja.

(2) Za područje Općine minimalan broj pojedinih vrsta građevina javnih funkcija državnog i županijskog značaja je:

- građevina primarne zdravstvene zaštite (2 liječnička tima, za cca 3000 pacijenata), unutar GPN-1 Malinska, Radići

- knjižnica i čitaonica (unutar GPN-1 Malinska, Radići),

- šport i rekreacija, a posebno prostor za rekreaciju i kupanje na obali.

(3) Planom su određeni uvjeti za smještaj sljedećih građevina društvenih djelatnosti od značaja za Općinu Malinska – Dubašnica:

- predškolske ustanove (u svim naseljima Općine),

- osnovna škola, za cca 300 đaka, unutar GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići,

- zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost (u svim naseljima Općine),

- građevine za skrb o starijim osobama,

- vjerske građevine,

- prostori za političke udruge.

(4) Građevine društvenih djelatnosti grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(5) Na području Općine ustanove predškolskog odgoja moguće je locirati u svim građevinskim područjima naselja.

(6) Za područje Općine izgrađena je jedna osnovna škola unutar građevinskog područja GPN-2 Bogovići, Zidarići, Milčetići.

(7) Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje.

(8) Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone za izdvojene namjene, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

(9) Najmanji broj sportsko - rekreacijskih sadržaja je: dvije sportske dvorane, zračna streljana, kuglana, nogometno igralište, polivalentni prostor za male sportove, tenis teren, boćalište, ostala otvorena igrališta.

(10) Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena i ne izvode građevinski radovi. Ovakve prostore je moguće opremiti privremenim jednostavnim objektima u funkciji namjene. Iznimno na lokaciji Sveti Martin dozvoljava se izgradnja i uređenje sadržaja sukladno odredbama ovog plana.

(11) U svim zonama rekreacijske namjene unutar granica građevinskog područja naselja moguće je interpoliranje pratećih ugostiteljskih i uslužnih sadržaja u funkciji rekreacije.

(12) Na području Općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite stanovništva, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Lokacija zdravstvene ustanove je u građevinskom području naselja GPN-1 Malinska-Radići.

(13) Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima.

(14) Gradnja novih građevina zdravstva dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim uređenim građevinskim područjima naselja.

(15) U građevinskom području naselja GPN-1 Malinska-Radići postoje ili su planirane građevine sljedećih kulturnih sadržaja:

1. knjižnica i čitaonica,

2. likovna radionica,

3. kulturno-umjetnička društva,

4. Interpretacijski centar maritimne baštine,

5. udruge raznih kulturnih djelatnosti, itd.

(16) Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području Općine.

(17) Gradnja novih vjerskih građevina provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina.

(18) Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 74.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu elektroničkih komunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na grupi kartografskih prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mj. 1:25.000.

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 17. i 18. ove Odluke.

Članak 75.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u slijedećoj tablici:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 76.

(1) Planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa.

(2) Mreža sustava cestovnog, pomorskog i zračnog prometa je prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1. Infrastrukturni sustavi i mreže - Prometni sustav, mjerilo 1:25000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 77.

(1) Mrežu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska – Dubašnica čine državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

(2) Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Općine Malinska - Dubašnica čine:

- Državne ceste DC:

- dio D102 - Šmrika(D8) – Krk – Baška (postojeća) - planirana kao brza cesta Sv. Kuzam – Krk

- dio D104 - D102 – Valbiska (trajekt) (postojeća) - planirana kao brza cesta Sv. Kuzam –Valbiska

- D - Omišalj – Dobrinj – Vrbnik – Punat – Stara Baška (trajekt) - planirana

- Osnovne županijske ceste ŽC:

- dio Ž5087 - Sv. Vid Miholjice – Sv. Vid Dobrinjski – Šilo (postojeća) s planiranim proširenjem trase do turističke zone Haludovo sukladno prostornom planu šireg područja

- Ž5086 - Porat – Malinska – Sv. Vid Miholjice – D102 (postojeća)

- Lokalne ceste (LC):

- L58070 - Sv. Vid Miholjice – Oštrobradići –D104 (postojeća),

- L58089 - Milčetići - L58070 (postojeća)

- obilaznice Malinske, Rove i Porat - Vantačića, sa odvojkom prema državnoj cesti D102 (planirane)

- odvojak sa državne ceste D102 - Haludovo II (planirana)

- Nerazvrstane ceste.

(3) Prikaz javnih prometnih površina u grafičkom dijelu Plana temelji se na odredbama važećeg Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova i posebnih propisa, a moguće su određene promjene u funkcionalnom (promjena kategorije) i prostornom smislu (korekcija neadekvatnih tehničkih elemenata trase ili rekonstrukcija postojećeg tipa raskrižja).

(4) Planirane trase javnih i nerazvrstanih cesta u grafičkom dijelu Plana dane su s obzirom na mjerilo Plana i predstavljaju obvezu u smislu uspostave veze. Detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom i/ili tehničkom dokumentacijom za ishođenje akta za provedbu prostornog plana i građevinskom dozvolom trasa smije korigirati drugačijim prometno-tehničkim elementima (korekcija neadekvatnih horizontalnih i vertikalnih radijusa trase), što se ne smatra izmjenom/neusuglašenošću s ovim Planom.

Članak 78.

(1) Sustav državnih cesta ovim se Planom zadržava. Na državnoj cesti D102, na dionici koja prolazi područjem Općine Malinska - Dubašnica, planira se dogradnja još jednog kolnika sa dvije prometne trake, uz horizontalnu i vertikalnu korekciju tehničkih elemenata ceste, te po potrebi planiranim čvorovima u dvije razine.

(2) Zaštitni pojas javne ceste utvrđuje se u skladu sa Zakonom o cestama.

(3) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

(4) Ovim Planom utvrđene su trase novih lokalnih cesta, čija širina koridora iznosi 20 m.

Članak 79.

(1) Za cestovne prometnice čuvaju se planski koridori širine određene u tablici iz članka 75. ove Odluke.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, ili je odgovarajućim aktom određena građevna čestica nove prometnice, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz suglasnost Općine Malinska - Dubašnica ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Članak 80.

(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom 1. ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m od osi postojeće ceste radi osiguranja potrebne površine za proširenje predmetne ceste u svrhu nesmetanog i sigurnog odvijanja kolnog prometa, pristupa građevnoj čestici uz prometnu površinu u skladu s uvjetima ovog plana te smještaja ostale komunalne infrastrukture u građevnoj čestici ceste na koju će se priključiti građevine uz predmetnu cestu. Regulacijski pravac čini granicu između građevne čestice namijenjene građevini visokogradnje i građevne čestice prometne površine.

(4) Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti će se odrediti odlukama nadležnog tijela Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 81.

(1) Temeljem odredbi Plana potrebno je provoditi slijedeće mjere:

- povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeće državne i županijske ceste koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom,

- poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja.

(2) Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove.

Članak 82.

(1) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

(2) Ovim Planom određene su smjernice sa kriterijima koje moraju ispunjavati građevine i površine cestovnog i pješačkog prometa pri izradi planova nižeg reda:

- ceste:

- minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 2,75 m,

- kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 metra,

- pristupni putovi:

- svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu,

- iznimno, do građevne čestice stambene građevine osigurava se neposredni prilaz minimalne širine 3 metra, ako udaljenost čestice nije veća od 50 m i isti čini sastavni dio građevne čestice,

- pristup do građevne čestice višestambene građevine mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5 metara i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 1,0 metara,

- za poslovne, stambeno-poslovne i ugostiteljske građevine pristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju,

- slijepe prometnice na svojem završetku moraju imati proširenje za okretište,

- pješački hodnici:

- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 2,0 metara, a minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 metara

- širina traka za jednog pješaka iznosi 0,8 metara

- za novoplanirane pješačke prometnice minimalna širina iznosi 1,5m. Postojeće pješačke površine, ako su šire od 1,5m zadržavaju svoju širinu, a ako su uže potrebno je planirati proširenje do 1,5m

- visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:

- za kolnik 4,80 metara,

- za pješački hodnik 2,50 metara,

- za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara,

- zelene površine uz prometnice:

- minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metra, a za visoko zelenilo 3,0 metra

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 metara od ruba kolnika

- zaštitne širine prometnica:

- udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 metara

- udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara

- odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

- pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 metara

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Članak 83.

(1) Do izgradnje cestovnih križanja rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonala poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju slijedeće dužine:

- za križanje državnih sa županijskom cestom - 70 m,

- za križanje županijskih cesta – 30m,

- za križanje županijskih sa lokalnom cestom i za križanje nerazvrstanih cesta koje će se graditi temeljem ovog Plana - 30 m.

Članak 83a.

(1) Kao prateći sadržaji prometne infrastrukture neposredno uz javnu prometnu površinu i kao sastavni dio građevne čestice javne prometne površine može se graditi odmorište.

(2) Planom se određuje mogućnost gradnje odmorišta kao turističkog informativnog punkta "Kuća krčke dobrodošlice" uz državnu cestu Omišalj - Valbiska oznake ISP-1 na temelju sljedećih uvjeta:

- obuhvat zahvata čine najmanje katastarske čestice *149 i *150, k.o. Miholjice,

- omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina ili gradnja zamjenskih građevina u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima - tri nadzemne etaže, u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela u Rijeci,

- namjena građevine je javna bez mogućnosti stanovanja, ugostiteljstva i turističkog smještaja,

- udaljenost građevine od regulacijske linije i od susjednih čestica uvjetovana je postojećim položajem građevine,

- oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice,

- najmanji potrebni broj parkirališnih mjesta (PM) za osobna vozila iznosi 5 PM, pri čemu je ista potrebno osigurati na odnosnoj građevnoj čestici,

- građevinu je nužno graditi na način da se osigura zaštita okoliša uz sprječavanje negativnog utjecaja na okolni prostor u skladu s mjerama propisanim ovim planom.

5.1.1.2. Promet u mirovanju

Članak 84.

(1) Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih površina:

- unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu,

- unutar građevne čestice poslovne, stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

- uredski: 1 PM/40 m2 korisne površine,

- banke: 1 PM/40 m2 korisne površine,

- trgovački sadržaji: 1 PM/30 m2 korisne površine,

- industrijsko sadržaji: poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,

- skladišni prostori: 1 PM/100 m2 korisne površine,

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/4 sjedala i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena,

- javni i društveni sadržaji:

- predškolska djelatnost: 2PM na jednu odgojnu skupinu djece,

- školska djelatnost: 1PM na jednu učionicu i 1PM za školski autobus,

- zdravstvena i socijalna djelatnost: 1 PM na 4 zaposlene osobe u smjeni, ali ne manje od 1PM na 50 m2 ukupne neto površine građevine za zdravstvene sadržaje (bolnice, domovi za starije i nemoćne osobe, poliklinike, ambulante, socijalne ustanove),

- kulturna djelatnost: 1 PM na 4 zaposlene osobe u smjeni, ali ne manje od 1PM na 50 m2 ukupne neto površine građevine za kulturne sadržaje (muzeji, galerije, knjižnice, posjetiteljski centri i druge kulturne ustanove),

- mjesni odbor: 1PM na 10 sjedala, ali ne manje od 1PM na 50 m2 ukupne neto površine građevine,

- interpretacijski centar: 1PM na 10 sjedala, ali ne manje od 1PM na 50 m2 ukupne neto površine građevine,

- vjerski sadržaji: 1PM na 10 sjedala, ali ne manje od 1PM na 50 m2 ukupne neto površine građevine za vjerske sadržaje,

- za športske građevine i površine - jedno parkirališno mjesto na deset posjetitelja.

(2) Iznimno, unutar jezgre naselja Malinska, potreban broj parkirališno - garažnih mjesta moguće je osigurati i izvan građevne čestice, u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja UPU 1 Malinska, Radići (GPN-1), a prema kriterijima iz prethodnog stavka.

(3) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 85.

(1) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide,

(2) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 86.

(1) Planom se omogućava i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao:

- pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, sukladno odredbama članka 22. ove Odluke,

- garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta).

(2) Za skupne garaže određuju se slijedeći uvjeti građenja:

- sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 5. ove Odluke,

- za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0,

- najviša visina građevine iznosi 7.5m,

- najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3.5m,

- skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

(3) Uvjeti građenja parkirališta su:

- najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem parkirnih mjesta iz alineje 2. stavka 1. ovog članka,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0,

- parkirališta na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta,

- parkirališta se mogu uređivati i na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

(4) U cilju prometnog rasterećenja priobalnih građevinskih područja, smanjenja utjecaja na propusnu moć prometnica unutar istih te smanjenja emisije ispušnih plinova i negativnog utjecaja na sigurnost prometa, Planom se omogućuje planiranje i gradnja građevine infrastrukturne namjene IS-2 - parkirališta za autobuse na k.č. 283/1, k.o. Bogovići.

(5) Lokacijski uvjeti za gradnju parkirališta za autobuse utvrđeni su u članku 71. ovih Odredbi za provedbu.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 87.

(1) Raspored luka otvorenih za javni promet, privezišta u funkciji zona ugostiteljsko – turističke namjene), sidrišta i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, 2.1. Infrastrukturni sustavi i mreže - Prometni sustav, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4.1.“Građevinska područja - sjever”, mj. 1:5000.

5.1.2.1. Luke otvorene za javni promet

Članak 88.

(1) Na području Općine Malinska - Dubašnica nalazi se luka otvorena za javni promet županijskog značaja Malinska L-1.

(2) Na području Općine Malinska - Dubašnica luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su:

- Rova (L-2)

- Vantačići (L-3)

- Porat (L-4).

(3) Unutar luka otvorenih za javni promet odvijaju se slijedeće djelatnosti: privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala, ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila i ostale gospodarske djelatnosti.

(4) U svim lukama, s iznimkom površine luke otvorene za javni promet županijskog značaja označene kao Malinska L-1, moguće je neposrednom provedbom Plana graditi i rekonstruirati građevine koje su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale, rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezišta, pasarela, nasipa, postava dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično), te postava privremenih montažnih objekata i naprava koje se postavljaju tijekom turističke sezone temeljem godišnjeg Plana lokacija za postavu privremenih objekata.

(5) Razgraničenje površine luke otvorene za javni promet županijskog značaja označene kao Malinska L-1 za svaku namjenu, odnosno djelatnost luke te uređenje i smještaj pratećih sadržaja odredit će se u skladu s korisnicima prostora, zakonskom regulativom i posebnim propisima, planom užeg područja - UPU 1 Malinska, Radići (GP-1). Unutar predmetne površine luke moguće je proširenje postojećeg lukobrana, unutar površine koja je kartografskim prikazom 4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA - sjever, definirana kao najveća dopuštena površina proširenja lukobrana. Na dijelu navedenog lukobrana moguća je gradnja zgrade u funkciji luke sa pratećim sadržajima (ugostiteljskim, trgovačkim i poslovnim). Najveći dopušteni broj etaža je jedna (prizemna) etaža, a najveća dopuštena ukupna tlocrtna površina iznosi 10% ukupne površine nadmorskog dijela lukobrana. U sklopu luke Malinska potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 350 vezova.

(7) U sklopu luke Rova potrebno je osigurati prostor za privez lokalnog stanovništva /komunalna luka/ kapaciteta do 30 vezova. Neposrednom provedbom Plana moguće je rekonstruirati postojeće ribarske kućice uz slijedeće uvjete:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice – postojeća katastarski definirana čestica,

- najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost: 200.00 m2,

- najveća dopuštena visina građevine: 3,00 m,

- namjena – prostori za odlaganje ribarskog alata, naprava i sanitarni čvor za potrebe luke, bez mogućnosti promjene osnovne namjene.

(8) U sklopu luke Vantačići potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 65 vezova.

(9) U sklopu luke Porat potrebno je osigurati dio za privez lokalnog stanovništva /komunalni dio luke/ kapaciteta do 160 vezova.

Članak 89.

(1) Privezišta su dijelovi luke otvorene za javni promet, opremljeni za sigurno vezanje plovila. Postojeća privezišta su određena na slijedećim lokacijama:

- Porat - ispod Samostana, (kapacitet do 5 plovila)

- Vantačići (kapacitet do 2 plovila)

- Cuklićevo (kapacitet do 6 plovila)

- Draga - istok, (kapacitet do 5 plovila)

- Draga - zapad, (kapacitet do 10 plovila)

- Portić (kapacitet do 5 plovila)

(2) Sidrište luke otvorene za javni promet je izdvojeni dio lučkog područja luke otvorene za javni promet pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje (bove).

(3) Planom se utvrđuje mogućnost gradnje sidrišta na sljedećim lokacijama:

- uvala Tunera (kapacitet do 15 plovila)

- uvala Valica (kapacitet do 10 plovila)

- uvala Vantačići (kapacitet do 10 plovila)

- uvala Rova (kapacitet do 10 plovila)

- uvala Sv. Martin (kapacitet do 15 plovila).

(4) Sastavni dio luke otvorene za javni promet županijskog značaja Malinska L-1 čini i izdvojeno lučko područje - sidrište za prihvat putničkih brodova i izdvojeno lučko područje na rtu Ćuf.

(5) Prilikom realizacije sidrišta potrebno je provoditi mjere zaštite prirode i okoliša određene ovim Planom kao i one određene posebnim propisima.

(6) Kod navedenih privezišta i sidrišta moguće je neposrednom provedbom Plana vršiti rekonstrukciju i sanaciju postojeće infrastrukture i obale u osnovnoj namjeni privezišta i sidrišta.

(7) Unutar izdvojenog lučkog područja Ćuf (L1-1) luke otvorene za javni promet županijskog značaja Malinska moguća je gradnja benzinske crpke na moru na temelju sljedećih uvjeta:

- najveća dopuštena površina kopnenog dijela građevne čestice iznosi 750 m2,

- najveća dopuštena GBP iznosi 75 m2,

- najveći broj etaža iznosi jednu nadzemna etaža u skladu s najvećom dopuštenom visinom,

- najveća dopuštena visina od terena do vijenca iznosi 4,00 m, dok najveća dopuštena visina nadstrešnice iznad otvorenog prostora iznosi 6,0 m od terena do njezinog gornjeg ruba,

- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od granice građevne čestice iz odredbi ovog Plana,

- najmanja udaljenost građevina od obalnog ruba iznosi 3,0 m, a najmanja udaljenost do regulacijske linije odnosno granice susjedne čestice iznosi 1,0 m,

- najmanja udaljenost podzemnih građevina (ukopani spremnici i dr.) i drugih instalacija od morske obale, regulacijske linije i granice susjedne čestice iznosi 3,0 m,

- najveći broj vezova u funkciji benzinske postaje - do 5 plovila,

- najmanje jedno parkirališno mjesto za osobna vozila po zaposleniku,

- najmanji udio prirodnih i/ili uređenih zelenih površina s obzirom na veličinu građevne čestice iznosi 20%,

- način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o komunalnoj opremljenosti građevne čestice te posebnim uvjetima javnopravnih tijela nadležnih za pojedinu infrastrukturu,

- u sklopu benzinske postaje mogu se smjestiti prateći sadržaji koji obuhvaćaju trgovinu, pomoćne i sanitarne prostore,

- građevina benzinske postaje s pratećim sadržajima mora se graditi na način da se osigura nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad svih korisnika te zaštita okoliša uz sprječavanje negativnog utjecaja na okolni prostor u skladu s mjerama propisanim ovim planom.

5.1.2.2. Privezišta u funkciji zona ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 90.

(1) Privezišta u funkciji zona ugostiteljsko – turističke namjene određena su na sljedećim lokacijama:

- Ribarsko selo, kapaciteta do 150 vezova,

- Malin, kapaciteta do 55 vezova.

(2) Izgradnja i rekonstrukcija privezišta u funkciji zone ugostiteljsko – turističke namjene Malin moguća je neposrednom provedbom Plana i to za gradnju i rekonstrukciju građevina i opreme koji su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale, privezišta, nasipa, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično).

(3) Izgradnja i rekonstrukcija privezišta u funkciji zone ugostiteljsko – turističke namjene Haludovo I moguća je posrednom provedbom temeljem plana nižeg reda (DPU/UPU Haludovo).

5.1.2.4. Plovni putovi

Članak 91.

(1) Planom su unutar akvatorija za potrebe pomorskog prometa prikazani:

- pomorski unutarnji putovi,

(2) Na području Općine će se ustrojiti sustav javnog pomorskog prometa između naselja Malinska, drugih naselja i izletničkih destinacija u okruženju. U tu svrhu se na izletištima i uz uređene plaže mora osigurati koridor za pristup brodica javnog prometa. Koridor unutar zone kupališta mora biti jasno označen plutačama.

5.1.3. Zračni promet

Članak 92.

(1) Plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom), na površini ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta PŠ, sjeverno od županijske ceste uz južnu granicu zone sportsko-rekreacijske namjene R-1 Haludovo.

(2) Lokacijski uvjeti za gradnju helidroma utvrđeni su u članku 71 ovih Odredbi za provedbu.

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

Članak 93.

(1) Vodovi i građevine elektroničkog komunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 2.1. “Infrastrukturni sustavi i mreže - Prometni sustav”, mj. 1:25.000.

(2) Građevine sustava elektroničkog komunikacijskog sustava i poštanskog prometa se mogu graditi neposrednom provedbom Plana.

(3) Područjem Općine prolaze i koridori elektroničkih komunikacija:

- međunarodni EK kabeli I. razine: Rijeka – Krk – Senj / Rab – Novalja,

- magistralni EK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Krk – Rab – Pag, alternativni pravci: Njivice-Šilo-Crikvenica.

(4) Koridore je nužno osigurati sukladno odredbama Plana.

5.2.1. Elektroničke komunikacije u fiksnoj mreži

Članak 94.

(1) Planom se predviđa daljnji razvoj elektroničkih komunikacija u fiksnoj mreži. Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planira se dogradnja, odnosno rekonstrukcija, te izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

(2) Za izgradnju nove elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planom se utvrđuju sljedeći uvjeti:

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu planirati i projektirati podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za magistralno i međumjesno povezivanje planirati i projektirati podzemno slIjedeći koridore prometnica, iznimno, kada je to opravdano bitnim skraćivanjem trasa, koridor se može planirati i projektirati i izvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva;

- unutar građevinskih područja naselja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu planirati i projektirati isključivo unutar koridora prometnica, iznimno se može projektirati i izvoditi izvan koridora prometnica na način koji omogućuje gradnju na građevnim česticama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na eventualnu zračnu mrežu-vodove.

(3) U zoni obuhvata Plana gradi se svjetlovodna transmisijska mreža.

(4) Gradnja građevina ili postavljanje nadzemnih samostojećih ormara za smještaj aktivnih ili pasivnih elemenata nepokretne elektroničke komunikacijske mreže moguća je unutar i izvan građevinskog područja. Oblik zgrada i samostojećih ormara elektroničke komunikacijske mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja. Građevine za smještaj elektroničke komunikacijske opreme grade se na posebnoj građevinskoj čestici ili se oprema smješta u druge građevine (stambene, poslovne ili mješovite namjene), a samostojeće ormare moguće je postavljati na česticama drugih građevina ili na javnim površinama izvan kolnika i nogostupa.

(5) Konačni smještaj i broj infrastrukturnih građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te prema potrebama potrošača.

(6) Zaštitni pojas postojećih i zaštitni koridor novih kabelskih sustava iznosi 1 m u kojem treba izbjegavati gradnju drugih građevina. U slučaju potrebe gradnje drugih građevina, te ekonomske opravdanosti, postojeće trase elektroničkih komunikacijskih kabela moguće je premještati.

(7) Gradnju planiranih trasa elektroničkih komunikacijskih kabela potrebno je prilagoditi postojećoj i planiranoj izgrađenosti. Rezervacija koridora elektroničke komunikacijske mreže može se definirati prostornim planovima užih područja za pojedinu zonu.

Članak 95.

(1) Postojeći pristup do korisnika elektroničke komunikacijske mreže potrebno je dopuniti EK kabelima sa bakrenim vodičima. U slijedećoj fazi, EK kabele s bakrenim vodičima potrebno je zamijeniti optičkim kabelima. Privode do građevine u pravilu, graditi podzemno.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 96.

(1) U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima na području obuhvata ovog plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće antenske stupove i na građevine druge namjene.

(2) Na kartografskom prikazu 2.1. Prometni sustav označene su zone(kružnice polumjera 500 do 1500 m) u kojima su izgrađeni postojeći antenski stupovi i u kojima je moguća smještaj samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova.

(3) Planom se omogućava zadržavanje postojećih i planiranje novih osnovnih postaja na samostojećim antenskim stupovima i prihvatima na građevinama druge namjene koje se planiraju u skladu s ovim odredbama.

(4) Postavljanje osnovnih postaja pokretne komunikacije na infrastrukturne građevine drugih namjena moguće je uz suglasnost vlasnika te građevine. Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno važećoj Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr.). Ukoliko se osnovne postaje postavljaju na lokacijama koje se nalaze u području zaštite prirodne i kulturne baštine potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnosti nadležnih tijela.

(5) Na isti antenski stup postavljati bazne stanice više operatora.

(6) Pri planiranju i odabiru lokacije za smještaj samostojećih antenskih stupova potrebno je voditi računa da se ne naruši izgled krajobraza. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

(7) Za izgradnju samostojećih antenskih stupova koristiti tipska rješenja i projekte odobrene od nadležnog Ministarstva. Iznimno, u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova.

(8) Objekte za smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj infrastrukturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije.

(9) Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, postojeće antenske stupove i njihovu opremu obavezno je prilagođavati novim standardima u cilju povećanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

(10) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dopušteno:

• na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama

• na zaštićenim područjima prirode u kategoriji posebni rezervat te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu

• na vodnom dobru

• u građevinskim područjima.

(11) Iznimno, dopušta se građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.

(12) Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova, na zaštićenom području prirodnih vrijednosti planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenost, i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina, osim na području posebnog rezervata.

Članak 97.

(1) Radiorelejna veza državnog značaja prolazi akvatorijem Općine Malinska – Dubašnica.

5.2.3. Pošta

Članak 98.

(1) Poštanski ured nalazi se u naselju Malinska.

(2) Ovisno o potrebama konzuma omogućuje se gradnja novih jedinica poštanske mreže (poštanski uredi) unutar građevinskih područja naselja sukladno posebnim propisima.

(3) Razmještaj jedinica poštanske mreže(poštanski uredi) u grafičkom dijelu Plana prikazan je shematski, a detaljno se određuje u postupku izdavanja akata za provedbu prostornog plana i/ili građevinskih dozvola pri čemu je građevine pošte moguće graditi kao samostojeće građevine ili u kao sastavni dio drugih građevina.

5.3. Vodnogospodarska infrastruktura

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 99.

(1) Područjem Općine Malinska-Dubašnica prolazi koridor regionalnog vodoopskrbnog sustava. Koridor je dio podsustava vodoopskrbe "Rijeka" koji spojen sa podsustavima "Novi Vinodolski" i "Lokve" čini jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav. Uz navedeni koridor, na području Općine Malinska-Dubašnica planiran je i dodatni koridor magistralnog cjevovoda kojim se na podsustav vodoopskrbe "Rijeka" priključuje samostalni vodoopskrbni sustav otoka Cresa i Lošinja.

(2) Vodozahvati jezera Njivice i jezera Ponikve, sve vodospreme, prijenosni cjevovodi, crpne stanice i instalacije za kontrolu i upravljanje sustavom zajedno sa svim vodozahvatima podsustava "Rijeka" će biti integrirane u regionalni vodoopskrbni sustav. Postojeći i planirani objekti i trase cjevovoda su prikazani na kartografskom prikazu br. 2.2. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodoopskrba, mjerilo 1:25000.

(3) Izgradnja vodnogospodarske infrastrukture provodi se neposrednim provođenjem Plana.

(4) Izgradnja cisterna za vodu, septičkih taložnica i nadzemnih i podzemnih spremnika goriva moguća je isključivo ako je Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN PGŽ 17/2007) omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama.

Članak 100.

(1) Opskrba vodom Općine Malinska-Dubašnica vrši se iz vodoopskrbnog podsustava "Rijeka" zahvatom vode iz akumulacije Ponikve na otoku Krku, a tijekom ljetnih mjeseci i iz drugih izvorišta unutar predmetnog podsustava koja se nalaze na kopnu.

(2) U narednom razdoblju planira se izgradnja II faze izgradnje akumulacije Ponikve, koja se svojim manjim dijelom nalazi na području Općine Malinska - Dubašnica. U II fazi predviđeno je nadvišenje postojeće brane i povećanje volumena akumulacije sa današnjih 1.950.000m3 na 7.000.000m3. Svrha planiranog zahvata je osiguranje dovoljne količine vode za piće za dugoročnu opskrbu otoka Krka i zaštita kvalitete vode u akumulaciji Ponikve.

(3) Za zadovoljenje svih potreba za vodom će se koristi i dovod s kopna. Poboljšanje opskrbe se može postići i boljim povezivanjem akumulacija Ponikve i Jezera.

(4) Njihov razvitak odnosno izgradnju treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 101.

(1) Sustav odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Izgradnja sustava vodoopskrbe provodi se neposrednim provođenjem Plana. Postojeći i planirani objekti i trase cjevovoda su prikazani na kartografskom prikazu br. 2.2. Infrastrukturni sustavi i mreže - Odvodnja otpadnih voda, mjerilo 1:25000.

(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama važećeg Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Članak 102.

(1) Sustav odvodnje na području Općine Malinska-Dubašnica, sukladno odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, predviđen je kao razdjelni, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa crpnim stanicama, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima.

(2) Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima ili sustavom raspršene odvodnje upuštati u teren putem upojnih građevina.

Članak 103.

(1) Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska - Dubašnica je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

(2) Osnovne smjernice izgradnje i razvoja mreže oborinske odvodnje date su u Idejnom rješenju "Oborinska odvodnja područja općine Malinska el.br. 96-250/V (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Članak 104.

(1) Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne odvodnje. Do izgradnje sustava javne odvodnje za građevine poslovne i stambene namjene unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja moguće je iznimno izvesti priključak na nepropusnu sabirnu jamu, temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova. Nepropusna jama može se koristiti za priključenje objekata sa max. 10 ES.

(2) Za neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene izvan naselja odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Iznimno, do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području Općine unutar izgrađenih i uređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja odvodnja otpadnih voda za građevine ugostiteljsko - turističke namjene do 10 ES rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

(3) Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Članak 105.

(1) Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

(2) Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu prelijevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

(3) Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi, te se preporuča koristiti uvjete raspršene odvodnje i manje upojne građevine,

- oborinske vode s ulica, parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400m2 (ekvivalent 15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistiti putem separatora.

(4) Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

(5) Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti do kvalitete vode određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 106.

(1) Sustav uređenja vodotoka i voda Općine Malinska-Dubašnica dio je cjelovitog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda na području malog sliva "Kvarnersko primorje i otoci", a obuhvaća vodotoke Kijac i Kanal Lug s pritokama - sustavom kanalske odvodnje polja Mali i Veli Lug te akumulacije Njivice i Ponikve.

(2) Na temelju Zakona o vodama i važeće Odluke o popisu voda I. reda akumulacije Njivice i Ponikve pripadaju skupini voda I. reda dok vodotok Kijac i vodotok Kanal Lug s pritokama pripada skupini voda II. reda.

(3) Prikaz trasa vodotoka-kanala i akumulacija u grafičkom dijelu Plana temelji se na odredbama važećeg Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova i smatra se shematskim prikazom. Kao detaljan podatak utvrđuje se dužina pojedinog toka navedena u grafičkom dijelu Plana prema podacima iz Vodoprivrednog informacijskog sustava (VIS).

(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, potrebno je za sve vodotoke i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno i vodno dobro.

(5) Do utvrđivanja inundacijskog područja(javnog vodnog i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(6) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(7) Za akumulacije do utvrđivanja inundacijskog područja, ograničenja u korištenju prostora obuhvaćaju područje akumulacije za vodostaj do kote maksimalnog uspora i uključuju i pojas/koridor uz akumulaciju širine 10 m od obalne linije za vodostaj do kote maksimalnog uspora. Maksimalni uspor akumulacije Ponikve za planirano nadvišenje iznosi 24,5 m.n.m. dok maksimalna kota uspora akumulacije Njivice nije utvrđena, a procjenjuje se na 3 m.n.m., a kota preljeva akumulacije Njivice iznosi 2,53 m.n.m.

(8) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Ne dopušta se gradnja građevina i izvođenje radova protivno vodopravnim uvjetima i/ili bez suglasnosti nadležnog odjela Hrvatskih voda za koje je važećim Zakonom o vodama propisana zabrana radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima.

(9) Zabranjeno je graditi na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi). Iznimno, odstupanja su moguća, ali uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda u skladu s uvjetima iz važećeg Zakona o vodama. Sukladno Zakonu o vodama, uz vodotok i akumulacije treba planirati prostor slobodan od svake gradnje koji će služiti za održavanje.

(10) Izgradnja sustava održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.

(11) Sustav uređenja vodotoka i voda prikazan je na kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina", br. 2.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže - vodoopskrba" te kartografskim prikazima br. 3.1. do 3.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora".

5.3.4. Navodnjavanje poljoprivrednih površina

Članak 106.a

(1) Planom se, na području Općine Malinska-Dubašnica, određuje mogućnost gradnje akumulacije za navodnjavanje (AN) "Polja Dubašnica" kapaciteta do 250.000 m3 vode u funkciji navodnjavanja poljoprivrednih površina.

(2) U grafičkom dijelu Plana određena je lokacija za gradnju akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta (AN) površine približno 3,0 ha.

(3) Unutar površine akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta (AN) nije dozvoljena nikakva gradnja osim gradnje elemenata koji čine sastavne dijelove sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta (zahvat vode, crpne stanice, transportni i opskrbni cjevovodi i dr.) i održavanje predmetnog sustava.

(4) Planiranje, gradnja, održavanje i korištenje akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta provodi se u skladu s odredbama važećeg Zakona o vodama i posebnih propisa vezanih uz upravljanje i uređenje vodnih građevina za navodnjavanje, kao i ostalih važećih zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja.

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Opskrba plinom

Članak 107.

(1) Na prostoru Općine Malinska – Dubašnica planira se razvoj plinske mreže s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama kao dio procesa buduće plinofikacije cjelovitog područja Primorsko-goranske županije.

Članak 108.

(1) Do izgradnje plinskog distribucijskog sustava na području Općine omogućava se postavljanje spremnika ukapljenog naftnog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6 m od prometnice i 2 m od granice susjedne građevne čestice.

Članak 109.

(1) Na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav, u skladu s mjerilom plana, prikazan je položaj mjerno-redukcijskih stanica (MRS) i trasa magistralne plinske mreže na koju će se priključiti distribucijski sustavi plinovoda. Za planirane plinovode određuje se infrastrukturni koridor koji je utvrđen u članku 75. ovih Odredbi za provedbu. Planirane MRS se mogu graditi kao redukcijske stanice (RS) uz mogućnost dogradnje mjerne opreme.

(2) Prilikom planiranja i gradnje građevina i opreme za transport plina potrebno je slijediti načelo gradnje integrirane infrastrukture odnosno trase plinovoda smjestiti unutar granica građevne čestice javne prometne površine ili njihovom zaštitnom pojasu poštujući minimalne dopuštene udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.

(3) Konačne lokacije, broj, veličine i kapacitet mjerno redukcijskih stanica (MRS) i redukcijskih stanica (RS), kao i konačne trase, dimenzije i dužine plinovoda (magistralni plinovod, lokalni srednjetlačni plinovod i niskotlačna plinska mreža) potrebno je istražiti i opravdati kroz izradu studije tehno-ekonomske opravdanosti, vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama, naseljima i krajobraznim vrijednostima, u skladu s važećim propisima i pravilima struke.

(4) Detaljna lokacija MRS i/ili RS, kao i veličina potrebne građevne čestice, veličina i izgled same stanice (jer ista ovisi o radnim i sigurnosnim uvjetima) odredit će se u postupku izdavanja akata za provedbu prostornog plana. Najmanja veličina građevne čestice za MRS je 20x20 m, a za RS 15x15 m, s ulaznim vratima i čeličnom zaštitnom ogradom visine 2 m od konačno zaravnatog terena. MRS i RS moraju biti izvedene i opremljene sa svom radnom i sigurnosnom armaturom, a sve prema važećim i pozitivnim zakonskim propisima.

(5) Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana.

(6) Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje korisnika (građevina) na distributivnu mrežu (za izgradnju priključne distributivne kanalizacije/kućnog priključka) davati će davatelj usluga (distributer).

(7) Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za transport plina mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.

5.4.2. Elektroopskrba

Članak 110.

(1) Na području Općine nije predviđena izgradnja novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 kV.

(2) Područje obuhvaćeno ovim planom napaja se električnom energijom na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Krk, koja je smještena izvan granica plana. Kapacitet ove napojne TS iznosi 2 x 20 MVA. Vršno opterećenje TS 110/20 kV Krk iznosi cca 21 MW što znači da trafostanica ima dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno područje koje napaja, a time i za predmetno područje ovog plana. TS 110/20 kV Krk je siguran izvor napajanja.

Članak 111.

(1) U 110 kV prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana sa četiri 110kV voda od kojih dva dijelom prolaze područjem Općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110kV TS 110/20 kV Krk – TS 110/20 kV Cres

- DV 110kV TS 110/20 kV Krk – RS 110 kV Omišalj.

Članak 112.

(1) Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planovima nižeg reda planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

(2) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na česticama najmanje dopuštene površine 6x5 m, na lokacijama koje će se odrediti prema stvarnim potrebama kupaca u postupku ishođenja akata za provedbu prostornog plana i/ili građevinskih dozvola.

(3) Najmanja dopuštena udaljenost od granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1m, a prema regulacijskoj liniji 2m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja moguće se i manje udaljenosti s obzirom na prostorna ograničenja.

(4) Trafostanice će se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Pri tome je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do trafostanice s javne prometne površine.

(5) Trafostanice i srednjenaponski podzemni vodovi mogu se graditi i u neizgrađenim uređenim dijelovima građevinskih područja prema uvjetima iz ovog Plana pri čemu se kabelski vodovi moraju položiti u koridoru javne površine.

(6) Za potrebe Interpretacijskog centra maritimne baštine moguća je izgradnja trafostanice na dijelu k.č. 3357 k.o. Bogovići, neposrednom provedbom ovog Plana, s tim da je moguća gradnja i na granici građevne čestice, uključujući i gradnju na regulacijskom pravcu.

(7) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 113.

(1) Planom se predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Općine. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama.

(2) Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Članak 114.

(1) Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Područja predviđena za zaštitu određena su na kartografskom prikazu broj 3.1. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja", mj.1:25.000.

(2) Panoramske vrijednosti imaju svi pogledi sa mora na područje Općine Malinska – Dubašnica, te vizure sa uzvisine Fumak.

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

Članak 115.

(1) Na području Općine Malinska – Dubašnica nema područja zaštićenih temeljem Zakon o zaštiti prirode.

(2) Područja koje se ovim Planom štite kao područja posebnih vrijednosti, a na osnovi odredbi Prostornog plana Primorsko – goranske županije, su:

- posebni rezervat: Jezero kraj Njivica

- posebni rezervat: šumsko područje u uvali Čavlena

- spomenik prirode: sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

prirodna šljunčana žala na području Općine Malinska – Dubašnica

- značajni krajobraz: Zapadna obala Krka, uvala Čavlena (rt Punta Pelova do rta Glavotok).

(3) Mjere zaštite područja Jezero su:

- ukoliko se planiraju mjere sprečavanja eutrofizacije zabraniti ubacivanje alohtonih vrsta riba bez konzultacije s ekspertima za zaštitu herpetofaune i ihtiofaune,

- zabraniti lov i uznemiravanje ptica,

- u rubnom području rezervata zabraniti bilo kakve zahvate koji mijenjaju postojeće stanje bez prethodnog mišljenja stručnjaka.

(4) Sve veće lokve na području Općine treba valorizirati i povremeno čistiti od zamuljivanja i obraštanja vegetacijom, obzirom na njihov značaj za floru i faunu.

(5) Šljunčana žala ne smiju se planirati kao uređene plaže, nego se zadržavaju u prirodnom obliku i potrebno ih je maksimalno očuvati. Nije dozvoljena nova gradnja ili uređenje koje bi bitno utjecalo na prirodna obilježja šljunčanih žala.

(6) Područje uvale Čavlena, koje obuhvaća posebni rezervat šumsko područje u uvali Čavlena i značajni krajobraz Zapadna obala Krka, uvala Čavlena (rt Punta Pelova do rta Glavotok), ima veliko značenje za proljetne i jesenske seobe i zimovanja ptica. U ovom području ograničena je izgradnja u obalnom i šumskom pojasu.

(7) Za područja predviđena za zaštitu propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog Plana.

6.2.2. Uvjeti i mjere zaštite prirode

Članak 116.

(1) Sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode, utvrđeni su slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:

- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja pokrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, te zabraniti njihovo uklanjanje,

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirana izgradnja ne smije narušiti izgled krajobraza, pri čemu se posebno štite od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhovi uzvisina i obala,

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- prirodna obala treba se očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale,

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,

- korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave,

- pošumljavanje, ukoliko se provodi, treba vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

- pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe,

- za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene vrijednosti.

6.2.3. Područja ekološke mreže

Članak 117.

(1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži na području Općine nalaze se sljedeća područja ekološke mreže:

- područja značajna za vrste i stanišne tipove:

HR2001357 - Otok Krk

HR3000472 - Podmorje oko rta Čuf na Krku

- područje značajno za ptice:

HR1000033 - Kvarnerski otoci.

(2) Uvjeti zaštite prirode su:

- voditi računa da uređenje i izgradnja građevinskih područja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

- prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

- prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,

- spriječiti nasipavanje i betoniranje obale,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku,

- ograničiti granju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama,

- očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti,

- osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

6.2.4. Zaštićene i ugrožene vrste

Članak 118.

(1) Prema članku 97. Zakona o zaštiti prirode, zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva, te držanje i trgovina samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihovog razmnožavanja ili odmaranja, namjerno ih uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije ili hibernacije i dr.

(2) Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije ne dovedu u opasnost

(3) Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

(4) Mjere zaštite za neke od najugroženijih vrsta sisavaca su:

- u cilju zaštite šišmiša potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučajevima obnove zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša detaljne mjere zaštite propisuju se uvjetima zaštite prirode koje se ugrađuju u odgovarajuće šumsko – gospodarske osnove,

- u cilju zaštite velikih zvijeri, nužno je prije izgradnje novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih (što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih putova), izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu kojom će se, među ostalim, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na opstanak vrsta na predmetnom području. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica, uz istovremeno sprečavanje direktnog prijelaza kako bi se smanjila opasnost od stradavanja. Sva neuređena odlagališta i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno sa legalnima urediti na način da im velike zvijeri (prvenstveno medvjedi) ne mogu prići i hraniti se na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponije električnom ogradom. Otpad u blizini naselja i građevina u kojima stalno ili povremeno borave ljudi treba prikupljati u odgovarajuće kontejnere u koje medvjedi neće moći provaliti,

- mjere zaštite dobrih dupina, obzirom na nedostatak provjerenih podataka o njihovoj ukupnoj brojnosti i trendu populacije u Jadranu, odnose se prvenstveno na potrebu izrade cjelovite studije brojnosti i rasprostranjenosti. Nakon izrade studije utvrditi će se direktne (zaštita pojedinih područja u cijelosti, kao zoološki rezervati, a u drugi područjima uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja) i indirektne mjere zaštite (izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa i dr.

(5) U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti staništa ovih vrsta ptica. U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH, potrebno je provoditi Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica.

(6) Mjere zaštite vodozemaca i gmazova, od kojih su na području Općine Malinska – Dubašnica prisutne slijedeće strogo zaštićene vrste: gatalinka, glavata želva, barska kornjača, kopnena kornjača, planinski žutokrug i crvenkapica, obuhvaćaju očuvanje staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na travnjačka, vlažna i vodena staništa.

(7) Šire područje Općine je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti slijedećih strogo zaštićenih vrsta leptira: istočni plavac, žednjakov plavac i Rottemburgov plavac. U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno – gospodarskim zahvatima.

(8) Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

6.2.5. Ugrožena i rijetka staništa

Članak 119.

(1) Mjere zaštite za neobrasle i slabo obrasle kopnene površine su slijedeće:

- očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

(2) Mjere zaštite za travnjake, cretove, visoke zeleni i šikare su:

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprečavanje procesa sukcesije (sprečavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.),

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka,

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni,

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u travnjačkim područjima.

(3) Mjere zaštite šuma su:

- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certfikacije šuma,

- prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina po mogućnosti ostavljati manje neposječene površine,

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove,

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice,

- u gospodarenju šumama izbjegavati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava, ne koristiti genetski modificirane organizme,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, naročito stabala s dupljama,

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring),

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

(4) Mjere zaštite mora i morske obale su:

- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i priobalnih područja,

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

- provoditi prikladan sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprečavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda,

- ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju.

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

Članak 120.

(1) Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu br.3.1. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja" u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovim odredbama za provođenje.

(3) Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4) Kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Općine Malinska-Dubašnica su:

1. Ruralna cjelina naselja Sveti Vid,RRI-0402-1976.

2. Etnozona Miholjice - Semenje, RRI-0368-1975.

3. Etnozona Seršići - Sveti Vid, RRI-0399-1976.

4. Kulturnopovijesna cjelina naselja BogovićiZ-7287

5. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja StrilčićiZ-7288

6. Kulturnopovijesna cjelina naselja MilčetićiZ-7289

7. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja Kremenići Z-7290

8. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja OštrobradićZ-7291

9. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja ŽgombićiZ-7293

10. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja Sveti IvanZ-7294

11. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja TurčićZ-7295

12. Kulturnopovijesna ruralna cjelina

naselja Sveti AntonZ-7296

(5) Nepokretna pojedinačna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Općine Malinska-Dubašnica su:

1. Franjevački samostan s crkvom

sv. Marije MagdaleneZ-137

2. Stambeni objekt s okolišem,

Sv. Vid- MiholjiceZ-1401

3. Crkva sv. Kuzme i DamjanaZ-1771

4. Zvonik sv. ApolinaraZ-6750

5. Ostatci crkve sv. Nikole kod sela Strilčić

na otoku KrkuZ-6791

6. Crkva Sv. Ivana KrstiteljaZ-1772

7. Crkva Sv. JurjaZ-2209

(6) Arheološko područje upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Općine Malinska-Dubašnica je:

1. Podvodna arheološka zona/nalazište RRI-0177

(7) Etnološka područja evidentirana prostornim planom kao kulturna dobra na području Općine Malinska-Dubašnica su:

1. Barušići

2. Ljutići

3. Milovčići

4. Porat

5. Sabljići

6. Vantačići

7. Zidarići

(8) Nepokretna pojedinačna kulturna dobra evidentirana prostornim planom na području Općine Malinska-Dubašnica su:

1. Sveti Ivan - Kapela Sv. Ivana Krstitelja / sakralna građevina

2. Sveti Anton - Crkva Sv. Anton / sakralna građevina

3. Sv. Vid - Miholjice - Kapela Sv. Mihovil, na groblju / sakralna građevina

4. Sv. Vid - Miholjice - Crkva Sv. Mihovila ark. / sakralna građevina

5. Sv. Vid - Miholjice - Kapela Sv. Vida, romanika / sakralna građevina

6. Sv. Vid - Miholjice - Toš Josima Šamanića / etnološka građevina

7. Žgombići - Crkva Sv. Andrija Apostol / sakralna građevina

8. Sršići - Kapela Majke Božje od Uznesenja / sakralna građevina

9. Sabljići - Ostaci crkve Sv. Jurja kod sela Sabljići / sakralna građevina

10. Barušići - Kapela Sv. Pavla / sakralna građevina

11. Oštrobradići - Kapela Sv. Ivana Matahara / sakralna građevina

12. Bogovići - Crkva Sv. Apolinara / sakralna građevina

(9) Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti evidentirani prostornim planom kao kulturno dobro na području Općine Malinska-Dubašnica su:

1. Bogovići - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara / ranokršćanska arheološka zona

2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona

3. Uvala Zaharija - antika / arheološka zona

4. Uvala Čavlena - antika / hidroarheološka zona

6. Sv. Martin kod Porta - antički i srednjovjekovni kompleks

7. Gomila - prapovijest / arheološki lokalitet

8. Kaslir - arheološki lokalitet

9. Cickini - ranokršćanski crkveni kompleks / arheološki lokalitet

Članak 120a.

(1) Za svu izgradnju i rekonstrukciju glavnih i pomoćnih građevina te oblikovanje površina unutar zone zaštite registriranih i evidentiranih kulturnih dobara potrebno je od nadležnog tijela - Konzervatorskog odjela u Rijeci zatražiti izdavanje odgovarajućih zakonom propisanih akata. Ovim prostornim planom definirani uvjeti gradnje i rekonstrukcije mogu se razlikovati, odnosno mogu biti stroži, od onih koji odgovaraju mjerama zaštite registriranih kulturnih dobara, stoga je nužno ishoditi potrebne uvjete.

(2) Unutar zaštićenih kulturnih dobara potrebno je sačuvati postojeća građevinska ili negrađevinska neizgrađena područja koja označavaju vrijedan povijesni agrarni krajolik (vrtače, maslinici, vrtovi i dr.). Nije dozvoljena nova izgradnja na tim područjima niti promjena morfologije terena. Za navedena područja potrebno je od nadležnog tijela, Konzervatorskog odjela u Rijeci, zatražiti očitovanje o mogućnostima njihova korištenja kako bi se sačuvale vrijedne karakteristike ruralnih područja sa svim njihovim zaštićenim ruralnim značajkama.

(3) Postojeće povijesne gospodarske građevine (štale, mošuni, guvna, suhozidne ograde i dr.) unutar zaštićenih kulturnih dobara moguće je rekonstruirati pod uvjetima koje utvrdi nadležno tijelo, Konzervatorski odjel u Rijeci. Potrebno ih je maksimalno sačuvati u izvornim oblicima, uz mogućnost prenamjene i odgovarajuće rekonstrukcije koje navedeno nadležno tijelo utvrdi. Izmještene i potencijalno oštećene suhozidne strukture koje se ruše, potrebno je obnoviti tradicionalnom metodom suhozidne gradnje, bez korištenja vezivnih materijala.

(4) Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije cesta i putova unutar zone zaštite registriranih i evidentiranih kulturnih dobara, poželjno je maksimalno sačuvati stare putove omeđene suhozidima te nove ceste i putove prilagoditi postojećoj povijesnoj strukturi uz njezino maksimalno čuvanje. Umijeće suhozidne gradnje ima status nematerijalnog kulturnog dobra upisanog u registar kulturnih dobara RH (Z-6878) te je uvršteno na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Očuvanjem postojećih putova i suhozida, čuva se vrijedna karakteristika ruralnog graditeljskog umijeća te ambijenta krajolika i naselja. Za zahvate na suhozidnim strukturama potrebno je zatražiti mišljenje i/ili zakonom propisane akte od nadležnog tijela, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 121.

(1) Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima seoskog naselja (ruralne cjeline) Sv. Vid potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(2) Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

(3) U svrhu zaštite seoskog naselja Sv. Vid potrebno je:

- izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

- izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

- procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvornih ruralnih matrica naselja, njihovih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

- uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradicionalnih ograda od suhozida – gromača.

(4) Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), u skladu sa Zakonom.

Članak 122.

(1) Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima etno zone i spomenika Dubašnice potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(2) Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

(3) Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), u skladu sa Zakonom.

Članak 123.

(1) U svrhu zaštite evidentiranih te potencijalnih arheoloških nalazišta, prilikom planiranja rekonstrukcija postojećih i izgradnje novih građevina ili zona te infrastrukturnih građevina, a koja se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini ili okruženju, uvjetuje se izrada stručne elaboracije te provođenje arheoloških istraživanja, odnosno, svih radnji uvjetovanih od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(2) Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju evidentiranog te potencijalnog arheološkog lokaliteta potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 124.

(1) Svi radovi na pojedinačnim građevinama – registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske baštine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga. Radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(2) Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju registrirane i evidentirane spomeničke građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 125.

(1) Gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području Općine Malinska - Dubašnica osigurat će se u sklopu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te županijskog sustava za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom.

(2) Prikupljeni komunalni otpad i neopasni proizvodni otpad na području Općine Malinska - Dubašnica zbrinjavati će se izvan granice obuhvata ovog Plana, na odlagalištu "Treskavac" na području Općine Vrbnik, sve do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko - goranske županije Marišćina na području Općine Klana.

(3) Ovim Planom na području Općine Malinska - Dubašnica utvrđene su lokacije za reciklažno dvorište za prikupljanje komunalnog otpada i lokacija odlagalište građevinskog otpada, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda”, mj. 1:25.000.

Članak 126.

(1) Planom je utvrđena lokacija za reciklažno dvorište, RD-1 - reciklažno dvorište - Bogovići. Reciklažno dvorište je posebno opremljen prostor namijenjen razvrstavanju i privremenom skladištenju različitih vrsta komunalnog otpada. U reciklažnom dvorištu nije moguće vršiti nikakvu dodatnu preradu otpada već je jedina funkcija skupljanje. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

(2) Reciklažno dvorište mora biti ograđeno, otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju. Podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, a otvoreni spremnici moraju biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda. Reciklažno dvorište mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija.

Članak 127.

(1) Planom su utvrđene lokacije za reciklažna dvorišta za građevinski otpad: RD-2 - reciklažno dvorište - Malinska i RD-3 reciklažno dvorište za građevinski otpad - Strilčići.

(2) Reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada. Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Tehnički uvjeti, kategorija, način rada, zatvaranje i rok saniranja nakon prestanka rada utvrđeni su Zakonom i propisima donesenima temeljem Zakona.

Članak 128.

(1) Osnovne mjere zaštite prostora koje korisnici prostora i lokalna samouprava Općine Malinska - Dubašnica u segmentu postupanja s otpadom trebaju provoditi su:

- razvijanje službe komunalnog redarstva,

- evidentiranje stvarnog stanja terena, odnosno pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla,

- sanacija neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

- provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada.

(2) Nakon evidentiranja pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla potrebno je pristupiti mjerama sanacije ugroženog područja.

Članak 129.

(1) Zakonskom regulativom utvrđeni su načini postupanja sa komunalnim otpadom, pa je takvu regulativu potrebno adekvatno i provoditi. Postupanje s otpadom i dalje će se odvijati u suradnji s registriranim trgovačkim društvom, na slijedećim načelima:

- prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama na području Općine Malinska - Dubašnica,

- na području Općine Malinska - Dubašnica primjenjivati će se IVO sustav (izbjegavanje, valorizacija i obrada otpada), s time da će se, sukladno Prostornom planu županije, obrada otpada privremeno vršiti na odlagalištu Treskavac, a u dugoročnoj projekciji u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom,

- na području Općine Malinska - Dubašnica uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, papir, metalni otpad, plastika, biootpad, a alternativno i za istrošene baterije), a točne lokacije i uvjeti postavljanja takvih grupa kontejnera utvrdit će se temeljem posebne općinske odluke,

- proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava skupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada od proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ambalažni otpad skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj blizini poslovnog prostora i u naselju na za to određenim mjestima,

- opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora skupljaju se putem mobilnih reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Članak 130.

(1) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

(2) Na području Općine Malinska - Dubašnica isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 131.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša za područje Općine Malinske – Dubašnica obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

- tla,

- zraka,

- od štetnog djelovanja buke,

- voda i

- mora.

(3) Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su na kartografskom prikazu 3.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mjerilo 1:25000.

8.1. Zaštita tla

Članak 132.

(1) Planom su određene slijedeće kategorije osjetljivosti:

- I kategoriji osjetljivosti pripadaju poljoprivredne površine P2 i P3. Njihovo korištenje je podređeno poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture,

- II kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ,

- IV kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ostale površine Općine Malinska – Dubašnica, čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora.

8.1.1. Poljoprivredno tlo

Članak 133.

(1) Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja.

(2) Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska – Dubašnica sva poljoprivredna tla P2 i P3. su svrstana u I kategoriju osjetljivosti. Njihovo korištenje podređeno je poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture. Razlog za svrstavanje obadvije kategorije poljoprivrednog zemljišta u I kategoriju je potreba zaštite svog poljoprivrednog zemljišta na području Općine i sprječavanje njegovog pretvaranja u druge namjene.

(3) Mjerama fiskalne politike i osmišljavanjem gospodarske uloge poljoprivrede je potrebno sačuvati tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i ošumljavanja.

(4) Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Malinska-Dubašnica. Cjelovitost ovakvih istraživanja najmanje na razini županije je preduvjet provođenja sustava zaštite.

(5) Planom se propisuju slijedeće mjere zaštite poljoprivrednog tla pri korištenju:

- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe,

- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način.

8.1.2. Šumska tla

Članak 134.

(1) Na području Općine Malinska – Dubašnica pod šumama različitih namjena je površina od 790 ha razvrstana u tri skupine. Zaštitu treba provoditi nad svim skupinama, obzirom da se radi o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

(2) Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska – Dubašnica sva šumska tla ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ su svrstana u II kategoriji osjetljivosti.

(3) Prema elaboratu “Šume Županije primorsko-goranske” izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

(4) Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.

Članak 135.

(1) Na svim ostalim površinama Općine Malinska – Dubašnica koje su svrstane u IV kategoriju osjetljivosti, zaštitu tla provoditi sukladno mjerama za sprečavanje ekoloških i gospodarskih funkcija tla, a čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora.

8.2. Zaštita zraka

Članak 136.

(1) Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Malinska-Dubašnica koji ukazuju da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru Općine nema evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Malinska-Dubašnica I. kategorije.

(2) Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu Malinska-Dubašnica potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreže.

(3) Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

(4) U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

8.3. Zaštita od buke

Članak 137.

(1) Na području Općine Malinska-Dubašnica ne provodi se kontinuirano mjerenje razine buke.

(2) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno zakonskim propisima. Za područje Općine Malinska-Dubašnica potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan.

(3) Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke.

(4) Zaštita od buke na području Općine Malinska-Dubašnica provodit će se primjenom sljedećih mjera:

- sprečavanja nastajanja buke,

- utvrđivanja i praćenja razine buke,

- otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

(5) Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke.

(6) Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

8.4. Zaštita voda

Članak 138.

(1) Vodni resursi za potrebe javne vodoopskrbe na području Općine Malinska – Dubašnica su Jezero kod Njivica i Ponikve. Planom su osigurane dostatne količine vode neovisno o hidrološkim uvjetima dovodom dodatnih količina vode sa kopna integriranjem u vodoopskrbni sustav Primorsko - goranske županije.

(2) Za planiranu izgradnju II faze akumulacije Ponikvi u tijeku je izrada Studije utjecaja na okoliš, kojom će se definirati konkretne mjere zaštite tijekom građenja i korištenja zahvata, kao i program praćenja stanja okoliša.

(3) Potrebno je smanjiti mogućnost lokalnih onečišćenje dijela sliva na području Općine izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Potrebno je smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području Općine Malinska-Dubašnica.

(4) Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što potiču iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

(5) Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja slijedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

1./ Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi,

2./ Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije,

3./ Hvatači ulja i masti za fekalno - sanitarne vode,

4./ Neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda,

5./ Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala,

6./ Drugi specijalni uređaji / za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl.

Članak 139.

(1) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s važećim Zakonom o vodama.

(2) Zone sanitarne zaštite utvrđene su Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode. Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama navedene Odluke.

(3) Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema stupnju opasnosti od zagađivanja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kvalitetu vode za piće ili na izdašnost izvorišta i akumulacija. Zone sanitarne zaštite dijele se prema stupnju opasnosti na:

I. zona – područje izvorišta i akumulacija

II. zona – uže vodozaštitno područje

III. zona – šire vodozaštitno područje.

(4) Granice zaštitnih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mjerilo 1:25000.

8.5. Zaštita mora

Članak 140.

(1) Na području Općine Malinska-Dubašnica dalje se treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora.

(2) Obalno more na području Općine Malinska-Dubašnica mora biti u prvoj kategoriji kakvoće. Iznimno duž obale u blizini naselja dozvoljena je druga kategorija kakvoće.

(3) Zaštita obalnog pojasa podrazumijeva definiranje namjene planovima nižeg reda i kriterije ponašanja pri izgradnji, sprečavanje onečišćavanja zabranom odlaganja otpadnog materijala, uz redovno čišćenje obalnog, a naročito plažnog pojasa od krutog otpada.

(4) Zaštita mora znači sprječavanje odbacivanja otpada i direktnog odvođenja otpadnih nečistih voda u more, aktivno očuvanje biološke ravnoteže i planiranje ribolovnih aktivnosti.

(5) Planom se moraju nastojati zadržati i popraviti kvalitetu obalnog mora.

(6) Provedbom mjera zaštite treba se osigurati:

- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija koji udovoljavaju razini kvalitete propisane Planom,

- podizanje kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva i luka sa slabom izmjenom vodene mase.

(7) Zaštita mora od onečišćenja sa kopna spriječiti će se:

- ograničenjem razvoja naselja uz obalu,

- osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje,

- obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(8) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, planirati postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(9) Zaštitu obalnog mora provoditi i zaštitom obalnog pojasa, sukladno propisima.

(10) Posebne mjere zaštite morskih staništa pri planiranju i realizaciji izdvojenog lučkog područja luke županijskog značaja Malinska L-1 - sidrišta za putničke brodove:

- radi zaštite biocenoza morskog dna, te sprečavanja unosa alohtonih invazivnih vrsta, omogućava se postavljanje sidrenih sustava – mrtvih vezova („corpo morto“) na lokalitetima utvrđenim nakon prethodno provedene procjene ugroženosti morskog staništa,

- osim izvedbe „corpo morto“ moguće je, ovisno o karakteristikama morskog dna, izvoditi sidrene sustave s pilotima čime se dodatno smanjuje rizik od negativnog utjecaja na biocenoze morskog dna i unošenja alohtonih invazivnih vrsta,

- postavljanje sidrenih sustava treba izvesti bez povlačenja stabilizacijskih blokova i drugih dijelova sustava po morskom dnu,

- eventualno postavljanje pontonskih sustava treba izvesti bez povlačenja stabilizacijskih blokova i drugih dijelova sustava po morskom dnu.

8.6. Mjere posebne zaštite

Članak 141.

(1) Procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Malinska-Dubašnica utvrđeno je da za područje Općine postoji iznimno velika vjerojatnost pojave ekstremnih temperatura i požara otvorenog tipa, umjerena vjerojatnost poplava te iznimno mala vjerojatnost razornih potresa. Ove pojave predstavljaju potencijalnu ugrozu za stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš te će se za njih odrediti mjere posebne zaštite. Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštitu od rušenja,

- zaštitu od poplava,

- zaštitu od požara

- zaštitu od potresa

- zaštitu od epidemija i epizotija

- zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu,

- zaštitu od štetnih djelovanja voda, proloma brana, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, klizišta.

(2) U detaljnijim planovima (UPU) zahtjevi zaštite od prirodnih i drugih nesreća trebaju sadržavati i slijedeće (ovisno o namjeni i položaju područja obuhvata predmetnog plana):

- način evakuacije građevina ugostiteljsko - turističke namjene, definirati prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, načine uzbunjivanja zona koje su ugrožene od urušavanja građevina, definirati lokacije i građevine koji se mogu koristiti za zbrinjavanje ljudi i sl.,

- opis hidrantske mreže, lokacije mogućih izvora opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, mogući izvori tehničko - tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, zone naselja posebno ugrožene od potresa i sl.,

- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovački centri, turistički objekti i veća proizvodna postrojenja potrebno je definirati obavezu sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva.

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 142.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Općine Malinska-Dubašnica nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi vrši se u skladu s Planom djelovanja civilne zaštite za Općinu Malinska-Dubašnica.

(3) Na području Općine Malinska-Dubašnica nema skloništa osnovne zaštite. Nedostatni broj sklonišnih mjesta riješit će se sklanjanjem ljudi i materijalnih dobara u podrumske zaklone, suterenske prostorije, prostore bez prozora ili u prostore udaljene od otvora, koji će se urediti za tu namjenu.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Malinska - Dubašnica je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

(7) Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovačke centre, turističke objekte i veća proizvodna postrojenja) potrebno je osigurati sustav uzbunjivanja stanovništva sukladno Pravilniku o uzbunjivanju stanovništva.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 143.

(1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Malinska - Dubašnica određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji, prema Procjeni rizika od velikih nesreća, iznosi VIII° MCS).

(3) Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.3. Zaštita od požara

Članak 144.

(1) Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Malinska - Dubašnica. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Malinska - Dubašnica radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantnog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica, ili kod rekonstrukcije postojećih prometnica, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, sve u skladu s posebnim propisima.

(7) Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

(8) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod poslovno - stambenih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(9) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara sukladno pozitivnim hrvatskim propisima.

8.6.4. Zaštita od potresa

Članak 145.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Stupanj ugroženosti od potresa definira se poredbenim vršnim ubrzanjem tla tipa A s vjerojatnošću premašaja od 10% u 50 godina za povratno razdoblje od 475 godina u jedinici gravitacijskog ubrzanja tj. u m/s2. Prema karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina, prostor Općine Malinska-Dubašnica dio je područja ubrzanja tla tipa A od 0,22 g, što odgovara intenzitetu VIII° MCS ljestvice.

(4) Radi efikasne zaštite od potresa, potrebno je:

- za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese;

- ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara;

- planirati i održavati u funkciji luke otvorene za javni promet;

- graditi građevine otporne na djelovanje potresa intenziteta od VIII° MCS ljestvice;

- analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa, koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa;

- kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno je primijeniti zajedničke prostorne standarde i normative propisane Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora koji se odnose na ograničenje visine građevina, osiguranje minimalnog međusobnog razmaka građevina te druge mjere određene uvjetima nadležnih tijela u postupku ishođenja suglasnosti na planirani zahvat.

(5) Zone za evakuaciju ljudi predstavljaju sve veće javne površine unutar područja obuhvata plana (trgovi, površine javnih parkirališta, parkovi, sportska igrališta i sl.) izvan zone plavljenja, a određene su Planom djelovanja civilne zaštite. Planovima užih područja potrebno je grafički definirati navedene zone.

(6) Kao glavni deponij za prikupljanje materijala od urušavanja predviđa se lokacija u sklopu reciklažnog dvorišta za građevinski otpad - RD-3 Strilčići. Planovima užeg područja potrebno je grafički definirati zone za privremeno odlaganje takvog otpada.

(7) Zona za ukop većeg broja ljudi i životinja određuje se u neposrednoj blizini Starog groblja (G-2) na k.č. 666, k.o. Sveti Anton.

(8) Kritična infrastruktura ugrožena potresom jačeg intenziteta na području Općine Malinska-Dubašnica su:

- dalekovodi – rušenje vodova nazivnog napona 110 kV;

- oštećeni vodoopskrbni objekti (vodospreme, cjevovodi, crpke);

- oštećeno/zamućeno crpilište u jezeru Ponikve;

- oštećeni magistralni TK kabeli II. razine;

- oštećeni dijelovi državnih cesta i županijskih cesta.

8.6.5. Zaštita od riječnih i bujičnih poplava i poplava mora

Članak 146.

(1) Glavni mjerodavni dokumenti za obranu od poplava za područje Općine Malinska-Dubašnica su važeći Državni plan obrane od poplava, Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja - Sektor E - Sjeverni Jadran, branjeno područje 23: "Područje malih slivova Kvarnersko primorje i otoci i podvelebitsko primorje i otoci" i Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.

(2) Provedbenim planom obrane od poplava i Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. nisu utvrđene zone plavljenja povremenog bujičnog toka Kijac koji se djelomično nalazi na području Općine Malinska-Dubašnica, a utječe u more u uvali Kijac na području Općine Omišalj.

(3) Međutim, područje Općine Malinska-Dubašnica ugroženo je od bujičnih poplava zbog intenzivne urbanizacije i neizgrađenog odgovarajućeg sustava odvodnje oborinskih i površinskih voda te mogućih poplava mora uslijed eventualne pojave maksimalne visine vala te utjecaja klimatskih promjena na dizanje razine mora.

(4) Prilikom većih padalina dolazi do prodora oborinske vode u privatnim objektima na određenim područjima Općine što dovodi do velikih šteta. Potrebno je rekonstruirati i dograditi sustav oborinske odvodnje unutar naselja, a građevne čestice uređivati u skladu s ovim Planom na način da se osigura što više upojne površine (prirodnog terena).

(5) Uslijed pojave visokih valova te plimnog vala dolazi do plavljenja obalne površine, oštećenja brodica privezanih u morskim lukama i uvalama, oštećenja rive te prizemnih građevina na obali i dr. Grafički prikaz položaja poplavnih linija i zona plavljenja mora (velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) zajedno s ostalim vrstama plavljenja prikazan je kartama opasnosti i kartama rizika od poplava koje su sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021.

(6) Elaboratom "Poplave mora na priobalnom područjima" (Split, ožujak 2013) procijenjene su maksimalne razine mora u odnosu na HVRS71 po povratnim periodima pri čemu za područje Općine Malinska-Dubašnica maksimalna razina visine mora za 50-godišnji povratni period iznosi više od 125 cm.

(7) Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana za vrijeme dugotrajnog juga iznosi Hmax=10,8 m, a za vrijeme bure maksimalna registrirana visina vala iznosi Hmax=7,2 m. Procijenjena vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosi 13,5 m za 100-godišnji povratni period. Navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra.

(8) Mjerodavne visine poplava mora na obalnom području dane su kroz velike, srednje i male vjerojatnosti pojave. Za priobalno područje mjerodavne visine poplava mora iznose 4,3 m.n.m za malu vjerojatnost, 2,6 m.n.m. za srednju vjerojatnost i 1,85 m.n.m. za veliku vjerojatnost.

(9) Kod izrade projektne dokumentacije za građevine koje se namjeravaju graditi u neposrednoj blizini obalne crte i utvrđenih granica zone plavljenja obavezna je analiza rizika od poplava mora te po potrebi primjena mjera zaštite od poplava radi izgradnje na način da iste ne budu poplavljene.

(10) Kako bi se spriječila mogućnost štetnog djelovanja mora na ugroženim područjima, omogućava se gradnja zaštitnih hidrotehničkih građevina (lukobrana, valobrana, zaštitnih obalnih zidova i dr.), rekonstrukcija postojećih građevina ukoliko se ukaže potreba te njihovo redovito održavanje tijekom korištenja.

(11) Prilikom formiranja građevnih čestica uz obalu mora, njihova udaljenost od granice čestice pomorskog dobra ne može biti manja od 5 m. Do utvrđivanja detaljne granice pomorskog dobra, granicom pomorskog dobra smatra se crta koja je udaljena horizontalno 6 m od crte najviše plime.

(12) Za sve zahvate u granicama zona plavljenja ne može se izdati akt za provedbu prostornog plana bez pribavljenih posebnih uvjeta Hrvatskih voda ili bez ishođene potvrde na glavni projekt Hrvatskih voda.

8.6.6. Zaštita od epidemija i epizotija.

Članak 146a.

(1) Na području Općine Malinska-Dubašnica nema planiranih niti "divljih" odlagališta otpada. Položaj reciklažnih dvorišta vidljiv je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000.

(2) Osnovne mjere zaštite od epidemija i epizotija su osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i kontrolirano postupanje s otpadom.

8.6.7 Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, klizišta

Članak 146b.

(1) Za zaštitu od ekstremno visokih temperatura (suša, toplinski val), kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) nastaviti sa započetom praksom izgradnje hidrantske mreže. Prilikom gradnje objekata u kojima će boraviti ranjive skupine ili veći broj ljudi voditi računa o izboru građevnog i drugog materijala, te planirati izradu odgovarajućih sjenila u cilju zaštite od izravnog utjecaja sunčeva zračenja i štetnog djelovanja toplinskog vala. Za zaštitu od ekstremno niskih temperatura, kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, te naročito šetnica i trgova voditi računa o izboru protukliznih materijala (razni tlakovci, kubete, grubo klesani kamen) kako bi se spriječilo klizanje. Kod sanacije starih i izgradnji novih prometnica svih razina voditi računa o njihovom nagibu i zaštitnim ogradama.

(2) Na području Općine Malinska-Dubašnica područja klizišta i tla sklonih eroziji nalaze se na krajnjem sjevernom i jugoistočnom dijelu te ne predstavljaju opasnost postojećim građevinskim područjima. U područjima ugroženim klizištima i erozijom nije dopuštena gradnja novih građevina.

(3) Radi zaštite od erozija i bujičnih voda potrebno je graditi i održavati regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvoditi zaštitne radove i provoditi mjere zaštite, sukladno važećem Zakonu o vodama i podzakonskim aktima.

(4) Za područja pojačane erozije utvrđuju se sljedeće zaštitne mjere:

- unutar prostora degradiranog erozijom ili u njegovoj neposrednoj blizini, zabrana planiranja novih građevinskih područja i širenja postojećih, zabrana planiranja građevina izvan građevinskih područja osim infrastrukturnih građevina,

- zabrana neplanske sječe i čišćenja šuma,

- plansko pošumljavanje, a na obradivim poljoprivrednim površinama primjena posebnih agrotehničkih mjera te izgradnja sustava melioracijske odvodnje.

(5) Područja pojačane erozije i pretežito nestabilna područja prikazana su u kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju“.

(6) Za područje slivova akumulacija Njivice i Ponikve potrebno je izraditi karte postojeće erozije te uspostaviti sustav praćenja stanja erozije.

8.6.8. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 146c.

(1) Na području Općine Malinska-Dubašnica postoje tri benzinske postaje i na tim lokacijama uslijed nesreće može doći do tehničko-tehnoloških opasnosti s teškim posljedicama.

(2) Prometnica na kojoj se obavlja promet opasnih tvari na području Općine Malinska-Dubašnica je državna cesta D102 Kraljevica-Baška.

(3) Općina Malinska-Dubašnica može biti ugrožena i od željezničke pruge od Kradice do lučkog terminala na otoku Krku.

(4) U planovima užih područja (UPU), potrebno je definirati zone dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak, tlo, površinske i podzemne vode, ako se područja za koja se izrađuju ovi planovi nalaze u dometu istjecanja opasnih tvari te propisati urbanističke mjere zaštite u smislu redukcije izgradnje.

8.7. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

Članak 147.

(1) Ovim se Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 148.

(1) Ovim Planom u svrhu posrednog provođenja određuje se obveza izrade urbanističkih planova uređenja (UPU).

(2) Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su na kartografskom prikazu 3.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", mjerilo 1:25000 i kartografskim prikazima br.4.1. "Građevinska područja - sjever" i br.4.2. "Građevinska područja - jug" mjerilo 1:5000.

Članak 149.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja:

I - Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja naselja:

- UPU Bogovići (dio GPN-2),

- UPU zone ugostiteljsko-turističke namjene Hrusta

- UPU sportskog centra Bogovići,

- UPU sportskog centra Miholjice,

- UPU sportskog centra Porat.

II - Urbanistički planovi uređenja za područja za izdvojene namjene izvan naselja:

- UPU Haludovo I. (T1-1),

- UPU Haludovo II (T1-2),

- UPU Sveti Vid – jug (K-2),

- UPU Sveti Vid – sjeverozapad (K-5).

- UPU Barušići (K-3 i K-4)

Članak 150.

(1) Urbanistički plan uređenja određuje osobito:

- podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja,

- osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene,

- razmještaj djelatnosti u prostoru,

- osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,

- mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,

- uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,

- zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja,

- uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i

- zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.

Važeći prostorni planovi užih područja

Članak 151.

(1) Na području Općine na snazi su sljedeći planovi užih područja:

- Detaljni plan uređenja "Haludovo" (Službene novine Primorsko - goranske županije 30/06)

- UPU 1 Malinska, Radići (GP-1) (Službene novine Primorsko - goranske županije 14/13, 03/14, 28/15, 5/17) - potrebno usklađenje granice obuhvata

- UPU 3: Dobrinčevo (dio GP-1) (Službene novine Primorsko - goranske županije 7/12)

- UPU 4: Rova (GP-3) (Službene novine Primorsko - goranske županije 12/12),

- UPU 9: Sveti Vid - sjever (K-1) (Službene novine Primorsko - goranske županije 23/11),

- UPU 11: Barušići (K-3) (Službene novine Primorsko - goranske županije 23/11, 31/20, 37/20 - pročišćeni tekst) - potrebno usklađenje granice obuhvata

(2) Planovi užeg područja koji su na snazi provode se u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Planom.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 152.

(1) Prioritetne mjere i zahvati su:

- Državnog i Županijskog interesa:

- razvijati prometni sustav integrirajući sve segmente na državnoj i županijskoj razini,

- izgrađivati kanalizacijski sustav kao osnovu sanitarno zdravstvenih standarda,

- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. Zaštitno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,

- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika na kopnu i na moru integrirajući sve prometne kapacitete.

- Općinskog interesa:

- prioritetno realizirati sustave odvodnje oborinskih i bujičnih voda na području Općine,

- graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije,

- podizati kvalitetu smještaja turističkih kapaciteta,

- ograničiti neprimjerenu izgradnju stambenih jedinica,

- očuvati naselja u unutrašnjosti općine,

- poticati poljoprivrednu proizvodnju sukladno odredbama Plana,

- poticati povezanost turističkih i rekreacijskih zona brodskim vezama,

- podizati razinu komunalne opremljenost građevinskih područja.

Članak 153.

(1) Za sve građevine za privremeno korištenje prostora (kiosci, naprave) potrebno je izraditi plan privremenog korištenja javnih prostora kojeg donosi Općinsko Vijeće Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 154.

(1) Planom se određuje potrebno provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora.

(2) Zaštitne mjere okoliša su one kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način na okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Članak 155.

(1) Za potrebe ažuriranja dokumentacije o stanju u prostoru i pripremu izrade urbanističkih planova uređenja potrebno je kontinuirano prikupljati i ažurirati geodetsko katastarske podloge područja Općine Malinska - Dubašnica, te ovisno o potrebama pripreme izrade planova, pristupiti izradi separatnih studija o stanju u prostoru.

(2) Posebno je potrebno pristupiti izradi:

a. Skeniranju i digitalizaciji geodetskih i katastarskih podloga,

b. Izdvojiti procese odlučivanja koji trebaju posebne informacije za praćenje i unapređenje stanja u prostoru,

c. Identificirati informacije i forme prezentacije.

Članak 156.

(1) Izradu planova užih područja temeljiti na:

- optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciji između građenja u naseljima i na građevinskim područjima izvan naselja,

- osiguranju prostora javnih sadržaja,

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija),

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom,

- osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine Malinska - Dubašnica,

- lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.