51.

Na temelju članka 17.stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) i članka 32. Statuta Općine Matulji („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14, 29/14, 4/15 - pročišćeni tekst, 39/15 i 7/18), Općinsko vijeće Općine Matulji na sjednici održanoj 24.studenoga 2020. godine donijelo je:

Plan

djelovanja Općine Matulji u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu

1. UVOD

U širem smislu značenja pojma, prirodnim nepogodama smatraju se ekstremni vremenski uvjeti, prvenstveno suše, tuče, toplinski valovi, olujna i orkanska nevremena i jaki vjetar, snježne oborine i druge vremenske pojave kategoriziraju se izvanrednim događajima kada snagom, intenzitetom, posljedicama i silinom pojavnosti značajno nadilaze prosječne vrijednosti. Ove pojave su sve učestalije i jačeg intenziteta, nastaju uglavnom kao rezultat globalnih klimatskih promjena, a na području Republike Hrvatske, statistički gledano, uzrokom su velikih šteta, većinom na materijalnim dobrima i okolišu.

Prethodno navedeni prirodni uzroci, iz razloga što uobičajeno rijetko izazivaju ljudske žrtve, ne predstavljaju prioritetni interes sustava civilne zaštite iako izazivaju značajne poremećaje uobičajenog načina života zahvaćenog stanovništva i određenih kategorija stanovništva (npr. poljoprivrednika).

Izvanredni događaji ove vrste su kompleksni po uzrocima nastajanja, ali i zahtjevni po visini šteta koje izazivaju, mada se formalno pravno gledano, najčešće ne mogu svrstati u kategoriju događaja koje Vlada Republike Hrvatske može proglasiti katastrofom ili velikom nesrećom.

Izvanredni događaji ove vrste u najvećoj mjeri lokalnog su obuhvata, odnosno zahvaćaju uglavnom uža područja. To je i razlogom što su uglavnom od operativnog do taktičkog značaja civilne zaštite te samo rijetko zahtijevaju uključivanje strategijske razine sustava civilne zaštite, osobito tijekom trajanja izvanrednog događaja kada reagiraju operativne snage zaštite i spašavanja. Strategijska razina sustava zaštite i spašavanja se na operativnim i taktičkim razinama sustava uglavnom uključuje u obnovi nakon izvanrednog događaja, i to pružanjem financijske pomoći kada štete nadilaze financijske mogućnosti lokalnih zajednica i stanovništva.

Važećim Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19) regulira se planiranje sustava reagiranja u izvanrednim događajima uzrokovanim prirodnim nepogodama na regionalnoj i lokalnoj razini. Uz utvrđivanje načina pravovremenog poduzimanja preventivnih mjera, poseban se naglasak pritom usmjerava se ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 65/19)propisuje se sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda.

1.1. POJMOVI

Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda „Narodne novine“ br. 16/19).

Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem (Zakon o sustavu civilne zaštite „Narodne novine“ br. 82/15, 118/18).

Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19).

Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda „Narodne novine“ br. 16/19).

Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda „Narodne novine“ br. 16/19).

Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka (Zakon o sustavu civilne zaštite „Narodne novine“ br. 82/15, 118/18).

Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda „Narodne novine“ br. 16/19).

2. Opće odredbe

Stupanjem na snagu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19), sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužne su izraditi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda.

Prirodnom nepogodom, u smislu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19), smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

Prirodnom nepogodom smatraju se:

potres,
olujni i orkanski vjetar,
požar,
poplava,
suša,
tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom,
mraz,
izvanredno velika visina snijega,
snježni nanos i lavina,
nagomilavanje leda na vodotocima,
klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, te
druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Svrha samog Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Matulji je određenje postupanja nadležnih tijela te određivanje mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda koje su navedene Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ br. 16/19).

Nositelji provedbe mjera iz Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda jesu:

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji,
Načelnik Općine Matulji
Upravni odjel

3. Mjere zaštite za vrijeme trajanja ekstremnih prirodnih uvjeta

Određenim izvanrednim događajima uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima može se, po pitanju posljedica, upravljati planiranjem i provođenjem odgovarajućih preventivnih mjera, organizacijskih modula i pravovremenih priprema, uključujući informiranje pojedinaca i lokalnih zajednica. Ovisno o specifičnostima svakog pojedinog događaja, relativno se uspješno i s ulaganjima prihvatljivim ekonomskoj moći i interesima lokalnih zajednica, unutar posebno razrađenih i implementiranih uvjeta, mogu kontrolirati posljedice događaja ove vrste.

Sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ br. 82/15, 118/18, 31/20), jedinice lokalne samouprave svojim planovima djelovanja civilne zaštite planiraju operativno postupanje u izvanrednim događajima uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima, provode pripreme, planiraju sredstva i ostvaruju sve potrebne pretpostavke za učinkovito reagiranje.

4. Mjere u slučaju nastajanja prirodne nepogode

Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda jesu:

- procjena štete i posljedica,

- sanacija područja zahvaćenog nepogodom,

- prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu,

- provedba zdravstvenih i higijensko-epidemioloških mjera,

- provedba veterinarskih mjera,

- organizacija prometa i komunalnih usluga, radi žurne normalizacije života.

Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitoga ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica i procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku.

4.1. Provedba mjera ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na razini jedinice lokalne samouprave

4.1.1. preliminarna procjena šteta od ekstremnih prirodnih uvjeta – obveze jedinice lokalne samouprave

Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine svaka za svoje područje procjenjuju visinu štete od ekstremnih prirodnih uvjeta.

Po nastanku štete od ekstremnih prirodnih uvjeta, Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji provodi preliminarnu procjenu šteta u skladu sa njihovim Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda sukladno Zakonu na temelju članka 14. stavka 2. točke 8.

Na temelju preliminarne procjene Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji predlaže Načelniku pokretanje postupka za proglašenje prirodne nepogode pred Županom Primorsko - goranske županije.

Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Šteta od prirodne nepogode procjenjuje se u kunama sukladno Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda „Narodne novine“ br. 65/19).

Procjena štete se procjenjuje: na građevinama, opremi, zemljištima, šumama, u poljoprivredi, na biljnoj proizvodnji, višegodišnjim nasadima, obrtnim sredstvima u poljoprivredi, stočarstvu, ribarstvu i akvakulturi i divljači.

Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po kulturama objavljuju se na Internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr.

4.2. Provedba mjera ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda na razini jedinice lokalne samouprave

4.2.1. Proglašenje prirodne nepogode

Donošenje Odluke o proglašenju prirodne nepogode

Odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području Primorsko - goranske županije donosi Župan na prijedlog čelnika jedinice lokalne samouprave.

Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi se u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode. Vrste prirodnih nepogoda nalaze se u Prilog 1. ovog Plana.

Prikupljanje prijava o šteti u jedinicu lokalne samouprave gdje je šteta nastala

Na zahtjev Općinskog povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda Općine Matulji, Upravni odjel po proglašenju prirodne nepogode za područje Općine Matulji, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji u pisanom obliku, na propisanom obrascu.

Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web stranicama Općine Matulji. Javni poziv sadrži osobito:

- datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode,

- rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode.

Prvu procjenu štete oštećenik dostavlja Općinskom povjerenstvu na propisanom obrascu PN koji se nalazi u Prilogu 2. ovog Plana.

Obrada podataka o šteti u jedinicu lokalne samouprave gdje je šteta nastala

Po završetku roka od osam (8), iznimno dvanaest (12) dana, Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine Matulji temeljem dostavljenih obrazaca prijave štete od prirodne nepogode od strane oštećenika.

Prva prijava štete u Registar šteta

Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.

Obveznici unosa podataka u Registar šteta sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda su Državno povjerenstvo, županijsko, gradsko i općinsko povjerenstvo, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba te ostala nadležna tijela sukladno odredbama Zakona.

Registru šteta od prirodnih nepogoda korisnici mogu pristupiti putem linka:

https://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/K35Regste/PocetniEkran.scr

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji dužno je unijeti prve procijenjene štete u Registar šteta.

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinsko povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, produljiti za osam dana (8) dana.

Prijava prve procjene štete sadržava:

1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj,

2. podatke o vrsti prirodne nepogode,

3. podatke o trajanju prirodne nepogode,

4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom,

5. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine,

6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka te

7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

Tablica 1. Mjere, rokovi i nositelji mjera po proglašenju prirodne nepogode na području Općine Matulji

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

4.3. Provedba mjera ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda – međusektorske mjere

Konačna prijava štete u Registar šteta

Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.

Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji po izvršenom uvidu u nastalu štetu temeljem prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju:

stradanja stanovništva,
opseg štete na imovini,
opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu,
iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda,
opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te
vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji prijavljuje Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Primorsko - goranske županije u roku od pedeset (50) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri (4) mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

Temeljem Naputka Državnog povjerenstva Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji dužno je obaviti i provjeru podataka odnosno kontrolu kod prijavitelja od najmanje 5% zaprimljenih prijava slučajnim odabirom.

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Primorsko - goranske županije prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od šezdeset (60) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode.

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete koja je potvrđena (verificirana) od strane matičnog ministarstva, odnosno znanstvene ili stručne institucije koju odredi Državno povjerenstvo (npr. u slučaju potresa).

Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga. Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.

Državno povjerenstvo će voditi brigu o dostavi informacija o cijenama Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Primorsko - goranske županije.

Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na sjednici održanoj 19. ožujka, 2020. godine, donijelo je Zaključak o prihvaćanju cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja, 2020. do 31. ožujka, 2021. godine. navedena odluka i priloženi cjenik dostupni su na web stranicama Ministarstva financija.

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

4.4. Raspodjela i dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.

Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

4.5. Raspodjela i dodjela sredstava žurne pomoći

Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša i oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici, a koji su pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske donosi se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i općinskog/gradskog povjerenstva.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb mogu isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava svojih proračuna. Prijedlog dodjele žurne pomoći predstavničkom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje župan ili gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

4.6. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matuljiputem Registra šteta podnosi Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Primorsko - goranske županije izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od dvadeset (20) dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći. Obrazac Izvješća nalazi se u Prilogu 3. ovog Plana.

Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske sadrži:

1. podatke o ukupnom broju oštećenika kojima su dodijeljena sredstva pomoći,

2. podatke o broju fizičkih i pravnih osoba kojima su dodijeljena sredstva pomoći,

3. podatke o povratu sredstava pomoći u državni proračun,

4. podatke o dodijeljenim sredstvima pomoći iz drugih izvora.

5. Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva

5.1. Osiguranje opreme za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva

Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva procjenu opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode.

Općina Matulji u svom vlasništvu ne posjeduje opremu i sredstva za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu operativne snage sustava civilne zaštite Općine Matulji.

Općina Matulji izradila je Procjenu rizika od velikih nesreća kojom su utvrđeni rizici na području Općine, a na temelju kojih će se planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati eventualni odgovor na prirodnu nepogodu, katastrofu ili veliku nesreću.

Općina Matulji kontinuirano unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području Općine i to kontinuiranim osposobljavanje snaga sustava civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici sustava civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Općine. Također Općina Matulji ulaže u snage sustava civile zaštite, osiguravajući im financijsku pomoć pri nabavci opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva.

U Proračunu za 2021. godinu Općina Matulji osiguravaju se sredstva za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite.

Općina Matulji izradila je i Plan djelovanja sustava civilne zaštite radi utvrđivanja organizacije, aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i velikoj nesreći.

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti: čelnih osoba Općine Matulji koji su nadležni za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, spremnost stožera civilne zaštite Općine Matulji te spremnost koordinatora na mjestu izvanrednog događaja. Također procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.

Temeljem Procjene rizika od velikih nesreća Općine Matulji, ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta procijenjena je visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini.

5.2. Prijašnji Događaji

Na području Općine Matulji u 2020. godini, do izrade ovog Plana, nisu bile proglašene prirodne nepogode.

5.3. Osiguranje sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva

Sukladno članku 56. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Nadalje, člankom 57. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Načelnik Općine Matulji.

6. Mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima

6.1. Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji

Članove i broj članova Općinskog povjerenstva imenuje Općinsko vijeće na razdoblje od četiri godine i o njihovu imenovanju obavještava Županijsko povjerenstvo.

Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine,
unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta,
unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu,
raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima,
prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda,
izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavlja ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta,
surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona,
donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti,
obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvima.

U Prilogu 4. nalazi se Rješenje o imenovanju članova Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Matulji.

6.2. Stručno povjerenstvo

Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva na području u kojem je proglašena prirodna nepogoda.

Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana.

U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim i Županijskim povjerenstvom za koje obavljaju poslove.

7. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj Plan stupa na snagu 01.siječnja 2021.godine, a objavljuje se u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije te na mrežnim stranicama Općine Matulji.

KLASA: 351-01/20-01/0005

URBROJ: 2156-04-01-01/20-7

Matulji, 24. studenoga 2020.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE MATULJI

Predsjednik Općinskog vijeća

Darjan Buković, bacc. oec., v. r.

*datoteka se nalazi na kraju dokumenta*