Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18 i 98/19), članka 4. stavka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne Novine“ broj 22/19) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 38/ 09, 8/13, 17/14, 29/14, 4/15-pročišćeni tekst, 39/15 i 7/18) Općinsko vijeće Općine Matulji na 34. sjednici održanoj 28.srpnja 2020. godine donijelo je
ODLUKU
o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, a sve u svrhu održavanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području Općine Matulji (u daljnjem tekstu: Općina).
Članak 2.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000m2 i katastarske čestice izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 3.
Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguravanja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.
Agrotehničkim mjerama, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.
Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:
- minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,
- sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
- suzbijanje organizama štetnih za bilje,
- gospodarenje biljnim ostatcima,
- održavanje organske tvari i humusa u tlu,
- održavanje povoljne strukture tla,
- zaštita od erozije,
- održavanje plodnosti tla.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničkim mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost.
Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka
Članak 4.
Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:
- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,
- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,
- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama,
- održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.
Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
Članak 5.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.
Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.
Članak 6.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) uklanjati i suzbijati ambroziju.
Suzbijanje organizama štetnih za bilje
Članak 7.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.
Nakon provedenog postupka vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva te u skladu s posebnim zakonima, odlukama i propisima.
Gospodarenje biljnim ostatcima
Članak 8.
U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizma štetnih za bilje.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.
Članak 9.
Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:
- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,
- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,
- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,
- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta,
- malčiranje površine, alternativno gorivo i slično.
Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.
Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.
Održavanje organske tvari i humusa u tlu
Članak 10.
Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.
Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.
Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu.
Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.
Pod usjevi, među usjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.
Članak 11.
Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.
Održavanje povoljne strukture tla
Članak 12.
Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.
U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.
Zaštita od erozije
Članak 13.
Na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena.
Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa.
Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.
Održavanje plodnosti tla
Članak 14.
Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 15.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina:
- održavanje živica i međa,
- održavanje poljskih putova,
- uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje,
- sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica,
- sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.
- Održavanje živica i međa
Članak 16.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova.
Živice uz poljske putove, odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,5 m te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1,2 m.
Održavanje poljskih putova
Članak 17.
Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste.
Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:
- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,
- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom,
- čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta,
- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,
- sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,
- sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i slično),
- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.
Općina Matulji dužna je sudjelovati u održavanju i uređenju poljskih putova koji nisu razvrstani kao nerazvrstana cesta. Poljske puteve u privatnim vlasništvu održavaju i uređuju privatni vlasnici.
Članak 18.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:
- sužavanje poljskih putova,
- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,
- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,
- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.
- promet sportskih motora preko poljskih puteva
Uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje
Članak 19.
Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda.
Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovog članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta.
Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica
Članak 20.
Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. U protivnom oštećeni vlasnici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama.
Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište.
Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 21.
Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.
Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati.
IV. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 22.
Radi sprječavanja pojave i širenja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici odnosno posjednici dužni su poduzimati slijedeće mjere:
- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,
- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i slično, najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,
- odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem,
- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom,
- spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti od požara.
Članak 23.
Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženja vatre na poljoprivrednim površinama može se obavljati ako su poznate sljedeće mjere opreznosti:
- ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, (1000m2) vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su tražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe koja će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara za početno gašenje požara (lopata i posuda sa vodom)
- mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 50 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 100 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama, te na udaljenosti većoj od 100 m od stogova slame i sijena kao i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal,
- mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano i prethodno pripremljeno (očišćeno) da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanja iskri,
- osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i slično),
- osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti,
- potrebno je poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja požara.
Članak 24.
Zabranjeno je spaljivanje korova i biljnog otpada kao i loženje vatre na otvorenom prostoru u sljedećim uvjetima:
- u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada tekuće godine i za vrijeme velike i vrlo velike opasnosti od požara na području Općine Matulji, a temeljem odluke zapovjednika JVP Opatija
- za vrijeme jakog vjetra i noćnim satima (od 19.00 do 5.00 sati),
- na trasama elektroenergetskih vodova.
Loženje vatre u razdoblju od 1. studeni do 31. svibnja može se obavljati ako je osoba prethodno obavijestila o tome neposredno ili putem telefona nadležnu javnu vatrogasnu postrojbu.
V. KAZNENE ODREDBE
Članak 25.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba – vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta ako:
- ne provodi mjere minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta (članak 4. Odluke),
- ne provodi mjere sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem (članak 5. Odluke),
- ne uklanja i suzbija ambroziju (članak 6. Odluke),
- ne provodi mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočina (članak 7. Odluke),
- ne uništava biljne ostatke (članak 8. i 9. Odluke),
- ne koristi mehanizaciju na primjeren način (članak 12. Odluke),
- ne provodi mjere zaštite od erozije (članak 13. Odluke),
- ne provodi mjere održavanja živica i međa (članak 16.
Odluke),
- ne provodi mjere održavanja poljskih putova (članak 17. i 18. Odluke),
- ne provodi mjere uređivanja i održavanja kanala oborinske odvodnje (članak 19. Odluke),
- sadnjom visoko rastućih kultura zasjenjuje susjedne parcele (članak 20. Odluke),
- ne provodi mjere sadnje i održavanja vjetrobranskih pojasa (članak 21. Odluke),
- ne poduzima mjere iz članka 22. Odluke,
- postupa suprotno mjerama iz članka 23. i 24. Odluke,
- ne omogući poljoprivrednom redaru nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta, odbije dati podatke i druge dokumente, te omalovažava i vrijeđa poljoprivrednog redara (članak 28. Odluke).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a vlasnik je odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 600,00 kuna kaznit će se fizička osoba.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Matulji (“Službene novine“ Primorsko goranske županije “ broj 26/12).
Članak 27.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u 'Službenim novinama Primorsko–goranske županije“.
KLASA: 011-01/20-01/0004
URBROJ: 2156-04-01-01-20-2
Matulji, 28.07.2020.godine
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Darjan Buković bacc. oec.
