SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVII. - broj 23. Petak, 20. rujna 2019.
GRAD NOVI VINODOLSKI

52.

Na temelju članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« Republike Hrvatske broj 68/ 18 i 110/18) i članka 21. Statuta Grada Novi Vinodolski («Službene novine» Primorsko-goranske županije broj 12/ 13, 18/14 i 4/18), Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na 29. sjednici održanoj dana 19. rujna 2019. godine, donosi

ODLUKU
o komunalnom redu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom uređuju se osnovna načela i mjere za uspostavu komunalnog reda u Gradu Novi Vinodolski (u daljnjem tekstu: Grad).

Članak 2.

Ovom Odlukom propisuju se odredbe o:

- uređenju naselja,

- način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada za gospodarske i druge svrhe,

- održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s tih površina,

- držanju životinja,

- uklanjanju protupravno postavljenih predmeta,

- mjerama za provođenje komunanog reda,

- kaznama za počinjene prekršaje.

Članak 3.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje:

1. javne površine u smislu ove Odluke su površine u općoj uporabi, a prema namjeni razlikuju se;

- javno prometne površine (javne ceste, nerazvrstane ceste, trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, tuneli, parkirališta, javne garaže, pločnici, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, stajališta javnog gradskog prometa i slične površine);

- javne zelene površine (parkovi, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta, javni sporski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice;

- ostale javne površine su površine uz sportske objekte, rekreacijske objekte i slično, objekte koji su namijenjeni za javne priredbe i druge slične površine, otvorene tržnice, groblja, kolodvori, kopneni dijelovi pomorskog dobra određeni zakonom, koji su po svojoj prirodi namijenjeni općoj uporabi, plaže i slične površine,

2. pokretnom napravom u smislu ove Odluke smatra se lako prenosivi objekt koji služi za prodaju raznih artikala ili obavljanje određenih usluga, prezentiranje prodajnog asortimana ispred poslovnih objekata, organizairanje zabave i manifestacija za vrijeme blagdana i spomendana, obljetnica, sportskih događaja, promidžbe i drugih manifestacija, informativni ormarići za besplatnu opskrbu građana novinama, štandovi, automati i naprave za prodaju pića napitaka i sladoleda, hladnjaci za sladoled, bankomati, prikolice za ambulantnu prodaju, peći, automati i drugi objekti za pečenje plodova, objekti za promidžbene ili druge namjene, stolovi, stolice, cvjetne vaze, suncobrani, pokretne ograde, podesti, samostojeće montažno-demontažne nadstrešnice na dvama nosačima postavljene na javnoj površini i druga oprema u svrhu organiziranja otvorenih terasa ispred ugostiteljskih objekata, fiksne i montažno- demontažne tende postavljene ispred poslovnih prostora okrenutih prema javno prometnim površinama, cirkuski šatori, luna-parkovi, zabavne radnje i slično,

3. kiosk je privremena, tehnološki dovršena cjelovita i tipizirana prostorna jedinica, lagane konstrukcije koji se može premještati i uklanjati s lokacije u komadu. Postavljanje na terenu izvodi se suhom montažom na odgovarajućoj podlozi,

4. komunalni i drugi objekti, uređaji i ukrasni objekti u općoj uporabi su javna rasvjeta, ploča s planom naselja, nadstrešnica na stajalištu javnog prijevoza, javni sat, javni zahod, javni zdenac, vodoskok, fontana, javni oglasni ormarići, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, spomenici, skulpture, spomen-ploče i slični objekti i uređaji,

5. pakovna oprema za parkove, dječja igrališta i druge zelene površine su pješčanik, ljuljačka, tobogan, penjalica, vrtuljak, slične naprave za igru, klupa, stol, parkovna ogradica, košarice za smeće i slično.

II. UREĐENJE NASELJA

Članak 4.

Naseljena područja Grada moraju biti uređena.

Pod uređenjem naselja podrazumijeva se uređenje zgrada, javnih površina kojima upravlja Grad i drugih površina u općoj uporabi na upravljanju drugih, postavljanje naprava, kioska i sličnih objekata, komunalnih i drugih objekata i uređaja u općoj uporabi i drugih objekata koji izgledom i smještajem utječu na izgled i uređenost naselja, a osobito:

- vanjskih dijelova zgrada (pročelja, uređaja, osvjetljenja zgrada i drugo)

- dvorišta i ograda oko zgrada,

- ploča s imenom naselja, ulica, trgova, te pločica s brojem zgrade,

- izloga,

- zaštitnih naprava ispred poslovnih prostora i na izlozima,

- ploča s tvrtkom pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika,

- plakata, reklamnih i drugih zastava, natpisa, reklama i reklamnih panoa i ormarića,

- privremenih građevina za manifestacije, sajmove i slično,

- kioska,

- pokretnih naprava,

- komunalnih objekta, ukrasnih objekata i predmeta u općoj uporabi,

- dječjih igrališta i sličnih objekta,

- kolodvora, parkirališta, tržnica, ribarnica, stajališta, groblja i slično.

1. Vanjski dijelovi zgrada

Članak 5.

Vanjski dijelovi zgada (pročelja, balkoni, terase, ulazna vrata, garažna vrata, prozori, žljebovi, krovovi, dimnjaci, klima uređaji, antene i drugo) u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, u dijelu koji je vidljiv s javne površine, moraju biti održavani i uredni.

Vlasnik odnosno korisnik zgrade dužan je neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.

Zabranjeno je djelomično uređivanje pročelja višestambenih zgrada.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično, te na drugi način uništavati vanjske dijelove zgrade. Uklanjanje grafita, obveza je vlasnika zgrade.

Članak 6.

Na pročeljima zgrada, prozorima, balkonima, ogradama i drugim dijelovima zgrada u užem centru naselja, neposredno okrenutim prema ulici ili trgu zabranjeno je postavljati uređaje, vješati ili izlagati rublje, posteljinu, tepihe ili druge predmete.

Posuda s cvijećem izvan gabarita zgrade mora biti postavljena i osigurana na način da se spriječi pad posude, te izlijevanje vode kojom se zalijeva cvijeće na prolaznike.

Vanjski uređaji i oprema (klima uređaji, antene, solarni paneli i slično) moraju biti postavljeni na vanjske dijelove zgrade i krovišta, koji nisu vidljivi s javne površine uz koju neposredno graniče.

Iznimno kada ne postoji druga mogućnost, uređaji i oprema iz prethodnog stavka mogu se postavljati na vanjske dijelove zgrade koji su vidljivi s javne površine uz koju neposredno graniče na način da ne ometaju pješački i kolni promet i ne smanjuju preglednost u cestovnom prometu, a kapanje vode iz klima uređaja ne smije se izvoditi na javnu površinu.

Vlasnici, odnosno korisnici zgrade dužni su za postavljanje drugih uređaja (npr. bakomati i slično) na pročelje zgrade, kojima se pristupa s javne površine, ishoditi odobrenje upravnog odjela u čijoj nadležnosti je komunalno gospodarstvo.

Članak 7.

Vlasnici odnosno korisnici građevina koje imaju svojstvo kulturnog dobra ili se nalaze na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode (u nastavku teksta: kulturno dobro) dužni su za sve zahvate na vanjskim dijelovima tih građevina, ishoditi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.

Zabranjeno je bilo kakvo izvođenje zahvata na vanjskim dijelovima građevina iz stavka 1. ovog članka bez suglasnosti nadležnog tijela iz stavka 1. ovog članka.

Zabranjeno je ispisivanje poruka, grafita, obavijesti, crtanje, oštećivanje građevina, djelomično ličenje pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja, izvođenje instalacija i postavljanje uređaja na ulična pročelja građevina iz stavka 1. ovog članka.

Članak 8.

Bankomati na građevinama iz članka 7. ove Odluke mogu se postavljati uz odobrenje nadležnog tijela iz članka 7. ove Odluke uz ispunjenje slijedećih uvjeta:

- bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove,

- mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade, koja ne smiju biti ugrožena,

- na mjestima gdje je postava uređaja prihvatljiva, zahtijeva se vizualna neutralnost postave - vidljiv može biti samo operativni dio bankomata (ekran i tipkovnica),

- ugradnja bankomata nije prihvatljiva na zidanim dijelovima pročelja, izvan ostakljenih dijelova građevinskih otvora, te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovne elemente (kameni okviri, povijesna stolarija i slično),

- nije prihvatljivo postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izvorno projektirane za bankarske institucije,

- ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga (npr. izlozi s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, posebnim vrstama ostakljenja i slično),

- nije prihvatljivo postavljanje dodatnih reklama, svjetlosnih uređaja, kao ni dodatnog osvjetljenja bankomata,

- nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevinskom otvoru,

- postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima, već unutar jednog poslovnog prostora, koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj nekoliko bankomata različitih tvrtki,

- ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim prostorima, uličnim koridorima, zelenim površinama, povijesnim gradskim parkovima unutar kulturno - povijesnih zaštićenih cjelina.

Članak 9.

Za osvjetljavanje pročelja rasvjetnim tijelima potrebna je suglasnost gradonačelnika Grada.

Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za osvjetljavanje pročelja potrebno je priložiti skicu objekta, idejni projekt izrađen od ovlaštenog projektanta, elektroenergetsku suglasnost i suglasnost vlasnika objekta sukladno propisima o vlasništvu i po potrebi mišljenje ili suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.

Zabranjeno je osvjetljavanje pročelja bez prethodno pribavljanje suglasnosti ili suprotno suglasnosti iz stavak 1. ovog članka.

2. Uređenje i održavanje zelenih površina, dvorišta i ograda oko zgrada

Članak 10.

Vlasnici, odnosno korisnici zgrada i neizgrađenog građevinskog zemljišta dužni su dvorišta, vrtove, zelene i druge površine zgrada, neizgrađeno građevinsko zemljište, te druge površine, u dijelu koji je vidljiv s javne površine, održavati urednima i čistima, te s iste uklanjati korov i otpad.

Ako se dvorišta, vrtovi, zelene i druge površine zgrada, neizgrađeno građevinsko zemljište, te druge površine uz javne površine, ne održavaju urednima i čistima, komunalni redar će narediti njihovom vlasniku, odnosno korisniku otklanjanje uočenih nedostataka.

Ukoliko vlasnici, odnosno korisnici prostora iz prethodng stavka ovog članka u ostavljenom roku ne postupe po nalogu komunalnog redara, ti će se nedostaci otkloniti

putem treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika prostora.

Ako postoji opasnost od rušenja stabla na javnu površinu i ozlijeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine, komunalni redar će rješenjem narediti vlasniku, odnosno korisniku zemljišta potrebne zahvate na stablu.

Dvorišta, vrtovi, neizgrađeno građevinsko zemljište i druge površine moraju se koristiti sukladno njihovoj namjeni, te s njih ne smiju dolaziti nikakve štetne imisije na javne površine i susjedne objekte. Svojim stanjem i izgledom ne smiju narušavati estetski izgled okolnih površina.

Lišće, plodove i grane koji s površina iz stavka 1. ovog članka padnu na javnu površinu, vlasnici, odnosno korisnici, dužni su odmah ukloniti i površinu očistiti.

Na prostorima dvorišta, vrtova, zelenih i drugih površina uz javne površine zabranjeno je odlagati otpad, posebno stare automobile, strojeve, električne i druge aparate i predmete iz kućanstva, građevinski otpad, daske, dotrajale predmete i drugo što narušava izgled okoliša, te spaljivati sve vrste otpadnih tvari.

Članak 11.

Ograde uz javne površine moraju se postavljati tako da ne ometaju korištenje javnih površina, da ne predstavljaju opasnost za sigurnost i imovinu ljudi, te da se vizualno uklapaju u okolni izgled. Ograde uz javne površine ne smiiju biti izvedene od bodljikave žice, šiljaka i slično. Vlasnici, odnosno korisnici istih moraju ih redovito održavati.

Ograde od ukrasne živice i drveće uz javne površine, vlasnici, odnosno korisnici moraju redovito održavati i orezivati tako da ne prelaze preko regulacijske linije na javnu površinu, ne zaklanjaju preglednost, ne ometaju normalno kretanje pješaka i sigurnost prometa, ne zaklanjaju prometnu i svjetlosnu signalizaciju, te javnu rasvjetu.

3. Ploče s imenom naselja, ulice, trga i pločice s brojem zgrade

Članak 12.

Na području Grada, naselja, ulice i trgovi moraju biti označeni imenom, a zgrade moraju biti obilježene brojevima.

Natpisne ploče s nazivom naselja stavljaju se na glavnu prometnicu na ulazu i završetku naselja.

Natpisne ploče s imenom ulica stavljaju se na početku i na kraju ulice, kao i na važnijim križanjima.

Natpisne ploče sa imenom trga postavljaju se na desnoj strani trga od ulaza iz glavnih ulica na trg.

Članak 13.

Natpisne ploče moraju biti istog oblika, veličine 70 x 40 cm, izrađene od materijala otpornog na atmosferske prilike plave boje, sa ispisanim nazivima bijelom bojom.

Ploče za označavanje ulica i trgova mogu sadržavati i opis značenja imena ulica i trgova i druge informacije ili se uz njih mogu postavljati dopunske ploče s opisom značenja imena ulica i trgova i drugim informacijama.

Na području naselja pod kulturnom zaštitom, oblik natpisne ploče i materijal iz kojeg se natpisne ploče trebaju raditi predlaže nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.

Natpisne ploče nabavlja i postavlja o svom trošku Grad.

Članak 14.

Svaka zgrada na području Grada mora biti obilježena kućnim brojem ispisanim bijelom bojom na plavoj ploči veličine 20 x 15 cm, izrađenoj od materijala otpornog na atmosferske prilike.

Ploče sa oznakom kućnih brojeva nabavljaju i postavljaju vlasnici objekata o svom trošku, a na temelju rješenja nadležnog tijela za izdavanje kućnih brojeva.

Vlasnici stambenih i poslovnih objekata dužni su održavati i čistiti ploče sa oznakom kućnih brojeva, ako su zaprljane ili oštećene prilikom uređenja fasade i drugih radova na zgradi.

Članak 15.

Vlasnik, odnosno upravitelj zgrade dužan je na zgradu postaviti pločicu s točnim brojem zgrade u skladu sa rješenjem tijela nadležnog za izdavanje kućnih brojeva, najkasnije do početka njezina korištenja.

Vlasnik, odnosno upravitelj zgrade dužan je voditi brigu o tome da zgrada bude stalno obilježena točnim kućnim brojem u skladu sa rješenjem iz prethodnog stavka ovog članka.

U slučaju sumnje u točnost kućnog broja, komunalni redar ovlašten je zatražiti od vlasnika, odnosno upravitelja zgrade rješenje kojim je određen kućni broj, te u slučaju postavljene pločice s kućnim brojem koji nije u skladu s izdanim rješenjem, narediti vlasniku, odnosno upravitelju zgrade, postavljanje ispravnog kućnog broja.

Članak 16.

Zabranjeno je oštećivati i uništavati, te neovlašteno skidati i mijenjati ploče i pločice iz članaka 12. i 13. ove Odluke.

4. Izlozi, zaštitne naprave, tvrtke, natpisi, reklame i reklamni panoi

Članak 17.

Izlozi, izložbeni ormarići i druga slična oprema poslovnog prostora (u daljnjem tekstu: izlog) moraju biti tehnički i estetski oblikovani, odgovarajuće osvjetljeni u skladu s izgledom zgrade i okoliša, tako da izravno ne obasjavaju javnu površinu, a svojim položajem ne smiju onemogućiti ili otežati korištenje javnih površina.

Na javnoj površini pored ulaza u poslovni prostor mogu se, u svrhu ukrašavanja i uljepšavanja, postaviti tegle sa cvijećem, ukoliko iste ne bi ometale pješački promet.

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora dužan je izlog držati urednim i čistim.

U izlozima se mogu postavljati samo oglasi ili obavijesti (akcijske prodaje, sezonska sniženja i slično) na način da su uklopljeni s izloženom robom.

Za blagdane i razne prigodne manifestacije izlozi mogu biti prigodno uređeni.

Stakla i okviri na izlozima moraju se redovito čistiti i održavati.

Korisnik izloga ne smije u izlogu držati ambalažu ili skladišiti robu.

Zabranjeno je izlaganje robe izvan izloga, odnosno poslovnog prostora (na vrata, prozore, okvire izloga, pročelja zgrada i slično).

Zabranjeno je lijepiti neprozirne naljepnice na staklo izloga, uništavati izloge, te po njima ispisivati poruke, obavijesti, crtati, i na drugi način ih prljati ili nagrđivati.

Članak 18.

Osvjetljenje izloga mora biti izvedeno u skladu sa suvremenom svjetlosnom tehnikom na način da direktno ne obasjava prometnu površinu.

Izlozi moraju biti osvjetljeni cijelu noć.

Članak 19.

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora, koji se ne koristi dužan je izlog tog prostora prekriti neprozirnim materijalom, prelijepiti reklamnim plakatom prihvatljivog

sadržaja ili na drugi način onemogućiti uvid u unutrašnjost poslovnog prostora.

Članak 20.

Zaštitne naprave su tende, roloi, zaštitne rešetke, kamere, alarmni uređaji i slično, a postavljaju se na pročelja zgrada.

Tende se postavljaju na pročelje zgrade konzolno iznad izloga, ulaza u poslovni prostor, te iznad otvorene terase ugostiteljskog objekta.

Za postavljanje tende potrebna je suglasnost Gradonačelnika Grada, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Zahtjevu za postavljenje tende, podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje,

- fotomontažu mjesta na kojem se tenda postavlja,

- dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja zemljišta, objekta ili javne površine (vlasnički list, ugovor o zakupu, pisana suglasnost vlasnika i sl.),

- dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora za koji se postavlja tenda,

- dokaz o pravu postavljanja otvorene terase iznad koje se postavlja tenda,

- po potrebi, suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine,

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 21.

Na prijedlog nadležnog odjela za prostorno planiranje, Gradonačelnik će svojim zaključkom odrediti mjesto i način postavljanja, izgled tende, vrijeme na koje se postavlja i druge uvjete.

Zabranjeno je postavljati tendu bez suglasnosti, odnosno suprotno suglasnosti iz članka 20. ove Odluke.

Članak 22.

Plakati, oglasi i slične objave reklamno-promidžbenog ili informativnog obilježja (u daljnjem tekstu: plakati) mogu se postavljati na oglasnim ili reklamnim pločama, oglasnim stupovima, ormarićima, panoima, izlozima poslovnih prostora koji su u radu ili se ne koriste, te na drugim mjestima koja za tu namjenu odredi Gradonačelnik, na prijedlog odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

Zabranjeno je postavljati plakate na mjesta koja nisu za to namijenjena, a posebno na stabla, pročelja zgrada, ograde, stupove javne rasvjete, telefonske govornice, prometnu signalizaciju, trafostanice, energetske ormariće i objekte i uređaje javne namjene.

Za postavljanje plakata na mjesta, koja za to nisu namijenjena, odgovoran je organizator priredbe ili manifestacije, koja se oglašava ili proizvođač za proizvod koji se oglašava.

Komunalni redar naredit će organizatoru priredbe ili manifestacije, čija se priredba ili manifestacija oglašava, odnosno proizvođaču, čiji se proizvod oglašava, uklanjanje plakata i čišćenje mjesta na kojima ne smiju biti postavljeni.

Ukoliko organizator ili proizvođač u ostavljenom roku ne postupe sukladno nalogu komunalnog redara, ti će se nedostaci ukloniti putem treće osobe na njihov trošak.

Članak 23.

Uredno postavljene plakate zabranjeno je prljati, oštećivati ili uništavati.

Osoba koja je postavila plakate, oglase i druge slične objave, odnosno organizator priredbe ili manifestacije ili proizvođač proizvoda koji se oglašava, dužni su ih ukloniti odmah po isteku održavanja priredbe, manifestacije ili događaja koji se oglašava, a korištene površine očistiti i urediti.

Ukoliko osobe iz prethodnog stavka ne uklone, odnosno ne urede i ne očiste korištene površine sukladno prethodnom stavku, Grad će to učiniti putem treće osobe, a za nastale troškove teretit će osobe iz prethodnog stavka.

Odredbe članka 22. i 23. ove Odluke odnose se i na postavljanje plakata u svrhu izborne promidžbe.

Članak 24.

Jarbol za zastave postavlja se na pročelja zgrada, zemljištu uz objekte, te javne površine.

Na jarbolima se postavljaju državne, županijske, gradske, te prigodne zastave za određene manifestacije, kao i reklamne zastave.

Jarboli se postavljaju na temelju rješenja odjela nadležnog za prostorno planiranje.

Članak 25.

Reklame su reklamne zastave, reklamna platna (na građevinskim skelama, ogradama i građevinama u rekonstrukciji, sanaciji ili gradnji), transparenti, reklamni ormarići, oslikane reklamne poruke (na zidovima građevina, ogradama, tendama, prometnicama i slično), reklamni natpisi i drugi predmeti koji služe reklamiranju, osim reklamnih panoa.

Reklamni panoi su reklamni stupovi (totemi i slično), putokazni panoi, pokretni reklamni panoi, osvjetljene reklamne vitrine (city light), reklamne ploče na građevinama u kojima se ne nalazi poslovni prostor čija se djelatnost ili proizvod oglašava, veliki reklamni panoi samostojeći i na objektima, reklamni uređaji i konstrukcije i slično.

Reklame i reklamni panoi postavljaju se na način da ne ometaju odvijanje kolnog i pješačkog prometa, ne sprečavaju ili otežavaju korištenje zgrada ili drugih građevina, ne ugrožavaju sigurnost ljudi, odnosno ne predstavljaju potencijalnu opasnost za imovinu, ne ometaju održavanje komunalne i druge infrastrukture, ne smanjuju preglednost (ukoliko zaklanjaju vertiklanu i horizontalnu signalizaciju, smanjuju kut preglednosti i slično), ne utječu negativno na oblikovanje i funkcionirarnje okolnog prostora, ne utječu negativno na zelene površine, te ne predstavljau dodatni izvor buke i onečišćenja.

Reklame i reklamni panoi postavljaju se na javnu površinu na temelju odobrenja odjela nadležnog za prostorno planiranje i komunalni sustav, a u skladu s odredbama posebne odluke Grada.

Reklame i reklamni panoi postavljaju se na nekretnine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika, a u skladu s odredbama posebne odluke Grada.

Zabranjeno je postavljanje reklama i reklamnih panoa bez odobrenja, odnosno suglasnosti ili suprotno odobrenju, odnosno suglasnosti iz stavaka 4. i 5. ovog članka.

Zabranjeno je bacati reklamne i druge letke (iz aviona, balona i slično) na javne površine bez odobrenja odjela nadležnog za prostorno planiranje i komunalni sustav.

Neispravne, napuštene, postavljene bez odobrenja nadležnog odjela ili suprotno istom, predmete iz stavka 1. i 2. ovog članka, vlasnik je dužan ukloniti po nalogu komunalnog redara.

Članak 26.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost ističu tvrtku na poslovni prostor u kojem posluju.

Ustanove i druge institucije oznaku tvrtke postavljaju na mjestu određenom posebnim propisima, odnosno na objekt

u kojem se nalazi poslovni prostor ustanove, odnosno institucije.

Osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu na pročelje zgrade u kojoj koriste poslovni prostor postaviti i ploču s natpisom i imenom poslovnog prostora, obavijest o djelatnosti koju obavljaju, te obavijest o radnom vremenu. Natpis mora biti tehnički i estetski oblikovan i uredan, a tekst pravopisno ispravan.

Ploče s oznakom tvrtke i natpisa mogu biti maksimalnih dimenzija: visine 0.5 m i dužine 1 m. Za postavljanje ploča većih dimenzija potrebno je odobrenje odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo

Osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka moraju oznaku tvrtke i ploču s natpisom održavati čistom i čitljivom.

Osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka dužne su ukloniti oznaku tvrtke i ploču s natpisom postavljenu na pročelje zgrade u roku od 15 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka korištenja poslovnog prostora.

Ukoliko osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne uklone oznaku tvrtke i ploču s natpisom u roku iz stavka 5. ovog članka, komunalni redar naredit će uklanjanje oznake.

Ukoliko osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne postupe sukladno nalogu komunalnog redara, oznaka tvrtke i ploča s natpisom će se ukloniti putem treće osobe na njihov trošak.

5. Privremeni objekti i naprave

Članak 27.

Privremenim objektima i napravama u smislu ove Odluke, smatraju se objekti koji se mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit.

Privremenim objektima iz stavka 1. ovog članka smatraju se naročito: montažni objekti, kiosci, pokretne radnje, pokretne naprave, uslužne naprave, narave za zabavu, zabavni park, štandovi i ugostiteljske terase.

Uvjeti davanja na korištenje privremenih objekata na javnim površinama uređeni su posebnim propisima.

Vlasnici, odnosno korisnici dužni su privremene objekte iz stavka 2. ovog članka održavati urednima, čistima i u stanju funkcionalne sposobnosti, te postupati sukladno važećim propisima Grada, kojima se uređuje davanje u zakup javne površine, te sklopljenim ugovorima, odnosno izdanim odobrenjima.

Članak 28.

Privremeni objekti i naprave postavljaju se na javnim površinama i neizgrađenom građevinskom zemljištu u vlasništvu Grada na način da ne ugrožavaju sigurnost prometa, te da se svojim izgledom i položajem uklapaju u prostor.

Zabranjeno je postavljanje privremenih objekata i naprave bez rješenja, ugovora ili odobrenja, odnosno suprotno sklopljenom ugovoru ili izdanom rješenju i odobrenju, koji se izdaju, odnosno sklapaju u skladu s posebnim propisima Grada.

Članak 29.

Privremeni objekti i naprave mogu se postavljati na površinama koje nisu javne površine, odnosno koje su u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, samo uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Zahtjevu za postavljanje privremenih objekata i naprava na površinama iz prethodnog stavka ovog članka, podnositelj je dužan priložiti:

- skicu ili fotografiju privremenog objekta ili naprave,

- tehnički opis,

- skicu položaja privremenog objekta ili naprave u prostoru u mjerilu ili kotiranu,

- kopiju katastarskog plana s označenom pozicijom naprave u prostoru,

- dokaz o pravu korištenja površine za postavljanje pokretne naprave (pisana suglasnost vlasnika/suvlasnika zemljišta ili druge površine, dokaz o vlasništvu nekretnine i slično).

Gradonačelnik daje suglasnost iz stavka 1. ovog članka na rok od godine dana, nakon čega se može ponovno tražiti.

Zabranjeno je postavljati privremene objekte i naprave na površinama u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba bez suglasnosti Gradonačelnika, odnosno suprotno danoj suglasnosti.

6. Komunalni objekti, uređaji i drugi objekti u općoj uporabi

Članak 30.

Komunalni objekti, uređaji i drugi objekti u općoj uporabi (u daljnjem tekstu: objekti u općoj uporabi) postavljaju se na javnim površinama radi uređenja Grada, pružanja usluga održavanja komunalne infrastrukture i lakšeg snalaženja građana na području Grada.

Objekti u općoj uporabi su:

- javna rasvjeta,

- ploče s orijentacijskim planom Grada,

- javni satovi,

- javni zahodi,

- javni zdenci, vodoskoci, fontane, hidranti i slični objekti,

- javne telefonske govornice i poštanski sandučići,

- spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti,

- kolodvori i druga stajališta, parkirališta, tržnice, ribarnice i groblja.

Članak 31.

Objekti u općoj uporabi moraju biti postavljeni tako da ne ugrožavaju sigurnost prometa, ljudi i imovine, odnosno uz uvjet određen posebnim propisima o sigurnosti prometa i pristupačnosti objekta.

Vlasnik objekta u općoj uporabi, odnosno osoba kojoj je povjereno da vodi brigu i održava te objekte, dužna ih je održavati urednima i ispravnima, te kvarove uklanjati u najkraćem mogućem roku.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično, te na drugi način oštećivati i uništavati objekte u općoj uporabi.

6.1. Javna rasvjeta

Članak 32.

Javnoprometne površine, javne zelene površine i ostale javne površine moraju biti opremljene sustavom javne rasvjete.

Javna rasvjeta mora biti izvedena u skladu sa suvremenom svjetlosnom tehnikom uvažavajući načelo energetske učinkovitosti, te biti funkcionalna, ekološki prihvatljiva i estetski oblikovana.

Pri postavljanju javne rasvjete mora se voditi računa o urbanističkoj vrijednosti i značenju, te izgledu pojedinih dijelova Grada, pojedinih javnih površina i njihovoj namjeni, kao i potrebama prometa i građana.

Fizička ili pravna osoba kojoj je Grad povjerio održavanje javne rasvjete, opremu i uređaje javne rasvjete mora redovito održavati u stanju funkcionalne sposobnosti i ispravnosti (prati, ličiti, mijenjati dotrajale i oštećene dijelove, žarulje i slično).

Zabranjeno je priključivanje električnih instalacija rasvjete i drugih instalacija na sustav javne rasvjete, te drugo korištenje sustava javne rasvjete bez suglasnosti nadležnog tijela.

Članak 33.

Javna rasvjeta u pravilu mora svijetliti cijelu noć uz uvažavanje provedbe mjera uštede električne energije.

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela.

6.2. Ploče s orijentacijskim planom Grada

Članak 34.

Radi lakšeg snalaženja građana u naseljima na području Grada mogu se postavljati ploče ili ormarići s planom pojedinog naselja.

U planu pojedinog naselja moraju biti ucrtane glavne ulice, trgovi, parkovi, zatim najvažniji objekti u naselju (škola, dječji vrtić, pošta, banka, zdravstvena ustanova i slično), te oznaka mjesta na kojem se ploča nalazi.

Ploče ili ormarići s planom naselja postavljaju se na mjestima na kojima se okuplja ili prolazi veći broj ljudi (na trgovima, stajalištima javnog prijevoza i slično).

Zabranjeno je uništavanje ploča i ormarića s planom naselja.

6.3. Javni satovi

Članak 35.

Na trgovima, većim križanjima i drugim frekventnim mjestima mogu se postavljati javni satovi.

Javne satove postavlja i održava Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

6.4. Javni zahodi

Članak 36.

Javni zahodi grade se i postavljaju na trgovima, tržnicama, autobusnim kolodvorima i sličnim javnim prostorima, te u parkovima, izletištima, sportskim objektima, na javnim plažama, odnosno na mjestima na kojima se građani okupljaju i duže zadržavaju.

Javni zahodi moraju ispunjavati odgovarajuće higijenske i tehničke uvjete, a vlasnik, odnosno ovlaštena pravna ili fizička osoba koja ih održava, mora ih održavati u urednom i ispravnom stanju.

Javne zahode treba graditi na način da ih mogu koristiti osobe s posebnim potrebama.

6.5. Javni zdenci, vodoskoci, fontane, hidranti i slični objekti

Članak 37.

Na području Grada mogu se graditi i postavljati javni zdenci, vodoskoci, fontane i slični objekti, koji svojim izgledom uljepšavaju okoliš.

Javni zdenci, vodoskoci, fontane i slični objekti moraju biti ispravni i uredni.

Javne zdence, vodoskoke, fontane i slične objekte zabranjeno je uništavati, onečišćavati, po njima šarati, crtati ili ih na drugi način prljati i nagrđivati, odnosno nenamjenski koristiti.

Javni zdenci grade se i održavaju u skladu s propisima o opskrbi pitkom vodom.

Zabranjeno je kupanje u javnim zdencima, vodoskocima, fontanama, kao i vađenje novca ubačenog u iste.

Protupožarni hidranti i hidranti za pranje i zalijevanje javnih površina moraju se održavati u ispravnom stanju.

Zabranjeno je uništavanje, oštećivanje ili neovlaštena upotreba hidranta za vlastite potrebe (pranje automobila ili privatnih površina i prostora).

Javne zdence, vodoskoke, fontane i slične objekte postavlja i održava Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

6.6. Javne telefonske govornice i poštanski sandučići

Članak 38.

Javne telefonske govornice i poštanski sandučići u pravilu se postavljaju na mjestima na kojima se građani okupljaju i dulje zadržavaju, kao što su trgovi, tržnice, zdravstvene ustanove, trgovački objekti, autobusni kolodvori i slični prostori.

Javne telefonske govornice i poštanski sandučići treba postaviti na način da ih mogu koristiti osobe s posebnim potrebama, te trebaju biti estetski oblikovani.

Javne telefonske govornice i poštanske sandučiće postavljaju i održavaju pravne osobe koje obavljaju djelatnost telekomunikacije i poštanskih usluga.

6.7. Spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti

Članak 39.

Na području Grada mogu se postavljati spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti na javne površine i nekretnine u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u skladu s ovom Odlukom i posebnim propisima.

Članak 40.

Za postavljanje, premještanje ili uklanjanje spomenika, spomen-ploče, skulpture i sličnih predmeta potrebno je odobrenje odjela nadležnog za prostorno planiranje, ako nije drugačije određeno posebnim propisom.

Odobrenjem za postavljanje ili premještanje spomenika, spomen-ploče, skulpture i sličnih predmeta, određuje se mjesto i način postavljanja, izgled spomenika, velična i drugi potrebni uvjeti, a za uklanjanje određuje se prostor na koji se uklanja spomenik, spomen-ploča, skulptura i slični predmeti.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja potrebno je priložiti idejni projekt, tehnički opis, oznaku lokacije, obrazloženje potrebe postavljanja spomenika, spomen-ploče, skulpture i sličnih predmeta, suglasnost vlasnika nekretnine, te drugu dokumentaciju po potrebi.

Ukoliko se spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti postavljaju ili uklanjaju sa područja zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili pojedinačnog kulturnog dobra, potrebno je ishoditi i suglasnost tijela nadležnog za zaštitu kultune baštine.

Spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti moraju se održavati urednima i zaštititi od uništavanja.

Zabranjeno je spomenik, spomen-ploču, skulpturu i slične predmete prljati, oštećivati, uništavati, pisati ili crtati po njima ili na drugi način nagrđivati njihov izgled.

Zabranjeno je postavljati, premještati ili uklanjati spomenik, spomen-ploču, skulpturu i slične predmete bez odobrenja ili suprotno odobrenju iz stavka 1. ovog članka.

6.8. Kolodvori i druga stajališta, parkirališta, tržnice, ribarnice i groblja

Članak 41.

Vlasnik, odnosno korisnik kolodvorske zgrade, čekaonice, perona, sanitarnog uređaja i pretprostora kolodvora dužan ih je održavati urednima i ispravnima.

Članak 42.

Stajališta gradskog prometa moraju u pravilu biti natkrivena i opremljena klupama, te se moraju održavati u čistom i ispravnom stanju, a svako oštećenje tih prostora mora se u najkraćem mogućem roku popraviti.

Autotaksi stajališta moraju biti čista i u ispravnom stanju, te se ne smiju korisiti protivno namjeni za koju su određena.

Na stajalištima iz stsavaka 1. i 2. ovog članka obvezno se postavljaju košarice za otpatke.

Stajališta iz stavka 1. i 2.ovog članka održava Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

Članak 43.

Na području Grada, ukrcaj i iskrcaj putnika javnog i izvanrednog prijevoza može se vršiti isključivo na kolodvoru, odnosno na mjestu posebno označenom za tu namjenu.

Članak 44.

Na javnim parkiralištima i u javnim garažama mora se održavati red.

Parkirališta uz hotelske objekte, ugostiteljske objekte, trgovine i objekte drugih namjena mora redovito održavati u čistom i urednom stanju vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora.

Članak 45.

Pravna ili fizička osoba koja upravlja tržnicom na kojoj se obavlja promet poljoprivrednim i drugim proizvodima mora ih održavati čistima i urednima.

Pravna ili fizička osoba koja upravlja tržnicom dužna je osiguravati ispravnost i čistoću opreme i uređaja na njima, te postaviti odgovarajuću opremu za odlaganje otpada.

Članak 46.

Pravna ili fizička osoba koja upravlja javnom tržnicom donosi opće uvjete usluge javnih tržnica na malo, uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća Grada.

Članak 47.

Zabranjeno je prodavanje ili izlaganje proizvoda izvan prostora tržnice, ukoliko to nije određeno posebnim propisima.

Pravna ili fizička osoba koja upravlja tržnicom na malo dužna je nakon isteka radnog vremena očistiti, oprati i urediti tržnicu.

Članak 48.

Ribarnice se moraju održavati čistima i urednima, te se na istima mora osigurati ispavnost i čistoća opreme i uređaja i postaviti odgovarajuću opremu za odlaganje otpada, o čemu se brine pravna ili fizička osoba koja upravlja ribarnicom.

Zabranjenjo je izlaganje i prodaja ribe izvan ribarnica, ukoliko to nije određeno posebnim propisima.

Članak 49.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio upravljanje grobljima na području Grada, mora ih održavati čistima i urednima.

Održavanje groblja, grobnih mjesa i nadgrobnih spomenika uređuje se propisima o grobljima.

6.9. Septičke i sabirne jame

Članak 50.

Septičke jame na području Grada, mogu se graditi i koristiti samo tamo gdje ne postoji mogućnost priključenja građevina na uređaje za odvodnju otpadnih voda.

Septičke i sabirne jame grade se i s njima se postupa sukladno posebnim propisima.

Čišćenje septičkih jama obavlja ovlaštena pravna ili fizička osoba u skladu sa sanitarno tehničkim uvjetima, a na zahtjev vlasnika, odnosno korisnika septičke jame.

Članak 51.

Vlasnici, odnosno korisnici septičkih jama dužni su redovno i na vrijeme zatražiti čišćenje septičkih jama kako ne bi došlo do prelijevanja, a time i do onečišćavanja okoline. Troškove čišćenje septičkih jama snosi vlasnik, odnosno korisnik septičke jame.

Okolni prostor i septička jama nakon završenog čišćenja moraju se dezinficirati i dovesti u bezopasno stanje za zdravlje ljudi.

Komunalni redar, kada utvrdi da se septička jama prelijeva ili propušta fekalije naredit će njezino čišćenje vlasniku, odnosno korisniku iste.

Ako vlasnik ili korisnik septičke jame ne izvrši pražnjenje iste na način propisan ovom Odlukom, pražnjenje će se izvršiti o trošku vlasnika, odnosno korisnika putem treće osobe na njihov trošak.

6.10. Uklanjanje ustajale vode iz okoliša

Članak 52.

Vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, garažnog prostora, poslovnog prostora, građevinskog zemljišta, dužni su uklanjati ustajalu vodu koja se nalazi unutar okućnica tih objekata i s navedenih površina, zbog sprečavanja razmnožavanja insekata, a time i onečišćenja okoliša i ugrožavanja zdravlja ljudi.

III. PRIGODNO UREĐENJE NASELJA

Članak 53.

Povodom blagdana, obljetnica, raznih manifestacija i sličnog, može se organizirati prigodno uređivanje javnih površina i površina uz poslovne i stambene zgrade.

Prigodno uređivanje organizira se postavljanjem objekata, uređaja, pokretnih naprava opreme, ukrasa, ukrasnih žaruljica, božićnih drvaca i slično.

Za postavljanje montažnih objekata, uređaja, pokretnih naprava, opreme, zastava i slično potrebno je odobrenje odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

Svjetleće žaruljice, ukrasni predmeti bez reklamne poruke, prigodne zastave na postojećim jarbolima, ukrasna drvca i slično postavljaju se prema uvjetima koje utvrđuje odjel nadležan za komunalno gospodarstvo.

Nakon proteka prigode iz stavka 1. ovog članka vlasnik ili korisnik poslovnog objekta dužan je ukloniti predmete iz stavka 4. ovog članka u roku od 2 dana.

Zabranjeno je postavljanje montažnih objekata, uređaja, pokretnih naprava, opreme i slično bez odobrenja ili suprotno odobrenju iz stavka 3. ovog članka.

IV. ODRŽAVANJE ČISTOĆE, UREĐENJE I KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

Članak 54.

Javne površine treba održavati tako da budu uredne i čiste, te da služe svrsi za koju su namijenjene.

Održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, te drugi odnosi s tim u vezi, uređuju se posebnom odlukom.

Članak 55.

Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnost zbog koje dolazi do prekomjernog onečišćavanja javnih površina, dužne su ih redovno čistiti, odnosno osigurati njihovo čišćenje.

Vlasnik ili korisnik sportskih ili rekreacijskih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredaba i korisnici javnih površina na kojima imaju postavljene privremene objekte i naprave, obvezni su osigu

rati čišćenje javnih površina koje služe kao pristup tim objektima i napravama ili za postavljanje objekata i naprava, tako da budu očišćene u roku od 8 sati nakon završetka priredbe ili vremena korištenja objekata ili naprave.

Ukoliko vlasnik ili korisnik sportskih ili rekreacijskih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredbi i zakupnik javnih površina što ih povremeno koristi, ne postupke u roku iz stavka 2. ovog članka, komunalni redar naredit će čišćenje javnih površina.

Ukoliko osobe iz stavka 3. ovog članka ne postupe sukladno nalogu komunalnog redara, ti će se nedostaci ukloniti odmah putem treće osobe na njihov trošak.

Članak 56.

Na javne površine postavljaju se košarice za otpatke.

Košarice za otpatke postavlja i održava pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje čistoće javnih površina, ako ovom Odlukom nije drukčije određeno.

Košarice za otpatke postavljaju se i na drugim mjestima kad je njihovo postavljanje određeno ovom Odlukom ili drugim propisima.

Redovito pražnjenje i čistoću oko košarica za otpatke uz poslovne, trgovačke, ugostiteljske i uslužne objekte održava vlasnik, odnosno korisnik tih objekata.

Članak 57.

Mjesto za postavljanje košarica za otpatke na javnim površinama određuje pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje čistoće javnih površina.

Košarice za otpatke moraju biti izrađene od prikladnog materijala i estetski oblikovane.

Za postavljanje košarica za otpatke mogu se upotrijebiti stupovi, ograde uz nogostupe, samostojeća postolja i slično.

Zabranjeno je postavljanje košarica za otpatke na stupove javne rasvjete, stupove na kojima se nalaze prometni znakovi, na drveće i jarbole za isticanje zastava, te na drugim mjestima na kojima bi nagrđivali izgled naselja zgrada ili bi ometale promet.

Članak 58.

Vlasnici i korisnici stambenih i poslovnih objekta dužni su na javnim površinama ispred svojih objekata u širini svoje parcele uklanjati lišće, granje i drugo raslinje sa javne površine i iz uličnih kanala za oborinsku odvodnju radi održavanja stalne funkcionalnosti.

Članak 59.

Na javnim se površinama ne smije ostavljati ili na njih bacati bilo kakav otpad ili ih na drugi način onečišćavati, a osobito se zabranjuje:

1. bacati komunalni otpad u košarice za otpatke,

2. bacati goruće predmete u košarice ili druge posude za otpad,

3. oštećivati košarice, odnosno posude za otpad ili spremnike za odvojeno sakupljanje otpada,

4. odlagati građevni i otpadni građevni materijal i postavljati predmete, naprave i strojeve na javne površine bez odobrenja nadležnog gradskog upravnog tijela,

5. bacati opuške, prazne kutije cigareta, ostatke jela i drugih otpadaka po javnim površinama,

6. popravljati, servisirati i prati vozila na javnim površinama,

7. ispuštati otpadne vode,

8. bacati reklamne i druge letke bez odobrenja odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo,

9. zagađivati i bacati otpad i otpadne tvari u more, Ričinu, vodotoke i na obalu,

10. paliti otpad,

11. ostavljati vozila bez registarskih tablica, odnosno neregistrirana vozila, lake teretne prikolice, kamp-prikolice i druga priključna vozila, plovne objekte i olupine plovnih objekata, vozila oštećena u sudaru i olupine vozila,

12. pljuvati i vršiti nuždu,

13. javne površine koristiti za spavanje, ležanje i sunčanje,

14. na prirodnim i uređenim plažama, nakon njihovog korištenja ostavljati ručnike, rekvizite za plažu i druge stvari osobne namjene,

15. obavljati ili propuštati obavljati bilo kakve radnje kojima se onečišćuju javne površine.

4.1. Održavanje, uređenje, čuvanje i korištenje javnih zelenih površina

Članak 60.

Javne zelene površine moraju se redovno održavati i uređivati u skladu s programom koji donosi Gradonačelnik.

Javne zelene površine održava i uređuje pravna ili fizička osoba kojoj je to Grad povjerio.

Gradsko vijeće određuje minimalni standard održavanja i uređivanja javnih zelenih površina kroz posebnu Odluku.

Članak 61.

Pravna ili fizička osoba, kojoj je Grad povjerio održavanje zelenila na javnim površinama dužna ga je redovito održavati, obavljati zamjensku sadnju, a ogradu od ukrasne živice uz javnu prometnu površinu redovno održavati i orezivati tako da ne seže preko regulacijske linije na javnu prometnu površinu i da ne ometa promet.

Ukrasna živica u tijelu prometnice i zoni raskrižja ne smije biti viša od jednog metra.

Članak 62.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje javnih zelenih površina dužna je osobito:

1. odmah ukloniti pokošenu travu, lišće, grane i slično s javne površine,

2. sanirati uništene zelene površine,

3. ukloniti suhe i slomljene grane na stablima,

4. zamijeniti porušena i bolesna stabla novima,

5. redovno orezivati krošnje stabala i drugo zelenilo na javnim površinama tako da ne ometaju promet vozila i pješaka, ne zaklanjaju prometne znakove i svjetlosne signale, te ne smanjuju preglednost na raskrižjima i ne smetaju zračnim vodovima,

6. redovito održavati, te zamjenjivati parkovnu opremu na javnim zelenim površinama.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje javnih zelenih površina može ustrojiti čuvarsku službu u parkovima radi zaštite nasada, opreme dječjih igrališta i druge parkovne opreme.

Pravna ili fizička osoba koji počini štetu na javnim zelenim površinama svojim štetnim radnjama ili upotrebom vozila, dužna je nadoknaditi počinjenu štetu.

Članak 63.

Pravna ili fizička osoba koja koristi, upravlja ili gospodari sportskim, rekreacijskim i drugim sličnim objektima, parkom, dječjim igralištima, grobljima, pomorskim dobrom, lukama, Ričinom, vodotocima i njihovim obalama i sličnim površinama mora ih održavati urednima, čistima i redovno održavati zelenu površinu unutar tih prostora, te brinuti se za njezinu zaštitu i obnovu.

Pravna ili fizička osoba koja koristi, upravlja ili gospodari površinama iz stavka 1. ovog članka mora objekte i uređaje na njima održavati urednima i ispravnima.

Članak 64.

Radi očuvanja fonda stabala Grada, te zbog izrazito ekološkog značenja, za sječu, orezivanje i sadnju stabala na javnim zelenim površinama, potrebno je odobrenje Gradonačelnika.

Odobrenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se obaveza i obujam zamjenske sadnje, biljna vrsta, lokacija i vrijeme izvođenja zamjenske sadnje.

Obujam zamjenske sadnje određuje se na temelju prsnog promjera stabla koje se siječe. Prsni promjer je promjer debla na visini 130 cm, mjereno od razine tla. Zbroj prsnih promjera stabla predviđenih za zamjensku sadnju mora, u pravilu, odgovarati prsnom promjeru posječenog stabla.

Ako zbog pomanjakanja prostora na istom mjestu zamjenska sadnja nije moguća, ona će se obaviti na najbližoj mogućoj lokaciji.

Iskop na udaljenosti manjoj od dva metra od stabla smatra se sječom stabla i podliježe obavezi zamjenske sadnje.

Komunalni redar, može narediti sječu stabla, koje se nalazi na zemljištu u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, ako postoji opasnost da se stablo sruši na javnu površinu, odnosno da samim padom počini štetu za ljude i imovinu, odnosno ako ugrožava njihovu sigurnost i javni interes.

Članak 65.

Za izvedbu jednostavne građevine (dječje igralište, ograda, pješačka staza i slično) na javnoprometnim površinama, te javnim zelenim površinama potrebno je ishoditi suglasnost Gradonačelnika.

Zahtjevu za izdavanjem suglasnosti, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti 3 primjerka krajobraznog projekta izrađenog po ovlaštenom projektantu, a koji sadrži: tehnički opis, situaciju na kopiji katastarskog plana, postojeće stanje objekata, zelenila i infrastrukture, plan parkovne opreme i sadnje, troškovnik, te ovisno o sadržaju i druge bitne pokazatelje (situaciju na posebnoj geodetskoj podlozi, rješenje oborinskih voda, dokaz o vlasništvu, odnosno suglasnost vlasnika, statički proračun, sigurnosne zone, detalje i slično).

Članak 66.

Nadležni odjel za komunalno gospodarstvo izdaje uvjerenje da je jednostavna građevina iz članka 65. ove Odluke izvedena u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom. Za izdavanje uvjerenja potrebno je dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera kojim se potvrđuje da su se investitor i izvođač pridržavali odobrenog projekta i svih propisa i pravila struke koji se odnose na gradnju jednostavne građevine. Uz navedeno, potrebno je dostaviti ateste parkovne opreme, svjedožbu o zdravstvenom stanju biljnog materijala, te sve podatke izvedenog stanja u digitalnom obliku radi ažuriranja GIS-a - katastra zelenih površina.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje javnih zelenih površina preuzima na održavanje jednostavnu građevinu iz članka 65. ove Odluke.

Članak 67.

Za postavljanje ili uklanjanje parkovne opreme potrebno je ishoditi odobrenje odjela naležnog za komunalno gospodarstvo.

Odobrenjem iz prethodnog stavka odredit će se mjesto i način postavljanja, izgled opreme i drugi uvjeti od značenja za izgled i uređenost javne zelene površine.

Klupe i stolovi mogu se ukloniti ako su dotrajali i oštećeni.

Članak 68.

Za izgradnju i uređenje javnih zelenih površina, potrebno je ishoditi suglasnost Gradonačelnika na projekt krajobraznog uređenja.

Nakon završetka radova na uređenju zelenih površina, nadležni odjel pregledat će i utvrditi usklađenost izvedenih radova sa danim posebnim uvjetima za uređenje zelenih površina.

Uz zahtjev za pregled izvedenih radova na uređenju zelenih površina potrebno je dostaviti izvješće nadzornog inženjera, ateste, certifikate ugrađene opreme dječjih igrališta, te zdravstvene listove posađenog biljnog materijala.

Investitor je dužan uz zahtjev iz stavka 3. ovog članka putem nadzornog inženjera dostaviti podatke o izvedenim radovima na javnim zelenim površinama u digitalnom obliku radi unošenja podataka u GIS - katastar zelenih površina.

Dostavljeni podaci moraju sadražavati lokaciju ucrtanu na kopiji katastarskog plana, specifikaciju izvedenih radova i posađenog biljnog materijala, parkovne opreme, opreme dječjih igrališta i drugo.

Članak 69.

Projekt GIS - katastar zelenih površina vodi odjel nadležan za komunalno gospodarstvo.

Katastar zelenih površina je registar sistematiziranih informacija i podataka o zelenim površinama, njihovoj kvantiteti i kvaliteti, a uključuje kartografski prikaz i statističke informacije i osnova je za procjenu prostora i radova na planiranju, uređenju, održavanju i zaštiti zelenih površina.

Članak 70.

Radi zaštite javnih zelenih površina osobito se zabranjuje:

1. sjeći, odnosno rezati drvo ili grm bez rješenja nadležnog upravnog tijela,

2. oštećivati na bilo koji način drvo, grm, cvjetnjak, živicu ili drugo raslinje,

3. upotrebljavati parkovnu opremu suprotno njezinoj namjeni,

4. uništavati, uklanjati ili premještati parkovnu opremu ili pisati grafite po njoj,

5. prekrivati tlo asfaltom, betonom i drugim za vodu nepropusnim materijalom u blizini drveća bez odobrenja nadležnog odjela,

6. bacati otpatke ili na drugi način onečišćavati javnu zelenu površinu,

7. zaustavljati, parkirati i voziti motorno vozilo i njihova priključna vozila, te kamp-prikolice na javnoj zelenoj površini (osim vozila koja se koriste za održavanje javnih zelenih površina i parkovne opreme na njima),

8. vezati bicikle, motore, prikolice i slično za drveće, grmlje i parkovnu opremu,

9. odlagati građevni materijal, sol, glomazni otpad, šutu, ulje, boju i slično na javnoj zelenoj površini,

10. lijepiti ili na drugi način pričvršćivati plakat na stablo ili parkovnu opremu,

11. rezati ili na drugi način prekidati korijen stabla debljine veće od 3 cm,

12. polagati podzemne instalacije na javnoj zelenoj površini bez odobrenja nadležnog odjela na udaljenosti od ruba debla manjoj od 2 metra,

13. kopati ili odvoziti zemlju, pijesak, humus i slično s javne zelene površine,

14. prati, servisirati vozilo i slično na javnoj zelenoj površini,

15. ležanje, spavanje i sunčanje na javnoj zelenoj površini,

16. obavljati druge radnje koje bi devastirale javnu zelenu površinu.

Članak 71.

Za dijelove zelenila koji su proglašeni zaštićenim objektom prirode primijenjuju se propisi o zaštiti prirode.

Članak 72.

Za postavljanje objekata, uređaja i naprava, te obavljanje bilo kakvih radova na javnim zelenim površinama, osim radova redovnog održavanja, potrebno je odobrenje odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

Za postavljanje objekata, uređaja i naprava iz stavak 1. ovog članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove Odluke koje se odnose na te objekte, uređaje i naprave.

Nadležni odjel dat će odobrenje iz stavak 1. ovog članka nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ugovor o sanaciji javne zelene površine sklopljen s pravnom ili fizičkom osobom kojoj je Grad povjerio održavanje javnih zelenih površina.

Zabranjeno je postavljanje objekata, uređaja, naprava, fasadnih skela, gradilišnih ograda, kontejnera i drugoga za potrebe građenja, rekonstrukcije ili sanacije objekta, na javnu zelenu površinu, odnosno obavljanje bilo kakvih radova na njoj, osim radova redovnog održavanja, bez odobrenja ili suprotno odobrenju iz stavaka 1. i 3. ovog članka.

Članak 73.

Na javnoj zelenoj površini osobito je zabranjeno bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadležnog odjela:

1. prekapati javne zelene površine,

2. postavljati parkovnu opremu i opremu dječjih igrališta i slično,

3. čupati, sjeći i saditi bilje.

Troškove sanacije i čišćenja javne zelene površine na kojoj su obavljeni radovi bez odobrenja ili suprotno odobrenju snosi izvođač, odnosno investitor radova.

Članak 74.

Prilikom gradnje objekata, izvođač je dužan, u pravilu, sačuvati postojeća stabla na zemljištu određenom za zelenu površinu, te ih zaštititi na način da se deblo do početka krošnje obloži oplatama koje od ruba debla moraju biti udaljene najmanje 50 cm.

U slučajevima kada zbog gradnje mora ukloniti postojeću vegetaciju, investitor ju je dužan nadomjestiti zamjenskim sadnicama primjerene vrste i veličine, a sve u skladu s uvjetima koje će utvrditi odjel.

4.2. Održavanje čistoće, čuvanje i korištenje javnoprometnih površina

Članak 75.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje čistoće javnoprometnih površina dužna je te površine održavati čistima i urednima.

Javnoprometne površine moraju se redovito čistiti i prati u skladu s programom kojeg donosi Gradonačelnik.

Izvršavanje programa iz prethodnog stavka nadziru komunalni redari.

Članak 76.

Izvanredno čišćenje javnoprometnih površina određuje Gradonačelnik kada zbog vremenskih nepogoda ili drugh razloga javnoprometne površine budu prekomjerno onečišćene.

Članak 77.

Zabranjeno je crtanje i pisanje raznih poruka i tekstova po javnoprometnim površinama bez odobrenja odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo, osim prometne signalizacije sukladno posebnim propisima.

Zabranjeno je postavljanje stupića, ograda i drugih predmeta i naprava na javnoprometnoj površini, te na bilo koji način narušavati postojeću prometnu regulaciju.

Članak 78.

Vozila koja sudjeluju u prometu, ne smiju onečišćavati javnoprometne površine.

Vozač vozila dužan je ukloniti blato s kotača prije izlaza na javnoprometnu površinu kako je ne bi onečišćavao.

Vozila koja prevoze tekući ili sipki materijal moraju imati sanduke i karoserije iz kojih se materijal ne može prosipati ili curiti.

Vozač vozila koje prevozi papir, sijeno, slamu, piljevinu, lišće i drugi rasuti teret mora ga prekriti ceradom, gustom mrežom ili na drugi način osigurati da se materijal ne prosipa po javnoprometnoj površini.

Rasuti materijal i teret, vozač vozila dužan je odmah ukloniti s javnoprometne površine.

Članak 79.

Za istovar, smještaj i utovar građevnog materijala, postavu kontejnera za potrebe gradilišta, podizanje fasadnih skela i ograda gradilišta za sanaciju i rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada i slične građevinske radove ili gradnju objekta može se, u skladu s propisima o sigurnosti prometa, privremeno koristiti javnoprometna površina i druge površine uz nju.

Članak 80.

Rješenje za korištenje površine za radove iz članka 79. ove Odluke, donosi na zahtjev izvođača ili investitora radova, odjel nadležan za komunalno gospodarstvo uz prethodno pribavljenja mišljenja i suglasnosti određene ovom Odlukom i posebnim propisima.

Zahtjevu za izdavanje Rješenja iz stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti:

1. dokaz da tražene radove može izvoditi u skladu s posebnim propisom,

2. rješenje o posebnim uvjetima nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine, ukoliko se radovi izvode na objektu koji se nalazi na prostoru kulturnog dobra ili zaštićenom dijelu prirode,

3. skicu položaja i veličine tražene površine na koju se postavlja skela, kontejner ili gradilišna ograda izrađenu u mjerilu ili kotiranu,

4. kopiju katastarskog plana u mjerilu 1:1000 s označenom površinom koja se želi koristiti,

5. statički proračun izrađen po ovlaštenom projektantu za građevinske skele i građevinske ograde.

Rješenjem iz stavka 1. ovog članka odredit će se uvjeti, način i vrijeme korištenja javnoprometne površine za izvođenje radova iz članka 79. ove Odluke, te iznos naknade, osim u slučajevima kada je Grad investitor radova.

Korištenje javnoprometne površine za smještaj građevnog materijala za postavljanje građevinske skele ili građevinske ograde, te kontejnera za potrebe gradilišta odobrava se na ro do 6 mjeseci uz mogućnost ponovnog produženja ukoliko radovi to zahtijevaju.

Visina naknade za korištenje javne površine i neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada, određuje se sukladno odredbama Odluke o visini naknade za izvanrednu uporabu nerazvrstanih cesta.

Zabranjeno je korisiti javnu površinu za radove navedene u članku 79. ove Odluke bez rješenja ili suprotno izdanom rješenju.

Članak 81.

Prilikom izvođenja radova navedenih u članku 79. ove Odluke, izvođač mora osigurati prohodnost pločnika i kolnika. Zauzeti dio javne površine mora ograditi urednom ogradom ili postaviti skelu koja se mora stalno održavati, a od sumraka do svanuća, kao i za magle, mora ih propisno označiti i osvjetliti učvršćenim svjetiljkama narančaste boje.

Članak 82.

Izvođač radova dužan je osigurati da se zemlja ne rasipa, a drugi rastresiti materijal treba držati u posebnim spremnicima, ako radovi na istom mjestu traju duže od 24 sata.

Izvođač radova mora građevni materijal držati stalno uredno složen i to tako da ne sprečava otjecanje oborinske vode.

Ako se javnoprometna površina koristi za istovar i utovar rastresitog materijala (šuta, drozga i slično) na njoj se smije složiti samo toliko materijala koliko se može odvesti u tijeku jednog dana.

Ako se javnoprometna površina koristi za miješanje betona i morta, dopušteno ih je miješati u posudama ili na limovima.

O radovima iz stavaka 1. do 4. ovog članka koji traju duže od 24 sata, korisnik javnoprometne površine mora unaprijed obavijestiti komunalnog redara.

Članak 83.

Javnoprometna površina ispod skela može se, u pravilu, izuzeti iz prometa samo za vrijeme dok gradnja ne dosegne visinu stropa nad prizemljem.

Prolaz ispod skela mora se zaštititi od sipanja i padanja materijala zaštitnim krovom u visini od tri metra iznad pločnika, a skelu treba izvesti tako da se ispod nje može prolaziti ukoliko se koristi cijeli nogostup.

Uz vodoravnu, treba osigurati i okomitu zaštitu pročelja. Zaštitni krov prema ulici mora sezati 60 cm ispred pravca skele, a na svim otvorenim stranama mora biti ograđen punom ogradom visine od barem 60 cm. Ako zaštitni krov seže na kolnik, ispod krova se mora ostaviti slobodni prostor u visini od najmanje 4,5 m i to tako da ne ometa odvijanje prometa.

Ako se s radovima na objektu ne započne u roku od sedam dana od dana postavljanja građevinske skele, podnositelj zahtjeva dužan ju je odmah ukloniti.

Ako se gradnja iz bilo kojeg razloga na duže vrijeme obustavi (više od 30 dana), podnositelj zahtjeva dužan je ukloniti skelu i drugi materijal s javnoprometne površine.

Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi sukladno stavcima 4. i 5. ovog članka, komunalni redar naredit će uklanjanje građevinske skele.

Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi po nalogu komunalnog redara, građevinska skela uklonit će se putem treće osobe na njegov trošak.

Članak 84.

Prilikom izvođenja radova iz članka 79. ove Odluke, izvođač je dužan poduzimati mjere sprečavanja onečišćavanja javnoprometnih površina, a osobito:

1. čistiti, odnosno osigurati čišćenje javnoprometne površine oko gradilišta od svih vrsta građevnog i drugih materijala, blata i slično, a taloženje kojih je na javnim površinama posljedica izvođenja radova iz stavka 1. ovoga članka,

2. polijevati trošni materijal za vrijeme rušenja građevinskih objekata kako bi se spriječilo stvaranje prašine,

3. čistiti ulične slivnike u neposrednoj blizini mjesta na kojima se radovi izvode,

4. deponirati građevni materijal u okviru gradilišta tako da se ne ometa promet i slobodno otjecanje vode, te da se materijal ne raznosi po javnim površinama.

Članak 85.

Zabranjeno je uz drveće odlagati građevni materijal, šutu, glomazni i drugi otpad.

Članak 86.

Izvođač radova je dužan, najkasnije 24 sata nakon završetka radova i uklanjanja opreme, obavijestiti komunalnog redara da mu zauzeta površina više nije potrebna.

Nakon završetka radova izvođač radova je dužan, zauzetu površinu ostaviti u stanju u kakvom je bila prije izvođenja radova.

Komunalni redar pregledat će korištenu javnoprometnu površinu i ako utvrdi da postoji kakvo oštećenje, naredit će izvođaču radova dovođenje korištene površine u prvobitno stanje u roku od 48 sati.

Ukoliko izvođač radova ne postupi u roku iz stavka 3. ovog članka, oštećenja na površini otklonit će se putem treće osobe na njegov trošak.

Članak 87.

Za istovar drva i sličnoga, te za piljenje i cijepanje ogrjevnog drva, građani su prvenstveno dužni koristiti svoje dvorište.

U slučaju potrebe dio javnoprometne površine može se privremeno koristiti za istovar drva i sličnoga, te za slaganje i piljenje ogrjevnog drva o čemu se mora unaprijed obavijestiti komunalnog redara. Drva se moraju složiti okomito na rub pločnika, tako da se spriječi kotrljanje na kolnik, ali tako da ne ometa cestovni i pješački promet.

Drva i slično moraju se ukloniti s javnoprometne površine najkasnije u roku od 24 sata, a upotrijebljena se površina mora odmah očistiti od piljevine i drugih otpadaka.

Zabranjeno je cijepanje drva i razbijanje drugih predmeta na javnoprometnim površinama.

Članak 88.

Dostava robe i materijala mora se obavljati prvenstveno izvan javnoprometnih površina ili na mjestima obilježenim za dostavu robe. U opravdanim slučajevima zbog nedostatka prostora ili kolnog ulaza i slično, dostava robe i materijala može se privremeno obaviti na javnoprometnim površinama o čemu se mora unaprijed obavijestiti komunalni redar.

Ako se iznimno, roba mora istovarivati na javnoprometnu površinu, tada se mora složiti tako da ne ometa promet i mora se odmah ukloniti.

Članak 89.

Zabranjeno je na javnoprometne površine ispred radnji, prodavaonica, skladišta, zgrada i ograda ili uz zgradu i na ogradu odlagati ambalažu, uređaje, predmete i slično.

Zabranjeno je na javnoprometnim površinama obavljati bilo kakve radove, osim redovnog održavanja tih površina, bez odobrenja ili suprotno odobrenju odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo.

Članak 90.

Javnoprometne površine na području Grada koriste se za zaustavljanje i parkiranje vozila u skladu s ovom Odlukom i postavljenom prometnom signalizacijom.

Na javnoprometnim površinama na području Grada zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje autobusa koji pre

voze turističko-izletničke grupe radi ulaska i izlaska putnika, osim na autobusnom kolodvoru, odnosno na mjestu označenom za tu namjenu.

Na području Grada, zabranjeno je za zaustavljanje i parkiranje vozila koristiti nogostup koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište.

Na javnoprometnim površinama na području Grada, zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje kamp prikolica, osim na lokacijama i u vremenu označenom prometnom signalizacijom kao javno parkiralište za kamp-prikolice.

V. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 91.

Snijeg i led s javnih površina (kolnika, staze na parkovnim površinama i slično) uklanja pravna ili fizička osoba, kojoj je Grad povjerio uklanjanje snijeg i leda.

Snijeg se uklanja kad napada do visine od 5 cm, a ako pada neprekidno, mora se uklanjati više puta.

Led se s javnih površina uklanja čim nastane.

Članak 92.

O uklanjanju snijega i leda s krova dužan je voditi brigu vlasnik zgrade, odnosno pravna ili fizička osoba koja održava zgradu.

O uklanjanju snijega i leda s pločnika uz zgrade dužan je voditi brigu vlasnik zgrade, odnosno pravna ili fizička osoba koja održava zgradu.

Članak 93.

O uklanjanju snijega i leda s kolodovra, javnih parkirališta, tržnica na malo, sportskih objekata i sličnih prostora vodi brigu pravna ili fizička osoba, koja tim površinama upravlja, odnosno obavlja poslovnu djelatnost.

Za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz kioske i pokretne naprave odgovorni su vlasnici, odnosno korisnici kioska i pokretnih naprava.

Članak 94.

Javnoprometne površine, mogu se, radi sprečavanja nastanka leda i radi sprečavanja klizanja, posipati odgovarajućim materijalom.

Zabranjeno je kolnik koji ima javnu kanalizaciju, odnosno koji je izgrađen od asfalta, betona ili kocki, posipati materijalom granulacije promjera većeg od osam milimetara.

Zabranjeno je javnoprometne površine uz drvorede posipati solju. Površine uz drvorede posipaju se samo sipinom i sredstvima koja imaju atest ili deklaraciju o neškodljivosti za stabla.

Članak 95.

Pravna ili fizička osoba koja uklanja snijeg i led s javnoprometnih površina dužna je osigurati da se materijal kojim je posipana javnoprometna površina ukloni u roku od osam dana nakon otapanja snijega i leda.

Članak 96.

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanja slivnika dužna je slivnike redovno održavati da služe svrsi za koju su namijenjeni.

VI. DRŽANJE ŽIVOTINJA

Članak 97.

U priobalnim naseljima Grada (Novi Vinodolski, Povile, Klenovica, Smokvica Krmpotska i Sibinj Krmpotski) zabranjeno je držati domaće životinje, i to: kopitare, papkare, pčele i perad.

Pod kopitarima smatraju se konji, magarci, mazge i mule. Pod papkarima smatraju se goveda, ovce, koze i svinje. Pod peradi smatraju se kokoši, guske, purani, patke, prepelice i druga domaća perad i pernata divljač.

U naseljima Grada koja se nalaze u zaleđu (Ledenice, Donji i Gornji Zagon, Krmpote, Breze, Bater) dozvoljeno je držanje domaćih životinja iz stavaka 1. i 2. ovog članka pod uvjetom da njihovo držanje ispunjava sanitarno-higijenske, tehničke i druge propisane uvjete.

Članak 98.

Zabranjeno je kupanje u moru domaćih životinja i kućnih ljubimaca zajedno sa ostalim kupačima.

Dozvoljeno je kupanje kućnih ljubimaca na plažama koje Grad odredi kao plaže za kućne ljubimce.

Zabranjeno je dovoditi i puštati kućne ljubimce na prostore dječjih igrališta, cvjetnjake ili uređene travnjake.

Vlasnik kućnog ljubimca dužan je odmah očistiti javnu površinu koja je onečišćena otpacima njegovog kućnog ljubimca.

VII. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA

Članak 99.

Predmeti, objekti, uređaji, reklame, i reklamni panoi postavljeni na javne površine, te na zemljišta i objekte u vlasništvu pravnih i fizički osoba suprotno odredbama ove Odluke (u daljenjm tekstu: protupravno postavljeni predmeti) moraju se odmah uloniti.

Vlasniku ili korisniku protupravno postavljenog predmeta, komunalni redar naredit će njegovo uklanjanje.

Ukoliko vlasnik ili korisnik ne ukloni protupravno postavljeni predmet sukladno nalogu komunalnog redara, isti će se ukloniti putem treće osobe o njegovom trošku.

Članak 100.

Komunalni redar naredit će vlasniku vozila koje se ne upotrebljava u prometu (zbog dotrajalosti, oštećeno u sudaru, neregistrirano, neispravno i slično) kao i vlasniku lake teretne prikolice, kamp-prikolice i drugih priključnih vozila, plovnog objekta i olupine plovnog objekta, da u roku od tri dana ukloni vozilo s javne površine.

Ako komunalni redar ne sazna tko je vlasnik iz stavka 1. ovog članka, ostavit će na vozilu obavijest vlasniku da ga ukloni s javne površine u roku od tri dana.

Ako vlasnik vozila ne postupi po nalogu komunalnog redara, vozilo će biti uklonjeno putem treće osobe na njegov trošak.

Prisilno uklonjeno vozilo odvozi se na odgovarajuće odlagalište o čemu je komunalno redarstvo dužno obavijestiti vlasnika. Ako vlasnik ne preuzme vozilo u roku od osam dana od primitka obavijesti i ne podmiri troškove uklanjanja i čuvanja (skladištenja) vozila, vozilo će biti prodano na javnoj dražbi.

Iznimno od stavka 4. ovog članka, neispravno vozilo koje vlasnik ne ukloni s javne površine, a u takvom je stanju da nije za popravak bit će, na vlasnikov trošak, odmah odvezeno na reciklažu.

Članak 101.

Komunalni redar naložit će uklanjanje i premještanje vozila parkiranog na javnoj zelenoj površini putem pravne ili fizičke osobe kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, a na trošak vlasnika.

Komunalni redar naložit će uklanjanje i premještanje vozila bez registarskih oznaka, parkiranog na javnoj zelenoj površini putem pravne ili fizičke osobe kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, a na trošak vlasnika.

Komunalni redar naložit će uklanjanje i premještanje vozila koje onemogućuje pristup vozilu za otpad do mjesta na kojem se nalaze posude za otpad putem pravne ili fizičke osobe kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, a na trošak vlasnika.

Komunalni redar naložit će uklanjanje i premještanje vozila parkiranih na nogostupima koji nisu označeni prometnom signalizacijom kao javna parkirališta putem pravne ili fizičke osobe kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, a na trošak vlasnika

Članak 102.

U slučaju potrebe hitnog oslobađanja javne površine od protupravno postavljenog predmeta, radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, te otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, komunalni redar može uz pomoć odgovarajućih službi, takve predmete odmah ukloniti s javne površine, te rješenjem obvezati vlasnika, odnosno korisnika da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja preuzme predmet uz prethodno plaćanje troškova postupka, prijevoza, čuvanja i drugih troškova, ako ih je bilo.

VIII. MJERE ZA PROVEDBU KOMUNALNOG REDA

Članak 103.

Nadzor nad provedbom komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provode komunalni redari.

Pri obavljanju službene dužnosti komunalni redari nose službenu odoru i imaju službenu iskaznicu.

Izgled službene odore, te izgled i sadržaj službene iskaznice komunalnog redara propisuje Gradsko vijeće svojom odlukom.

Članak 104.

Pravne ili fizičke osobe dužne su komunalnom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora, pristup do prostorija, objekata, zemljišta, naprava i uređaja.

Ako komunalni redari u svom poslu naiđu na otpor, mogu zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.

Članak 105.

U provedbi nadzora nad komunalnim redom, komunalni redar je ovlašten:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i slično) na temelju kojih može utvrditi indentitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih nazočnih prilikom nadzora,

3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,

4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i slično),

5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

Članak 106.

U provedbi nadzora nad komunalnim redom, komunalni redar je ovlašten:

1. narediti pravnim i fizičkim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda,

2. narediti uklanjanje protupravno postavljenih predmeta,

3. zabraniti obavljanje radova,

4. zabraniti uporabu komunalnih objekata, uređaja i naprava ukoliko postoje nedostaci, sve dok se oni ne uklone,

5. narediti vraćanje javne površine u prvobitno stanje,

6. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja,

7. izdati obvezni prekršajni nalog i izreći novčanu kaznu,

8. pokrenuti prekršajni postupak.

Mjere za održavanje komunalnog reda, komunalni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odredbe ove i ostalih odluka Grada, kojima se uređuje komunalni red.

Ako se osoba iz prethodnog stavka ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe.

Kada komunalni redar utvrdi da nije povrijeđen propis čije je izvršenje ovlašten nadzirati, pa stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pisanim putem će o tome obavijestiti poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

Članak 107.

Protiv upravnih akata koje donosi komunalni redar može se izjaviti žalba upravnom tijelu Primorsko-goranske županije nadležnom za komunalno gospodarstvo. Žalba protiv rješenja komunalnog redara ne odgađa njegovo izvršenje.

Članak 108.

Za prekršaje propisane ovom Odlukom i drugim odlukama Grada, koje u nadzoru utvrdi komunalni redar, isti može od počinitelja prekršaja naplatiti novčanu kaznu sukladno odredbama Prekršajnog zakona.

Članak 109.

Komunalno redarstvo dužno je voditi evidenciju o počiniteljima prekršaja, izrečenim novčanim kaznama, te o naplaćenim novčanim kaznama na mjestu počinjenja prekršaja.

IX. NOVČANE KAZNE

Članak 110.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn do 10.000,00 kn, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. postupi u suprotnosti s odredbama članaka 5. stavaka 3.i 4. Odluke,

2. postupi u suprotnosti s odredbom članka 7. Odluke,

3. postupi u suprotnosti s odredbom članka 8. Odluke,

4. postupi u suprotnosti s odredbom članka 32. Odluke,

5. postupi u suprotnosti s odredbom članka 33. Odluke,

6. postupi u suprotnosti s odredbom članka 40. Odluke,

7. postupi u suprotnosti s odredbom članka 43. Odluke,

8. postupi u suprotnosti s odredbom članka 51. stavaka 1. i 2. Odluke,

9. postupi u suprotnosti s odredbom članka 59. Odluke,

10. postupi u suprotnosti s odredbom članka 80. Odluke,

11. postupi u suprotnosti s odredbom članka 85. Odluke,

12. postupi u suprotnosti s odredbom članka 90. Odluke,

13. postupi u suprotnosti s odredbom članka 91. Odluke,

14. postupi u suprotnosti s odredbom članka 92. Odluke,

15. postupi u suprotnosti s odredbom članka 93. Odluke.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn do 2.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn do 5.000,00 kn kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn do 2.000,00 kn kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 111.

Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 kn do 9.000,00 kn, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. postupi u suprotnosti s odredbom članka 5. stavka 1. Odluke,

2. postupi u suprotnosti s odredbom članka 7. Odluke,

3. postupi u suprotnosti s odredbom članka 9. Odluke,

4. postupi u suprotnosti s odredbom članka 10. Odluke,

5. postupi u suprotnosti s odredbom članka 11. Odluke,

6. postupi u suprotnosti s odredbom članka 14. stavka 1. Odluke

7. postupi u suprotnosti s odredbom članka 15. Odluke,

8. postupi u suprotnosti s odredbom članka 16. Odluke,

9. postupi u suprotnosti s odredbom članka 17. Odluke,

10. postupi u suprotnosti s odredbom članka 28. Odluke,

11. postupi u suprotnosti s odredbom članka 29. Odluke,

12. postupi u suprotnosti s odredbom članka 31. Odluke,

13. postupi u suprotnosti s odredbom članka 34. Odluke,

14. postupi u suprotnosti s odredbom članka 35. Odluke,

15. postupi u suprotnosti s odredbom članka 36. Odluke,

16. postupi u suprotnosti s odredbom članka 37. Odluke,

17. postupi u suprotnosti s odredbom članka 38. Odluke,

18. postupi u suprotnosti s odredbom članka 41. Odluke,

19. postupi u suprotnosti s odredbom članka 42. Odluke,

20. postupi u suprotnosti s odredbom članka 55. stavaka 1. i 2. Odluke,

21. postupi u suprotnosti s odredbom članka 62. stavka 1. Odluke,

22. postupi u suprotnosti s odredbom članka 65. Odluke,

23. postupi u suprotnosti s odredbom članka 67. Odluke,

24. postupi u suprotnosti s odredbom članka 68. Odluke,

25. postupi u suprotnosti s odredbom članka 70. Odluke,

26. postupi u suprotnosti s odredbom članka 72. Odluke,

27. postupi u suprotnosti s odredbom članka 73. Odluke

28. postupi u suprotnosti s odredbom članka 74. Odluke,

29. postupi u suprotnosti s odredbom članka 75. Odluke,

30. postupi u suprotnosti s odredbom članka 77. Odluke,

31. postupi u suprotnosti s odredbom članka 78. Odluke,

32. postupi u suprotnosti s odredbom članka 81. Odluke,

33. postupi u suprotnosti s odredbom članka 82. Odluke,

34. postupi u suprotnosti s odredbom članka 83. Odluke,

35. postupi u suprotnosti s odredbom članka 84. Odluke,

36. postupi u suprotnosti s odredbom članka 86. Odluke,

37. postupi u suprotnosti s odredbom članka 89. Odluke,

38. postupi u suprotnosti s odredbom članka 94. Odluke,

39. postupi u suprotnosti s odredbom članka 97. Odluke,

40. postupi u suprotnosti s odredbom članka 98. Odluke,

41. postupi u suprotnosti s odredbom članka 99. Odluke.

Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kn do 1.500,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kn do 4.000,00 kn kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kn do 1.500,00 kn kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 112.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn do 8.000,00 kn, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. postupi u suprotnosti s odredbom članka 6. Odluke,

2. postupi u suprotnosti s odredbom članka 18. Odluke,

3. postupi u suprotnosti s odredbom članka 19. Odluke,

4. postupi u suprotnosti s odredbom članka 20. Odluke,

5. postupi u suprotnosti s odredbom članka 21. Odluke,

6. postupi u suprotnosti s odredbom članka 22. Odluke,

7. postupi u suprotnosti s odredbom članka 23. Odluke,

8. postupi u suprotnosti s odredbom članka 24. Odluke,

9. postupi u suprotnosti s odredbom članka 25. Odluke,

10. postupi u suprotnosti s odredbom članka 26. Odluke,

11. postupi u suprotnosti s odredbom članka 44. Odluke,

12. postupi u suprotnosti s odredbom članka 45. Odluke,

13. postupi u suprotnosti s odredbom članka 47. Odluke,

14. postupi u suprotnosti s odredbom članka 48. Odluke,

15. postupi u suprotnosti s odredbom članka 49. Odluke,

16. postupi u suprotnosti s odredbom članka 52. Odluke,

17. postupi u suprotnosti s odredbom članka 53. Odluke,

18. postupi u suprotnosti s odredbom članka 57. Odluke,

19. postupi u suprotnosti s odredbom članka 58. Odluke,

20. postupi u suprotnosti s odredbom članka 63. Odluke,

21. postupi u suprotnosti s odredbom članka 64. stavka 1. Odluke,

22. postupi u suprotnosti s odredbom članka 87. Odluke,

23. postupi u suprotnosti s odredbom članka 88. Odluke,

24. postupi u suprotnosti s odredbom članka 104. stavka 1. Odluke.

Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 kn do 1.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kn do 3.000,00 kn kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 kn do 1.000,00 kn kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 113.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/08, 39/08, 10/10 i 2/18).

Članak 114.

Postupci započeti do stupanja na snagu ove Odluke dovršit će se prema odredbama Odluke o komunalnom redu (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/08, 39/08, 10/10 i 2/18).

Članak 115.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 363-02/19-01/39

Ur. broj: 2107/02-01-19-2

Novi Vinodolski, 19. rujna 2019.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik Gradskog vijeća

Neven Pavelić, v. r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr