5.

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne Novine« broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/ 19), članka 31. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/18 i 10/19), Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja (UPU3) građevinskog područja naselja N1 - centralno naselje Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 37/18) i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA: 350-02/19-13/96, URBROJ: 531-05-1-2-20-5 od 30. siječnja 2020. godine, Općinsko Vijeće Općine Punat na 26. sjednici održanoj dana 11. veljače 2020. godine donosi

ODLUKU
o donošenju II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja (UPU3) građevinskog područja naselja
N1 - centralno naselje Punat

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Odluka o II. izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja (UPU3) građevinskog područja naselja N1 - centralno naselje Punat (u nastavku teksta: Plan).

(2) Plan je izradila tvrtka Plan 21 d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom Punat.

Članak 2.

(1) Plan iz članka 1. je dokument prostornog uređenja a sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela, kako sljedi:

KNJIGA 1:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. TEMELJNE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje gradnje stambenih, stambeno- poslovnih i poslovno-stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA - PROMET 1:2000

2.2 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA

- ODVODNJA OBORINSKIH VODA - 1:2000

2.3 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA

- VODOOPSKRBA I ODVODNJA

OTPADNIH VODA - 1:2000

2.4 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA - ELEKTROOPSKRBA

I JAVNA RASVJETA - 1:2000

2.5 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA - ELEKTRONIČKA

KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA- 1:2000

3.1 UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000

3.2 POSEBNE MJERE ZAŠTITE 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000

KNJIGA 2:

OBVEZNI PRILOZI PLANA

1.OBRAZLOŽENJE PLANA

2.IZVOD IZ PPUO PUNAT

3.IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI, ZAHTJEVI IZ ČLANKA 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (NN br. 153/13, 65/17, 114/18)

4. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovih Odredbi, imaju slijedeće značenje:

Građevina osnovne namjene je izgrađena ili planirana građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene vezane uz određenu građevnu česticu. Osnovnom građevinom se smatra i građevina s više konstruktivnih sklopova međusobno povezanih u jedinstvenu cjelinu.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine. U smislu ove Odluke pomoćna građevina može biti garaža, drvarnica, natkriveno parkiralište, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, ljetne kuhinje i sl. Pomoćne građevine na česticama društvene i gospodarske namjene su manji pomoćni prostori, skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Stan ili stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade.

Dijelovi (etaže) i visina građevine:

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (ukopana etaža, podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Minimalna svijetla visina etaža građevina iznosi 2,40m, ako drugom regulativom nije drugačije određeno.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno, najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj koti uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i /ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Podrumski prostor je prostor koji se nalazi ispod poda prizemlja (suterena) ili šire od poda prizemlja (suterena), a realizira se u jednoj ili više podzemnih etaža.

Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, kao i namjeni, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade.

Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Interpolacija je građenje u izgrađenom građevinskom području naselja na neizgrađenim građevnim česticama odnosno, izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. Sukladno odredbama ovog Plana, pod interpolacijom se podrazumijeva zahvat u prostoru kad su na svim okolnim parcelama izdani dokumenti za gradnju.

Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice (prometnica, javna površina, građevina i sl.).

Regulacijski pravac određuje granicu između građevne čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Visina građevine mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadzida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1.2 m.

Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevne čestice.

Lokalni uvjeti određeni su elementima dominantnog i prihvatljivog fizionomskog arhitektonskog oblikovanja (vrste, tipologije i namjena građevina) uličnog poteza, zone pojedinačne namjene ili prostorne cjeline.

Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Luka otvorena za javni promet može biti državnog, županijskog ili lokalnog značaja.

Lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica lučkog područja je granica pomorskog dobra,

Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Sidrište je dio vodenog prostora opremljen opremom za privez plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja (UPU3) građevinskog područja naselja N1 - centralno naselje Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije«, br. 34/10 i 13/16) u članku 6. stavku 2. alineja 3. mijenja se i glasi:

»-Autobusno stajalište (BUS) smješteno je uz glavnu mjesnu cestu (GMU1)«

Članak 5.

U članku 7. stavku 3. brojka: »4«, koja označuje broj stavka, zamjenjuje se brojkom: »3«.

U stavku 4. brojka: »5«, koja označuje broj stavka, zamjenjuje se brojkom: »4«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Površine obuhvata navedenih namjena iz stavaka (6) i (7) ovog članka definirani su u kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA-PROMET«

U stavku 6. brojka: »7«, koja označuje broj stavka, zamjenjuje se brojkom: »6«.

U stavku 7. brojka: »8«, koja označuje broj stavka, zamjenjuje se brojkom: »7«.

Članak 6.

U članku 10a. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Na površinama ove namjene mogu se graditi i uređivati i sadržaji javne i društvene namjene, ugostiteljsko- turističke namjene (uključivo postojeći kamp Maslinik), sportsko-rekreacijske namjene, javne garaže, parkovi, dječja igrališta i drugi sadržaji koji dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju. Ekstenzivno planiranje novih kampova ili kamp odmorišta unutar područja obuhvata ovog Plana sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN.br.9/16, 54/16 i 69/17), osim postojećeg, nije moguće.«

Članak 7.

U članku 18. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Površine za smještaj građevina gospodarske namjene:

. površine poslovne namjene:

- pretežito uslužne (K1),

- pretežito trgovačke (K2a, K2b, K2c) i

- komunalno servisne (K3),

. površine ugostiteljsko-turističke namjene:

- postojeći i planirani hoteli (T1a,T1b i T1c)

- kamp (T3)«

Članak 8.

U članku 26. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T) predviđene za hotele definirane su u zonama postojeće hotelske izgradnje (T1a) i (T1b), planirane izgradnje obiteljskih hotela na predjelu Buka (T1-c), te postojećeg kampa (T3).«

Iza stavka 6. dodaju se novi stavak 7. koji glasi:

»(7) Na predjelu Buke (unutar površine ugostiteljsko- turističke namjene hoteli unutar naselja, namjena oznake T1-c), južno od postojeće prometnice koja vodi prema površini rekreacijske namjene R6a, planira se, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 56/16) gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz vrste

hoteli, a prema posebnom propisu razvrstanih u hotel posebnog standarda, podvrstu »Hotel small & friendly«.

Tipološki, gradnja novih građevina treba biti naslonjena na već postojeću obiteljsku izgradnju što znači da nije moguće planirati strukture u mjerilu i tipologiji koje bi narušile osobitu ambijentalnu vrijednost prostora koji je prepoznat kao izniman razvojni potencijal, i kao takav treba biti ne samo sačuvan već i ugrađen u nova rješenja.

Neizgrađeni prostor površine oko 2 ha odgovarajućim je stručnim rješenjem usmjeren ka logičnom i održivom razvojnom konceptu ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli, a prema posebnom propisu razvrstanih u hotel posebnog standarda, podvrstu »Hotel small & friendly« (kapaciteta 4-20 smještajnih jedinica).

U sklopu uređenja građevinske čestice može biti smješten odgovarajući udjel pratećih i servisnih sadržaja, prije svega u dijelu prometnica i parkiranja, te zelenih i sportsko-rekreacijskih površina.

Namjena stanovanja na površini T1c nije moguća.

Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina (obiteljskih, manjih hotela, pansiona, prenoćišta i sl.) na području Buke, unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene hoteli (T1-c, Buka):

1. Oblik i veličina građevne čestice

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m²,

- najveća površina građevne čestice 5000 m²,

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

Hotel je funkcionalna cjelina sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama koju čini cijela građevina. Recepcija i obvezni ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka u hotelu ne mogu se nalaziti izdvojeni kao pomoćna građevina.

Hotel mora imati prijamni hol s recepcijom, smještajne jedinice, restoran, bar i zajednički sanitarni čvor za goste.

Smještajne jedinice u hotelu mogu biti: sobe, obiteljske sobe i hotelski apartmani.

Posebni standard vrste Hoteli, podvrsta 'Hotel small and friendly', uključuje na području Buke sljedeće obvezne sadržaje i karakteristike:

U hotelu posluje obitelj.

Potrebno je razvijati ponudu usluge jela i pića s naglaskom na izvorne krčke i hrvatske tradicijske vrijednosti.

Tople je napitke potrebno za doručak služiti za stolom gosta.

Dijelove građevine hotela nije moguće etažirati.

- U sklopu građevne čestice mogu se graditi sportski tereni, otvorena igrališta, vanjski nenatkriveni bazeni i terase. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, osim bazena površine veće od 100m².

- Unutar ugostiteljsko turističke građevine dopušta se izgradnja jedne stambene jedinice do maksimalno 100 m² za smještaj vlasnika ili upravitelja građevine.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi najviše 0,15 za parcele površine 3000-5000m², te 0,25 za površine parcele veličine 1200-3000 m².

- Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi: koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) x 3.

- Najveća visina građevine je 8,0 m.

- Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrumski prostor (Po+3).

- Najveća tlocrtna izgrađenost hotelske građevine iznosi 250 m² za parcele površine 1200-3000 m², te 400 m² za površine parcele 3000-5000 m².

- prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene mogu funkcionirati i autonomno kao restorani, prostori za sport i rekreaciju, wellness, zdravstveni turizam, trgovine, i sl.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- Sa svih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena najmanje 5m, od granice građevinske čestice, a najmanje 10 m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

Građevinski pravac mora biti najmanje 6m udaljen od regulacijskog pravca pristupne prometnice.

4. Uređenje građevne čestice

- neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen a najmanje 40% površine građevne čestice mora biti površina zelenila.

- Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu. Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 4m.

- dio građevne čestice može biti planiran za prateće i servisne sadržaje namijenjene sportu i rekreaciji, igri djece, i sl.

- Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet.

- Uređenje terena oko građevine, uređenje potpornih zidova, terase, stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

. Građevina mora biti suvremenog i kontekstualno prihvatljivog arhitektonskog izraza

. Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih i unutarnjih vizura gdje je prostornu dispoziciju unutar cijelog naselja potrebno postaviti tako da što veći broj smještajnih jedinica ima osiguran pogled na more

. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te svi korišteni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.

. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23^o. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama. Moguće planirati i građevine s ravnim krovom.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

. Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

7. Način i uvjeti priključenja na javno - prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

- Način priključenja građevne čestice, građevine turističko-ugostiteljske namjene na javne prometne površine, udaljenosti od iste te broj parkirnih mjesta određuje se koristeći elemente iz poglavlja 5. ovih Odredbi.

- Smještaj vozila (parkirno mjesto) potrebno je riješiti unutar građevne čestice koristeći članak 67. ove Odluke.

8. Uvjeti rekonstrukcije građevina

. Građevine se rekonstruiraju prema pravilima za novu gradnju.

9. Mjere zaštite okoliša

. Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 9.

Iza članka 28. dodaje se novi članak 28.a koji glasi:

»Članak 28a.

(1) Na površini (R1) mogu se graditi sve građevine otvorenog tipa namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima (igrališta, boćališta i sl.), izuzev streljana otvorenog tipa.

1. Oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m²

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

- Građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa su igrališta, boćališta, nenatkriveni bazeni i dr.

- Sportsko-rekreacijske građevine pored osnovne djelatnosti mogu imati sadržaje ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne i slične namjene. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,8 (za otvorena igrališta)

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- Sa svih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne manje od 3 m, od granice građevne čestice, a najmanje 6 m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

- na građevnoj čestici većoj od 2.000 m² dopušta se prizemna gradnja za zatvorene sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaji i sl.) ukupne korisne površine do 130 m² i podzemna gradnja parking garaže maksimalne površine otvorenog igrališta ili sportskog terena ispod kojeg se ista smješta.

- na građevnoj čestici većoj od 4.000 m² dopušta se prizemna gradnja za zatvorene sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaji i sl.) ukupne korisne površine do najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja, ali ne više od 400 m² i podzemna gradnja parking garaže maksimalne površine otvorenog igrališta ili sportskog terena ispod kojeg se ista smješta.

- visina navedenih građevina iznosi najviše 4,0 m.

4. Uređenje građevne čestice

- Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, obavezna je površina zelenila 30%.

- Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. Ograda se podiže unutar građevinske čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže kote terena 1,1m. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

- Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

7. Način i uvjeti priključenja na javno - prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

- Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, smještaj osobnih vozila, te način priključenja građevina na mrežu javne infrastrukture utvrđena je poglavljem 5. ovih Odredbi.

- Parkiranje je potrebno osigurati na građevnoj čestici

8. Uvjeti rekonstrukcije građevina

- Građevine se rekonstruiraju prema pravilima za novu gradnju.

9. Mjere zaštite okoliša

- Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.«

Članak 10.

U članku 29. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Uvjeti za gradnju novih sportsko rekreativnih površina i pratećih sadržaja:

. najmanja građevna čestica sportsko rekreacijske namjene na kojoj je moguće graditi građevine pratećih sadržaja iznosi 500 m²,

. 10% površine mogu biti zatvoreni i natkriveni prostori pratećih sadržaja,

. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,8

. na građevnoj čestici većoj od 2.000 m² dopušta se prizemna gradnja za pomoćne sadržaje (sanitarni čvor, garderoba, spremište) ili prateće sadržaje (ugostiteljski, trgovački, servisni i sl.) ukupne korisne površine od 200 m²,

. pomoćni i prateći sadržaji ne smiju biti pokrivani nadstrešnicama, vrtnim sjenicama, tendama ili pergotendama

. visina građevine iz postavka 3. iznosi 4,0 m,

. građevina ima jednu nadzemnu i jednu ili više podzemnih etaža,

. građevina sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa može biti udaljena najmanje 6,0 m od granica građevne čestice sa svih strana, a udaljenost te građevine od javne površine ili prometnice iznosi visinu građevine,

. 20% površine parcele mora biti ozelenjeno, odnosno hortikulturno riješeno.«

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina unutar sporsko-rekreacijske namjene (R2):

. najmanja građevna čestica sportsko rekreacijske namjene na kojoj je moguće izvršiti rekonstrukciju izgrađene građevine iznosi 300 m²

. 10% površine mogu biti zatvoreni i natkriveni prostori pratećih sadržaja

. rekonstrukcija građevina koje ne udovoljavaju ovim uvjetima, obavlja se isključivo u postojećim gabaritima građevine,

. pomoćni i prateći sadržaji ne smiju biti pokrivani nadstrešnicama, vrtnim sjenicama, tendama ili pergotendama

. maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m

. 20% površine parcele mora biti ozelenjeno, odnosno hortikulturno riješeno.«

Članak 11.

U članku 43. stavak 5. briše se.

Stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 12.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»(1) Stambene se građevine strukturiraju prema namjeni, vrsti i tipologiji.

(2) Prema namjeni građevine se dijele na:

. stambene građevine (S1),

. stambeno - poslovne (S2 i M1) i

. poslovno - stambene građevine (M2)

Stambena građevina smatra se građevinom kojoj je osnovna namjena stambena. Iznimno i prema drugim odredbama Plana, unutar 10% površine stambene građevine moguće je planirati prateće sadržaje. Pod pratećim se sadržajima podrazumijevaju prostori uredske, administrativne, zanatske, uslužne ili društvene namjene koje svojom djelatnošću ne ugrožavaju kvalitetu života susjeda.

Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj sadržaja gospodarske namjene koji ne ometa stanovanje. Udio poslovne djelatnosti ne smije biti veći od 40% građevinske (bruto) površine građevine. Stambeno-poslovna građevina može imati najviše 3 stana ili uporabne cjeline (kombinacija stambenih i poslovnih prostora), ako se radi o vrsti obiteljske građevine (OB), ili 4 stana ili uporabne cjeline (kombinacija stambenih i poslovnih prostora), ako se radi o vrsti višestambene građevine (VS).

Planira se i gradi unutar površina S2 (OB) stanovanje sa poslovnim prostorom i M1 mješovite pretežito stambene namjene (OB i VS).

Poslovno-stambena građevina smatra se građevinom koja pored osnovne poslovne namjene sadrži i stambenu namjenu. Stambena namjena ne smije biti veća od 40% građevinske (bruto) površine građevine. Poslovno-stambena građevina može imati najviše 4 stana ili uporabne cjeline (kombinacija stambenih i poslovnih prostora).

Planira se i gradi kao višestambena građevina unutar površina M2 mješovite pretežito poslovne namjene.

(3) Prema vrsti građevine se dijele na:

. obiteljske kuće (do tri stana)

. višestambene građevine (četiri stana).

(4) Prema tipologiji gradnje stambene građevine dijele se na:

. slobodnostojeće (S), dvojne (D) ili u nizu (N)

Obiteljske kuće mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

Višestambene građevine mogu biti isključivo slobodnostojeće (S).

(5) Gradnja građevina stambene namjene moguća je na postojećim i planiranim površinama stambene i mješovite namjene i to:

. obiteljske stambene građevine u zonama S1, S2, povijesna jezgra M1-c

. višestambene stambene građevine (4 stana) u zonama S1, S2, M1

(6) Područje gradnje obiteljskih (OB) i višestambenih građevina (VS) utvrđuje se grafičkim prilogom br.4 NAČIN I UVJETI GRADNJE kao pretežita tipologija na razini zone. U zonama pretežite višestambene i obiteljske tipologije moguće je prema lokalnim uvjetima planirati i pojedinačne interpolacije druge vrste građevina.

(7) Gradnja građevina stambeno-poslovne i poslovno- stambene namjene moguća je na postojećim i planiranim površinama mješovite-pretežito stambene i mješovite- pretežito poslovne namjene i to:

. stambeno-poslovne građevine (slobodnostojeće, višestambene) u zonama M1

. poslovno-stambene građevine (slobodnostojeće, višestambene) u zoni M2a, M2b, M2c i M2c i M2e.

(8) Način i uvjeti gradnje određeni su na kartografskim prikazima br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJAI ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1:2000.

(9) Mogućnost gradnje obiteljskih i višestambenih građevina određena je kartografskim prikazom br.4 NAČIN I UVJETI GRADNJE.

- Obiteljske se građevine planiraju unutar površina namjene S1 i S2, a iznimno ih moguće planirati i unutar zona namijenjenih višestambenim građevinama (M1) prema lokalnim uvjetima i najviše do 40% u odnosu na prostornu cjelinu.

- Višestambene se građevine planiraju unutar površina namjene M1, a iznimno ih je moguće planirati interpolacijama unutar zona S1 i S2 unutar zona namijenjenih obiteljskoj gradnji i to prema lokalnim uvjetima i samo unutar zona veće gustoće koje graniče sa povijesnom jezgrom.«

Članak 13.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Stambene građevine izvode se kao obiteljske i višestambene, unutar kojih po namjeni razlikujemo stambene, stambeno-poslovne i poslovno stambene građevine.«

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 5a koji glasi:

»(5a) Kod izvođenja podrumske etaže kao garaže pristupna rampa ne smije biti šira od 4 m a najnižu kotu zaravnatog terena računati u visini gornje kote poda prve nadzemne etaže.«

Stavak 12. mijenja se i glasi:

»(12) Ograda se podiže unutar građevne čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od kote terena 1,1 m.«

Iza stavka 18. dodaje se novi stavak 19. koji glasi:

»(19) U sklopu uređenja građevne čestice moguće je planirati vrtnu sjenicu kao montažnu građevinu (montažne konstrukcije i krova koji nije fiksne gradnje) najveće površine do 20 m². Najveća površina nadstrešnice iznosi 20 m².«

Članak 14.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja niz ima broj jedinica određen ranijom izgradnjom. Dopuštena je interpolacija građevina na slobodnim parcelama, između dva niza ili niza i dvojne građevine, ukoliko su građevine uz koje se naslanja pripremljene za gradnju niza (nalaze se na granici građevne parcele).

(2) Najveća tlocrtna površina građevine iznosi 150 m² za građevine slobodnostojećeg načina gradnje, odnosno 75 m² za građevine dvojnog načina gradnje. Iznimno, na građevnim česticama većim od 1000 m², najveća tlocrtna površina slobodnostojeće građevine iznosi 200 m².

(3) Minimalna tlocrtna površina obiteljske (slobodnostojeće) građevine iznosi 60 m²

(4) Dvojne građevine moraju se jednom bočnom stranom prislanjati na granice građevinskih čestica.

(5) U slučaju da se druga jedinica dvojnog objekta gradi uz već postojeću jedinicu dvojnog objekta koja ne zadovoljava propisane uvjete, nova jedinica dvojnog objekta imat će utvrđene uvjete ovim Odredbama.

(6) U sklopu građevne parcele jednoobiteljske građevine dopuštena je izgradnja otvorenih sportskih igrališta bez tribina, otvorenih bazena za individualne potrebe i sl.

(7) Način i uvjeti gradnje određen su na kartografskim prikazima br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1:2000.«

Članak 15.

U članku 46a. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. Uređenje građevne čestice

- Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, obavezna je površina zelenila 40%.

- Na predjelu Buke uz sabirnu prometnicu planske oznake SU 12 potrebno je na svakoj građevnoj čestici ostaviti prostor uređene zelene površine u širini minimalno 5m,

- Stambena i stambeno-poslovna građevina pored svoje osnovne građevine može imati jednu građevinu pomoćne namjene. Kod obiteljske kuće poslovni i pomoćni dio građevine mogu biti građevine izdvojenog korpusa koje sa osnovnom građevinom čine oblikovnu cjelinu. Namjena poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine može biti turistička, ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva.

- Unutar ove namjene koja se nalazi u neposrednom dodiru sa plažnim i rekreacijskim područjem (R2 i R3), na kartografskom prikazu br. 4 označenom brojem 15*, moguće je planirati pomoćne građevine u vidu paviljona za smještaj gostiju, najveće tlocrtne površine 40 m² (do 4 ležaja) na 250 m² okućnice, najveće visine 3m. Paviljone treba oblikovno, tipološki i funkcionalno uskladiti s osnovnom građevinom.

- Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici ili spajanjem na sustav javne odvodnje. Ograda se podiže unutar građevinske čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže kote terena 1,1m. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.

- U sklopu uređenja građevne čestice moguće je planirati bazen ukupne površine do 100 m² potpuno ukopan u tlo. Bazen treba smjestiti unutar gradivog dijela građevne čestice te je isti isključen iz obračuna koeficijenta izgrađenosti (k_ig). Iznimno je prema lokalnim uvjetima i na površinama nagiba većeg od 10%, moguće dopustiti i gradnju bazena izvan gradivog dijela građevne čestice ali najviše 2 m od granice građevne čestice. Unutar jedne građevne čestice moguće je planirati više bazena.

- Vrtne sjenice i nadstrešnice, tende i pergotende (najveće površine do 20m²), moguće je planirati samo unutar gradivog dijela građevne čestice. Iznimno je i samo uz suglasnost susjeda, jednostavne građevine iz ovog stavka (ali površine do 10m²), moguće planirati i na međi sa susjednom građevnom česticom.

- U sklopu uređene okućnice, moguće je planirati samo jednu vrtnu sjenicu, nadstrešnicu, tendu ili pergotendu.

- Kad se izvodi zidanjem, roštilj smije imati površinu do 2,5 m² i treba biti smješten unutar gradivog dijela građevne čestice, iznimno je i samo uz suglasnost susjeda, moguće planirati i na međi sa susjednom građevnom česticom.

- Spremnike za otpad potrebno je postaviti tako da ne budu vidljivi s javne površine, ukoliko se spremnici ograđuju, konstrukcija za ograđivanje spremnika može biti isključivo zidana obložena kamenom ili od slaganog kamena visine do 1,50 m, otvor prednje fronte konstrukcije za ograđivanje spremnika može se izvesti od metalnih ili drvenih profila. Iznimno na temelju odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela spremnici mogu biti vidljivi sa javne površine.«

U stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:

»6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

U stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

»8. Uvjeti rekonstrukcije građevina

- Građevine se rekonstruiraju prema pravilima za novu gradnju.

- Interpolaciju građevina u izgrađenim i već formiranim dijelovima naselja moguće je planirati na parcelama 10% manjim od propisanih

- Iznimno, dopuštena je rekonstruirati i građevine:

* na manjim građevinskim česticama od ovdje propisanih uz poštivanje drugih uvjeta smještaja i gradnje građevine.

* na manjoj udaljenosti od propisane ovim planom, ali se ista rekonstrukcijom ne smije smanjivati.

* rekonstruirati se mogu i građevine sa većim brojem uporabnih cjelina od planski propisane, bez mogućnosti povećanja broja istih

* za rekonstrukciju građevine na k.č.br. 3307 nastale od k.č. 3307, 3308/1,2,4,5, 3316/1; i dijelova 3306/1, 3308/3, 6, 3309/4, 3310/4,5, 3315/2, 3316/2 i 3318/1; sve k.o. Punat (planska oznaka 17* na kartografskom prikazu br.4. Način i uvjeti gradnje) , određuje se:

- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 308,41 m²- prema Rješenju o izvedenom stanju,

- maksimalan koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25,

- maksimalan koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,39

- najveća GBP iznosi 606,3 m²

- visina građevine iznosi 9,0 m,

- najveći broj etaža: tri nadzemne etaže (P+2).«

Članak 16.

U članku 46b. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. Uređenje građevne čestice

- Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, obavezna je površina zelenila 30%.

- Vrtne sjenice i nadstrešnice, tende i pergotende (najveće površine do 20m²), , moguće je planirati samo unutar gradivog dijela građevne čestice. Iznimno je i samo uz suglasnost susjeda, jednostavne građevine iz ovog stavka (ali površine do 10m²), moguće planirati i na međi sa susjednom građevnom česticom.

- U sklopu uređene okućnice, moguće je planirati samo jednu vrtnu sjenicu, nadstrešnicu, tendu ili pergotendu.

U stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:

»6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

U stavku 1. točki 8. alineja 3. mijenja se i glasi:

»- Gradnja druge jedinice dvojne građevine izgraditi samo suvislom oblikovnom replikom postojećeg objekta.«

Članak 17.

U članku 46c. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. Uređenje građevne čestice

- Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, obavezna je površina zelenila 20%., iznimno 30% za završnu jedinicu niza.

- U sklopu uređene okućnice, moguće je planirati samo jednu vrtnu sjenicu, nadstrešnicu, tendu ili pergotendu.

Točka 6. mijenja se i glasi:

»6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

Članak 18.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Za izgradnju unutar zone »Švarča« (ex.»Jugoturbina«) određuje se:

- dozvoljava se rekonstrukcija građevina unutar postojećih gabarita,

- iznimno od prethodne alineje, dozvoljava se natkrivanje prostora atrija u površini do 30m², odnosno dogradnja postojećih građevina sukladno odredbama članaka 46a- 46c.«

Članak 19.

U članku 50a. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine

- Namjena višestambene građevine može biti stambena, stambeno-poslovna ili poslovno-stambena.

- Unutar višestambene građevine (S1), može se nalaziti i poslovni prostor čija površina ne smije prelaziti 10% ukupne razvijene površine (GBP) stambene građevine.

- Unutar višestambene građevine (u zonama S2 i M1), može se nalaziti i poslovni prostor čija površina ne smije prelaziti 40% ukupne razvijene površine (GBP) građevine.

- Namjena poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine može biti turistička, ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva.

- Pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti u sklopu osnovne građevine.

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (k_ig) je 0,25, a maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (k_is) je 1,25.

- Višestambena građevina ima najviše tri nadzemne etaže, prizemlje i dva kata (P+2). Treća nadzemna etaža može biti potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m. Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum. Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi maksimalno 9,0 m, a u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi najviše 7,00 m.

- Minimalna tlocrtna izgrađenost višestambene građevine iznosi 80 m², maksimalna tlocrtna izgrađenost je 250 m².

- Višestambena građevina može imati četiri (4) stana ili uporabne cjeline ako sadrži i poslovne dijelove.«

U stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. Uređenje građevne čestice

- Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, obvezna je površina zelenila 30%

čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže kote terena 1,1m. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.

- Na građevnoj čestici višestambene građevine dopuštena je izgradnja dječjih igrališta, otvorenih sportskih igrališta bez tribina i otvorenih bazena za individualne potrebe.

- U sklopu uređene okućnice višestambene građevine, moguće je planirati samo jednu vrtnu sjenicu, nadstrešnicu, tendu ili pergotendu.

Članak 20.

U članku 50.d stavku 1. riječi: »8614/1 i 8612/1« brišu se.

Članak 21.

U članku 58. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Iznimno, prometni se pristup može osigurati i posredno putem prava služnosti.«

Članak 22.

U članku 59. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Uz izgrađeni dio prometnice GMU1 planirana je izgradnja autobusnog stajališta.«

Članak 23.

U članku 70. stavku 3. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. Namjena luke

- luka obuhvaća površine kopna i mora namijenjene obavljanju linijskog pomorskog prometa, komunalnom vezu, nautičkom vezu i ribarskom vezu i dio namijenjen smještaju pratećih sadržaja i zajedničkom korištenju. U luci se može smjestiti ukupno do 760 vezova.

- luka sadržava manje funkcionalne cjeline unutar kojih se odvija pojedina lučka djelatnost:

* putničku luku, dio luke (operativna obala) namijenjen ukrcaju i iskrcaju putnika u linijskom prometu

* ribarski vez, dio luke namijenjen vezivanju ribarskih brodova,

* komunalni dio luke, namijenjen isključivo za stalni vez:

a) plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave

b) za plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica ili ispostave i

c) za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se ne obavljaju gospodarske djelatnosti.

U komunalnom dijelu luke potrebno je omogućiti minimalno privezna mjesta za 10% stanovništva.

* nautički (turistički) vez, dio komunalnog dijela luke namijenjen vezivanju nautičkih plovila u tranzitu,«

Članak 24.

Naslov iznad članka 75. mijenja se i glasi: »Odvodnja oborinskih i sanitarnih otpadnih voda«

Članak 25.

U članku 75. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3)Sanitarne otpadne vode područja obuhvata plana sakupljaju se i odvode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izvan obuhvata plana.«

Stavci 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5., 6., 7., i 8.

Članak 26.

U članku 76. iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»(8) Za potrebe napajanja buduće luke i kupaca u užem centru mjesta potrebno je izgraditi novu trafostanicu uz postojeću ribarnicu na dijelu k.č. 8509 k.o. Punat.«

Stavak 8. postaje stavak 9.

Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:

»(10) Za napajanje električnom energijom zone T1c previđena je jedna nova trafostanica s 20 kV priključkom. Planirana trafostanica nije crtana u grafičkom dijelu plana, već će se njena mikrolokacija i trasa 20 kV kabela odrediti prema stvarnim potrebama budućih kupaca. Trafostanica će se graditi prema uvjetima iz ovog članka.«

Članak 27.

U članku 83. stavku 3. riječi: »povijesne ruralne cjeline« zamjenjuju se riječima: »kulturno-povijesne graditeljske cjeline«.

Članak 28.

U članku 84. stavku 1. riječ: »ruralne« zamjenjuje se riječima: »kulturno-povijesne«.

Članak 29.

Članak 85. mijenja se i glasi:

»(1) Površina obuhvata kulturno-povijesne graditeljske cjeline naselja Punat (M1c ) označena je na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mj.1:2000.

(2) Rekonstrukcija i interpolacija unutar povijesne jezgre, odnosno kulturno-povijesne graditeljske cjeline naselja Punat, moguća je neposrednom provedbom ovog Plana uz primjenu sljedećih uvjeta gradnje:

. unutar kulturno-povijesne graditeljske cjeline naselja Punat dozvoljava se rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina te interpolacija novih stambenih, stambeno- poslovnih, poslovnih, društvenih i sportsko-rekreacijskih građevina,

. prema načinu gradnje, građevine se dijele na obiteljske koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu i obiteljske koje mogu biti samostojeće,

. unutar povijesne jezgre ne dozvoljava se gradnja - interpolacija višestambenih građevina,

. rekonstrukcija postojećih građevina koje se nalaze na manjim udaljenostima od utvrđenih može se vršiti na način da se takvim građevinama ne smanjuje postojeća udaljenost od granice parcele,

. interpolirati se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turizam, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori,

. oblikovanje građevina i odabir materijala mora biti sukladan postojećoj tradicionalnoj gradnji.

. Za interpolaciju građevina iz stavka (2) određuje se primjena uvjeta koja ovisi o vrsti i tipologiji građevine a definirani su člancima 46. u poglavlju 4. ovih Odredbi:

o visina građevine određena je regulacijom postojeće gradnje ali ne više od 9,0 m,

o maksimalni broj etaža su tri nadzemne etaže i jedna podzemna,

o udaljenost građevine od javne prometne površine i susjedne građevne čestice uvjetovana je postojećom regulacijom.

. Interpolaciju građevina u izgrađenim i već formiranim dijelovima povijesne jezgre moguće je planirati na parcelama 10% manjim od propisanih

o Kod stambeno-poslovnih građevina prizemlja mogu u cijelosti biti poslovne namjene

(3) Za svaki zahvat na građevinama koje se nalaze unutar kulturno-povijesne cjeline naselja Punat, zaštićene kao nepokretno kulturno dobro, potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.«

Članak 30.

U članku 85a. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. Uvjeti oblikovanja građevina

- Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrjebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta. Etažnost građevina mora biti sukladna okolnoj izgradnji.

- Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti kulturno- povijesnog naslijeđa.

- Pri oblikovanju građevina potrebno je slijediti suvremeni arhitektonski izraz uz puni respekt graditeljskog nasljeđa i zatečenog konteksta u domeni gustoće, izgrađenosti, iskoristivosti, visina, katnosti, materijala, boja i tekstura.

- U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja i gradnje.

- Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.

- Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23^o. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice. Krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.«

Članak 31.

U članku 85b. stavku 1. točki 2. alineja 3. mijenja se i glasi:

»- Dvojna obiteljska kuća ima najviše četiri nadzemne etaže, prizemlje i tri kata (P+3). Četvrta nadzemna etaža može biti potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m. Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum. Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi maksimalno 9,0 m.«

U stavku 1. točke 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»5. Uvjeti oblikovanja građevina

- Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti kulturno- povijesnog naslijeđa.

- Oblikovanje građevina i odabir materijala mora biti sukladan postojećoj gradnji.

- U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja i gradnje.

- Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.

- Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23^o. Krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

Članak 32.

U članku 85c. stavku 1. točki 2. alineja 3 mijenja se i glasi:

»Obiteljska kuća ima najviše četiri nadzemne etaže, prizemlje i tri kata (P+3). Četvrta nadzemna etaža može biti potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m. Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum. Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi maksimalno 9,0 m.«

Točke 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»5. Uvjeti oblikovanja građevina

- Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti kulturno- povijesnog naslijeđa.

- U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja i gradnje.

- Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.

torski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

Članak 33.

U članku 85d. stavku 1. točke 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»5. Uvjeti oblikovanja građevina

. Pri oblikovanju poslovnih građevina potrebno je slijediti suvremeni arhitektonski izraz uz puni respekt graditeljskog nasljeđa i zatečenog konteksta u domeni gustoće, izgrađenosti, iskoristivosti, visina, katnosti, materijala, boja i tekstura.

. U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja i gradnje.

. Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.

. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23^o. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice. Krov mora biti dvostrešan uz preporuku da bude izveden kupom kanalicom, o čemu će se u konačnici očitovati nadležni konzervatorski odjel temeljem mjera zaštite, u prigodi čega će trebati obratiti pozornost na zatečeno stanje. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

- Projektiranjem i građenjem poželjno je omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.«

Članak 34.

U članku 90. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/2010, 141/2015) planski obuhvat je u slivu osjetljivog područja, a obalno more - zaljev Puntarska draga je eutrofno područje.

Članak 35.

U članku 91. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- spriječiti izravno izlijevanje sanitarno - potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno more odnosno do kraja realizirati kanalizacijski sustav i priključiti na njega sve sanitarne, komunalne i industrijske otpadne vode sa slivnog područja Puntarske drage

- realizirati odvojeni prihvatni sustav za oborinske vode te tako eliminirati donos u Dragu hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama

- smanjiti na minimum ispuštanje u more kaljužnih voda i drugog otpada s brodova na vezu ili pri plovljenju Puntarskom dragom. To prije svega znači da treba organizirati odgovarajuće preuzimanje tih voda i otpada na način koji će biti jednostavan i lako provediv

- eliminirati ispuštanje u more otpadnih voda od pranja i održavanja brodova, jahti i ostalih plovila koje sadrže teške metale

- provesti čišćenje Puntarske drage

- za potrebe poboljšanja cirkulacije mora izvršiti produbljivanje ulaza u Puntarsku dragu

- na područjima koja su namijenjena za rekreaciju održati odnosno poboljšati postojeću kakvoću mora - zadržati I. i II. kategoriju kvalitete mora

- u istezalištu brodica u luci naselja (LO) treba riješiti prikupljanje otpadne tvari na zakonom utvrđen način

- pojačati sustavnu kontrolu onečišćenja s brodova i omogućiti razvoj službe za tu svrhu

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu

- unapređivanje službe zaštite mora i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja.

- vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja.

(4) Za većinu aktivnosti iz prethodnog stavka potrebna je izrada projektne dokumentacije.«

Članak 36.

Članak 99. mijenja se i glasi:

»(1) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Punat te prema Planu zaštite od požara Općine Punat, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

(2) Kod projektiranja planiranih građevina na građevinskom području naselja Punat, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu:

. TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

. TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

. DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(3) Radi sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse kao i sve pristupne ceste koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/ 94 i 142/03).

(5) Kod projektiranja i gradnje vodovodne mreže, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za

gašenje požara (8/06) i planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA u mjerilu 1: 2000.

(6) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Punat, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog plana uređenja Općine Punat.

(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(8) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno čl. 11. Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN108/95 i 56/10) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

(9) Kod gradnje građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(10) Temeljem čl. 15a. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10), potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

(11) U cilju zaštite od požara potrebno je:

- unapređivati vatrodojavni sustav

- regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne (društvene) građevine tako da im pristup bude omogućen u svako doba

- kod rekonstrukcija i adaptacija građevina predvidjeti odgovarajuće preventivne mjere

- provoditi održavanje zelenih površina, organizirati osmatračke službe i ophodnje

- provoditi preventivne i represivne mjere u stambenim objektima

- održavati urednim javne i sanirati sve cisterne

- za građevine s većom zaposjednošću ljudima obvezno planirati vatrodojavni sustav

- za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima planirati hidrantsku mrežu sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)

- prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»NN 8/06«)

- provoditi i druge mjere predviđene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

- pri projektiranju sustava zaštite od djelovanja munje primjenjivati odredbe Tehničkog propisa za sustave zaštite djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10).

- pri projektiranju električnih instalacija primjenjivati odredbe Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10).

- pri projektiranju ugostiteljskih objekata primjenjivati odredbe Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata. (NN 100/99).«

Članak 37.

Članak 99e. mijenja se i glasi:

»(1) Maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71 procijenjene su metodom ekspertne procijene prema elaboratu »Poplave mora na priobalnim područjima (Split, ožujak 2013)«. Na predmetnom području maksimalne visine razine mora po povratnim periodima iznose:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. g. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax =10,8 m. Za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosi Hmax = 7,2m. Procijenjena 100-godišnja povratna vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosi 13,5 m. Navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra.

(3) Mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području Plana iznose: velike vjerojatnosti - 1,85 mn.m., srednje vjerojatnosti - 2,6 mn.m. i male vjerojatnosti - 4,3 mn.m.

(4) Valovi juga zajedno s plimom, niskim tlakom zraka i obilnim kišama, akumuliraju morsku vodu u zaljevima, osobito na sjevernom dijelu Jadrana koji je plići.

(5) Kod gradnje građevina u obalnom području na kojem su moguće pojave mjerodavnih visina poplava mora navedenih u st(3) ovog članka potrebna je analiza rizika od poplava mora te po potrebi mjere zaštite od poplava mora.«

Članak 38.

Naslov iznad članka 100. i članak 100. brišu se.

Članak 39.

Naslov iznad članka 101. briše se.

Članak 40.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/20-01/01

Ur. broj: 2142-02-01-20-9

Punat, 11. veljače 2020.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT

Predsjednik

Goran Gržančić, dr. med., v. r.