41.

Na temelju članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 5., članka 62. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine« broj 102/17) i članka 31. Statuta Općine Dobrinj (»Službene novine Primorsko-goranske županje« broj 35/ 09, 10/13, 36/13 i 2/18) Općinsko vijeće Općine Dobrinj, na 22. sjednici održanoj dana 11. prosinca 2019. godine, donosi

ODLUKU
o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca
i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim
životinjama te divljim životinjama

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom uređuju se minimalni uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca koje im njihovi posjednici moraju osigurati, način kontrole njihovog razmnožavanja, način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan prirodnog staništa na području Općine Dobrinj.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1. Izgubljena životinja je životinja koja je odlutala od vlasnika i on je traži.

2. Kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje.

3. Napuštena životinja je životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao.

4. Opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku.

5. Posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili skrbnik stalno ili privremeno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje.

6. Prijevoz je premještanje životinja prijevoznim sredstvom u nekomercijalne svrhe, uključujući postupke pri polasku i dolasku na krajnje odredište.

7. Radne životinje su psi koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe za obavljanje drugih poslova, kopitari i druge životinje kojima se čovjek služi za obavljanje drugih poslova osim proizvodnje.

8. Slobodnoživuće mačke su mačke rođene u divljini te koje nemaju vlasnika niti posjednika.

9. Sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje gdje im se osigurava potrebna skrb i pomoć.

10. Službene životinje su životinje koje imaju licencu za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela.

II. UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA

Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 3.

Posjednik je dužan:

1. osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s njihovim potrebama, a minimalno predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i ovom Odlukom,

2. kućnim ljubimcima osigurati prostor koji odgovara njihovoj veličini (Prilog 1.) i zaštitu od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje,

3. označiti mikročipom psa i cijepiti protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu,

4. onemogućiti bijeg i kretanje psa iz prostorija, nastambi ili prostora u kojemu je smješten bez nadzora,

5. na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa,

6. pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć te osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnih i ozlijeđenih životinja,

7. osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj vodi,

8. redovito održavati čistim prostor u kojem borave kućni ljubimci.

Posjednik ne smije:

1. zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu,

2. ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na način koji mu uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah,

3. držati i postupati s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja.

Zabranjeno je:

1. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje,

2. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu,

3. držati pse trajno vezane ili ih trajno držati u prostorima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora,

4. vezati pse, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo,

5. trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu te je posjednik dužan osigurati njihov svakodnevni nadzor, kao i uvjete držanja koji ne smiju ugrožavati zdravlje i sigurnost ljudi i životinja.

Posjednik psa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje psa osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Pri odgoju psa posjednik ne smije koristiti metode koje kod psa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah.

Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Zakona o zaštiti životinja može predlagati propisivanje uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta.

Posjednik životinje dužan je omogućiti komunalnom redaru nadzor nad provođenjem ove Odluke, dati mu zatražene osobne isprave, podatke i dokumentaciju, omogućiti mu ulazak i pregled prostora i prostorija, kao i ostale

informacije o predmetnom nadzoru, omogućiti komunalnom redaru očitavanje mikročipa psa, odnosno na njegov zahtjev posjednik je dužan samostalno očitati čip na psu za kojega komunalni redar ocjeni da bi mogao biti opasan, a prema uputama komunalnog redara.

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u stambenim zgradama i obiteljskim kućama

Članak 4.

Držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada te obvezu čišćenja tih prostorija i prostora koje onečiste kućni ljubimci sporazumno utvrđuju suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu. Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na način da ne ometaju mir sustanara ili na drugi način krše dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara okolnih nekretnina.

Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.

Uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca na javne površine

Članak 5.

Posjednik je dužan osigurati nesmetano kretanje kućnog ljubimca u skladu s potrebama i s obzirom na životinjsku vrstu te na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja.

Članak 6.

Kućni ljubimci mogu se kretati javnim površinama isključivo uz nadzor posjednika, na povodcu ili uz primjenu druge opreme koja onemogućava nekontrolirano kretanje kućnih ljubimaca javnim površinama.

Članak 7.

Psi se mogu kretati bez povodca, isključivo uz nadzor posjednika, samo unutar parka za pse.

Članak 8.

Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, odnosno korisnika prostora.

Članak 9.

Zabranjeno je kretanje kućnih ljubimaca na dječjim igralištima, cvjetnjacima, travnjacima, uređenim parkovnim površinama, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora.

Zabranjeno je kupanja pasa u moru na svim uređenim i neuređenim plažama osim na onima koje su označene kao plaže za kupanje pasa.

Članak 10.

Iz sigurnosnih razloga prometa, sugrađana i drugih životinja te u svrhu prevencije nekontroliranog razmnožavanja zabranjeno je puštanje kućnih ljubimaca da samostalno šeću javnim površinama bez prisutnosti i nadzora posjednika.

Članak 11.

Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti.

Članak 12.

Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove Odluke ne primjenjuje se na pse osposobljene za pomoć osobama s invaliditetom.

Postupanje s opasnim psima

Članak 13.

Posjednik opasnog psa dužan je provesti mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima koje donosi nadležno ministarstvo.

Članak 14.

Posjednik opasnog psa mora držati u zatvorenom prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana.

Na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«.

Članak 15.

Izvođenje opasnih pasa na javne površine dopušteno je isključivo s brnjicom i na povodcu te uz nadzor posjednika.

Članak 16.

Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komunalni redar je ovlašten zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provede sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.

Ukoliko posjednik ne pokaže potrebnu dokumentaciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik te obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje.

Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca

Članak 17.

Uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji dozvoljen je ako je prijavljen pri nadležnom ministarstvu i uzgajivač posjeduje rješenje nadležnog tijela.

Članak 18.

Vlasnici kućnih ljubimaca dužni su držati pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca pod njihovim nadzorom.

Članak 19.

Na području Općine Dobrinj propisuje se trajna sterilizacija napuštenih i izgubljenih pasa i mačaka kao obvezan način kontrole razmnožavanja.

Slobodnoživuće mačke

Članak 20.

Na javnim površinama može se dozvoliti postavljanje hranilišta za slobodnoživuće mačke.

Odluku o lokacijama hranilišta i postupku utvrđivanja hranilištadonosi Općinsko vijeće Općine Dobrinj.

I. NAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama

Članak 21.

Skupljanje, prevoženje i smještaj napuštenih i izgubljenih životinja, životinja koje se kreću javnom površinom bez nadzora posjednika i privremeno oduzetih životinja, osigurava sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) s kojim Općina Dobrinj ima sklopljen ugovor za obavljanje usluga skloništa, sukladno propisima o zaštiti životinja i veterinarstvu.

Članak 22.

Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca.

Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka vlasnik/posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinje, sklonište postaje vlasnik životinje te je može udomiti.

Posjednik izgubljene životinje dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

Članak 23.

Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za napuštene životinje, osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku.

Kontakt informacije skloništa s kojim Općina Dobrinj ima potpisan ugovor objavljen je na službenoj internetskoj stranici Općine Dobrinj.

Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje.

Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njezin vlasnik te se životinja odmah može vratiti vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju.

Sve troškove skloništa za primljenu životinju financira jedinica lokalne samouprave.

Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.

II. NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA

Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa

Članak 24.

Divlje životinje koje su pronađene na području Općine Dobrinj izvan prirodnog staništa sklonište sakuplja i vraća u prirodno stanište ako je to moguće.

Ako divlju životinju nije moguće vratiti u njezino prirodno stanište, sklonište je prvo nudi najbližem lovoovlašteniku u skladu s posebnim propisima o lovstvu, a ako je najbliži lovoovlaštenik ne može prihvatiti smješta se u zoološki vrt ako je to moguće.

Ako se divlja životinja ne može vratiti u prirodno stanište ili lovište niti smjestiti u sklonište ili zoološki vrt životinja se može usmrtiti.

Divlje životinje koje su navedene kao divljač, a obitavaju na površinama izvan lovišta Općine Dobrinj štite se sukladno propisima o lovstvu.

III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Poticanje zaštite životinja

Članak 25.

Općina Dobrinj će prema obvezi utvrđenoj Zakonom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja.

Obveza pružanja pomoći životinji

Članak 26.

Svatko tko ozlijedi ili primijeti ozlijeđenu ili bolesnu životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.

Ako nije moguće utvrditi tko je posjednik životinje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim životinjama mora organizirati i financirati Općina Dobrinj.

Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne životinje, troškove snosi posjednik.

Korištenje životinja u komercijalne svrhe

Članak 27.

Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacije, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 28.

Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju zakonom propisane uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima.

IV. NADZOR

Ovlasti komunalnog redara

Članak 29.

Nadzor nad ovom Odlukom provodi komunalni redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten zatražiti pomoć policijskih službenika ukoliko se prilikom provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano očekuje pružanje otpora.

Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti kada uoči postupanje protivno ovoj Odluci te prema prijavi fizičkih ili pravnih osoba.

U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komunalni redar ima pravo i obvezu:

1. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih nadzoru,

2. ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci,

3. uzimati izjave stranaka i drugih osoba,

4. zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju,

5. prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način,

6. očitati mikročip,

7. podnositi kaznenu prijavu, odnosno prekršajnu prijavu nadležnim tijelima,

8. donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta u skladu s ovom Odlukom pod prijetnjom pokretanja prekršajnog postupka ili naplate kazne,

9. naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlukom,

10. izdati obvezni prekršajni nalog,

11. upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe,

12. narediti fizičkim i pravnim osobama otklanjanja prekršaja,

13. obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora.

O postupanju koje je protivno odredbama ove Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni redar dužan je sastaviti zapisnik te donijeti rješenje.

U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik te najkasnije u roku od 8 dana od donošenja usmenog rješenja dostaviti pisano rješenje.

Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu veterinarskoj inspekciji kada:

1. u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom,

2. posjednik nije označio mikročipom psa u roku predviđenom Zakonom o veterinarstvu, odnosno redovito cijepio protiv bjesnoće te dao na uvid dokumentaciju kojom to može potvrditi (putovnicu kućnog ljubimca),

3. posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, patnju, ozljede, strah ili smrt te kada utvrdi da bi zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila nužna intervencija veterinarske inspekcije,

4. posjednik drži više od 9 pasa ili mačaka starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a koje mu sklonište nije dalo na skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinjavanju tih pasa i mačaka, odnosno ukoliko ima više od 20 pasa i mačaka starijih od 6 mjeseci u svrhu udomljavanja, a ne udovoljava uvjetima propisanim za osnivanje skloništa i nisu odobreni kao sklonište,

5. posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravilnikom o opasnim psima, a drži opasnog psa,

6. posjednik nije pravodobno zatražio veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca,

7. uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o zadovoljenim uvjetima od strane nadležnog ministarstva,

8. posjednik nije u roku od 3 dana prijavio nestanak kućnog ljubimca,

9. utvrdi osobne podatke posjednika koji je napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad,

10. posjednik životinju koristi za predstavljanje te u zabavne ili druge svrhe, kao i u svim drugim slučajevima sukladno prisilnim propisima.

Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje na mučenje ili ubijanje životinja.

U svim slučajevima u kojima komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu te stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama.

Komunalni redar dužan je bez odgode obavijestiti policiju kada utvrdi situaciju u kojoj postoji opasnost da odgoda u postupanju ugrozi zdravlje i sigurnost ljudi ili životinja te sigurnost imovine.

Žalba protiv rješenja komunalnog redara

Članak 30.

Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne odgađa izvršenje rješenja.

O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva.

V. NOVČANE KAZNE

Članak 31.

Sredstva naplaćena u skladu s ovom Odlukom za predviđene prekršaje prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja.

Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i sankcionirati svako ponašanje protivno ovoj Odluci. U tu svrhu, komunalni redar može osim kazne izreći i usmeno upozorenje.

Članak 32.

Za postupanje protivno odredbama ove Odluke, prekršitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kada: počini prekršaj protivno odredbama članka 3., članka 4., članka 5., članka 6., članka 7., članka 8., članka 9., članka 10., članka 11., članka 13., članka 14., članka 15., članka 17., članka 18., članka 21., članka 22., članka 23., članka 24., članka 25., članka 26., članka 27., članka 28., članka 29. i članka 30.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Danom stupanja na snagu prestaje važiti Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu kontrole njihova razmnožavanja, uvjetima i načinu držanja vezanih pasa te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 32/11).

Članak 34.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko goranske županije«.

Klasa: 021-05/19-01/8

Ur. broj: 2142-04-01-19-6

Dobrinj, 11. prosinca 2019.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOBRINJ

Predsjednik

Općinskog vijeća

Zoran Kirinčić, v. r.

 

                              *tablica se nalazi na kraju dokumenta*