56.

Na temelju članka 49. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13, 20/14, 3/18 i 7/20), članka 48. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/09, 13/13, 3/18, 2/19 i 7/20), a u svezi s člankom 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), Odbor za statutarno-pravna pitanja utvrdio je

Pročišćeni tekst

odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka
(»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 7/07, 41/09, 28/11, 23/15 i 18/19)

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka obuhvaća:

1. Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07),

2. Odluku o izmjenama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/09),

3. Odluku o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11),

Odluku o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15),

5. Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka sadržan je u Elaboratu “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” kojeg je izradila tvrtka Planimetar d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca.

Klasa: 350-03/16-01/02

Ur. broj: 2142/01-01/3-20-124

Krk, 16. srpnja 2020.

Predsjednica

Odbora za statutarno-pravna pitanja

Arijana Staničić, dipl. iur., v. r.

I. OPĆE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Krka (u nastavku teksta: Prostorni plan) kojeg su izrađivale tvrtke: Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. iz Zagreba, Urbanistica d.o.o. iz Zagreba i tvrtka Planimetar d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Krkom.

Glava II.

Elaborat “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.

Sadržaj elaborata:

A.TEKSTUALNI DIO

A.1. Uvodni dio

A.2. Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka

Opće odredbe

Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i
neizgrađenog dijela područja

NEPOSREDNA PROVEDBA

2.2.2. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene i pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene

2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća

2.2.2.2. Stambene građevine

2.2.2.3. Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica

2.2.2.4. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

2.2.2.5. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

2.2.2.6. Priključivanje građevina stambene namjene na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja)

2.2.4. Građevine gospodarske namjene – zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja)

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)

2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja)

2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja naselja

2.2.9. Građevine stambene namjene i pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA 5.1

2.2.10. Građevine stambene namjene i pomoćne građevine uz građevinu stambene namjene u NA1

2.2.11. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

2.2.12. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

2.2.13. Građevine gospodarske namjene – zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

2.2.14. Građevine gospodarske namjene – zanatske i poslovne (unutar građevinskog područja naselja NA1)

2.2.15. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA 2 i NA 5.1)

2.2.16. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

2.2.17. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja)

2.2.18. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

2.3. Izgrađene strukture van naselja

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja građevinskih područja izdvojenih namjena (izvan naselja)

2.3.1.1. Gospodarska namjena – poslovna (K) (izvan naselja)

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan naselja)

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan naselja)

2.3.1.4. Groblja

2.3.1.5 Infrastrukturna namjena (IS)

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

2.3.1.6. Groblja

2.3.1.7. Infrastrukturna namjena (IS)

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

2.3.2.1. Građevine prometa, veza i infrastrukture izvan građevinskog područja

2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

2.3.2.3. Rekreacijski objekti

2.3.2.4. Površine uzgajališta (akvakultura) (H)

2.3.2.5. Morske plaže

2.3.2.6. Građevine komunalne namjene - građevine za gospodarenje otpadom

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

3.1. Primarni sektor

3.2. Sekundarni sektor

3.3. Tercijarni sektor

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Opskrba plinom

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti, ekološke mreže i staništa

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Uzbunjivanje, obavješćivanje, sklanjanje i evakuacija ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

8.5.5. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

B. GRAFIČKI DIO

Pročišćeni grafički dio sadrži kartografske prikaze:

1. Korištenje i namjena površinau mj.1:25.000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mj.1:25.000

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostorau mj.1:25.000

3A1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- Ekološka mreža u mj.1:25.000

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora"u mj.1:25.000

4.a Građevinska područja: Krk"u mj.1: 5.000

4.b Građevinska područja: Lakmartin, Kornić,

Muraj u mj.1: 5.000

4.c Građevinska područja: Vrh, Kosići,

Salatićiu mj.1: 5.000

4.d Građevinska područja: Poljica, Nenadići,

Bajčićiu mj.1: 5.000

4.e Građevinska područja: Žgaljići, Brusići,

Kapovci, Brozićiu mj.1: 5.000

4.f Građevinska područja: Brzac, Milohnići,

Linardićiu mj.1: 5.000

4.g Građevinska područja: Pinezići, Skrbčićiu mj.1: 5.000

4.h Građevinska područja: Piciku mj.1: 5.000

4.i Građevinska područja: Vela Janau mj.1: 5.000

Glava III.

Kartografski prikaz pročišćenog grafičkog dijela:

4.h Građevinska područja: Piciku mj.1: 5.000

istovjetan je istoimenom kartografskom prikazu iz grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela:

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mj.1:25.000

3A1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

- Ekološka mreža u mj.1:25.000

4.b Građevinska područja: Lakmartin,

Kornić, Muraju mj.1: 5.000

4.c Građevinska područja: Vrh, Kosići,

Salatićiu mj.1: 5.000

4.d Građevinska područja: Poljica, Nenadići,

Bajčićiu mj.1: 5.000

4.e Građevinska područja: Žgaljići, Brusići,

Kapovci, Brozićiu mj.1: 5.000

4.f Građevinska područja: Brzac, Milohnići,

Linardićiu mj.1: 5.000

4.g Građevinska područja: Pinezići, Skrbčićiu mj.1: 5.000

4.i Građevinska područja: Vela Janau mj.1: 5.000

istovjetni su istoimenim kartografskim prikazima iz grafičkog dijela II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela:

1. Korištenje i namjena površina u mj.1:25.000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže u mj.1:25.000

istovjetni su istoimenim kartografskim prikazima iz grafičkog dijela III. Ciljanim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela:

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostorau mj.1:25.000

4.a Građevinska područja: Krku mj.1: 5.000

istovjetni su istoimenim kartografskim prikazima iz grafičkog dijela IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela su kopije istoimenih kartografskih prikaza kako je navedeno i ne ovjeravaju se, već sa ostalim dijelovima Elaborata „Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” čine nerazdvojivu cjelinu.

Glava IV.

Prostorni plan uređenja Grada Krka

(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07, 41/09, 28/11, 23/15, 18/19)

Prostorni plan uređenja Grada Krka (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Krka.

Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Krka određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06 i 125/06).

Naselja u sustavu Grada Krka su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići.

Ovim Prostornim planom utvrđuje se i obveza izrade planova užih područja Grada Krka.

U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Krk - označava naselje Krk.

3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina.

5. Građevinsko područje naselja (NA) - je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje.

6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 39/08) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

9. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1 i Korniću NA2) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1, i u naselju Kornić NA 2 u skladu sa odredbom članka 56b, stavka (4)) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima).

13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl).

15. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

16. Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

17. Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

18. Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

20. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

21. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

22. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.

23. Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.

24. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

25. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

26. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.

28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

29. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice.

30. Rekonstrukcija jest izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

31. Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

34. Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

35. Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.

36. Uređena građevna čestica jest ona građevna čestica koja ima riješen pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst)

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRKA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000.

(2) Prostor Grada Krka se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

(3) Građevinska područja su:

- građevinska područja naselja,

- građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja).

Članak 5.

(1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla,

e) zaštite izvorišta voda za piće,

f) zaštićenog obalnog područja mora i

g) područja i dijelova ugroženog okoliša.

(2) Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, određivanjem mjera zaštite zaštićenog obalnog područja, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode.

Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”.

(3) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6.

(1) Površine naselja su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja

- sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, ugostiteljsko turistički sadržaji,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, i sl.,

- infrastruktura.

Članak 7.

(1) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja naselja.

(2) Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica.

(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 8.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- poslovnu namjenu K,

ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, T2 - turističko naselje i T3 – kamp/autokamp),
sportsko-rekreacijsku namjenu R (sport i rekreacija - R1, uređena plaža/kupalište – R3)
groblja - G,
infrastrukturnu namjenu - IS.

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Ovim Prostornim planom određeno je razgraničenje poljoprivrednih površina na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

(2) Razgraničenje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000.

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

gospodarske šume (Š1),
zaštitne šume (Š2),
šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (pš) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(3) Vodna površina Ponikve koristi se kao akumulacija u vodopskrbnom sustavu.

(4) Morska površina koristi se kao:

- područje luka,

- plovni putovi po akvatoriju,

- sport i rekreacija uz uređene i prirodne morske plaže,

- ribarstvo, infrastrukturne građevine (podmorski ispusti i sl.), instalacije (struja, voda itd.).

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radio relejna postaja Krk (Zidine),

- čvor u sustavu prijenosa Krk,

- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,

- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj,

- elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

b) Cestovne građevine:

- brza cesta čvor Križišće – novi most za otok Krk – Omišalj - Valbiska

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

Članak 13.

(1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

- Srednja škola: Krk,

- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk,

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

Krk,

- Valbiska - trajektna luka:

b) luka nautičkog turizma-marina Krk,

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Osnovne županijske ceste:

- Krk – Dobrinj – Šilo

- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk – Baška

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Poštanske građevine

- postojeći poštanski ured u Krku,

5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- sustav Krk

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Krk (110/35 kV),

- Dunat (planirana 110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:

- Crikvenica-Krk,

- Krk-Lošinj,

- Krk-Rab.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 14.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići na način:

- Krk: NA1 - Krk,

- Kornić: NA2 - Kornić,

- Muraj: NA3 - Muraj,

- Lakmartin: NA4 – Lakmartin,

- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić,

NA5.3 - Kosići,

- Bajčići: NA6 - Bajčići,

- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,

- Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići,

- Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica,

- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići,

- Brzac: NA11 – Brzac,

- Milohnići: NA12 – Milohnići,

- Linardići: NA13 – Linardići,

- Skrbčići: NA14 – Skrbčići,

- Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.

(2) Unutar građevinskih područja naselja gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čini cjelinu) i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Članak 15.

(1) U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Grada Krka može se graditi samo nakon izrade urbanističkog plana uređenja.

Članak 16.

(1) Na jednoj građevinskoj čestici može se smjestiti samo jedna građevina osnovne namjene.

(2) Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6 m.

Članak 17.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4 metara.

(2) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara. Iznimno može biti i na regulacijskoj liniji, a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja.

(3) Postojeće građevine osnovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(4) Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) i (2), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

(5) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevinskih područja naselja UPU-om se može odrediti veći koeficijent izgrađenosti (kig), koeficijent iskoristivosti (kis), etažnost i visina, odnosno manja udaljenost građevine od granice građevne čestice od onih koji su određeni za pojedinu vrstu građevina ovim Odredbama, a uz uvjete i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(6) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevinskih područja naselja UPU-om se osim odredbi koje su već utvrđene stavkom (5) ovog članka može odrediti i manja minimalna površine građevne čestice od one koja je određena ovim Odredbama za građevine ugostiteljsko turističke namjene (hotel, hotel baština i pansion), a uz uvjete i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(7) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevinskih područja naselja UPU-om se mogu odrediti drugačiji uvjeti za prenamjenu postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko turističke namjene (hotel, hotel baština i pansion) od uvjeta određenih čl. 52. stavkom (1) ovih Odredbi, a uz uvjete i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

(8) Građevna čestica u pravilu ima jedan pristup na prometnu površinu. U slučaju rekonstrukcije građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, dozvoljavaju se iznimno dva ili više pristupa, odnosno parkiranje neposredno iza regulacijskog pravca građevne čestice uz suglasnost nadležne uprave za ceste. Iznimno, prostorni planovi užeg područja mogu dozvoliti više pristupa na građevnu česticu nove građevine.

Članak 18.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 18. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 19.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) mogu se graditi nove, rekonstruirati postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m2:

obiteljske/višeobiteljske kuće,
stambene građevine,
pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),
građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 250 m2 tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom),
građevine društvene namjene,
građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i/ili pansion) tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 250 m2, odnosno ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) tlocrtne projekcije prema odredbama za neposrednu provedbu,
građevine sporta i rekreacije,
privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično),
infrastrukturne građevine (prometna, elektronička komunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja mogu se uređivati postojeća groblja koja se ne proširuju.

2.2.2. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene i pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene

Članak 20.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju pomoćna ili gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

(2) Osim stambene u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.

(3) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine stambene namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),

- mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra. Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.

- na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,

- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća

Članak 21.

(1) Izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih kuća moguća je unutar građevinskog područja svih naselja.

Članak 22.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju samostojeće obiteljske kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica.

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne i ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod obiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

h) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 6,5m

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m.

- postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 23.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višeobiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 100 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne građevine: 0,25

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne građevine: 0,5

f) ukoliko se ispod višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne građevine 0,75

g) najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 6,5 m

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz višeobiteljsku kuću uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 24.

(1) Stambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja.

(2) Stambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

Članak 25.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 500 m2;

b) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m2;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža u NA2-NA15.2 iznosi 0,50;

g) ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,75;

h) stambene građevine mogu se graditi samo kao samostojeće građevine.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz stambenu građevinu uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

- postojeće poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonsrturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 26.

(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže.

(2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 6,5m.

Članak 27.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 27. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 28.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 28. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 29.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 29. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 30.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 30. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 31.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 31. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 32.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 32. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.2.2.3. Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica

Članak 33.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(2) Obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(3) Iznimno, građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

(4) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

2.2.2.4. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 34.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

(2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

(4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

a) usporedo s obalnom crtom,

b) usporedo u odnosu na okolne građevine,

c) usporedo s prometnicom,

d) usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

(6) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

2.2.2.5. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

Članak 35.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

(6) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

2.2.2.6. Priključivanje građevina stambene namjene na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

Članak 36.

Način i uvjeti priključenja građevinske čestice, odnosno građevine stambene namjene na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog prostornog plana, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog prostornog plana.

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja)

Članak 37.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja (NA2 – NA15) grade se građevine društvene namjene i sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi u svim građevinskim područjima naselja.

Članak 38.

(1) Uvjeti za gradnju predškolskih ustanova su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0 m;

e) uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina predškolskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja (NN 63/08).

(2) Uvjeti za gradnju školskih ustanova su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina školskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08).

(3) Uvjeti za gradnju građevina zdravstvene i socijalne djelatnosti su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju;

f) na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice (ambulante) optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m2/st.

(4) Uvjeti za gradnju građevina kulturnih djelatnosti su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m;

e) građevine kulturnih djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

(5) Uvjeti za gradnju vjerskih građevina su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,8 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 8,0m, a visina zvonika može biti viša.

(6) Uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih građevina su:

a) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6;

b) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,2;

c) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

d) mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže, najveće visine 12,0m;

e) sportsko-rekreacijske građevine grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju;

f) unutar građevinskog područja naselja omogućuje se građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja prema standardima koji vrijede za pojedini sportski objekt.

(7) Građevine mješovite namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(8) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i sportsko-rekreacijskim i ostalim sadržajima javnog interesa grade se na građevnoj čestici min 500m2, ako ovim odredbama nije drugačije određeno i u pravilu na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Članak 39.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene, smještaj građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene na građevnoj čestici i uređenje građevne čestice društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:

da građevine budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja;
krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23°, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;
građevine društvene ili sportsko-rekreacijske namjene moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra;

Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, građevine društvene ili sportsko-rekreacijske namjene moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 metra.

ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više građevina, najmanja međusobna udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m;
- najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta;
- kod građenja građevina društvene ili sportsko-rekreacijske namjene potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.1. ovih odredbi.

(2) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra, Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metara.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene – zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja)

Članak 40.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 250 m2.

Članak 41.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(2) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerne, odnosno 4,5 metara za jednosmjerne.

(3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne),

- poljoprivredne gospodarske građevine.

(4) U jednoj građevini pretežito gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati i prostore javno-društvene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 42.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2.

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

(2) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

Članak 43.

(1) Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu imati najviše podrum i 2 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu imati najviše podrum i 1 nadzemnu etažu. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća ukupna visina građevine iznosi 6,0 metara.

Članak 44.

(1) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23°, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(2) Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 metra od granice građevne čestice.

(3) Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice.

Članak 45.

(1) Građevna čestica se prema prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine gospodarske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra, najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.

Članak 46.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 46. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Hoteli, hoteli baština i pansioni

Članak 47.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 250 m2.

(2) Odredbe iz stavka (1) ovog članka ne odnose se na građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo na gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

Članak 48.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) unutar građevinskog područja naselja:

- u građevinskim područjima naselja na području Grada Krka mogu se graditi hoteli, hoteli baština i pansioni iz skupine hotela sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07).

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je 500 m2, a unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja je 2000 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže,

- kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, hotel baština i pansion) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase,

- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem treba biti izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Članak 49.

(1) Najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 8,0 m.

(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 – 23°, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 50.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manje od 6,0 metara, a pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi kao prizemnice i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora. (1a) Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manje od 5,0 metara, a pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi kao prizemnice i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene (odnosi se isključivo na hotele, hotele baštinu i pansione) mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne, osim u zaštićenim povijesnim cjelinama.

(3) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(4) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine gospodarske namjene uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- Iznimno, unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra. Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 metra.

Članak 51.

(1) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, osim u zaštićenim povijesnim cjelinama.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana) i pristup obali.

Članak 52.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansioni) moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene (odnosi se isključivo na hotele, hotele baštinu i pansione) razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

(3) Postojeće građevine s namjenom “hotel”: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge (apartmansku).

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani)

Članak 52a.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2- NA15.2) grade se ugostiteljsko-turističke namjene (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice). Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice odnose se na hotel (vrsta turistički apartmani), a grade se odnosno rekonstruiraju uz slijedeće granične uvjete:

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice - TIP A

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica.

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne i ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

h) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m

j) Unutar ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

Ugostiteljsko-turističke građevine s najviše dvije apartmanske jedinice - TIP B

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 100 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne građevine: 0,25

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne građevine: 0,5

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

- dvojne građevine 0,75

g) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m

i) Unutar građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice - TIP C

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

b) ovim Prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se 0,25

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,50;

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,75;

h) građevine TIPA C mogu se graditi samo kao samostojeće građevine.

i) najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže.

j) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m.

k) Unutar građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica

a) Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (TIPA A, B I C) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

b) Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (TIPA A i B) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

c) Iznimno, ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (TIPOVI A, B i C) koje će se graditi na slobodnostojeći način unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 3,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

d) Unutar registriranih i evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

(3) Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice

a) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

b) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

c) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

d) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).

e) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo s obalnom crtom,

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

f) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice

a) Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

b) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

c) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

d) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

e) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

f) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog Prostornog plana, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog Prostornog plana.

Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

b) Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

(Napomena: Naslov i članak 52.a stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

Članak 53.

(1) Utvrđuju se sljedeće iznimke za građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotela, hotela baštine i/ili pansiona):

Unutar građevinskog područja naselja Brzac (NA11) od dijela čestica z.č. 1719/3, 1719/9,1720, i čestica z.č.1719/4, 1719/5, 1719/6, 1719/7, 1719/8 sve k.o. Linardić formirati jednu česticu ugostiteljsko-turističke namjene s time da se prethodno osigura prilaz s javne prometne površine širine propisane ovim Odredbama. Dozvoljava se neposredna provedba Prostornog plana pod sljedećim uvjetima:

dozvoljava se rekonstrukcija i prenamjena građevine u zgradu centralnog hotela u središnjem dijelu građevne čestice (z.č.1719/4), dvije postojeće građevine na istočnom dijelu čestice (z.č.1719/6,1719/7) za koje je dozvoljena prenamjena u depadanse hotela i rekonstrukcija u postojećim gabaritima, postojeća pomoćna građevina na z.č.1719/6, pomoćna građevina u zapadnom dijelu čestice na z.č.1719/3 i bazen na z.č.1719/3,1719/4.
Tlocrtna projekcija zgrade centralnog hotela planira se max. 620 m², ukupna građevinske bruto površine 1320 m2, etažnost građevine je suteren (potpuno ukopana etaža uz mogućnost gradnje silazne rampe širine max. 4 m, radi ulaza vozila), prizemlje i kat. Visina osnovne građevine (mjereno od najniže kote silazne rampe) je 10,00 m. Ukupna visina građevine (mjereno od najniže kote silazne rampe) je 12,00 m.

Tlocrtna projekcija pomoćne prizemne građevine sa zapadne strane čestice na z.č.1719/3 je 85 m2, visina 4,0 m, ukupna visina 5,5 m, a bazen na z.č.1719/3, 1719/4 je tlocrtne projekcije cca 90 m². Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.

2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 54.

(1) Građevine prometne i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa) unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima ovog Prostornog plana i uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

Članak 55.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Krka utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Krka .

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

(4) Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično) prema odluci Gradonačelnika.

2.2.8. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

Članak 56.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade planova užih područja moguća je na način utvrđen u poglavlju 9. ovih odredbi za provođenje.

(2) Postojeće građevine stambene, društvene, sportsko-rekreacijske, gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskom područjima naselja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama za neposrednu provedbu ovog Prostornog plana. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim Prostornim planom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim Prostornim planom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim Prostornim planom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim Prostornim planom. Ne dozvoljava se prenamjena sukladno čl. 52. ovih odredbi.

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja naselja

Članak 56a.

(1) Unutar građevinskih područja naselja urbanističkim planovima uređenja mogu se planirati:

- obiteljske i višeobiteljske kuće,

stambene građevine,
višestambene građevine
pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine uz građevinu stambene namjene (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),
građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine),
građevine društvene namjene,
građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština, pansioni i hotel -vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice),
građevine sporta i rekreacije,
privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično),
infrastrukturne građevine (prometna, elektronička komunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).

(2) Postojeće građevine stambene, društvene, sportsko-rekreacijske, gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskom područjima naselja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama za posrednu provedbu ovog Prostornog plana. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim Prostornim planom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim Prostornim planom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim Prostornim planom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim Prostornim planom. Ne dozvoljava se prenamjena sukladno čl. 52. ovih odredbi.

(Napomena: Naslov i članak 56a. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.9. Građevine stambene namjene i pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA 5.1

Članak 56b.

(1) Na planiranje građevina stambene namjene i pomoćnih i poljoprivrednih gospodarskih građevina uz građevinu stambene namjene u NA2 i NA5.1 primjenjuju se članci 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 33., 34., 35., 36.

Iznimno, od odredbi stavka (1) članka 33., građevine stambene namjene (visine etaža S+P+1) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Iznimno, od odredbi stavka (2) članka 33., obiteljske/višeobiteljske kuće (visine etaža S+P+1) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(2) Iznimno od odredbi točke d) stavka (1) članka 22. urbanistički plan uređenja može propisati da najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije za dvojne obiteljske i dvojne višeobiteljske kuće iznosi 150 m2.

(3) Iznimno od odredbi članka 22., 23. i 26. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu obiteljske kuće 7,5m, najveću dopuštenu visinu višeobiteljske kuće 7,5m, najveću dopuštenu visinu stambene građevine 7,5 m.

(4) Iznimno, urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja Kornić (NA2) može se, isključivo na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoliti gradnja višeobiteljskih kuća i stambenih građevina na način:

- najveći dopušteni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk,

- najveća dopuštena visina 10,5 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,0.

(5) Višestambene građevine mogu se planirati unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), građevinskog područja naselja Vrh (NA5.1) uz poštivanje sljedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8;

- ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,1;

- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri nadzemne etaže; dopuštena je gradnja podruma;

- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m;

- krovišta građevine mogu biti ravna i/ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23°, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

(6) Višestambene građevine i stambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

(Napomena: Naslov i članak 56b. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.10. Građevine stambene namjene i pomoćne građevine uz građevinu stambene namjene u NA1

Članak 56c.

(1) Na planiranje građevina stambene namjene i pomoćnih građevina uz građevinu stambene namjene unutar NA1 primjenjuju se članci 20., 33., 34., 35., 36.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje obiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod obiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

(u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

(u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

h) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,5m

(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje višeobiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove
višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,75

- za dvojne građevine: 0,75

f) ukoliko se ispod višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,0

(u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne građevine 1,0

(u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

g) najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 3 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 10,5 m

(4) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za planiranje stambenih građevina:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 500 m2;

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje;

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m2;

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3);

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža u NA1 iznosi 0,75;

f) ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže);

g) najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže;

h) najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 10,5 m.

i) stambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

(5) Višestambene građevine mogu se planirati unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) uz poštivanje sljedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3;

najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8;

,- ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,1;

- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri nadzemne etaže; dopuštena je gradnja podruma;

- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m;

- višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

(Napomena: Naslov i članak 56c. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.11. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

Članak 56d.

(1) Na planiranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 37., 38., 39.

(2) Iznimno, za planiranje građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), ukoliko se planiraju na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoljena je izgradnja podruma i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk, te je najveća dopuštena visina 11,0m.

(Napomena: Naslov i članak 56d. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.2.12. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56e.

1) Na planiranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 37., 38., 39. s iznimkama u članku 38. gdje:

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža za građevine predškolskih ustanova iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža za građevine školskih ustanova iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža za građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža za građevine kulturnih djelatnosti iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža za sportsko-rekreacijske građevine iznosi 1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,6 od čega je 0,8 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveća visina društvenih građevina iznosi podrum i tri nadzemne etaže, odnosno 11,0m (s iznimkom zvonika vjerske građevine koji može biti viši),

- najveća visina građevine sportsko-rekreacijske iznosi podrum i tri nadzemne etaže, odnosno 12,0m.

(2) Uređene plaže unutar građevinskog područja naselja NA1 (Jedriličarski klub - R38, Gradska plaža - R310, Dražica - R311) uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja uz poštivanje sljedećih parametara:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120m2,

- maksimalni broj etaža građevine je jedna etaža, a maksimalna visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(3) Dopuštaju se sljedeće iznimke:

1. Na čestici k.č. 3005/1 k.o. Krk-grad dozvoljava se rekonstrukcija i prenamjena u javnu i društvenu namjenu (muzej grada Krka) na način da je najveći koeficijent izgrađenosti (kig) 1,00, koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža 3,40, ukupni koeficijent iskoristivosti (kis) s podrumom 4,40, broj etaža Po+P+2+Pk, visina građevine 11 m, smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.

2. Za gradnju sportskog bazena na području Dražica na dijelu čestice 2500/2 k.o. Krk-grad iznimno vrijede sljedeći uvjeti: broj etaža Po+S2+S1+Pk; moguć smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama. Građevnu česticu moguće je formirati sa susjednim česticama. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

3. Za rekonstrukciju kotlovnice upravne zgrade Grada Krka na k.č. 3516 k.o. Krk -grad (gr.č. 414 k.o. Krk). Rekonstrukcija se odnosi na izmjenu tehnološkog procesa u nadzemnom dijelu kotlovnice, te rekonstrukciju u smislu dogradnje podzemnog dijela kotlovnice i prenamjene postojećeg tanka za naftu u skladište. Postojeća kotlovnica je samostojeća građevina sa jednostrešnim krovom. Rekonstrukcijom se gabariti nadzemne etaže neće mijenjati. Postojeći ukopani spremnik sa zapade strane kotlovnice će se rušiti, te će se na istoj lokaciji izvesti skladište goriva-biomase, gabarita najviše 11,0 x 11,0 m, visine 5,0 m. Na spremište za biomasu je dopušteno u nadzemnom dijelu izvesti otvor za utovar.

(Napomena: Naslov i članak 56e. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.13. Građevine gospodarske namjene – zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1)

Članak 56f.

(1) Na planiranje građevina gospodarske namjene – zanatske, poslovne i poljoprivredne (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 41., 42., 43., 44., 45.

(2) Iznimno od odredbi članka 43. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine 7,5m.

(3) Iznimno, unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja, ukoliko se gradi na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), najveći dopušteni broj etaža građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) može biti podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk i najveće visine 10,5 m. U ovom iznimnom slučaju najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

(4) Za gradnju unutar zona gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene unutar građevinskih područja naselja, a koje će biti određene urbanističkim planovima uređenja, vrijede uvjeti gradnje dani za gospodarsku namjenu–poslovnu u točki 2.3.1.1. ovih Odredbi. U zoni gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene.

(Napomena: Naslov i članak 56f. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.2.14. Građevine gospodarske namjene – zanatske i poslovne (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56g.

(1) Na planiranje građevina gospodarske namjene – zanatske i poslovne (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 41., 42., 43., 44., 45. Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja NA1.

(2) Iznimno od odredbi članka 42. urbanistički plan uređenja može propisati najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3), najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža 0,75, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

(3) Iznimno od odredbi članka 43. urbanistički plan uređenja može propisati da građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu imati najviše podrum i 3 nadzemne etaže i najveću dopuštenu visinu građevine 10,5 m.

(4) Za gradnju unutar zona gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene unutar građevinskih područja naselja, a koje će biti određene urbanističkim planovima uređenja, vrijede uvjeti gradnje dani za gospodarsku namjenu–poslovnu u točki 2.3.1.1. ovih Odredbi. (5) U zoni gospodarske (poslovne ili proizvodne) namjene nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene.

(6) Iznimno, dopuštaju se sljedeće iznimke koje će biti obrađene u UPU1:

Za poslovnu strukturu na česticama z.č. 2108/14, 2108/15, 2108/18, 2108/20, 2108/21, 2108/22, 2108/23, 2108/24, 2108/25, 2108/26, 2113/2, 2113/3, 2113/4, 2114/2, 2114/3, sve k.o. Krk-grad iznimno se dozvoljava rekonstrukcija u obliku nadogradnje nad postojećim natkrivenim terasama. Rekonstrukciju je potrebno izvesti istodobno nad svim terasama, osim prve i zadnje jedinice u nizu koje se mogu rekonstruirati u prvoj i u drugoj fazi. Za građevinu na navedenim česticama obavezno je zadržavanje postojeće tlocrtne izgrađenosti (kig), etažnosti i ukupne visine građevine prema građevinskoj dozvoli, a dozvoljava se povećanje iskoristivosti čestice (kis) na 0,75. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.A. Na formiranim građevnim česticama koje su određene dozvolama za upotrebu (broj: UP/I-07-3197/88 od 25.11.1988 i klasa UP/I-361-05/90-01/7, ur.broj: 2142-07-90-5 od 12.04.1990.g.), te građevinskim dozvolama broj:UP/I-07-2460/1987/AJ od 19.10.1987 i broj: UP/I-07-3040/04-1986/JM od 11.12.1986 dozvoljava se rekonstrukcija:

- upravne zgrade: etažnost S+P+3, visina 18,0 m, tlocrtna projekcija 1500 m2, građevinska (bruto) površina građevine 4450 m2;

- dvije zgrade za smještaj radnika: kapaciteta ukupno 200 ležajeva, visine 12,0 m sa tri nadzemne etaže (P+2 ili S+P+1), tlocrtne projekcije jedne zgrade 910 m2 i građevinske (bruto) površine 2730 m2, tlocrtne projekcije druge zgrade 780 m2 i građevinske (bruto) površine 2340 m2;

- ostali opći uvjeti:

- površinu formirane građevne čestice je dopušteno smanjiti isključivo radi izgradnje infrastrukturnih sustava (prometnica i ostali infrastrukturni sustavi).

- Najmanja dopuštena udaljenost građevnog pravaca od regulacijskog iznosi 10,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost granica gradivog dijela čestice od granice građevne čestice susjednih građevina iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2, gdje su h1 i h2 visine susjednih građevina, ali ne manje od 6,0 m.

- Građevine gospodarske namjene, koje se mogu graditi i kao montažne, treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

- Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovno ili zaštitno zelenilo.

- Pristup na formiranu građevnu česticu je postojeći.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, a normativ, za minimalni broj parkirališnih mjesta unutar gospodarske namjene iznosi 5 mjesta/1000m2 bruto izgrađene površine. Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje ili garažiranje vozila rješava na izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz ovog Plana. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

- Svi priključci na komunalnu infrastrukturu (elektronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja) su postojeći.

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.B. Hala za proizvodnju montažnih objekata zbog tehnologije proizvodnje dozvoljava se visine 12,0 m kao prizemlje. Za istu građevinu građevne čestice k.č.1234/7,/6, 1235/2, 1236/4,/7 sve k.o. Krk formirat će se parcela sukladno odredbama prostornog plana užeg područja.

Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

2.C. Betonara za proizvodnju betona zbog tehnologije proizvodnje ima visinu silosa do 20,0 m. Locirana je na k.č. 1234/6 k.o. Krk.

Građevna čestica formirat će se sukladno odredbama prostornog plana užeg područja. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

3. Uklapanje građevine turističkog biroa na z.č.1264/3 k.o. Krk-grad u Krku. Iznimno dozvoljena tlocrtna projekcija građevine je 78,54m2, kig 0,25, kis 0,25, etažnost prizemlje, visina građevine 3,0m, te se zadržavaju postojeće udaljenosti od međe. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

4. Gradnja objekta distribucijskog središta za komunikacijsku infrastrukturu (MDF) na z.č. 2112/9, 2108/12, 2108/17 sve k.o. Krk-grad u gradu Krku, čija je površina prema katastarskom operatu 366m2. Građevinska linija objekta je na min. 5,0m, a svi ostali uvjeti (kig, kis, oblikovanje itd.) moraju biti u skladu s važećim prostornim planovima.

5. Na k.č. 3568/1,5 sve k.o. Krk-grad postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i promijeniti namjenu iz poslovne u poslovno-javno-društvenu te se omogućava izgradnja kino dvorane nadogradnjom korpusa na katu iznad prostora marketa. U sklopu zahvata dozvoljava se nadsvođenje kolno-pješačke interne prometnice na način niveliranja razine prvog kata kuće s razinom ulice koja prolazi sjevernom granicom građevinske čestice. Na tako formiranom platou organizirala bi se parkirna površina za potrebe poslovno-društvenih programa u zgradi. Iznimno uvjeti za rekonstrukciju su: tlocrtna projekcija/površina planirane izgradnje s platoom 3.389 m2, koeficijent izgrađenosti s platoom (kig) 0,75, koeficijent iskoristivosti s platoom (kis) 1,40, sveukupni koeficijent iskoristivosti (kis) s podrumskom etažom 4,40; maksimalni broj etaža je P+2, maksimalna visina građevina je 12 m, smještaj na regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.

6. Na čestici z.č. 3352/2,/7, k.o. Krk-grad dozvoljava se rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine uz iznimne uvjete: maksimalni dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig 0,38, maksimalni dozvoljeni koeficijent iskoristivosti kis 0,6, maksimalna visina 7,63 m, odnosno katnost P+1+Pk, šest jedinica, minimalno 14 parkirnih mjesta i 6% ozelenjene površine čestice.

7. Za gradnju građevine mješovite namjene na dijelovima čestica z.č. 3543/1, 3544, 3545 sve k.o. Krk-grad utvrđuju se maksimalne vrijednosti i smjernice za izradu urbanističkog plana. Dozvoljavaju se dvije suterenske etaže za koje kig iznosi 0,65, a kis iznosi 1,3 te prizemlje i kat za koje važi kig 0,25 i kis 0,50. Nivelaciona kota poda prve etaže (suterena) može biti sukladna koti nivelete ulice (Šetalište Sv. Bernardina), a do max. apsolutne kote 2,0 m. Kota poda treće nadzemne etaže (prizemlje) određuje se do max. apsolutne kote 9,0 m, kota vijenca određuje se do max. apsolutne kote 14,60 m. Građevinska linija je na udaljenosti 50 m od šetališta Sv. Bernardina. Etaže prizemlja i kata potrebno je, sukladno odredbama Prostornog plana, udaljiti od sjeveroistočne i jugozapadne prometnice te od ostalih međa, kao i zadovoljiti Prostornim planom propisane udaljenosti između građevina. Proširenje ulica s jugozapadne strane čestice izvršit će se do propisane širine koju će utvrditi urbanistički plan, a na teret predmetnih čestica. Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s uvjetima koje će propisati urbanistički plan.

8. Na formiranoj građevnoj čestici temeljem Detaljnog plana uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku („SN PGŽ“ br. 37/07), dopuštena je rekonstrukcija postojeće poslovne (trgovačke) građevine u Krku u smislu dogradnje parkirališno-garažnog platoa iz razloga povećanja parkirališnih kapaciteta, te prilagođavanja postojeće građevine u smislu funkcionalno-prostornog povezivanja sa planiranim parkirališno-garažnim platoom (izmjena dimenzija otvora, proširenja hodnika, izgradnja komunikacijske vertikale sa stubištem i dizalom te pokretne rampe i sl. zahvata) uz slijedeće granične uvjete:

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig građevne čestice iznosi 0,45.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis građevne čestice iznosi 0,90.
Najveća dopuštena visina parkirališno-garažnog platoa iznosi 4,5 m.
Najmanja dopuštena površina zelenila na građevnoj čestici iznosi 15%.
Najmanja dopuštena udaljenost parkirališno-garažnog platoa od granice građevne čestice iznosi 2,5 m. Iznimno, dopuštena je i manja udaljenost ukoliko se parkirališno-garažni plato uklapa u formirane ozelenjene padine granične zone.
Pristup na katni parkirališni nivo ostvario bi se rekonstrukcijom postojećeg pristupnog pravca sa županijske ceste. Na toj poziciji bi se zadržao kolni pristup kompleksu (zadržao bi se postojeći kolni režim). Potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog tijela za upravljanje cestama.
Prometna veza između katnog i parternog parkirališnog nivoa ostvarila bi se kolnom prometnom rampom na građevnoj čestici.
Postojeći kapacitet od cca 217 parkirališnih mjesta će se povećati na ukupno najviše 350 parkirališnih mjesta.

9. Dopušta se rekonstrukcija građevine na dijelu ili formiranoj građevnoj čestici koja je određena građevinskom dozvolom (klasa UP/I-361-03/04-01/207; ur. broj: 2170-83-01-04-9-JM od 29. listopada 2004.g.); i lokacijskom dozvolom (klasa: UP/I-350-05/03-01/484; ur.broj: 2170-83-01-04-10-JM) uz sljedeće granične uvjete:

Površina građevne čestice istovjetna je formiranoj građevnoj čestici upravne zgrade komunalnog poduzeća ili njezinom dijelu, a smještena je u poslovnoj zoni Sv. Petar u Krku.
Namjena građevine je poslovna uz mogućnost smještaja svih ostalih pratećih sadržaja. Osim navedene namjenu dopušten je i smještaj solarne elektrane.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis (ukupni) iznosi 1,1 (uračunat je i podrum).
Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi Po+2 nadz. etaže.
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m.
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi pomoćne građevine koje se grade kao prizemne, najveće dopuštene visine do 7,0 m.
U sklopu rekonstrukcije građevine dopušten je smještaj solarne elektrane. Fotonaponski paneli/kolektori se postavljaju u skladu sa tehnologijom. Solarni fotonaponski paneli i kolektori se mogu postavljati na krovove građevina, ili kao samostalne konstrukcije na građevnoj čestici.
Građevine (spremišta/radionice) u funkciji solarne elektrane se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

Kapacitet solarne elektrane

Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne širine 6,5 m i stepeništa ulaza u podrum širine do 2,0 m izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
Udaljenost građevine od županijske ceste iznosi najmanje 10,0 m, a od ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m.
Udaljenost fotonaponskih panela (koji se postavljaju kao samostalne konstrukcije) od granice susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 4,0 m.
Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih Odredbi za provođenje.
Najmanje 10% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica mora imati pristup sa javne prometne površine.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Građevna čestica mora biti priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu i sustav odvodnje otpadnih voda.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

(Napomena: Naslov i članak 56g. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.15. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA 2 i NA 5.1)

Članak 56h.

Hoteli, hoteli baština i pansion; kampovi

(1) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela, hotela baštine i pansiona (unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1) primjenjuju se članci 48., 49., 50., 51., 52.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansion) dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

(4) Iznimno od odredbi članka 49. urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, hoteli baština i pansion) (za dvije nadzemne etaže) 9,0 m.

(5) Iznimno, za gradnju unutar građevinskog područja naselja Kornić (NA2), a nakon donošenja urbanističkog plana uređenja, ukoliko se gradi na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%) dozvoljena je izgradnja podruma i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk, te je najveća dopuštena visina 12,0m. U ovom iznimnom slučaju najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) za građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

(6) Površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se prostornim planovima užeg područja i planiraju se tako da:

- smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 300 kreveta/ha,

- ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,

- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

površina (auto)kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje prirodne vegetacije i dijelova obale,

- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

(7) Uvjeti za planiranje unutar (auto)kampa unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,15 od čega je 0,1 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže građevine;

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

- na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene s time da se najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

- da prateće građevine (sanitarni čvorovi, otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni sadržaji i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

(8) Uvjeti za planiranje unutar ostalih zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 su:

- etažnost građevine Po+P+3, visine 15,0 m,

- izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu,

- na površinama unutar naselja koje su prostornim planom užeg područja određene za ugostiteljsko-turističku namjenu, rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskoristivosti ako je veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu. Postojeće građevine rekonstruiraju se u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se Po+P+3.

Ugostiteljsko turistička građevina sa najviše dvije apartmanske

(9) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice u NA2 i NA5.1 primjenjuje se članak 52a.

Iznimno, od odredbi stavka (2), točke a) članka 52.a, građevine TIPA B i C (visine etaža S+P+1) koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Iznimno, od odredbi stavka (2) točke b) članka 52a, građevine TIPA B (visine etaža S+P+1) koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice građevne čestice najmanje 4,0 m, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(10) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(11) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj prostora stambene namjene.

(12) Iznimno od odredbi članka 52a. urbanistički plan uređenja može propisati da najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije za dvojne građevine TIPA A i TIPA B iznosi 150 m2.

(13) Iznimno od odredbi članka 52a kojim se određuje visina građevine, urbanistički plan uređenja može propisati najveću dopuštenu visinu građevine TIPA A 7,5 m, najveću dopuštenu visinu građevine TIPA B 7,5 m, najveću dopuštenu visinu građevine TIPA C 7,5 m.

(14) Iznimno, urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja Kornić (NA2) može se, isključivo na kosom terenu (kada je nagib prirodnog terena veći od 12%), dozvoliti gradnja građevina TIPA B i TIPA C na način:

- najveći dopušteni broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže od koje je jedna obavezno suteren, odnosno Po+S+P+1 ili Po+S+P+Pk,

- najveća dopuštena visina 10,5 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,0.

(Napomena: Naslov i članak 56h. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.16. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja NA1)

Članak 56i.

Hoteli, hoteli baština i pansioni; kampovi

(1) Na planiranje građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli, hoteli baština i pansioni (unutar građevinskog područja naselja NA1) primjenjuju se članci 48., 49., 50., 51., 52.

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(3) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

(4) Iznimno od odredbi članka 48. urbanistički plan uređenja može propisati najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) 0,3 samo u izgrađenom dijelu NA1, najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža 0,75, a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

(5) Iznimno od odredbi članka 49. urbanistički plan uređenja može za građevine koje se grade u građevinskom području naselja Krk (NA1) propisati najveći broj etaža ugostiteljsko-turističke građevine podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 12,0.

(5a) Iznimno, od odredbi iz stavaka (4) i (5) ovog članka kojima se određuju uvjeti gradnje (broj etaža, visina građevine i koeficijent iskoristivosti), za građevinu ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima koja se planira unutar građevinskog područja naselja NA 1-Krk na dijelu k.č. 3836 i dijelu k.č. 3838 sve k.o. Krk-grad, dopušteno je urbanističkim planom uređenja odrediti slijedeće granične uvjete:

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 podzemne i 4 nadzemne etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 16,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,05, a ukoliko se ispod ugostiteljsko-turističke građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,65 od čega je 0,6 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

- ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim kapacitetima određenim ovim Odredbama za provođenje.

(6) Površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se prostornim planovima užeg područja i planiraju se tako da:

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

- gustoća korištenja iznosi najviše 300 kreveta/ha,

- ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,

- smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

površina (auto)kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje prirodne vegetacije i dijelova obale,

- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(7) Uvjeti za planiranje unutar (auto)kampa unutar građevinskog područja naselja NA1 su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05,

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

(8) Uvjeti za planiranje unutar ostalih zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja NA1 su:

- etažnost građevine Po+P+3, visine 15,0 m,

- izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8, odnosno maksimalno prema važećem Zakonu,

(9) Unutar namjene (auto)kampa u građevinskom području naselja NA1 dopuštaju se sljedeće iznimke koje će biti uvrštene u UPU1-Krk:

- Na čestici k.č.1501/2 k.o. Krk dozvoljava se građevina (sanitarni čvor, garderoba, kancelarije i pomoćni prostori) max. tlocrtne projekcije 140 m2, max. etažnosti podrum i dvije nadzemne etaže, max. visine 6,0 m, a na česticama k.č. 1501/2 i 1501/3 k.o.Krk dozvoljava se građevina (ugostiteljski objekt) max. tlocrtne projekcije 125 m2, max. etažnosti prizemlje. Građevine mogu imati građevinsku liniju na regulacijskoj liniji što će biti utvrđeno urbanističkim planom.

- Svi ostali uvjeti (koeficijent izgrađenosti (kig), koeficijent iskoristivosti (kis), udaljenosti od ostalih međa, oblikovanje itd.), moraju biti u skladu s uvjetima koje će propisati urbanistički plan.

(10) Planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50 je unutar građevinskog područja Krk (NA1) i uređuje se u skladu s Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1) i pozitivnim propisima.

Ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani)

(11) Na planiranje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i pomoćnih građevina uz građevinu osnovne namjene unutar naselja NA 1 primjenjuju se članak 52a, stavci (2), (3), (4), (5) i (6).

(12) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekt.

(13) Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa najviše dvije apartmanske jedinice nije dopušten smještaj stambene namjene.

(14) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za planiranje ugostiteljsko-turističke građevine s najviše dvije apartmanske jedinice:

TIPA A:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- ugrađene građevine 100 m2

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

g) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75

(u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne i ugrađene građevine 0,75

(u izgrađenom dijelu NA1 0,8 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

h) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

i) najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m

TIPA B:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

(u izgrađenom dijelu NA1 0,3)

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,75

- za dvojne građevine: 0,75

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,0

(u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

- dvojne građevine 1,0

(u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže)

g) najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 3 nadzemne etaže

h) najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m

TIPA C:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25 (u izgrađenom dijelu NA1 0,3);

e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža u NA1 iznosi 0,75;

f) ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,0 (u izgrađenom dijelu NA1 1,05 od čega je 0,3 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže);

g) najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.

(Napomena: Naslov i članak 56i. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11, a njegove odredbe u sadašnjem tekstu stupile na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

2.2.17. Građevine prometne i infrastrukturne namjene
(unutar građevinskog područja naselja)

Članak 56j.

(1) Na planiranje građevina prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja) primjenjuju se odredbe točke 5. ovih Odredbi za provođenje.

(Napomena: Naslov i članak 56j. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.2.18. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

Članak 56k.

(1) Na planiranje privremenih građevina (unutar građevinskog područja naselja) primjenjuju se odredbe članka 55.

(Napomena: Naslov i članak 56k. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

Članak 57.

(1) U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja),

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

Članak 58.

(1) Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000.

(2) Za izdvojena građevinka područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, što je određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje.

(3) U građevinskim područjima za izdvojene namjene iz stavka (2) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, a ne smiju se graditi građevine stambene namjene.

Članak 59.

Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za:

gospodarsku namjenu (poslovnu),
ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi),
sportsko-rekreacijsku namjenu,
infrastrukturnu namjenu,
groblja.

(2) U izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne linije ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja građevinskih područja izdvojenih namjena (izvan naselja)

2.3.1.1. Gospodarska namjena – poslovna (K) (izvan naselja)

Članak 60.

(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone – obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene – poslovne razviti i drugu djelatnost – prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 61.

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Krka određena je sljedeće građevinsko područja poslovne namjene (izvan naselja):

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Za zonu poslovne namjene K urbanističkim planom uređenja potrebno je:

- utvrditi prostorni raspored za smještaj manjih proizvodnih, zanatskih, skladišnih i komunalnih građevina, te poslovnih i trgovačkih sadržaja;

- osigurati prostorne preduvjete za dobru, sigurnu i ekonomičnu regulaciju prometa kao i dovoljne površine za promet u mirovanju;

- pristup zone planirati na cestu nižeg ranga;

- osigurati prostorne preduvjete za komunalno opremanje zone;

- utvrditi mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti te mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

(3) Za zonu poslovne namjene K propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 62.

(1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža građevne čestice je 0,6, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,1 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže građevine,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 8,5 m.

(2) Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.

Članak 63.

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

Članak 64.

(1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 65.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 66.

(1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 67.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.

Članak 68.

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan naselja)

Članak 69.

(1) Prostornim planom predviđena su izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja). U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih zona može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.

(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene;
T2 – turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su: smještajne građevine, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,
T3 – kamp/autokamp.

(3) U T1, T21, T22 i T23 mogu se kao smještajne građevine graditi samo smještajne građevine hoteli iz skupine hotela, objekti sporta i rekreacije i vile.

(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati tako da:

– smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

– smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

– smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

– gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

– najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

– odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

– površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale,

– broj plovila unutar sidrišta (za zone koje dolaze do obalne linije i čiji obuhvat urbanističkog plana uređenja obuhvaća i morski dio) iznosi najviše 5% ukupnog broja smještajnih jedinica.

Smještajni kapaciteti (smještajne građevine) (T1) i (T2)

Članak 70.

Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (smještajne građevine) (T1) i (T2) i to:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 71.

(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2- smještajni kapaciteti (smještajne građevine) mogu se graditi pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i drugi prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene,

- oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

(2) Na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina osnovne namjene

(3) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(4) Urbanističkim planovima uređenja mogu se odrediti i viši standardi uvjeta gradnje i uređenja od propisanih ovima Odredbama.

(5) Prije ishođenja dokumentacije o građenju za gradnju građevina i uređenja površina na području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja), potrebno je izgraditi ovim Planom planiran prometni prilaz do te zone ugostiteljsko-turističke namjene sukladno točki 5.1.1.1. ovih Odredbi i u skladu s kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena površina.

Članak 72.

(1) U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

(2) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene:

- kamp Glavotok - R31,

- Ježevac - R39,

- Valdagara i kamp Politin - R312.

(3) Uređene plaže unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja.

(4) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za planiranje unutar uređene plaže unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120 m2,

- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Kampovi (T3)

Članak 73.

Na području Grada Krka određena su sljedeća područja za smještaj kampova (T3):

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Za zone kampova propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja.

(3) Za zone kampova propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 74.

(1) Uvjeti za izgradnju kampa/autokampa su:

predviđa se izgradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) te uređenje javnih površina.

- ne smije se povećavati postojeća gustoća korištenja.

(2) Uvjeti za planiranje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar kampa/autokampa su:

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05,

e etaže građevne čestice iznosi 0,1,

- maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i jedna nadzemna etaža,

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan naselja)

Članak 75.

Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) (izvan naselja) određeni na području Grada Krka su:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R11, R12 i R13) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

(3) Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) R11, R12 i R13 propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja u skladu sa smjernicama ovog prostornog plana. Zona R11 Lunta obuhvaćena je izradom urbanističkog plana uređenja Krka (NA1).

(4) Za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta u skladu s točkom 5.1.1. ovih odredbi.).

(5) U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 0,9,

- maksimalna visina građevine iznosi:

- u R11 8,0 m,

- u R12 4,0 m,

- u R13 12,0 m;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi:

- u R11 podrum i dvije nadzemne etaže,

- u R12 podrum i dvije nadzemne etaže,

- u R13 podrum i dvije nadzemne etaže;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 6,0 metara;

- ukupna tlocrtna bruto projekcija površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja;

- najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo;

da građevine budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja;
krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23°, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(6) Na jednoj građevnoj čestici se može smještati više građevina osnovne namjene.

(7) Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

(8) U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.

(9) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene:

- Jedriličarski klub - R38,

- Sv. Dunat - R314.

(10) Uređene plaže unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja.

(11) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za planiranje unutar uređene plaže unutar građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene:

- na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,1,

- najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120m2,

- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

2.3.1.4. Groblja

Članak 76.

(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,6,

- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m.

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

(3) Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja. Za izgrađene dijelove groblja moguća je rekonstrukcija sukladno čl. 170.

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 77.

(1) Prostornim planom određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Izgrađeni elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS1 Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska i mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.

(4) Unutar infrastrukturne površine IS2 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Sv.Fuska. Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, te ukrcaj i iskrcaj putnika i ribe. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova.

(5) Unutar infrastrukturne površine IS4 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Dunat. Dunat služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(6) Za izdvojene namjene za infrastrukturu (izvan naselja) Valbiska, Sv.Fuska i Dunat obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.

(7) Gradnja pratećih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis)nadzemnih etaža iznosi 0,1,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1,

- maksimalna visina je 4,0 m,

- maksimalna površina pod građevinom je 250 m2.

(8) Za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).

(9) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

2.3.1.6.Groblja

Članak 77a.

(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8,

- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m,

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

(3) Postojeća groblja unutar naselja mogu se rekonstruirati sukladno odredbama za neposrednu provedbu Plana koja važe za groblja koja su izdvojena građevinska područja (izvan naselja).

(Napomena: Naslovi i članak 77a. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.3.1.7. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 77b.

Prostornim planom određene su sljedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Unutar infrastrukturne površine IS3 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS5 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.

(4) Gradnja pratećih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis)nadzemnih etaža iznosi 0,1,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1,

- maksimalna visina je 4,0 m,

- maksimalna površina pod građevinom je 250 m2.

(5) Za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).

(Napomena: Naslov i članak 77b. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 78.

(1) Za pojedinačne postojeće građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja vrijede uvjeti kao za građevinska područja uz zadovoljene uvjete iz ovog članka.

(2) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (značajnog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela-prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu) moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

dogradnja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis).

(4) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, vrijede Odredbe ove točke 2.3.2. kao za novoplanirane objekte.

(5) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

Članak 79.

(1) Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, s iznimkom planiranog reciklažnog dvorišta kod naselja Žgaljići koje je dopušteno graditi,

– privez izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

– uzgoj plave ribe,

– luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) osim građevina pod uvjetima iz čl. 83. ovih Odredbi.

Članak 80.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

građevine prometa, veza i infrastrukture,
komunalna građevina (građevine za gospodarenje otpadom) na građevinskom zemljištu. Unutar građevinskog zemljišta utvrđuje se građevna čestica.
građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, građevine akvakulture,
otvoreni rekreacijski objekti,
pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora.

(2) Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi i rekonstruirati izvan građevinskih područja:

- uzgajalište (akvakulturu) (H),

- rekonstrukcija privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na otočiću Košljunu (↓),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),

- uređene plaže (R3).

(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.

- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m,

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane, evidentirane ili predložene) opisana u točki 6. ovih Odredbi.

(4) Građevine iz stavka (1) ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana, a u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće predmetnog područja.

2.3.2.1. Građevine prometa, veza i infrastrukture izvan građevinskog područja

Članak 81.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskog područja jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i telekomunikacije), sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

(3) Izgradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava izvan građevinskog područja se provodi neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

(4) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice iz poglavlja 5. ovih odredbi za provođenje uvažavajući:

vrednovanje prostora za građenje,
uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
mjere zaštite prirodnih vrijednosti,
mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,
mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 82.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja su:

1. Prometni sustav:

a) cestovni promet i prateći sadržaji uz prometnice: vidikovci, info-punktovi, odmorišta i parkirališta u koridoru prometnice nakon definiranja trase prometnice,

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine zaštite voda i od voda

3. Elektroenergetski sustav:

a) elektroenergetski objekti,

b) elektroenergetski vodovi,

c) plinovodna mreža,

d) postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije u skladu sa člankom 137. ovih Odredbi.

(2) Lokalitet info-punkta uz županijsku cestu u Krku označen je oznakom „I“ na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Na lokalitetu je moguće smjestiti građevinu maksimalne tlocrtne površine 30,0 m2, kao prizemnicu maksimalne visine 3,0 m. Uz info-punkt obavezno je riješiti prostor za zaustavljanje i parkiranje vozila i to, minimalno 5 mjesta za posjetitelje i minimalno 1 mjesto po zaposleniku.

(3) Postojeće privezište na Košljunu (↓) za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati kako bi se omogućio bočni privez većih brodova (najviše 5 priveza) na način da se proširi glava sjevernog gata za cca 5,0 m na ukupno 10,0 m, a sve u skladu sa važećim zakonima i propisima.

(4) Detaljni uvjeti za elektroenergetske građevine (solarne elektrane) određeni su u Poglavlju 5. ovih Odredbi za provođenje.

2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 83.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne građevinske (bruto) površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte), najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste iznosi 6,0 m, najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

(2) Građevine za vlastite gospodarske potrebe mogu se graditi izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima:

- najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m2;

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 50,0 m za državne i županijske ceste, 10 m od lokalne i 6 m od nerazvrstane ceste;

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m, uz mogućnost izgradnje podruma i jedne nadzemne etaže,

- najveća dopuštena građevinska (bruto) površina građevine iznosi 30 m2,

- građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene;

- može graditi samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

(3) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.

(4) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena

Članak 84.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 84. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.3.2.3. Rekreacijski objekti

Članak 85.

(1) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, te smještaj otvorenih rekreacijskih i pratećih djelatnosti.

(2) Za sve rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

(3) U Prostornom planu na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora označen je jedan lokalitet za smještaj objekata rekreacije izvan građevinskog područja: R15 (Glavotok). Ovo nisu jedini mogući lokaliteti za rekreaciju izvan građevinskih područja naselja.

(4) Unutar lokaliteta R15 i ostalih lokaliteta za rekreacijske objekte izvan građevinskih područja naselja moguće je:

- urediti rekreacijska otvorena igrališta,

- koristiti prirodni usjek za oblikovanje tribine,

- uređivati pješačke staze, pristupne putove i parkirališta,

- hortikulturno urediti i opremiti parkovnom opremom.

2.3.2.4. Površine uzgajališta (akvakultura) (H)

Članak 86.

(1) Ovim Prostornim planom određena je površina za akvakulturu u akvatoriju na sjevernoj strani otoka Plavnika između rta Veli Pin i rta Mali Pin (H1).

(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka maksimalne površine 60 ha. Isključuje se uzgoj plave ribe.

(3) Obveza procjene utjecaja na okoliš dana je u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).

(4) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.

(5) Kopneni dio za servisiranje uzgajališta smjestit će se unutar infrastrukturne površine unutar područja Grada Krka.

(6) Potencijalni korisnik lokacije mora koristiti odgovarajuću tehnologiju kako bi se spriječila šteta zbog visokih valova (tehnologija koja prema potrebi podnosi valove i do 10m).

(7) Za vrijeme korištenja lokacije za uzgoj bijele ribe treba osigurati poštivanje mjera koje će minimizirati potencijalno štetne utjecaje na stanje životnih zajednica morskog dna.

(8) Površina za akvakulturu u akvatoriju na sjevernoj strani otoka Plavnika između rta Veli Pin i rta Mali Pin (H1) nalazi se u neposrednoj blizini područja ekološke mreže HR3000016 Podmorje Plavnika i Kormata te se u skladu s zahtjevom Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode za zahvat treba provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Članak 87.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 87. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 88.

Brisan.

(Napomena: Brisanje članka 88. stupilo na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

2.3.2.5. Morske plaže

Članak 89.

(1) Ovim su Prostornim planom određeni lokaliteti predviđeni za uređene plaže izvan građevinskih područja (R3):

- kamp Glavotok - R31,

- Glavotok – R32,

- turističko naselje Glavotok – R33,

- Vela Jana - R34,

- Torkul - R35,

- Jert- R36,

- Crnika - R37,

- Malo More - R313,

- Tomaževo - R315,

- Manganel - R316,

- Spena - R317.

(2) Ostale plaže su prirodne morske plaže. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

(3) Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana.

(4) Uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su:

- dopuštena je izgradnja kompletne infrastrukture;

- ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda;

- moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/kupališta;

- ne dopušta se čvrsta gradnja.

(5) Pod uređenjem uređenih plaža izvan građevinskih područja smatra se izvođenje slijedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova,

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja niskih kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- hortikulturno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.

2.3.2.6. Građevine komunalne namjene - građevine za gospodarenje otpadom

Članak 89a.

(1) Ovim Planom je planirana komunalna građevina - reciklažno dvorište za građevinski otpad na lokaciji pored naselja Žgaljići, a namijenjena je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada.

(2) U Prostornom planu na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" i br. 2 "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 označen je lokalitet (simbolom) za smještaj komunalne građevine - reciklažnog dvorišta.

(Napomena: Naslov i članak 89a. stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 90.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

3.1. Primarni sektor

Članak 91.

(1) Poljoprivredne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja osim građevinskog područja naselja NA1 kao osnovne građevine ili uz građevinu stambene namjene,

- izvan građevinskog područja kao građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

(2) Građevine u funkciji uzgajališta (akvakulture) mogu se smještati unutar površine za akvakulturu određene ovim Planom.

3.2. Sekundarni sektor

Članak 92.

(1) Poslovne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevine ostalih namjena,

- unutar građevinskih područja površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(2) Zanatske građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine, uz građevinu stambene namjene ili u sklopu građevine ostalih namjena,

- unutar građevinskog područja poslovne namjene.

(3) Manje proizvodne građevine mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili uz građevinu stambene namjene,

- unutar građevinskog područja poslovne namjene.

(4) Uvjeti gradnje određeni su u poglavlju 2. ovih Odredbi.

3.3. Tercijarni sektor

Članak 93.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Građevine trgovačke namjene mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(3) Ostale poslovne uslužne djelatnosti mogu se smještati:

- unutar svih građevinskih područja naselja kao osnovne građevine ili u sklopu građevina ostalih namjena,

- građevinskim područjima površina izvan naselja za izdvojene namjene.

(4) Uvjeti gradnje određeni su u poglavlju 2. ovih Odredbi.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 94.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 95.

(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,
za osnovne škole 10,5%.

(3) Građevine predškolske ustanove mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(4) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja predškolskih građevina dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(5) Uvjeti planiranja predškolskih građevina prilikom posredne provedbe plana unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a unutar građevinskog područja naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(6) Građevine školske ustanove mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(7) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja školskih građevina dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(8) Uvjeti planiranja školskih građevina prilikom posredne provedbe plana unutar građevinskih područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a unutar građevinskog područja naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 96.

(1) Građevine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi mogu se smještati unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti planiranja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 97.

(1) Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima. Građevine kulturne djelatnosti grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja građevina kulturne djelatnosti dozvoljava se sukladno uvjetima utvrđenim u člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti planiranja građevina kulturne djelatnosti prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(4) Vjerske građevine se smještaju unutar svih građevinskih područja naselja i grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana..

(5) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja vjerskih građevina određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(6) Uvjeti planiranja vjerskih građevina prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(7) Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje. Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone za izdvojene namjene, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva. Područja sportsko-rekreacijske namjene u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene.Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena. Sportsko-rekreacijske građevine grade se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(8) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) gradnja sportsko-rekreacijskih građevina određena je člancima 37., 38. i 39. ovih Odredbi.

(9) Uvjeti planiranja sportsko-rekreacijskih građevina prilikom posredne provedbe plana za građevinska područja naselja NA2 i NA5.1 određeni su u članku 56d., a za građevinsko područje naselja NA1 određeni su u članku 56e. ovih Odredbi.

(10) Uvjeti planiranja sportsko-rekreacijskih građevina unutar građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene određeni su u članku 75. ovih Odredbi.

(11) Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina izvan građevinskog područja određeni su u članku 80. i 85. ovih Odredbi.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98.

(1) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava su:

prometna infrastruktura (kopneni, pomorski i zračni promet),
infrastruktura telekomunikacija i pošta,
infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje.
energetska infrastruktura.

(2) Položaj prometne infrastrukture i infrastrukture telekomunikacija i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, a ostali infrastrukturni sustavi na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000.

(3) Točan položaj trase prometne infrastrukture, infrastrukture elektroničkih komunikacija i ostalih infrastrukturnih sustava odredit će se projektnom dokumentacijom unutar koridora određenih ovim Prostornim planom. Osim ucrtanih koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava moguće je prema potrebi projektirati i graditi i dodatne prometnice i drugu infrastrukturu.

Članak 99.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

*Iznimno, koridor za ostalu nerazvrstanu cestu koja ja planirana od državne ceste Omišalj-Valbiska do zone ugostiteljsko-turističke namjene Torkul iznosi 100 m.

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 100.

(1) Prostornim planom se određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa.

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 101.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Krka čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste,

- ostale ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Krka čine:

- Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag (koridor postojeće ceste D104: D102 –Valbiska (trajektna luka)

(3) Županijske ceste na području Grada Krka su:

- Krk – Dobrinj – Šilo

- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk – Baška (koridor postojeće ceste D102: Šmrika-Krk-Baška)

(4) Lokalne ceste na području Grada Krka čine:

- Brzac–Milohnići–Poljica–Bajčići–Vrh – Kosići – županijska cesta

- Pinezić - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići– lokalna cesta (Milohnići – Linardići – Vrh)

- Kornić – županijska cesta (Krk – Baška)

- Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh)

(5) Postojeće i planirane ostale ceste su ceste koje vode do svakog građevinskog područja.

Članak 102.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u članku 99.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 103.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je osnovna mreža državnih cesta u članku 101., a njihovi koridori definirani su u članku 99.

(2) Minimalni tehnički elementi za ovu razinu cesta propisuju se sa širinom prometnog traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja planiraju se obostrani nogostupi širine 1,50 m. U uzdužnom smislu primjenjivi nagibi su do 7 %.

(3) U cilju zaštite državnih cesta D102 i D104 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13), koji ne smije biti uži od koridora iz čl. 99. ovih Odredbi.

(4) Za državnu cestu D102 predviđa se dogradnja još jednog kolnika sa dvije prometne trake uz horizontalnu i vertikalnu korekciju tehničkih elemenata ceste, te planiranim čvorovima u dvije razine.

Županijske i lokalne ceste

Članak 104.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta predviđa se rekonstrukcija, proširenje na pojedinim dijelovima i promjena dijela trase na lokalnoj cesti (Linardić-Milohnić-Brzac-Glavotok) i županijskoj cesti (Krk-Baška) kod Dunata.

(2) Za planirane prometnice županijske razine planira se širina prometnog traka 2x3,25 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 9%.

(3) Za lokalne prometnice planira se širina prometnog traka 2x3,00 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m. Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.

(4) Ugostiteljsko-turistička zona Glavotok ne može se realizirati bez izgradnje obilaznice naselja Linardić, Milohnić i Brzac.

Ostale ceste

Članak 105.

(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane ostale ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,50 metara za dvosmjerni promet dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Ukoliko se na ostalim cestama namjerava organizirati javni promet minimalna širina kolnika iznosi 2x3,25 m. Za planirane ostale ceste planira se obostrani nogostup širine 1,50 m (iznimno 1,20).

(2) Koridori planiranih ostalih cesta utvrđeni su u članku 99.

(3) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m,odnosno 5,5 m i može biti bez nogostupa ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(4) Ako je postojeća ostala cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, a u slučaju kada postojeće građevine ne onemogućuju širenje prometnica, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m za dvosmjerni promet, odnosno 2,5 m za jednosmjerni promet od osi postojeće ceste.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 106.

(1) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. U naseljenom području gdje postoje šetnice uz more treba se predvidjeti na svakih 500 m vertikalna veza sa naseljem , a detaljne lokacije će se definirati planovima užih područja.

(2) Minimalna širina pješačke staze je 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu gdje lokalni uvjeti to dozvoljavaju propisuju max. uzdužni nagibi 5% (iznimno 8%) za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću. Iznimno u izgrađenim cjelovima naselja širina pješačke staze može biti u skladu s lokalnim uvjetima.

(3) Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

(4) Osim postojećih biciklističkih staza, dozvoljeno je označavati i uređivati nove biciklističke staze cijelim prostorom Grada Krka. Minimalna širina biciklističke trake je 1,00 m za jedan smjer.

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 107.

(1) Minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine, osim u području gradske jezgre u Krku, a gdje to nije moguće.

(2) Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*

(3) Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Članak 108.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.

(3) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: “izdvojeno parkiralište ili garaža”.

(4) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

(5) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobna vozila, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(6) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(7) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(8) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.

(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

Članak 109.

(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 107. stavak (2), odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.

(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Javni prijevoz

Članak 110.

(1) Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja.

(2) Raspored stajališta riješit će se urbanističkim planovima uređenja pojedinog građevinskog područja ili neposrednom provedbom.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 111.

(1) Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i plovnih puteva prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

Članak 112.

(1) Površine luka prikazane su građevinskim područjem oznake IS.

Luke otvorene za javni promet

Članak 113.

(1) Na području Grada Krka luke otvorene za javni promet županijskog značaja su

- Krk,

- Valbiska.

(2) Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su:

- Sv. Fuska,

- Vela Jana,

- Dunat,

- Glavotok.

(3) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk planirano je produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(4) U Glavotoku se može obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(5) Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica te ukrcaj i iskrcaj putnika i ribe. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(6) Vela Jana služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(7) Dunat služi za: privez ribarskih brodica, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

Trajektne luke

Članak 114.

(1) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila.

(2) Luku otvorenu za javni promet Valbiska moguće je proširiti.

(3) Detaljna podjela prostora unutar luke izvršit će se urbanističkim planom uređenja.

Luke posebne namjene

Članak 115.

(1) Postojeća luka posebne namjene je brodogradilište Krk se uređuje Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1), a sve u skladu s Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09).

(2) Planirana luka nautičkog turizma-marina Krk (maksimalnog kapaciteta 50 vezova) uređivat će se Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1).

Plovni put i javni pomorski prijevoz

Članak 116.

(1) Ovim Prostornim planom na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina planirana je mreža plovnih puteva lokalnog značaja. Mrežom se povezuju sve luke luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma.

(2) Javni pomorski prijevoz moguće je organizirati između svih luka unutar područja Grada Krka.

5.1.3. Zračni promet

Članak 117.

(1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar naselja Krk. Moguć smještaj je na nogometnom igralištu u Krku, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar.

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Krka.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE

Članak 118.

(1) Vodovi i građevine elektroničkih komunikacija i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog TK kabela I. razine: Rijeka-Krk-Senj i magistralnih TK kabela II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag i alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj.

(3) Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne elektroničke komunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

(4) Osim vodova i građevina iz stavka (1) ovog članka moguća je gradnja i drugih vodova i građevina.

(5) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova gradit će se primjenjujući sljedeća načela:

- za grad Krk: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica; iznimno, kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trase, koridor se može projektirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

(6) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova dopušta se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

Članak 119.

(1) U cilju zadovoljenja razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima unutar i izvan naselja prema sljedećim načelima:

unutar građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na postojećim građevinama i to: fasadni tip koji ne prelazi visinu građevine ili krovni tip visine 2-5 metara od najviše točke građevine te, iznimno, krovni tip visine 5-10 metara od najviše točke građevine, ali samo na građevinama od javnog značaja uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine te telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i protupožarne zaštite;
izvan građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti većoj od 200,0 m od ruba građevinskog područja (ali i više od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadležnih institucija);
iznimno, unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja–poslovne namjene (K) sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima do 20 metara od tla;
a sve vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

(2) Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa svim važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto.

(3) Antenski prihvati se ne smiju postavljati na objektima koja su kulturna dobra bez suglasnosti konzervatora.

(4) Sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09) za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine nije potrebno ishodovati lokacijsku dozvolu niti akt kojim se odobrava građenje.

(5) Prije ishođenja odgovarajućih akata za postavljanje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu, bilo koju lokaciju unutar Grada Krka mora biti sačinjen jednostavni račun utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade i izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova).

(6) Gradnja objekata pokretne elektroničke komunikacije odvija se u skladu s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

Članak 120.

(1) Moguća je izgradnja (uređenje) novih poštanskih ureda ukoliko se utvrdi potreba. Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu s uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 121.

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Krka i prikazan na kartografskom prikazu br. 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000 planiran na osnovi usvojenih koncepcija.

(2) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana.

(3) Izvođenje objekata (cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici za goriva) može se provoditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite, omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 122.

(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2.u mjerilu 1:25000 prikazan je sustav vodoopskrbe na području Grada Krka. Sustav vodoopskrbe obuhvaća akumulaciju Ponikve sa crpnom stanicom i uređajem za pripremu pitke vode, mrežu glavnih i ostalih vodoopskrbnih cjevovoda, te postojeće i planirane vodospreme, prekidne komore, i crpne stanice.

(2) Razvoj vodoopskrbnog sustava Grada Krka potrebno je temeljiti prvenstveno na osiguranju potrebnih količina i kvalitete vode iz akumulacije Ponikve, te povezivanjem sa sustavom vodoopskrbe na kopnu.

(3) Planom se predviđa gradnja vodoopskrbnog sustava za prostor Šotoventa i naselja Lakmartin i rekonstrukcija dijela mreže na području grada Krka.

Članak 123.

(1) Izgradnja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa provodit će se u dvije faze:

I faza obuhvaća gradnju CS Lubenovo, prekidne komore Vrhure, Vodotornja Vrh te mrežu spojnih i vodoopskrbnih cjevovoda do naselja Bajčići, Poljica, Vrh, Salatići, Kosići, Škrbčići, Pinezići.
II faza obuhvaća gradnju cjevovoda od Pinezića prema Glavotoku i gradnju vodospreme Glavotok te spojnih cjevovoda za Žgaljiće, Linardiće, Brzac i Milohniće.

(2) Planom je predviđena i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na području grada Krka i to od prekidne komore Lizer prema vodospremi Krk i od PK Muraj prema vodospremi Punat.

Članak 124.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.

(2) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće.

(3) Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.

(4) Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog nad sloja iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim uvjetima, a minimalni zemljani nad sloj mora biti jednak dubini smrzavanja tla.

(5) Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.

(6) Prijelaz ispod cesta izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi.

(7) Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u naseljenom području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.

Članak 125.

(1) Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 122-124, isti će se definirati temeljem vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 126.

(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2 u M 1:25000 prikazan je sustav odvodnje za području Grada Krka. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji jugozapadno od grada Krka te planirani podmorski ispust.

(2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav, a prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.

(3) Sve sanitarne otpadne vode grada Krka koje se upuštaju u kanalizacijski sustav moraju se odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te ih pročistiti do razine koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama).

(4) Na području Grada Krka mora se postupati u skladu s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (SN PGŽ 7/01,10/04) i u skladu s propisima iz članka 63., 64., 67. i 68. Zakona o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14).

Članak 127.

(1) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na sanitarnu deponiju.

(2) Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u području komunalne i poslovno-proizvodne namjene i sl. prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje (pred tretman otpadnih voda). Dozvoljena je i gradnja vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i druge važeće regulative koja se bavi problematikom zaštite voda.

Članak 128.

(1) Za naselja na prostoru Šotoventa koja su udaljena od planiranog sustava odvodnje Grada Krka planom se predviđa izgradnja samostalnih kanalizacijskih sustava prema kartografskom prikazu br.2.

(2) Sva planirana turistička naselja moraju izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa ispustom u more.

(3) Planirana komunalna zona u blizini naselja Žgaljić mora izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(4) Iznimno od stavka jedan dozvoljava se i drugačije rješenje sustava odvodnje za naselja na području Šotoventa ukoliko se ekonomsko-tehničkom analizom ili studijom odvodnje pronađe adekvatnije rješenje.

(5) Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima. Za preko 10 ES je obvezna izgradnja zasebnog uređaja s pročišćivačem (bio disk i sl.).

Članak 129.

(1) Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prema moru ili upuštati u podzemlje.

(2) Za veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode s parkirališnih i manipulativnih površina (preko 200 m²) prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

Članak 130.

(1) Potreban min. koridor za polaganje planiranih cjevovoda utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija.

(3) Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa lokalnim uvjetima.

(4) Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

Članak 131.

(1) Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je utvrditi stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu.

(2) Zabranjuje se gradnja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, gradnje vodnih građevina i njihova održavanja. Radi održavanja vodnog režima potrebno je poštivati i primjenjivati odredbe članka 126. Zakona o vodama (NN br. 153/09).

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 132.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Krka, i to 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mjerilo 1:25.000.

(2) Unutar svih koridora vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

(3) Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planovima užeg područja planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naselju.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 133.

(1) Područjem Grada Krka prolaze tri prijenosna dalekovoda:

- DV 110 kV Krk-Lošinj, zaštitnog koridora 30,0 m;

- DV 110 kV Krk-Dunat, zaštitnog koridora 30,0 m;

- DV 110 kV Dunat-Rab, zaštitnog koridora 30,0 m.

(2) Trafostanice su: TS 110/20 kV Dunat.

(3) Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Krka nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima (1) i (2) ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 20 kV naponskog nivoa

Članak 134.

(1) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

(2) Najmanja dopuštena udaljenost samostojeće trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1,0 m, a prema regulacijskoj liniji 2,0 m.

(3) Trafostanice, 20 kV kabelski vodovi i niskonaponske mreže gradit će se neposrednom provedbom Prostornog plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

(4) Iznimno se dozvoljava gradnja TS 20/0,4 kV, kapaciteta 1x650 kVA, na čestici z.č. 111/3 k.o. Skrbčići u naselju Skrbčići koja je formirana za tu namjenu temeljem odredbi PPU (bivše) Općine Krk, pod uvjetom da se maksimalno udalji od ceste, odnosno da se smjesti na istočnu među čestice.

Članak 135.

(1) Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna s podzemnim kabelima ili kao nadzemna samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 136.

(1) Sustav opskrbe prirodnim plinom na području Grada Krka trenutno ne postoji. Ukoliko se pokaže njegova isplativost, mreža opskrbe plinom projektirat će se i izvoditi u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi i projektnom dokumentacijom.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Krka. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca. Iskorištavanje energije vjetra izgradnjom vjetroelektrana nije dopušteno na otoku Krku.

(2) Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija).

(3) Izvan građevinskih područja se osim građevina iz članka 80. ovih Odredbi za provođenje može graditi - Infrastrukturna namjena - građevine energetske infrastrukture (solarne elektrane) na građevinskom zemljištu na slijedeći način:

- da svi postupci budu u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07),

- da zahvat bude izvan područja zaštićene prirodne i graditeljske baštine te krajobraznih vrijednosti opisanih u točki 6. ovih Odredbi,

- da površina zahvata za solarne elektrane bude u skladu s uvjetima iz članka 137a. ovih Odredbi za provođenje.

(4) Korištenje sunčeve energije unutar građevinskih područja moguće je pod sljedećim uvjetima:

Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, solarni fotonaponski paneli).

Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli i kolektori se mogu postavljati na krovove građevina, ali nije dopušteno postavljanje panela i kolektora unutar zaštićenih zona bez prethodnog odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.

(5) Za svaki planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže potrebno sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana programa ili zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Infrastruktura energetskog sustava - Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost - Solarne elektrane

Članak 137a.

Na području Grada Krka planirana je izgradnja solarnih elektrana na građevinskom zemljištu. Ovim člankom određeni su uvjeti gradnje za neposrednu provedbu temeljem ovog Plana, i to:

SOLARNA ELEKTRANA SKRBČIĆI 1 ( SE-1)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 .
Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.
Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijelim površina k.č. 1285, 1286, 1287, 1288 i 1289 k.o. Skrbčići.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda)

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na državnu cestu Omišalj-Valbiska.
Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

SOLARNA ELEKTRANA KORNIĆ-FRATARSKI (SE-2)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 .
Površina građevne čestice iznosi najviše 2,0 ha.
Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. 2844/7 k.o. Kornić.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na lokalnu cestu Kornić-županijska cesta (Krk-Dobrinj-Šilo).
Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

Na dijelu građevne čestice koji je smješten unutar druge zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku moguće je građenje solarne elektrane ukoliko ne ugrožava kakvoću podzemne i površinske vode uz odgovarajuće mjere zaštite prama Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ br. 17/07).

SOLARNA ELEKTRANA KORNIĆ-JEZERO PONIKVE (SE-3)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 .
Površina građevne čestice iznosi najviše 5,0 ha.
Građevne čestice će se formirati na dijelu k.č. 4022/1, 4022/2 k.o. Kornić koji je smješten izvan I zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i izvan zahvata definiranog lokacijskom dozvolom (KLASA: UP/I-350-05/11-01/237; URUDŽBENI BROJ: 531-05-1-12-7 KM od 15. svibnja 2012.g.)

Unutar opisanog zahvata dopušteno je izgraditi više solarnih elektrana na zasebnim građevnim česticama uz uvjete Hrvatskih voda obzirom da se čestice nalaze u neposrednoj blizini budućeg javnog vodnog dobra akumulacije Ponikve.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na županijsku cestu (državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk – Baška (koridor postojeće ceste D102: Šmrika-Krk-Baška)) i/ili na županijsku cestu Krk-Dobrinj-Šilo.
Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti
Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima zaštite prirodne baštine ishođene od nadležnih institucija.

Obzirom da je građevna čestica smještena unutar druge zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku moguće je građenje solarne elektrane ukoliko ne ugrožava kakvoću podzemne i površinske vode uz odgovarajuće mjere zaštite prama Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ br. 17/07).

SOLARNA ELEKTRANA VRH (SE-4)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000.
Površina građevne čestice iznosi najviše 1,5 ha.
Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. br. 416/1 k.o. Vrh.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.). Dopuštena je i izgradnja staklenika (u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 68/13) na čije krovove će se ugraditi solarni paneli, akumulacijski bazen za skupljanje vode s krovova staklenika potrebnih za navodnjavanje staklenika, građevina za održavanje i skladištenje alata i solarnih modula i panela i ostalih potrebnih elemenata i alata i sl.

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda)

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na lokalnu ili županijsku cestu.
Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti

SOLARNA ELEKTRANA KRK - SV. IVAN (SE-5)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 .
Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.
Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijeloj površini k.č. br. 1310 k.o. Krk.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga sunčane elektrane iznosi 250 kW.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s županijske ceste.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti

Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

SOLARNA ELEKTRANA SKRBČIĆI 2 ( SE-6)

Oblik i veličina građevne čestice

Lokacija zahvata označena je simbolom na kartografskim prikazima br 1. "Korištenje namjena površina" i br.2. "Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj. 1:25.000 .
Površina građevne čestice iznosi najviše 1,0 ha.
Građevna čestica će se formirati na dijelu ili cijelim površina k.č. 589, 590/1, 590/2, 590/3 i 590/4 k.o. Skrbčići.

Namjena građevine

Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - solarna fotonaponska elektrana. Pod solarnom elektranom podrazumijeva se cjelina sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadajuće elektroenergetske mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.)

Veličina građevine

Fotonaponski paneli se postavljaju u skladu sa tehnologijom.
Pomoćne građevine se grade kao prizemne, visine do 7,0 m.
Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine iznosi 200 m2.
Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7. Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine građevne čestice.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis iznosi 1,0.

Kapacitet

Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW (ili drugačije, a prema uvjetima plana višeg reda).

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok najmanje 10,0 m.
Najmanja udaljenost trafostanice od granice građevne čestice iznosi 1,0 m, a udaljenost od granice prema građevnoj čestici javne prometne površine iznosi najmanje 2,0 m.
Solarna elektrana mora biti ograđena ogradom u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.
Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu

Građevna čestica solarne elektrane mora imati pristup s prometnice preko nerazvrstane ceste na državnu cestu Omišalj-Valbiska.
Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu prometnice).

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu

Solarna elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
Solarna elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.

Zaštita prirodne baštine

Provesti odgovarajuća prethodna istraživanja na lokaciji solarne elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena rijetka staništa, rijetke tipove travnjaka.
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

(Napomena: Naslov i članak 137a. stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju III. Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/15).

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI, EKOLOŠKE MREŽE I STANIŠTA

Članak 138.

(1) Ovim Prostornim planom predlaže se zaštita vrijednog kultiviranog krajobraza sa prijedlogom mjera zaštite, odnosno ograničenjima u korištenju za maslinike na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska drage (krajobraz nepravilnog suhozida).

(2) Prijedlog smjernica zaštite za područje iz stavka (1) ovog članka je:

- posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure;

- zabranjuje se izgradnja objekata,

- mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(3) Sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode utvrđuje sljedeće uvjete i mjere zaštite prirode:

- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno područje (prirodne plaže i stijene), treba revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, treba poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

- u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja.

. prilikom ozelenjavanja koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u tom podneblju.

. pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

(4) U obuhvatu Prostornog plana utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja;
osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;
očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;
očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr);
očuvati povezanost vodnoga toka;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;
izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;
u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;
vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;
prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama;
osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa matičnim vodotokom;
sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora;
sprječavati zaraštavanje sedrenih barijera i vodopada, osigurati dovoljan stalni protok vode i onemogućiti eutrofi kaciju vode;
uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina;
u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo, a ne pripadaju karakterističnim točilarkama;
poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprečavanja sukcesije;
postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskh putova provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste;

C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modifi cirane organizme;
očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;
očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;
očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;
očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda;
spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;
ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju;
uklanjati strane invazivne vrste;
osigurati stalno miješanje morske i slatke vode u estuarijima, te očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode u estuarijima, lagunama, uvalama i zaljevima ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
održavati spoj lagune s morem i omogućiti stalnu vezu, a u slučaju prirodnog ili umjetnog zatvaranja prolaza potrebno ga je ponovo prokopati te po potrebi produbljivati dno lagune zbog izdizanja tla uslijed nanosa organskog materijala;
očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće;

E. Šume

gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;
prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;
u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;
u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;
u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;
u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);
pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;
uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;
osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;

Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Grada Krka.

F., G. i K. Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi)

očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;
osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more;

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom;
uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;
uklanjati invazivne vrste;
osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim;
očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;
spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J. Izgrađena i industrijska staništa

očuvati napuštene bazene solana, te poticati njihov povratak u aktivno stanje;
spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte;
uklanjati invazivne vrste.
očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;
poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima;
poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;
provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije;
na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;
uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;
očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem;
očuvati šikare spudova i priobalnog pojasa velikih rijeka;
očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova.

(5) Na pješčanim plažama uklanjati invazivnu vrstu Carpobrotus edulis u cilju očuvanja autohtone vegetacije.

(6) Zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte karakteristične za stanišne tipove treba očuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN, br. 99/09).

(7) Ekološka mreža na području Grada Krka obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

HR200089. Jezero Ponikve

HR200089. Plavnik, Mali Plavnik, Kormati

HR200096. Šuma u uvali Glavotok

HR200096. Šuma crnike u uvali Čavlene

HR200096. Šuma crnike u uvali Valbiska

HR200113. Koridor za morske kornjače

HR300001. Podmorje Plavnika i Kormata

te međunarodno važno područje za ptice HR 1000033 Kvarnerski otoci.

(8) Potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

(9) Za svaki planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana programa ili zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu.

(10) Područja osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza i područja ekološke mreže određeni za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25000.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 139.

(1) Zaštićeni dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 70/05, 139/08) kao i oni predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000.

(2) Na području Grada Krka zaštićeno je:

1. posebni rezervat šumske vegetacije Otočić Košljun,

2. posebni rezervat šumske vegetacije Glavotok.

(3) Za zaštitu se predlažu:

u kategoriji „posebnog rezervata“:

3. otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat

u kategoriji „značajnog krajobraza“:

5. vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska,

6. šumsko područje u uvali Čavlena,

u kategoriji „spomenika prirode“:

7. uvala Mala Jana,

8. uvala Torkul,

9. uvala Sv. Juraj

i sve veće lokve.

Posebni rezervati

Članak 140.

(1) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.

(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Zbog toga su zaštitne mjere dosta restriktivne u pogledu mogućnosti korištenja prostora. Moguća je ograničena turistička valorizacija pod strogo propisanim uvjetima, već prema namjeni rezervata, uz mogućnost postavljanja poučnih staza i drugih turističkih sadržaja za posjetioce.

(3) Potrebno je obaviti dodatna istraživanja radi utvrđivanja granica zaštićenog područja i zaštitnog režima.

(4) Na području i u neposrednoj okolici posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sječe u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

Značajni krajobraz

Članak 142.

(1) Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

(2) Budući da se u ovoj kategoriji zaštite već odvijaju određene gospodarske djelatnosti (lučice), zaštitni režim treba biti znatno liberalniji. Zbog toga u zaštitnim mjerama, osim prirodnih vrijednosti, u mnogim slučajevima treba posebnu pažnju pridati graditeljskom naslijeđu i tradicijskim oblicima gospodarstva, a posebno zaštiti pejzaža koji često može imati i ruralna obliježja koja je u današnje vrijeme sve teže očuvati.

(3) U značajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.

(6) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

. sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Spomenik prirode

Članak 143.

(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, ili prostorno mali botanički ili zoološki lokalitet.

(2) Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

(3) Nije dozvoljeno zatrpavanje lokvi, odlaganje otpada u lokve, ili u neposrednoj blizini.

6.3. mjere zaštite kulturno - povijesnih CJELINA

Članak 144.

(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine je na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 145.

(1) Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti na području Grada Krka su:

1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen

2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok

3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte

4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)

5. polje Kimp: ruševine «kaštela» (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv.Anastazije

6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja

7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.st. u blizini starijeg ruralnog naselja)

8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv.Danijel.

9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba)

10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem)

11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod Linardića)

12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina)

13. «Kostrij» kod Kornića (prapovijesna gradina)

14. «Zagrajine» u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina- najveće prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih gomila

15. Sv.Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali)

16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska)

17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena)

18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2. Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona)

19. Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću)

20. Sv.Marina (ruševine srednjovjekovne kapele)

21. Sv.Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu Krk-Vrh)

22. Sv.Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem)

(2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 146.

(1) Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Krka su:

1. Krk: urbana cjelina, registrirano,

2. Brzac: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

3. Lakmartin: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

4. Linardići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

5. Milohnići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

(2) Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Krk (urbana cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za Krk potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.

(3) Drugi stupanj zaštite određen je za registrirane graditeljske cjeline Brzac, Lakmartin, Linardići i Milohnići (ruralne cjeline). Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Povijesni sklop i građevine

Članak 147.

(1) Na području Grada Krka registrirane i evidentirane su sljedeće sakralne i civilne građevine:

1. Krk: Katedrala (sakralna građevina),

2. Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (sakralna građevina),

3. Krk: Crkva Sv. Kvirin (sakralna građevina),

4. Krk: Biskupija (civilna građevina),

5. Krk: Šesterokutna kula na obali (civilna građevina),

6. Krk: Gradski bedemi (civilna građevina),

7. Krk: Frankopanski kaštel (civilna građevina),

8. Krk: Crkva Sv. Lucija (sakralna građevina),

9. Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada) (sakralna građevina),

10. Crkva Sv. Mikula (sakralna građevina),

11. Košljun: Samostan Sv. Marija (sakralna građevina),

12. Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog) (sakralna građevina),

13. Linardići: Crkva Sv. Fuska (sakralna građevina),

14. Glavotok: Samostan (sakralna građevina),

15. Milohnići: Crkva Sv. Krševan (sakralna građevina),

16. Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru (sakralna građevina),

17. Poljica: Crkva Sv. Marija (sakralna građevina),

18. Skrpčići: Crkva Sv. Franjo (sakralna građevina),

19. Sv. Dunat (kod Kornića) (sakralna građevina).

(2) Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka (1) ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 148.

(1) Na području Grada Krka etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike:

1. Kornić,

2. Poljica.

(2) Zaštita etno zona i etnospomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

(3) Posebnu pozornost treba posvetiti evidenciji i zaštiti guvna.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 149.

(1) Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica za komunalni otpad, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana u Općinu Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Treskavac".

(2) Grad Krk dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.

(3) Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN br. 34/04).

(4) Na području Grada Krka je planirana komunalna građevina - reciklažno dvorište za zbrinjavanje građevinskog otpada. To je komunalna građevina (namijenjena je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevinskog otpada), a planirana je na lokaciji kod naselja Žgaljići.

Članak 150.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je obavljati u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Gradu Krku za razdoblje od 2010. do 2017. godine (Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 27/10).

Članak 151.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i drugih propisa.

Članak 152.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 153.

(1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(2) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 154.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena odlagališta.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 155.

(1) Zaštitu okoliša obavljati u skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 47/07).

(2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).

Članak 156.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 157.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

. pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

. očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

. povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

. u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene moći će se i dalje obavljati gospodarsko iskorištavanje šume, ali uz određene uvjete zaštite prirode,

. kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 158.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta (P2) od I. do IV. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) U ostalim obradivim tlima (P3) odnosno zemljištima V. i VI. bonitetne klase treba zaštititi najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Ova zemljišta osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju.

(3) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere:

poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i sl.

(4) Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida-gromača i gomila (kamenih kumulusa).

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 159.

(1) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

(2) Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:

štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,
na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).
uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika),
za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice,
osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.

8.2. zaštita zraka

Članak 160.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) 2. Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),
zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),
stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 161.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14)

(3) Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na otoku Krku donijeta je Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 17/07).

Granice zona sanitarnih zaštita prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Unutar zona postupa se u skladu s navedenom Odlukom.

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Prostornog plana, ovisno o namjeni građevine, potrebno je shodno članku 143. Zakona o vodama (NN br 153/09) ishoditi vodopravne uvjete. Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je priložiti priloge propisane člankom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN br. 28/96).

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 162.

(1) Obalno more na području Grada Krka kategorizirano je kao more II. kategorije.

(2) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području:

cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja;
osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Zakona, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora;

b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom.

zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.

(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.)
izrada katastra zagađivača mora,
unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi preventive i eventualne zaštite.

(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(5) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 163.

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani.

Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09).

Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću.

(4) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

. odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

. promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),

. izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

. primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

. akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

. povremeno ograničenje emisije zvuka.

8.5. mjere posebne zaštiTE

8.5.1. Uzbunjivanje, obavješćivanje, sklanjanje i evakuacija ljudi

Članak 163a.

(1) Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva provode jedinstveni operativno-komunikacijski centri (Centri 112).

(2) U jedinstveni sustav uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj treba uključiti i sljedeće subjekte na području Grada Krka:

pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima,
vlasnike i korisnike objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, predškolske ustanove, škole, otvoreno ili pučko učilište , višenamjenske javne i društvene građevine, autobusni kolodvor, sportske dvorane unutar sportsko-rekreacijskih centara, veće korisnike unutar poslovnih zona, vlasnike većih hotelskih kapaciteta, vatrogasnu postrojbu, te ostale vlasnike i korisnike sirena.

(3) Vlasnici i korisnici stambenih, poslovnih, javnih i drugih objekata iz stavka (2) ovog članka dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima, te na tim objektima, na zahtjev Uprave, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

(4) U prostornim planovima užeg područja obavezno se definira lokacija sirena za uzbunjivanje stanovništva.

(Napomena: Podnaslov i članak 163a. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

Članak 164.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Krka nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Krka, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(4) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(5) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Krka je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

(6) Prometnice za evakuaciju u izvanrednim uvjetima odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.

(7. Pogodne zone za okupljanje evakuiranih osoba (van zona urušavanja) su sve javne zelene površine, rekreacijske površine, otvorene sportske površine, i javne zelene površine sportsko-rekreacijskih centara. Lokacije će se odredit ovim Planom propisanim planovima užih područja.

(8. Lokacije pogodne za izmještanje i zbrinjavanje ljudi su: škole, sportske dvorane i veći hotelski kapaciteti, a odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 165.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Stupanj ugroženosti od potresa i najugroženija urbana područja u obuhvatu Prostornog plana po tipu konstrukcije i starosti građevina određuje Plan zaštite i spašavanja za područje Grada Krka.

8.5.. Zaštita od rušenja

Članak 166.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

(3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

(6) Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne nepogode privremeni deponiji utvrđuju se posebnom odlukom Grada, a kao pogodna mjesta za čišćenje i odvoz građevinskog materijala i šute utvrđuju se ovim Planom javne zelene površine, rekreacijske površine te otvoreni sportski tereni (nogometno igralište) i javne zelene površine unutar sportsko-rekreacijskih centara. Privremeni deponiji mogu se organizirati i na ostalim zelenim površinama i većim parkirališnim površinama.

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 167.

(1) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(2) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Krka, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

. TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

. TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Sve pristupne ceste (dulje od 30,0 m) u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

8.5.5. Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće

Članak 167a.

(1) Prometnice na kojima je moguć prijevoz opasnih tvari unutar Grada Krka su:

- državna cesta D102; Šmrika (D8) – Krk – Baška;

- državna cesta D104; D102 – Valbiska (trajektna luka);

- te županijska cesta Ž5107; Kras (Ž5087) – D102.

Mjesta najvećeg ugroza su dijelovi II. Vodozaštitne zone kroz koji prolaze D102 i Ž5107 te se unutar vodozaštitnih zona posebnim Odlukama Grada Krka zabranjuje prijevoz opasnih tvari ovim prometnicama i osigurava alternativni pravac.

(2) Pravne osobe koje prevoze opasne tvari dužne su poduzimati mjere zaštite i spašavanja i obavještavati jedinicu lokalne samouprave i Upravu o vrstama i količinama opasnih tvari i opasnog otpada koje prevoze, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev te im davati podatke i informacije važne za zaštitu i spašavanje, bez naknade.

(3) Pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima imaju obvezu izrade operativnih planova zaštite i spašavanja, sukladno metodologiji koju propisuje ravnatelj Uprave.

(4) Plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (SNPGŽ 47/07) definira mjere u slučaju moguće ekološke nesreće ili izvanrednog događaja koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi. Plan intervencija određuje popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama i učincima u slučaju izvanrednog događaja, među kojim se nalazi i lokacije unutar granica Grada Krka:

1. benzinska postaja Valbiska, OMV (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

2. INA d.d. benzinska postaja Krk OBALA (naselje Krk) (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

3. INA d.d. benzinska postaja Krk NOVA (naselje Krk) (spremnici za benzinska i dizel goriva) zbog opasnosti od istjecanja i požara;

4. GP Krk (UNP, dizel gorivo, motorni benzin) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije;

5. Ponikve d.o.o. Crpna stanica Ponikve. Za navedenu lokaciju određen je indeks opasnosti D=4 (vrlo ozbiljne posljedice) zbog opasnosti od istjecanja i disperzije toksičnog oblaka spremnika s tankvanom za klorovodičnu kiselinu.

6. Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir (lož ulje) zbog opasnosti od istjecanja i požara.

7. Grad Krka (zgrada) (lož ulje) zbog opasnosti od istjecanja i požara.

8. Hotel Dražica (lož ulje, UNP) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije.

8. Hotel Koralj (lož ulje, UNP) zbog opasnosti od istjecanja, požara i eksplozije.

9. Hotel Bor (UNP) zbog opasnosti od požara i eksplozije.

(5) Za tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarsvu i prometu u prostornim planovima užeg područja obavezno se prikazuje zona dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak, tlo, vode te je za te zone obvezno definiranje dodatnih mjera zaštite.

(Napomena: Podnaslov i članak 167a. stupio na snagu 16. rujna 2011. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/11).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 168.

(1. Provedba ovog Prostornog plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja, čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 169.

Urbanistički i detaljni planovi uređenja donijet će se za:

- građevinska područja naselja:

UPU 1 – KRK (NA1, R11, R38, R310, R311)
UPU 2 – KORNIĆ (NA2)
UPU 5 – VRH (NA5.1)

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

UPU 21 – JEŽEVAC (T23, R39)
UPU 22 – POLITIN (T21, R312)
UPU 23 – TORKUL (T22)
UPU 24 – GLAVOTOK (T1)
UPU 25 – GLAVOTOK (T3)
UPU 26 – DUNAT (R12, IS4, R314)
UPU 27 – VALBISKA (IS1)
UPU 28 – SV. FUSKA (IS2)
UPU 31 – VELA RAVNICA (K)
UPU 32 - BUTEŽINE (R13)
DPU 1 – GROBLJE KRK (G1)
DPU 2 – GROBLJE VRH (G2)
DPU 3 – GROBLJE KORNIĆ (G3)

Granice obuhvata urbanističkih i detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000.

Članak 170.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 2 i UPU 5) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,
gradnja unutar izgrađenog (izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čini cjelinu) dijela građevinskih područja (NA2 i NA5.1) u skladu s odredbama za provođenje ovog plana.

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 21 - UPU 32) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,
rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta korištenja i rada, osim u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene gdje se rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je postojeća gustoća korištenja veća od 120 kreveta/ha, ne povećava izgrađenost građevne čestice ako je postojeća izgrađenost veća od 30% i ne povećava koeficijent iskoristivosti ako je postojeći koeficijent iskoristivosti veći od 0,8,
gradnja lučke infrastrukture u luci otvorenoj za javni promet Dunat.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i rada smatra se:

obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,
uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom,
obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica.

(4) Do donošenja detaljnih planova uređenja groblja (DPU 1 – DPU 3) iz članka 169. nije moguća nikakva gradnja, osim rekonstrukcije izgrađenog dijela groblja i gradnje mrtvačnice na groblju Vrh na z.č. 889 k.o. Vrh prema odredbama ovog Prostornog plana).

(5) Do donošenja urbanističkih planova uređenja postojeći kampovi u zonama T2 mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 171.

(1) Na području Grada Krka može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom uređenja, urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima i to ozelenjivanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

(3) Uređena građevna čestica jest ona građevna čestica koja ima riješen pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.

Članak 172.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim Planom.

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 173.

(1) Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,
predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Nebitne prijelazne i završne odredbe su u pročišćenom tekstu izostavljene.

Glava VI.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Krka objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« i na web stranici Grada Krka.

Pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:25 000 i 1:5000 nije predmet objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, ali će se objaviti na web stranici Grada Krka.

Predsjednica

Arijana Staničić, dipl. iur., v.r.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

57.

Pročišćeni tekst

odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk
(NA1, R11, R38, R310, R311)

(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/13, 40/14, 2/15-pročišćeni tekst, 11/17, 12/17-pročišćeni tekst, 26/18, 45/18 - pročišćeni tekst i 18/19)

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) obuhvaća:

1. Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/13),

2. Odluku o donošenju Izmjena Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 40/14),

3. Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 2/15),

Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 11/17),

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/17),

Odluku o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/18),

Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) sadržan je u “Elaboratu pročišćenog teksta odredbi za provođenje i pročišćenog grafičkog dijela Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)” kojeg je izradila tvrtka Planimetar d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca.

Klasa: 350-03/16-01/02

Ur. broj: 2142/01-01/3-20-125

Krk, 16. srpnja 2020.

Predsjednica

Odbora za statutarno-pravna pitanja

Arijana Staničić, dipl. iur., v. r.

I. OPĆE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311), u nastavku teksta: Plan, kojeg je izradila trvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba i tvrtka PLANIMETAR d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca, u koordinacijom s nositeljem izrade Gradom Krkom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Krka, a obuhvaća građevinsko područje naselja Krk NA 1 (uključuje uređene plaže: Gradska plaža - R310 i Dražica R311) i građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene - sportsko - rekreacijska namjena R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38).

Površina obuhvata Plana iznosi cca 344 ha, a smještena je unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima navedenim u glavi IV., točki II. ove Odluke.

U provedbi ovog Plana točan položaj granice građevinskog područja određuje se prema katastarskoj podlozi iz Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Krka, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora (uključujući način korištenja obalne crte i akvatorija), način uređenja prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Glava IV.

Elaborat “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.

Sadržaj elaborata:

A.TEKSTUALNI DIO

A.1. Uvodni dio

A.2. Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)

I. Opće odredbe

II. Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

1.2. Korištenje i namjena prostora

1.2.1. Uvjeti u građevinskom području naselja (Krk – NA 1)

1.2.1.1. Površine i zone javnih i društvenih namjena

1.2.1.2.Površine i zone drugih namjena

1.2.2. Uvjeti u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene - sportsko–rekreacijska namjena R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom)

1.2.3. Uvjeti za vodne površine - more

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)

5.1.2. Javni trg

5.1.3. Benzinske crpke

5.1.4. Autobusni kolodvor

5.1.5. Zračni promet

5.1.6. Plovni put i javni pomorski prijevoz

5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

5.3.2. Energetski sustav

6a. Uvjeti smještaja komunalnih građevina

6b.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5. Mjere zaštite od požara

9.6. Mjere zaštite od potresa

9.7. Zaštita od tehničko–tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

9.8. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova

B.GRAFIČKI DIO

Pročišćeni grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1: 5000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

- Vodoopskrba

2d. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja otpadnih voda

2e. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja oborinskih voda

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Oblici korištenja

3c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Mjere posebne zaštite

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Glava V.

Kartografski prikazi u mj. 1:5.000 pročišćenog grafičkog dijela:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba

2d.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda

2e. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja oborinskih voda

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja

3c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Mjere posebne zaštite

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

istovjetni su istoimenim kartografskim prikazima iz grafičkog dijela Elaborata III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/18).

Kartografski prikaz u mj. 1:5.000 pročišćenog grafičkog dijela:

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA,

Područja primjene planskih mjera zaštite - Oblici korištenja

istovjetan je istoimenom kartografskom prikazu iz grafičkog dijela IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela su kopije istoimenih kartografskih prikaza kako je navedeno i ne ovjeravaju se, već sa ostalim dijelovima Elaborata “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” čine nerazdvojivu cjelinu.

Glava VI.

U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 39/08, 55/11, 90/ 11 i 50/12) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

2. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

3. Obiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće, dvojne, ugrađene) s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

4. Višeobiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće i dvojne) s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

5. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne.

6. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

7. Podrum - (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

8. Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

9. Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

10. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

11. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje.

Podrum (potpuno ukopan) se smatra podzemnom etažom. Podrum (koji nije potpuno ukopan), suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

12. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana.

13. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren kao niti parkirališne površine.

14. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.

15. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m.

16. Ukupna visina građevine mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

17. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

18. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

19. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

20. Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m. Pristupni put dužine do 30,0 m se izvodi bez okretišta i/ili ugibališta, a pristupni put čija dužina prelazi 30,0 m se izvodi s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

21. Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

22. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

23. Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

24. Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.

25. Građevina osnovne namjene jest građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim planom. Građevina osnovne namjene podrazumijeva osim sadržaja osnovne namjene i smještaj pratećih sadržaja. Prateći sadržaji mogu biti smješteni unutar građevine osnovne namjene (u sklopu jedne ili više građevina osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici), a u skladu s odredbama iz ove Odluke. Dopušten je smještaj pratećih sadržaja u samostalnoj građevini ali samo u slučaju da je na istoj građevnoj čestici sa građevinom osnovne namjene. Prateći sadržaji odnose se na gospodarske građevine (ugostiteljsko-turističke sa smještajnim kapacitetima, proizvodne i poslovne), sportsko-rekreacijske i javne i društvene građevine.

26. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl.).

Glava VII.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst)

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i
druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,
valorizacija postojeće prirodne sredine,
održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života.

U obuhvatu Plana nalaze se slijedeća područja razgraničena Prostornim planom uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11):

- Građevinsko područje naselja Krk NA 1 (uključuje uređene plaže: Gradska plaža - R310 i Dražica R311)

- Građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko – rekreacijske R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38)

- Vodne površine – more

- more namijenjeno za prometne djelatnosti,

- more namijenjeno za rekreaciju.

Površine javnih i drugih namjena unutar obuhvata Plana razgraničene su zasebno u građevinskom području naselja, u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene te u vodnim površinama – moru.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne površine / površine (lokaliteti).

Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više građevnih čestica istih ili međusobno sukladnih obilježja. Sve zone su prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Pojedinačne površine / površine (lokalitet) su površine unutar kojih je planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici. Površine su prikazane bojom i planskim znakom, površine (lokalitet) samo planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Ukoliko se građevna čestica nalazi unutar dvije zone iste namjene, ali sa različitim uvjetima gradnje, dopuštena je gradnja u skladu sa strožim uvjetima određenim ovim Odredbama.

Članak 3.

Površine i zone javnih i drugih namjena razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ kako slijedi:

Površine/zone u građevinskom području naselja (Krk – NA 1):

javne i društvene namjene

- površine/zone društvenih djelatnosti (D21, D22, D3, D41, D51, D52, D6, D7 i D8),

- površine/zone sportsko-rekreacijske namjena (R12, R13, R14, R31, R310 i R311),

- površina javnog zelenila – javni park (Z1),

- površine zaštitnog zelenila (Z1, Z2 i Z3),

- površine komunalnih građevina:

- garaža/tržnica (KGg),

- tržnica na malo (KGt),

- groblje (G),

- dječje igralište (KGd1-8).

- površine prometnica (GMU, SU, OU), pristupnih kolno-pješačkih (KP) i pješačkih putova (PP), parkirališta (P2b-17), parkiralište/garaža (P/G) i obalne šetnice (LM).

- površine javnog trga (JT1 i JT2),

b) druge namjene

- zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-7),

- zone mješovite namjene – pretežito poslovne (M21-6),

- zone gospodarske namjene:

- proizvodne (I2-pretežito zanatska),

- poslovne K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito
trgovačka; K3 – komunalno servisna),

- ugostiteljsko - turističke (T11-6-hoteli; T3-kamp).

2. Površine u građevinskom područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko–rekreacijske R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže):

- zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),

- zona uređene plaže/kupalište (R38),

- površine zaštitnog zelenila (Z4),

- površine prometnica (SU, OU) i parkirališta (P1-2a).

3. Vodne površine - more:

Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti

luka otvorena za javni promet županijskog značaja - luka Krk,

- luke posebne namjene:

- brodogradilište Krk (postojeća),

- marina Krk (planirana),

- sportska luka Lunta (planirana),

- plovni put i javni pomorski prijevoz,

Površine mora namijenjenog za rekreaciju

- rekreacijske zone na moru (Rm).

1.2.1 UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA (KRK – NA 1)

1.2.1.1. POVRŠINE / POVRŠINE (LOKALITETI) I ZONE JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA

Površine / površine (lokaliteti) i zone društvenih djelatnosti

Članak 4.

Površine / površine (lokaliteti) i zone javne i društvene namjene namijenjene su izgradnji odnosno rekonstrukciji javnih i društvenih građevina (starački dom, dom zdravlja, dječji vrtić, osnovna i srednja škola, multimedijalni centar, vatrogasni dom, vjerske građevine i sl.) i smještaju pratećih sadržaja u njihovoj funkciji. Na području obuhvata plana smještene su sljedeće površine i zone javne i društvene namjene:

- Površina / zona staračkog doma (D21) na lokaciji Sv. Lucija.

Namijenjena je izgradnji građevine za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba) i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (prostorije za smještaj osoblja, prostorije za smještaj različitih vrsta servisa i tehničkih pogona, prostorije za sportske i rekreacijske aktivnosti i ostali sadržaji potrebni za funkcioniranje staračkog doma).

- Površina (lokalitet) postojećeg staračkog doma (D22) u zoni mješovite namjene (M11) na lokaciji Mali Kartec. Namijenjena je rekonstrukciji građevina za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba i sl.) i pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

- Zona postojeće građevine doma zdravlja (D3) u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji građevine doma zdravlja i pratećih sadržaja.

- Površina srednje škole (D51) u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojećeg dječjeg vrtića (D41) u zoni mješovite namjene (M11) u ulici Smokvik namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojeće osnovne škole (D52) u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojeće građevine u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je prenamjeni građevine u multimedijalni centar, gradnji i rekonstrukciji multimedijalnog centra i uređenju površina za prateće sadržaje. (D6).

- Površina (lokalitet) postojeće građevine doma biskupa Mahnića (D7) u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je gradnji i rekonstrukciji vjerske građevine - doma (polivalentna dvorana, biblioteka, višenamjenska učionica, prostorije za edukaciju, kulturne i vjerske aktivnosti, izložbeni prostori i ostali sadržaji u funkciji doma) i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za edukaciju, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije i sl.)

Površina (lokalitet) postojećeg vatrogasnog doma (D8) u zoni mješovite namjene (M11) u ulici Stjepana Radića namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Zone mješovite M11-7, M21, M25-6 ugostiteljsko-turističke T11a i poslovne namjene K1 namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji građevina javne i društvene namjene i uređenju površina za prateće sadržaje (zelene površine, interne komunikacije, parkirališni prostor, ostale površine i sl. ) koje su potrebne za funkcioniranje pojedine vrste građevine javne i društvene namjene.

Površine i zone sportsko-rekreacijske namjene

Članak 5.

Površine i zone namijenjene sportu i rekreaciji planirane su na kopnenom i priobalnom dijelu naselja, a razgraničene su kao:

- Sportski centar Krk (R12) uz ulicu Slavka Nikolića. Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji dvorane sa pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), građevine boćarskog kluba, glavnog terena sa atletskom stazom i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i igrališta, natkrivenih terena (boćalište i sl.), natkrivenih tribina u sklopu kojih se smještaju prateći sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljsko-uslužni sadržaji i sl.).

- Sportski bazen Dražica (R13). Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji građevine sa sportskim bazenom i pratećim sadržajima (dopušten je smještaj ugostiteljskih, uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja u funkciji osnovne namjene).

- Sportski centar – vodeni park (R14). Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je izgradnji vodenog parka sa pratećim sadržajima (uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u funkciji osnovne namjene).

- Zone mješovite M11-5, M21, M25-6 ugostiteljsko-turističke T11, T3 i poslovne namjene K1 namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.

- Zona uređene plaže (R31) – Portapižana obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

- Zona uređene plaže (R310) – Gradska plaža obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

- Zona uređene plaže (R311) – Dražica obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

Površine infrastrukturnih građevina

Članak 6.

Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine namijenjene izgradnji infrastrukturnih građevina, i to:

- autobusni kolodvor (AK),

- garaža na površini (P/G).

Površine prometnica i ostalih javnih površina

Članak 7.

Na području obuhvata Plana razgraničene su sljedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

- Površina prometnica (GMU, SU, OU) su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

- Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju kolno-pješački (KP), pješački (PP) pristupni putovi i obalna šetnica (LM),

- Parkiralište (P2b -17),

- Parkiralište/garaža (P/G),

- Javni trg (JT).

Površine/zone komunalnih građevina

Članak 8.

Garaža sa tržnicom (KGg)

Površina/zona komunalne građevine (KGg) namijenjena je izgradnji komunalne građevine – garaže sa tržnicom uz gradske zidine.

Uvjeti smještaja garaže sa tržnicom određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Tržnica na malo (KGt)

Površina komunalne građevine (KGt) namijenjena je izgradnji komunalne građevine - tržnice na malo na lokaciji šetališta Sv. Bernardina (z.č. 3577/2 k.o. Krk-grad).

Uvjeti smještaja tržnice na malo određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Groblje (G)

Površina komunalne namjene (G) obuhvaća površinu groblja.

Uvjeti uređenja groblja određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Dječje igralište (KGd)

Površina dječjeg igrališta (KGd) je površina namijenjena za igru djece predškolske i školske starosne dobi.

Ovim Planom određene su površine / površine (lokaliteti) namijenjene za smještaj dječjeg igrališta, i to:

lokacija zapadno od Sv. Lucije (KGd1) - planirano,
lokacija uz plažu Portapižana (KGd2) - postojeće,
lokacija Ježevac (KGd3) – postojeće,
lokacija Dražica (KGd4)– postojeće,
lokacija Borik (KGd5) – postojeće,
lokacija na području Kružnog toka (KGd6) - planirano,
lokacija Lunta (KGd7) – planirano,
lokacija uz školu i dom zdravlja (KGd8) – planirano.

Uvjeti uređenja dječjih igrališta određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Površina javnog zelenila

Članak 9.

Površina javnog zelenila – javni park (Z1) je javni prostor oblikovan planski s raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.

Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z1) određeni su člankom 131. ovih Odredbi.

Površina zaštitnog zelenila

Članak 10.

Površina zaštitnog zelenila (Z1-3) je površina koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z) određeni su u članku 132. ovih Odredbi.

POVRŠINE I ZONE DRUGIH NAMJENA

Zone mješovite namjene (M)

Članak 11.

Razgraničenje površina mješovite namjene (pretežito stambene i pretežito poslovne) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Zone mješovite namjene namijenjene su smještaju građevina stambene namjene (obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine), gospodarskih građevina (zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i ostalih vrsta građevina, a koje su prema pretežitosti udjela pojedinih namjena određene kao:

pretežito stambena M11, je zaokružena prostorna cjelina naselja, namijenjena stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M12, predstavlja neizgrađeni dio naselja, namijenjen stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M13, je zaokružena prostorna cjelina namijenjena smještaju višestambenih građevina (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
pretežito stambena M14, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
pretežito stambena M15, koja predstavlja djelomično zaokruženu prostornu cjelinu, namijenjena stanovanju, te smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko–turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M16, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
pretežito stambena M17, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
pretežito poslovna M21 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M22 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju postojećih stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M23 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M24 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M25 - stara gradska jezgra je zaokružena prostorna cjelina - centar naselja, namijenjena smještaju poslovnih, zanatskih, javnih i društvenih, ugostiteljsko – turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih i i sličnih sadržaja.
pretežito poslovna M26 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
Na zasebnoj građevnoj čestici se osim građevina određenih ovim člankom mogu graditi elektroenergetske i komunalne građevine, sportsko-rekreacijske površine i igrališta, dječja igrališta, javne zelene površine - park, zaštitne zelene površine i sl.

Unutar zona mješovite namjene (M11-7, M21-6), ne mogu se graditi novi veliki trgovački centri, velike proizvodne građevine, velika skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Površine i zone gospodarske namjene

Članak 12.

Razgraničenje površina i zona gospodarske namjene (proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Površine i zone gospodarske namjene namijenjene su smještaju gospodarskih građevina (proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, te sportsko-rekreacijskih.

Planom su razgraničene gospodarske površine / površine (lokalitet) / zone:

- proizvodne namjene (I2),

- poslovne namjene (K),

- ugostiteljsko-turističke namjene (T).

1.2.2. UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE –SPORTSKO-REKREACIJSKE R11 LUNTA (S PRIPADAJUĆIM MORSKIM DIJELOM – uređena plaža)

Članak 13.

U građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene sportsko-rekreacijske, ovim Planom razgraničene su slijedeće površine:

zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),

zona uređene plaže (R38),

zona zaštitnog zelenila (Z4),

površine prometnica (SU, OU) parkirališta (P1-2a).

Zona sportsko-rekreacijske namjene (R11)

Članak 14.

U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj pratećih rekreacijskih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

Propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba i električna energija).

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene planiraju se na način da najmanje 60% površine tog građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja (što znači 10% od preostalih 40% površine zone, što iznosi max 4%

površine zone).

- U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta dopušteno je graditi sportsko-rekreacijske građevine uz slijedeće granične uvjete:

- Namjena građevine je sportsko-rekreacijska, a dopušten je smještaj pratećih sadržaja (ugostiteljski, uslužni, trgovački i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene).

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni (kis) iznosi 0,9.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i 2 nadzemne etaže).

- Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

- Najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23°, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka za nove građevine.

Iznimno, od odredbi ovog članka na dijelu ili na čitavoj k.č 3932/1 k.o. Krk-grad je dopušteno formirati građevnu česticu za gradnju sportsko-rekreacijske građevine (jedriličarski klub-građevina koja po svojoj prirodi zahtijeva smještaj na obali). Građevnu česticu je dopušteno povećati i na susjedne čestice. Građevinu je dopušteno graditi uz slijedeće granične uvjete:

Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (dvije nadzemne etaže).

Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima određenim ovim člankom.

Zona uređene plaže (R38)

Članak 15.

Zona uređene plaže (R38) - Jedriličarski klub predstavlja dio površine koja je planom šireg područja određena kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene (R11 Lunta) te pripadajući morski pojas.

Unutar zone iz prethodnog stavka moguće je uređenje plaže, nadzirane i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključujući i osobe s teškoćama u kretanju.

Na kopnenom dijelu uređene plaže dopušteno je uz sanitarni čvor smjestiti i ostale prateće sadržaje (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran i sl.) uz slijedeće granične uvjete:

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,1.

- Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m (1 nadzemna etaža).

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

- Najmanja dopuštena udaljenost građevinskog pravca građevine od obalne crte iznosi 10,0 m.

- Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.

Površine zaštitnog zelenila

Članak 16.

Površine zaštitnog zelenila (Z4) su površine koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama. Na ovim površinama moguć je smještaj montažnih građevina površine do 12 m2, a sve u skladu sa posebnom Odlukom jedinice lokalne samouprave.

1.2.3. UVJETI ZA VODNE POVRŠINE - MORE

More namijenjeno za prometne djelatnosti

Zona luke otvorene za javni promet

Članak 17.

Planom je određena morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja – luka Krk.

- Sve pješačke (obalna šetnica) i kolno-pješačke površine uz luku Krk dopušteno je koristiti za potrebe operativne obale.

- Istočni dio kopnenog dijela luke (na području Portapižane) je načelan, a detaljno će se odrediti izradom projektne dokumentacije.

- Detaljniji uvjeti za luku otvorenu za javni promet su određeni u Poglavlju br. 5. “Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama” ovih Odredbi za provođenje.

Površine luka posebne namjene

Članak 18.

Planom su određene luke posebne namjene, i to:

- luka za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta Krk (postojeća)

- luka nautičkog turizma - marina Krk (planirana)

- sportska luka Lunta (planirana)

Detaljniji uvjeti za luke posebne namjene su određeni u Poglavlju br. 5. “Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama” ovih Odredbi za provođenje.

Plovni put i javni pomorski prijevoz

Članak 19.

Ovim Planom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ planirana je mreža plovnih puteva županijskog i lokalnog značaja. Mrežom se povezuju luka otvorena za javni promet i luke posebne namjene.

Javni pomorski prijevoz je dopušteno organizirati između svih luka unutar područja Plana.

More namijenjeno za rekreaciju (Rm)

Članak 20.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, a namijenjene su kupanju i sportovima na vodi.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 21.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti Planom je predviđen unutar površina/površina (lokalitet)/zona koje su kartografskim prikazom br. 1. „Korištenje i namjena površina“ određene kao površine/zone industrijske (I), poslovne (K) i ugostiteljsko - turističke namjene (T).

Osim na površinama / površinama (lokalitet)/u zonama gospodarske namjene iz prvog stavka, smještaj građevina i sadržaja gospodarskih djelatnosti moguć je i unutar površina koje su kartografskim prikazom br. 1. „Korištenje i namjena površina“ određene kao zone mješovite namjene – pretežito stambene (M11, M12, M15), mješovite namjene – pretežito-poslovne (M21-6).

Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Članak 22.

Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:

građevine ugostiteljsko – turističke namjene sa smještajnim kapacitetima – hotel, hotel baština, pansion i ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel - vrsta turistički apartmani) iz skupine hotela sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, i kamp,
proizvodne (pretežito zanatske) građevine,
poslovne građevine (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne).

2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA

2.1.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE

2.1.1.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11)

Članak 23.

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“. Zona je podijeljena na dva dijela (T11a) i (T11b)

Zona (T11a)

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) obuhvaća postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene. U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopušteno je graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i pansion) i rekonstruirati postojeće uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

- Postojeći hotel Dražica sa depadansama ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski).

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od gustoće korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. Iznimno, dopušteno je nadstrešnicu hotela Dražica smjestiti na regulacijsku liniju.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17º i 23º, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.“Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav“ i br. 4. „Način i uvjeti gradnje“.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva prenamjena, rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni za nove građevine.

Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u zoni T11b) u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

- Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17º i 23º, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Zona (T11b)

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11b) obuhvaća postojeće parkirališne površine i sportske terene. Dopušteno je uređivati parkirališne površine za potrebe zone (T11a). Dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih sportskih terena.

2.1.1.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini ugostiteljsko–turističke namjene (T12)

Članak 24.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) obuhvaća hotel s pratećim sadržajima. Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T12) dopušteno je rekonstruirati postojeći hotel s pratećim sadržajima uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina postojeće građevne čestice hotela je formirana, a može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T12) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- Postojeći hotel Koralj ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski) i ne može se prenamijeniti u građevinu stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

- Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija hotela uz slijedeće granične uvjete:

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina do 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže). Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje koja ne može biti viša od 15,0 m.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17º i 23º, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću prometnicu.

- Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću komunalnu infrastrukturu.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni za nove građevine.

7. pomoćne građevine mogu se graditi odnosno rekonstruirati uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.1.1.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini/u zoni ugostiteljsko–turističke namjene (T13)

Članak 25.

Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T13) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Na površini / u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T13) dopuštena je gradnja hotela, pansiona i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T13) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,9, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17º i 23º, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17º i 23º, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.1.1.4. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko – turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T14)

Članak 26.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T14) obuhvaća ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima - duhovni centar u svrhu vjerskog turizma, te pomoćne i prateće sadržaje (muzički paviljon, sanitarni blok i ugostiteljski sadržaji).

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (T14) dopušteno je rekonstruirati građevinu osnovne namjene te graditi i rekonstruirati građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice istovjetna je površini T14 čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri (u grafičkom dijelu plana jugo-istočni i južni dio granice T14 je određen cestom za Punta de Galeto na način da je granica površine T14 odmaknuta od vanjskog ruba postojeće ceste 5,5 m).

2. namjena građevine