19.
REPUBLIKA HRVATSKA
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština
Odbor za statutarno-pravna pitanja
Na temelju članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 153/13, 65/17 i 114/18) i članka 52. stavak 1. podstavak 3.
Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine«
broj 26/09, 16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Odbor za statutarno-pravna
pitanja utvrdio je pročišćeni tekst odredbi za provođenje Prostornog plana
Primorsko- goranske županije.
Pročišćeni tekst obuhvaća odredbe za provođenje iz Odluke o donošenju
Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 32/13),
Ispravka Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije
(»Službene novine« broj 7/17) i Odluke o I. izmjenama i dopunama Odluke o
donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj
41/18).
KLASA: 021-04/13-08/3
URBROJ: 2170/1-01-01/5-19-67
Rijeka, 19. veljače 2019.
Predsjednik
Petar Petrinić
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
PROSTORNOG PLANA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
(pročišćeni tekst)
1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA
OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
1.1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA
PREMA OBILJEŽJU
Članak 6.
Prostor Županije razgraničuje se prema obilježjima koje proizlaze iz
funkcionalnih cjelina i njegove osjetljivosti.
1.1.1. Razgraničenje prostora prema funkcionalnim cjelinama
Članak 7.
Prema obilježju određuju se područja koja po svojim osobitostima čine
funkcionalne cjeline, a obuhvaćaju jednu ili više općina i gradova.
Osnovna prostorna cjelina Županija daljnjim se stupnjevanjem dijeli na manje
funkcionalne cjeline: mikroregije i prostorne cjeline. Funkcionalne cjeline u
Županiji s pripadajućim općinama i gradovima iskazane su u tablici 1.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 8.
Za svaku mikroregiju, odnosno prostornu cjelinu, određeno je razvojno
središte koje ima ulogu generatora razvoja te cjeline.
Ovim Planom određen je sustav razvojnih središta do razine centara
prostornih cjelina. Sustav razvojnih središta iskazan je u tablici 2.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
1.1.2. Razgraničenja prostora prema osjetljivosti
Članak 9.
Ovim Planom je prostor Županije prema osjetljivosti podijeljen u 4
kategorije prema kriterijima iz članka 372. ove Odluke.
Osjetljivost prostora je osnova za utvrđivanje namjene i korištenje
prostora.
Članak 10.
Ovim Planom određuje se zaštićeno obalno područje mora i voda.
Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od
1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.
Zaštićeno obalno područje voda obuhvaća površine svih rijeka i jezera, te
pojas kopna u širini od 100 m od obalne crte.
1.2. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA
PREMA KORIŠTENJU I NAMJENI
Članak 11.
Ovim se Planom prostor Županije prema načinu korištenja razgraničuje na:
- površine za građenje (antropogena područja), i
- prirodna područja (šumsko i poljoprivredno zemljište, te vodne površine).
1.2.1. Površine za građenje
Članak 12.
Površine za građenje i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog
područja i izvan građevinskog područja.
Građevinska područja određuju se za smještaj:
-naselja,
-gospodarske namjene,
-sportske centre
-groblja i
-gospodarenje otpadom
Izvan građevinskog područja građevine se grade kao:
-građevine na građevinskim zemljištima i
-građevine na prirodnim područjima.
1.2.2. Prirodna područja
Članak 13.
Razgraničenje poljoprivrednih površina obavlja se na temelju vrednovanja
tla. Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se minimalno na osobito vrijedno
obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
Članak 14.
Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj
funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju
socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite tla.
Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2)
te šume posebne namjene (Š3).
Članak 15.
Razgraničenje ostaloga poljoprivrednog i šumskog tla obavlja se temeljem
kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.
Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo je prostor koji se može koristiti na
način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.
Članak 16.
Vodne površine razgraničuju se na:
·
more,
·
vodotoci te
·
jezera, akumulacije i retencije.
Vodne površine se određuju u odnosu na kopneni dio obalnom crtom.
Namjena i način korištenja obale i vodne površine je nadopunjujuća te
razgraničenje vodne površine mora biti sukladno razgraničenju namjene
pripadajuće kopnene površine.
Razgraničenje namjene vodne površine provodi se po istim kriterijima kao i
za kopneni dio. Namjena prostora koja se proteže s kopna na vodnu površinu i
obratno formira jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Namjena vodnih površina odredit će se prostornim planom uređenja općine ili
grada prema kriterijima za građenje određenih ovim Planom.
Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad
vodne plohe.
Članak 17.
Ovim se Planom prostor Županije prema namjeni razgraničuje na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- poljoprivredna površine,
- šumska površine,
- ostale poljoprivredne i šumska površine,
- površine voda i mora.
Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je shematski u grafičkom
prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora«.
Prostornim planom uređenja općine i grada provodi se detaljno razgraničenje
prostora prema namjeni određivanjem veličine, položaja i oblika prostora
pojedine namjene.
Prostornim planom uređenja općine i grada može se provoditi i detaljnije
razgraničenje unutar svake od navedenih namjena.
2.UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
Članak 18.
Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: država)
određene su prema značenju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita
prostora), a sukladno posebnom propisu.
Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvitku
pojedinog dijela i cjeline Županije.
Građevine od interesa za državu i Županiju obvezno se preuzimaju u prostorne
planove uređenja općine i grada, a prema kriterijima određenim ovim Planom.
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
Članak 19.
Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za državu:
2.1.1. Gospodarske zone
1. Poslovna zona Miklavija (Matulji),
2.Poslovno-proizvodna zona Kukuljanovo (Bakar i
Čavle),
3. Proizvodna zona Rijeka (Rijeka),
4. Proizvodna zona Urinj (Kostrena i Bakar) i
5. Proizvodna zona Omišalj (Omišalj).
2.1.2. Luke nautičkog turizma
1. Bakar (Bakar)
2. Stara Baška - Zala/Surbova (Punat/Baška)
3. Cres (Cres)
4. Zaglav/Martinšćica (Cres)
5. Crikvenica (Crikvenica)
6. Lopar (Lopar)
7. Lovran (Lovran)
8. Privlaka (Mali Lošinj)
9. Nerezine (Mali Lošinj)
10. Velopin (Mali Lošinj)
11. Novi Vinodolski (Novi Vinodolski)
12. Peškera (Omišalj)
13. Ičići (Opatija)
14. Punat (Punat)
15. Rab (Rab)
16. Supetarska Draga (Rab)
17. Baroš (Rijeka)
18. Brajdica (Rijeka)
2.1.3. Građevine društvenih djelatnosti
2.1.3.1. Građevine visokog školstva:
1. Grad Rijeka: 10 fakulteta
2. Grad Opatija: 1 fakultet
2.1.3.2. Građevina sporta
1. SC Grobnik 1 (Čavle/Jelenje)
2. SC Rujevica (Rijeka)
3. SC Platak (Čavle)
2.1.4. Građevine obrane
1. Delnice:
– vojarna Drgomalj
– vojno strelište Stari
Drgomalj
– vojno skladište V-3
2. Čabar: OUP Guslica
3. Ravna Gora: objekt veze Mirkovica
4. Čavle:
– vojno skladište Grobnik
– vojno strelište Kovačevo
5. Opatija: RP Učka
6. Mali Lošinj:
– vojni kompleks Kovčanje
– vojni kompleks Tovar
– uvala Maračol (otok Unije)
7. Rab:
– maskirno privezište br. 1
Supetarska Draga
– maskirno privezište br. 2
Supetarska Draga
– maskirno privezište br. 1
Barbatski kanal
– maskirno privezište br. 2
Barbatski kanal
– maskirno privezište br. 3
Barbatski kanal
–| maskirno privezište br. 4
Barbatski kanal
2.1.5. Građevine infrastrukture
2.1.5.1. Građevine prometne infrastrukture
1. Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat,
čuvanje i ukrcaj brodova
a) Luka otvorena za javni promet od osobitoga
međunarodnog značenja:
-Luka Rijeka s bazenima: Rijeka, Brajdica,
Omišalj, Bakar, Raša - Bršica, sidrištem brodova i izdvojenim lučkim područjem
Škrljevo.
b) Luke posebne namjene:
·
vojna luka Kovčanje
·
industrijske luke:
Industrijske luke u funkciji područja proizvodne
zone Urinj:
-industrijska luka Bakar -
luka za prekrcajna nafte i naftnih derivata,
-industrijska luka Urinj 2 za
prekrcaj naftnog koksa,
-industrijska luka Sršćica za
prekrcaj ukapljenog naftnog plina i sl.
Industrijske luke Omišalj u funkciji proizvodne
zone Omišalj:
-industrijske luke za prekrcaj
ukapljenog prirodnog plina,
-industrijske luke za prekrcaj
ukapljenog naftnog plina,
-industrijske luke za prekrcaj sirovina i
energenata za petrokemijsku industriju i otpremu proizvoda petrokemijske
industrije i sl.
·
brodogradilišne luke:
-Proizvodna zona Rijeka (Grad
Rijeka),
-Martinšćica (Općina Kostrena),
-Cres i
-Mali Lošinj.
·
ribarska
luka:
-Rijeka
2. Željeznice s pripadajućim građevinama i uređajima, izuzev industrijskih
kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada
a ) planirana željeznička pruga visoke
učinkovitosti: Trst/Kopar - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) -
Zagreb/Split - Dubrovnik,
b) željezničke pruga za međunarodni promet:
o
Rijeka -
Karlovac - Zagreb i dalje,
o
Krasica -
otok Krk - luka na otoku Krku,
o
Rijeka -
Šapjane - državna granica - Ilirska Bistrica,
o
Škrljevo
- Bakar
o
Sušak -
Pećine - Brajdica
o
Krasica -
Ivani - Škrljevo/Bakar
3. Ceste s pripadajućim građevinama:
a) autoceste:
·
Zagreb - Rijeka - s čvorištima Vrbovsko, Ravna
Gora, Delnice, Vrata i Oštrovica, Mali Svib.
·
Rupa - Rijeka - Žuta Lokva obilazno oko grada Rijeke,
-u I. etapi s čvorištima: Rupa, Jurdani, i
cjelovitim čvorištem Rijeka (od Matulja do Križišća), te čvorištima Jadranovo,
Crikvenica - Selce, Novi Vinodolski - Bribir i Novi Vinodolski.
-u II. etapi vanjska dionica s čvorištima: Rupa -
Miklavija - Permani - Viškovo - Dražice - Grobničko polje - Mali Svib -
Križišće - spoj na trasu Križišće - Žuta Lokva
·
Kanfanar-Matulji na potezu od tunela Učka prema
autocesti Rupa - Rijeka
-I. etapi predstavlja postojeća trasa čvor
Matulji - tunel Učka s čvorištem Frančići
-II. etapu predstavlja dionica tunel Učka - spoj
na autocestu Rupa - Rijeka s čvorištima Veprinac, čvor Jurdani i čvor Permani.
b) brze ceste:
·
od Mošćeničke Drage na zapadu do Opatije i
Matulja (obilaznica opatijske rivijere-nova cesta),
·
postojeća obilaznica od Matulja do Sv. Kuzma (s
čvorištima Diračje, Rujevica, Kozala, Škurinje, Orehovica, Draga) i
·
od Sv. Kuzma do Krka/Valbiska
c) državne ceste
4. Građevine zračnog prometa
a) Zračna luka Rijeka
5.Građevine pošte, javne telekomunikacije, sustav radara, radio i TV sustav
veza
a) pošta
·
Sortirnica Rijeka
b) javne telekomunikacije
·
Elektronička komunikacijska infrastruktura i
povezana oprema
c) sustav radara
·
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja
i spašavanja na moru Rijeka
·
Služba nadzora i upravljanja Rijeka
·
Obalna radio postaja Rijeka Radio
·
Antenski i građevinski objekti na kojima se
nalaze instalirani radari
·
Obalni sustav automatske identifikacije brodova
- bazne postaje
·
radio-komunikacijski sustavi na frekvencijskim pojasevima
VHF i MF/HF
d) Radio i TV sustav veza
·
RR odašiljač (postaja) Učka
·
RR odašiljač Mali Lošinj II (Umpiljak)
·
RR odašiljač Veli Lošinj (Pogled)
·
RR odašiljač Krk (Kras)
·
RR odašiljač Pulac (Rijeka)
·
RR odašiljač (postaja) Mirkovica
·
TV i FM odašiljači i pretvarači
·
radijski koridori mikrovalnih veza:
-Učka - Mirkovica/Pula/Buje/Martinšćica/Razomir/ Krk - Kras/Rijeka - Trg
Riječke rezolucije/Rijeka Kozala/Rijeka Pulac
-Mali Lošinj (Umpiljak) - Martinšćica/Veli Lošinj Pogeld/ Unije/ Susak/ Zračna
luka Mali Lošinj/ Pag
-Veli Lošinj - Ilovik
-Krk Kras - Omišalj, Zračna luka Rijeka
-Pulac - Opatija/Veprinac
-Mirkovica - Zagreb/Stipanov Grič/Lička Plješevica/Bjelolasica
2.1.5.2. Građevine vodnogospodarskog sustava:
1. Građevine sustava vodoopskrbe:
·
Regionalni vodoopskrbni sustav, vodozahvati
površinskih i podzemnih voda, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje do
stupnja sanitarne ispravnosti, glavni magistralni cjevovodi, vodospreme,
industrijski transportni cjevovodi kapaciteta većeg od 250l/s:
-Podsustav Rijeka
-Podsustav Novi Vinodolski
-Podsustav Lokve
2. Građevine sustava za odvodnju:
·
Građevine pripadajućih sustava za odvodnju
otpadnih voda u izgradnji (kolektori, glavni odvodni kanali, rasteretne
građevine, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ispust i dr.) kapaciteta
većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika (ES):
-Sustav Rijeka
-Sustav Opatija
-Sustav Crikvenica
-Sustav Mali Lošinj
3. Regulacijske i zaštitne vodne građevine
·
Akumulacije
-Bajer
-Lepenice
-Lokvarka
-Križ
-Tribalj
-Potkoš
-Kukuljani
-Valići
-Ponikve,
-Njivice i
-Pihlja Gora.
·
Hidrotehnički tuneli
-Tunel Bajer-Dubračina
-Tunel Lokvarka-Ličanka
-Tunel Vrbnik
-Tunel Njivice
-Tunel Kukuljani-Valići
2.1.5.3. Građevine energetske infrastrukture s pripadajućim objektima
uređajima i instalacijama:
1.Elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:
·
Termoelektrana Rijeka,
·
Hidroelektrana Rijeka,
·
Hidroelektrana Vinodol (Tribalj),
·
Crpna hidroelektrana Vinodol - proširenje
kapaciteta postojeće hidroelektrane Vinodol kao jedinstveni ili posebni objekt
·
Hidroelektrana Valići (vezana uz gradnju nove
akumulacije Rječine »Kukuljani« i njene prioritetne namjene za vodoopskrbu),
·
kombinirane energane na plin i/ili alternativno
gorivo snage veće od 10 MW
2.Elektroenergetski objekti za prijenos električne energije:
·
Transformacijski objekti
·
TS Melina (400/220/110 kV),
·
TS Pehlin (220/110/35 kV),
·
Svi dalekovodi naponske razine 380 (400) kV
·
Svi dalekovodi naponske razine 2x220 kV
·
Svi dalekovodi naponske razine 220 kV
·
regionalni dispečerski centar prijenosne mreže
Pehlin
3. Sve elektrovučne podstanice EVP 110/x kV
4. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
a) Terminal za naftu i naftne derivate Omišalj
b) Naftovodi i produktovodi:
·
magistralni naftovod za međunarodni transport:
Omišalj - Sisak,
·
magistralni naftovod: Omišalj - Urinj,
·
produktovod
Rijeka-Karlovac-Sisak-Zagreb/Slavonski Brod-Vinkovci-granica R. Srbije
c)Terminali za prekrcaj ukapljenog plina (prirodnog i naftnog)
d) Plinovodi:
·
međunarodni magistralni plinovod eksploatacijska
polja na Sjevernom Jadranu - Pula - Viškovo - Zlobin - Delnice - Vrbovsko -
Karlovac,
·
međunarodni magistralni plinovod LNG terminal -
Zlobin - Rupa (granice sa Republikom Slovenijom)/Karlovac - Zagreb-...,
·
međunarodni magistralni podmorski plinovod
Omišalj-Plomin/Casal Borsetti,
·
magistralni plinovod Kamenjak - MRS Kukuljanovo,
·
magistralni plinovod Lička Jasenica-Senj-Zlobin
·
plinovod MRS Kukuljanovo-MRS Urinj - MRS Omišalj
(podmorski)
·
distributivni plinovod Kukuljanovo - proizvodna
zona Urinj
·
kao i svi priključni plinovodi do velikih
proizvodnih, energetskih ili drugih postrojenja.
2.1.6. Građevine za postupanje s otpadom
1.Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina (Viškovo)
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
Članak 20.
Ovim Planom određuju se građevine i zahvati od važnosti za Županiju:
2.2.1. Građevine gospodarske namjene
2.2.1.1.Poslovne i proizvodne zone
1. Poslovno-proizvodna zona Klana
2. Poslovna zona Delnice (Lučice)
3. Poslovna zona Novi Vinodolski
4. Poslovna zona Kraljevica
5. Poslovno-proizvodna zona Fužine
6. Poslovno-proizvodna zona Ravna Gora
7. Poslovno-proizvodna zona Vrbovsko
8. Poslovno-proizvodna zona Čabar (Gerovo)
2.2.1.2.Ugostiteljstvo i turizam
1. Kongresni centar Opatija
2.2.2. Luke nautičkog turizma
1. Admiral (Opatija)
2. Kantrida (Rijeka)
3. Škver/Akademija (Rijeka)
4. Valun (Cres)
5. Omišalj (Omišalj)
2.2.3. Građevine društvenih djelatnosti
1.Građevine srednjih škola na području grada ili općine:
Delnice, Čabar, Vrbovsko, Rijeka, Bakar, Opatija, Crikvenica, Krk, Lošinj, Cres
i Rab
2.Građevina sekundarne zdravstvene zaštite na području grada ili općine:
Delnice, Rijeka, Matulji, Jelenje, Kraljevica, Opatija, Lovran, Crikvenica,
Novi Vinodolski, Krk, Veli Lošinj, Cres i Rab
3.Gađevine socijalne skrbi na području grada ili općine:
Delnice, Čabar, Vrbovsko, Rijeka, Opatija, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj i Rab
2.2.4. Građevine sporta
1. Sportski centar Grobnik 2 (Općina Čavle)
2.Golf igrališta na području grada ili općine:
Opatija, Klana, Dobrinj, Jelenje, Novi Vinodolski i Mali Lošinj,Mošćenička
Draga i Vrbovsko.
2.2.5. Ostale građevine
1.Građevine groblja u Gradu Rijeci:
Centralno gradsko groblje Drenova (Grad Rijeka)
2. Građevine za uzgoj riba i školjkaša:
a) Uzgajališta u moru
1. Uvala Žrnovnica, Novi Vinodolski
2. Otok Sveti Marko, Omišalj
3. Valbiska, Krk
4. Plavnik, Krk
5. Stara Baška, Punat
6. Uvala Zaplot - Veliki bok, Cres
7. Merag, Cres
8. Zapadna strana otoka Lošinja, Mali Lošinj
9. Uvala Kaldonta, otok Cres, Mali Lošinj
10. Podno Osorčice, Mali Lošinj
11. Otok Grgur, Lopar
12. Otok Goli, Lopar
13. Sorinj, Lopar
14. Uvala Mag, Rab
15. Uvala Barbat, Rab
b) Uzgajališta na kopnu
1. Na rijeci Čabranki (Finvest), Čabar
2. Čabar (Ožbolt), Čabar
3. Čabar (Minihidroelektrana, Urh), Čabar
4. Zamost - Plešci, Čabar
5. Mala Lešnica, Delnice
6. Moravice, Vrbovsko
3. Građevine interventnih službi
1.Centar za obuku vatrogasaca u Šapjanama (Općina Matulji)
2.Centar Hrvatske gorske službe spašavanja u Rijeci (Grad Rijeka)
2.2.6. Građevine infrastrukture
2.2.6.1. Građevine prometne infrastrukture
1.Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat,
čuvanje i ukrcaj brodova:
a) luke otvorene za javni promet:
1. Bakar
2. Baška
3. Crikvenica
4. Cres
5. Kraljevica
6. Krk
7. Kostrena
8. Lopar
9. Lovran
10. Mali Lošinj
11. Malinska
12. Martinšćica
13. Merag
14. Mišnjak
15. Mošćenička Draga
16. Mrtvaška
17. Novi Vinodolski
18. Omišalj
19. Opatija
20. Porozina
21. Punat
22. Rab
23. Rijeka
24. Supetarska Draga
25. Surbova (Stara Baška)
26. Šilo
27. Valbiska
28. Vrbnik
Sidrišta za prihvat putničkih brodova za kružna putovanja u međunarodnom
prometu:
·
Sidrište luke Opatija,
·
Sidrište luke Cres (unutarnje i vanjsko
sidrište),
·
Sidrište luke Mali Lošinj (unutarnja sidrišta
Privlaka i Poljana, vanjska sidrišta Artatori i Zabodaski),
·
Sidrište luke Krk,
·
Sidrište luke Rab (unutarnja sidrišta Sv.
Eufemija i Sv. Juraj, vanjska sidrišta Frkanj 1 i 2),
·
Sidrište luke Crikvenica,
·
Sidrište luke Novi Vinodolski, i
·
Sidrište luke Rijeka
b) luke posebne namjene
·
Ribarske luke:
-Klenovica (Novi Vinodolski)
-Mišnjak (Rab)
·
Brodogradilišna luka:
-Krk
-Nerezine
-Punat
2. Željeznička infrastruktura
a)industrijski kolosijeci i kolosijeci u gospodraskim zonama
b) žičare:
·
Žičara Učka
·
Žičara Trsat
·
Žičara Grobničko polje - SC Platak
·
Žičara Skrad - Zeleni Vir
·
Turistička žičara Baška
3. Cestovna infrastruktura
·
Županijske ceste
4. Građevine zračnog prometa:
·
Zračno pristanište Mali Lošinj
·
Zračno pristanište Grobnik
·
Zračno pristanište Unije
·
Zračno pristanište Rab
5.građevine pošte, javne telekomunikacije, radio i TV sustav veza
A) pošta:
·
101 poštanski ured
B) radio i TV sustav veza:
·
50 objekata TV i FM odašiljača i pretvarača
2.2.6.2. Građevine vodnogospodarskog sustava s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama županijskog značenja
1.Građevine sustava vodoopskrbe (građevine i instalacije vodozahvata,
crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode kapaciteta od 50 do 250 l/s)
koji pripadaju podsustavima:
·
Podsustav Rijeka
·
Podsustav Novi Vinodolski
·
Podsustav Lokve
·
Sustav otoka Cresa i Lošinja
·
Sustav otoka Raba
2.Građevine sustava odvodnje otpadnih voda (građevine kapaciteta od 10.000
do 50.000 ES te manjeg kapaciteta od 10.000 sa većom osjetljivošću područja na
kojem se nalaze):
·
Sustav Delnice
·
Sustav Lokve - Homer
·
Sustav Fužine - Vrata
·
Sustav Ravna Gora
·
Sustav Čabar
·
Sustav Tršće
·
Sustav Vrbovsko
·
Sustav Jablan
·
Sustav Bakar - Kostrena
·
Sustav Kraljevica
·
Sustav Omišalj
·
Sustav Klana
·
Sustav Novi Vinodolski
·
Sustav Malinska - Njivice
·
Sustav Krk
·
Sustav Punat
·
Sustav Baška
·
Sustav Cres
·
Sustav Veli Lošinj
·
Sustav Rab
·
Sustav Lopar
2.2.6.3. Građevine energetske infrastrukture s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
1. Elektroenergetske građevine
a)elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:
-Kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja ukupne snage veće od 5 MW
-Vjetroelektrane snage veće od 500 kW
-Solarne elektrane za snage veće od 500 kW
-Crpna hidroelektrana Vrelo
-Crpna hidroelektrana Lepenica
-Hidroelektrana Zeleni vir
-Hidroelektrana Kukuljani
-male hidroelektrane snage veće od 1 MW
b)elektroenergetski objekti za prijenos i distribuciju električne energije
-Sve transformacijske stanice 110/x kV,
-Svi elektroenergetski vodovi naponske razine 110 kV i 2x110kV
-dispečerski centar SN distribucijske mreže Rijeka
2.Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a)MRS (mjerno redukcijske stanice) i RS (redukcijske stanice):
b)distribucijski sustav plinovoda sa pripadajućim objektima uključujući i
redukcijske stanice (županijska plinska mreža)
2.2.7. Građevine za postupanje s otpadom
2.2.7.1. Pretovarne stanice
1. Sović laz, Delnice
2. Duplja, Novi Vinodolski
3. Treskavac, Vrbnik
4. Pržić, Cres
5. Sorinj, Lopar
2.2.7.2. Odlagališta za građevinski otpad
1.Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina i Kargač (Novi
Vinodolski) za područje Rijeke, priobalja i otoka te
2.Peterkov laz (Čabar) za područje Gorskog kotara.
2.2.7.3. Odlagališta za građevinski otpad koji sadrži azbest
1.Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina za područje Rijeke,
priobalja i otoka te
2. Sović laz (Delnice) za područje Gorskog kotara.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
SADRŽAJA U PROSTORU
Članak 21.
Ovim se Planom radi gospodarskog razvitka Županija određuje da se:
-na obalnom području mora razvijati isključivo litoralna industrija
prilagođena suvremenim tehnologijama, a u kontinentalnom dijelu oživjeti
drvno-prerađivačku djelatnost i uvoditi nove tehnologije na bazi drugih
sirovina;
-podržavaju planovi razvitka riječke luke ako se njima osiguravaju
preduvjeti za proširenje postojećih lučkih kapaciteta i moguće formiranje novih
na otoku Krku u Omišlju s pratećom infrastrukturom;
-daljnji razvoj turizma mora bazirati na kvalitetnijoj ponudi smještaja s
većim udjelom hotelskih kapaciteta, te kvalitetnijoj strukturi pratećih
sadržaja kao i na produžavanju sezone.
Članak 22.
Ovim Planom gospodarske zone razvrstavaju se na zone državnog, županijskog i
lokalnog značenja.
Planom su određene zone državnog i županijskog značenja, a zone
lokalnogznačenja su sve ostale poslovne i proizvodne zone koje zadovoljavaju
lokalne potrebe i određuju se Prostornim planom uređenja općine ili grada
sukladno smjernicama ovog Plana.
Članak 23.
Zone državnog značenja u Primorsko-goranskoj županiji se nalaze u prostoru
od granice sa Slovenijom do Ličko- senjske županije. To su:
-Poslovna zona Miklavija (Matulji). Smještena je u blizini pograničnom
području sa Slovenijom. Zona je povezana sa lukom Rijeka.
-Poslovno-proizvodna zona Kukuljanovo (Bakar i Čavle). Smještena je uz
prometni pravac za Zagreb i dalje prema srednje europskim zemljama. Osim
proizvodnih pogona sadrži lučka pozadinska skladišta i skladišta veletrgovine.
-Proizvodna zona Rijeka (Rijeka). Proizvodna zona isključivo litoralnog karaktera
na zapadu Rijeke. Zbog postojećih jakih izgrađenih resursa, kao i nužno sti
daljnjeg opstanka i razvoja industrijskih kapaciteta, potrebno je
restrukturiranje proizvodnih kapaciteta u funkciji sadržaja vezanih uz more
(brodogradnja i sl).
-Proizvodna zona Urinj (Kostrena i Bakar). Usmjerena je prvenstveno na
preradu nafte i naftnih prerađevina, koja zbog litoralnog položaja i postojećih
kapaciteta ima dobru perspektivu.
-Proizvodna zona Omišalj (Omišalj). Zona pored postojeće namjene
petrokemije, može biti u funkciji novo planiranih lučkih i prometnih kapaciteta
na otoku Krku.
Navedene zone su pored državnog i od županijskog značenja.
Članak 24.
Zone županijskog značenja prepoznaju se po tome što njihova gospodarska
djelatnost prelazi okvire same općine ili grada i ima gospodarsko značenje za
više jedinica lokalne samouprave. Zone županijskog značenja su:
-Poslovno-proizvodna zona Klana. Smještena u blizini pograničnog područja sa
Slovenijom s razvijenim proizvodnim kapacitetima.
-Poslovna zona Delnice (Lučice) ima prostorne preduvjete za polivalentnu
organizaciju zone (tri mikro cjeline) dobro povezane željezničkom i cestovnom
infrastrukturom.
-Poslovna zona Novi Vinodolski (Kargač). Smještena na pravcu buduće pruge
Zagreb - Rijeka pa svojim prostornim potencijalom u naravi predstavlja točku
križanja prema Lici, Gorskom kotaru i Kvarnerskim otocima.
-Poslovna zona Kraljevica. Prostor koji u narednom razdoblju mora osigurati
uvjete za programe razvoja srednjeg i malog poduzetništva i proizvodnog obrta,
s programima supstitucije ili komplementarnosti za brodogradnju.
-Poslovno-proizvodna zona Fužine. S razvijenom drvnom industrijom nameće se
kao nositelj razvoja i izvan granica svoje Općine u proizvodnim i poslovnim
sadržajima.
-Poslovno-proizvodna zona Ravna Gora. Zona s izraženom proizvodnom i
posredno poslovnom aktivnosti.
-Poslovno-proizvodna zona Vrbovsko. Zona mikroregionalnog značenja iz
razloga što svojom pozicijom predstavlja prirodno gravitacijsko središte
prostora koji se u teritorijalno političkom smislu nalazi u tri Županije.
-Poslovno-proizvodna zona Čabar (Gerovo). Planira se smještaj zone na potezu
Gerovo-Prezid.
Članak 25.
Ovim se Planom određuje smještaj gospodarskih sadržaja sljedećih
djelatnosti:
1. Proizvodne i poslovne djelatnosti,
2. Ugostiteljsko-turističke djelatnosti,
3. Uzgoj riba i školjakaša u moru i slatkoj vodi,
4. Eksploatacije mineralnih sirovina.
Smještaj gospodarskih zona uz more dopušten je samo ukoliko vrsta
djelatnosti uvjetuje korištenje morskog akvatorija, u kojem slučaju kopneni i
morski dio čine jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu.
Prostornim planovima uređenja općina i gradova određuje se za gospodarske
namjene uz obalu mora površina kopna i mora, kao i vrsta pripadajuće luke.
3.1. Proizvodne i poslovne djelatnosti
Članak 26.
Proizvodne i poslovne djelatnosti čine najznačajniji dio županijskog
gospodarstva. U cilju njihova razvoja potrebno je voditi računa o
karakteristikama gospodarske strukture Županije u cjelini, ali i njenih
mikroregija.
Proizvodne i poslovne djelatnosti planiraju se u:
1.izdvojenim građevinskim područjima proizvodne, odnosno poslovne namjene
ili kombinirano proizvodno-poslovne namjene,
2. naseljima, ali isključivo poslovne namjene,
3. građevinama izvan građevnog područja.
Članak 27.
Unutar poslovnih zona smještenih uz more, dopušta se planiranje prostora za
rekonstrukciju i gradnju plovila.
Prostornim planovima uređenja općina i gradova određuje se površina
gospodarske namjene ili površina unutar naselja za smještaj poslovne zone za
izradu i opremu plovila do 35 m dužine i jahti (malog brodogradilišta).
Površina morskog dijela ove zone može biti maksimalno jednaka površini njenog
kopnenog dijela.
Članak 28.
Građevinska područja proizvodne i poslovne namjene koja se nalaze u
zaštićenom obalnom području a smještena su u naselju ili uz naselje, ne mogu se
koristiti za odlaganje, demontažu i recikliranje plovnih objekata koji više
nisu u funkciji.
3.2. Ugostiteljsko-turistička djelatnost
Članak 29.
Ovim Planom se određuje smještaj sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene
u:
1. izdvojenim građevinskim područjima,
2. naseljima,
3. građevinama izvan građevnog područja.
Članak 30.
Planom su određena područja ugostiteljsko-turističke namjene za vrste T1-hoteli,
T2-turistička naselja i T3-autokamp. Smještajne građevine i prateći sadržaji
trebaju biti, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša,
više kategorije. Položajem, veličinom i osobito visinom građevina, mora biti u
skladu s obilježjem prirodnog okruženja.
3.3. Uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkoj vodi
Članak 31.
Kavezna uzgajališta moraju imati potrebne obalne kapacitete i nužnu
infrastrukturu, koji su specifični, za svaki zahvat posebno, ovisno o veličini
uzgajališta i vrstama koje se uzgajaju.
Građevine u kojima se riba priprema za stavljanje u promet mogu biti izvan
obalnog područja, ali je nužno osigurati nesmetan pristup od građevine preko
obale do uzgajališta i obrnuto.
Članak 32.
Prostornim planom uređenja općine ili grada u okviru seoskog turizma
omogućiti izgradnju manjih farmi za uzgoj salmonida kao i ciprinida s
kapacitetima do 2 tisuće kila.
3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina
Članak 33.
Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj površina za istraživanje i
eksploataciju mineralnih sirovina temeljem Rudarsko-geološke studije
potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Županije (u daljnjem tekstu:
Studija).
Studijom je definirana potencijalnost prostora za eksploataciju, po vrstama
mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja te način sanacije tijekom pripreme,
korištenja i prestanka rada zahvata na eksploatacijskom polju, odnosno uređenja
prenamjenom iskorištenih i napuštenih polja (prostora).
Eksploatacija kamenih agregata predstavlja osnovu razvoja građevinske industrije
(niskogradnja, visokogradnja i industrija građevnog materijala) Županije.
Mineralne sirovine koje imaju veliki potencijal, ali za sada nemaju
prerađivačku industriju koja bi tu sirovinu koristila (karbonatna sirovina,
arhitektonsko-građevni kamen, barit, peloidi) treba zaštititi kao realnu
mogućnost budućega gospodarskog razvoja.
Potencijalni prostori za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
prikazani su na kartografskom prilozu 3e. Područja posebnih ograničenja u
korištenju.
Članak 34.
Postojeća eksploatacijska polja koristiti i proširivati u skladu s uvjetima
ovog Plana, a dijelove i cjeline koje se napuštaju i zatvaraju potrebno je
sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti sukladno namjeni predviđenoj
prostornim planovima općine odnosno grada.
Napuštena i nesanirana bivša eksploatacijska polja i pozajmišta potrebno je
sanirati i uskladiti u odnosu na zahtjeve zaštite okoliša, odnosno dovesti
namjeni određenoj prostornim planom uređenja općine odnosno grada.
Potencijalna područja predviđena za istraživanje i eksploataciju mineralnih
sirovina su područja pogodna za eksploataciju, čija namjena je sukladna
prostornom planu.
Za eksploataciju mineralnih sirovina planiraju se rudarske građevine i
postrojenja kao građevine izvan građevinskog područja.
4.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 35.
Ovim Planom određuje se mreža građevina društvenih djelatnosti za školstvo,
kulturu, sport, zdravstvo i socijalnu skrb.
Mreža građevina društvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih
funkcija državnog i županijskog značenja, temeljen na projiciranom broju
stanovništva i standardu propisanom za građevine školstva, kulture, zdravstva,
sporta i socijalne skrbi.
Broj pojedinih vrsta građevina javnih funkcija određen ovim Planom minimalan
je za zadano područje. Vrsta građevina ne označava njenu organizacionu formu
(npr. pod vrstom osnovna škola ne podrazumijeva se ni matična niti područna
škola), već planersku veličinu škole iskazanu kroz optimalni broj razrednih odjeljenja.
Prostornim planom uređenja općine ili grada mogu se predvidjeti i dodatni
sadržaji, lokaliteti, kao i druge građevine društvenih djelatnosti.
Konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinih
djelatnosti određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada, a temeljem
smjernica i kriterija iz ovog Plana.
4.1. ŠKOLSTVO
Članak 36.
Ovim Planom određuje se mreža osnovnih, srednjih i visokih škola.
Članak 37.
Ovim Planom određena je mreža škola iskazana po jedinicama lokalne
samouprave.
Minimalni broj škola u svakoj jedinici lokalne samouprave dobiven je
temeljem prethodno izračunatog minimalnog broja razrednih odjela. Minimalni
broj razrednih odjela omjer je projiciranog broja školoobvezatne, odnosno
srednjoškolske populacije i propisanog standarda.
Prostorni raspored škola određen je temeljem gravitacijskih odnosa iz
sustava razvojnih središta ovog Plana.
U cilju osiguranja standarda stanovništva, za pojedina područja Planom je
određena obveza planiranja jedne osnovne škole, bez obzira što prema projekciji
nemaju potreban minimalan broj razrednih odjela dovoljan za formiranje škole.
U tablici 3 i 4. iskazan je minimalni broj škola i fakulteta po općinama i
gradovima.
*tablice se nalaze na dnu
dokumenta*
4.2. ZDRAVSTVO
Članak 38.
Ovim Planom određuje se mreža zdravstvenih ustanova.
Zdravstvena djelatnost odvija se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj
razini te na razini zdravstvenih zavoda.
Pod primarnom zdravstvenom djelatnosti podrazumijevaju se djelatnosti u
okviru domova zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu
njegu i ustanova za palijativnu skrb.
Pod sekundarnom zdravstvenom djelatnosti podrazumijevaju se poliklinike,
bolnice (opće i specijalne bolnice) i lječilišta.
Pod tercijarnom zdravstvenom djelatnosti podrazumijevaju se kliničke
ustanove koje se dijele na klinike, kliničke bolnice i kliničke bolničke
centre.
Zdravstvena djelatnost na razini zdravstvenih zavoda podrazumijeva
djelatnost državnih zavoda, zavoda za javno zdravstvo jedinica područne
(regionalne) samouprave i zavoda za hitnu medicinu jedinica područne
(regionalne) samouprave).
Članak 39.
Prostorni razmještaj građevina pojedinih grupa zdravstvene djelatnosti
obavlja se prema sljedećim kriterijima:
1.Građevine primarne zdravstvene zaštite planirati u svim sjedištima gradova
i općina.
2.Građevine sekundarne zdravstvene zaštite u pravilu planirati u centrima
mikroregija. Postojeće građevine sekundarne zdravstvene zaštite koje nisu
smještene u skladu s hijerarhijom središnjih naselja, uključuju se u mrežu
centara sekundarne zdravstvene zaštite.
3.Građevine tercijarne zdravstvene zaštite treba planirati isključivo u
Gradu Rijeci kao centru makroregije s iznimkom postojeće Klinike za ortopediju
Lovran.
4.Građevine zdravstvenih zavoda planirati u Gradu Rijeci kao centru
makroregije s ispostavama u svim središtima mikroregija, te u Opatiji i
Crikvenici.
Mreža građevina zdravstvene zaštite prema osnovnim grupama djelatnosti
određena po općinama i gradovima je u tablici 5.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
4.3. SOCIJALNA SKRB
Članak 40.
Ovim Planom određuje se mreža ustanova socijalne skrbi.
Ustanove socijalne skrbi su centri za socijalnu skrb i domovi socijalne
skrbi.
Članak 41.
Obiteljski centar je javna ustanova koja u okviru svojih djelatnosti obavlja
poslove savjetodavnog i preventivnog rada, te informativne, savjetodavne,
preventivno - terapijske, edukacijske, promidžbene i druge slične stručne poslove
vezane uz pružanje potpore obitelji, djeci i mladeži.
Centar za socijalnu skrb je javna ustanova socijalne skrbi koja rješava u
prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne
zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom
Dom socijalne skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje skrbi izvan
vlastite obitelji, i to kao:
a) dom za djecu i mlađe punoljetne osobe (za djecu bez roditelja ili koje
roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, ili je to iz
drugih razloga u interesu djeteta ili mlađe punoljetne osobe; za djecu s
poremećajima u ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko oštećenu ili
psihički bolesnu djecu, te djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim
sredstvima);
b) dom za odrasle osobe (za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili
psihički bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu, drogama ili drugim opojnim
sredstvima,osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita i njega,
odnosno stacionarna skrb te starije i nemoćne osobe);
c) dom za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja.
Članak 42.
Mreža građevina socijalne skrbi prema osnovnim grupama djelatnosti određena
je po općinama i gradovima u tablici 6.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
4.4. SPORT I REKREACIJA
Članak 43.
Ovim se Planom daju smjernice za planiranje sportskih površina i građevina
za potrebe:
-sporta djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,
-natjecateljskog sporta u cilju ostvarivanja visokih sportskih dostignuća,
-sportske rekreacije građana do najstarije životne dobi,
-kineziterapije i invalidskog sporta osoba oštećenog zdravlja i s
psihofizičkim smetnjama u razvoju
Članak 44.
Sport i rekreacija odvija se u sportskim građevinama koje obuhvaćaju
prirodne i materijalne resurse, kao što su more, uređene kopnene površine,
izgrađene sportske građevine i borilišta na otvorenom i u zatvorenom prostoru.
Sportskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine
u kojima se odvijaju sportske djelatnosti
Članak 45.
Broj jedinica sportskih građevina za pojedinu općinu i grad određuje se
temeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih građevina
na 1.000 stanovnika u tablici 7.
Prostornim planom uređenja općine ili grada u mreži sportskih građevina predvidjeti
građevine i komplekse za sportove specifične za općinu i grad.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 46.
Ovim se Planom određuju minimalni
sportski i rekreacijski sadržaji po općinama i gradovima, a iskazani su u
tablici 8.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
4.5. KULTURA
Članak 47.
Ovim Planom određuje se mreža sadržaja kulture po položaju, a kapacitet i
broj odredit će se prostornim planom uređenja općine ili grada.
Za potrebe odvijanja aktivnosti u kulturi planirati minimalno sljedeće
sadržaje:
·
otvorena ili pučka učilišta,
·
muzeje, galerije, zbirke,
·
knjižnice i čitaonice; teže dostupna područja
mogu se opslužiti bibliobusevima, i
·
manje scenske prostore za potrebe nacionalnog
kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, kako bi se omogućio kvalitetan rad svih
kazališnih djelatnosti.
Članak 48.
Pučka otvorena učilišta su javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu koja
se osnovaju radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske
naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga
školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko nakladničke
djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti, te obavljanja djelatnost u
svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i ostalih
izvan sustava redovne naobrazbe.
Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji kao javne ustanove te muzeji, galerije
i zbirke unutar ustanova. Muzejska djelatnost obuhvaća: skupljanje, čuvanje i
istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i
znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske
građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo
neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih
izložaba, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj
dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.
Knjižnice se osnivaju kao javne ustanove koje u okviru knjižničke
djelatnosti nastoje zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe
svih građana na području svoga djelovanja te da promiču čitanje i druge
kulturne aktivnosti u cilju unapređivanja ukupnoga kulturnog života zajednice.
Pokretna knjižnica (bibliobus) je privremeni ili stalni oblik opsluživanja
korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta
za druge oblike djelovanja narodne knjižnice.
Kazališta su javne ustanove u kojima se odvija kazališna djelatnost, koja
obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih,
glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela.
Članak 49.
Prostorni raspored minimalnih sadržaja u kulturi po općinama i gradovima
prikazan je u tablici 9.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
5.UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I
NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA
Članak 50.
Građevinsko područje u pravilu je zbir građevnih čestica planom određene
namjene.
Građevinsko područje čine građevne čestice građevina osnovne namjene,
građevne čestice građevina infrastrukture, te građevne čestice građevina i
uređenih površina, zajedničkih pratećih sadržaja.
Članak 51.
U specifičnim slučajevima građevinsko područje može činiti i samo jedna
građevna čestica. Ova se forma pojavljuje kod namjena izdvojenih iz naselja
koje zahtijevaju gradnju više građevina koje su međusobno funkcionalno ili
tehnološki povezane (složena građevina) i čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu. Unutar građevne čestice te jedinstvene funkcionalne cjeline grade se
građevine i uređuju površine isključivo u funkciji jedne djelatnosti.
Ovakva se građevinska područja razlikuju od građevinskih područja koje se
sastoje od više građevnih čestica, u načinu njihova uređenja.
Članak 52.
U građevinskim područjima, osim građevina osnovne namjene, mogu se smještati
i:
-pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, i
-prateće građevine u funkciji osnovne namjene građevinskog područja.
Članak 53.
Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene i grade
se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene.
Tablica 9: Minimalni sadržaji u
kulturi po općinama/gradovima
Brutto razvijena površina pomoćne građevine ne može činiti više od 40%
ukupne brutto razvijene površina svih građevina izgrađenih na građevnoj
čestici.
Pomoćne građevine imaju namjenu u funkciji namjene osnovne građevine, i u
njima se ne mogu obavljati odvojene djelatnosti.
Članak 54.
Pratećim građevinama smatraju se građevine u funkciji cijeloga građevinskog
područja (gospodarske, ugostitelsko turističke, sportske i druge zone), a ne
samo u funkciji pojedinačne građevine osnovne namjene. Takve se građevine mogu
graditi kao samostalne, na zasebnim građevinskim česticama unutar pripadajućega
građevnog područja.
Ukupna površina namijenjena pratećim građevinama ne može činiti više od 20%
ukupne površine pripadajućeg građevinskog područja.
Članak 55.
Građevna čestica se određuje temeljem prostornih planova. Građevna čestica
je površina jedne namjene, određena granicom prema drugoj susjednoj namjeni.
Građevna čestica može biti dio, cijela ili sastavljena od više katastarskih
čestica.
5.1.UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH
PODRUČJA
Članak 56.
Građevinskim područjima određuju se granice površina naselja i površina
izvan naselja za izdvojene namjene bez stanovanja.
Prostorni raspored, veličina i oblik građevinskih područja odredit će se
prostornim planom općine ili grada, ako ovim Planom nije drukčije određeno,
prema kriterijima za formiranje građevinskih područja naselja i građevinskih
područja izdvojenih namjena, a sukladno kategorijama osjetljivosti prostora iz
članaka 372. i 373. ove Odluke.
5.1.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja naselja
Članak 57.
Naselje je urbana ili ruralna struktura koju čine stanovanje i njemu
sukladne prateće funkcije u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom opsegu.
Naselje je mjesto stalnog i/ ili povremenog boravka ljudi, odnosno mjesto u
kojemu stanovnici stanuju i zadovoljavaju svoje osnovne potrebe vezane uz rad,
obrazovanje i odmor.
U naselje se, osim stanovanja, smještaju i sve njemu sukladne funkcije u
skladu s rangom ili značenjem naselja, kao što su:
-sadržaji javne i društvene namjene (obrazovni, zdravstveni, zabavni,
kulturni, upravni, pravosudni,vjerski i drugi slični sadržaji),
-sadržaji gospodarske namjene (tihe proizvodne i poslovne djelatnosti bez
opasnosti za okoliš, skladišta, servisi i uređaji i sl.),
-sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene,
-sadržaji sportsko-rekreacijske namjene,
-komunalne građevine i infrastruktura,
-luke i privezišta u funkciji djelatnosti na kopnu, i
-ostali sadržaji i namjene sukladne stanovanju.
Članak 58.
Građevinsko područje naselja čine izgrađeni i uređeni dio naselja, te
neizgrađeni dio planiran za razvitak i proširenje tog naselja.
Naselje se u pravilu formira unutar jednoga građevinskog područja.
Iznimno zbog djelovanja tradicijskih, prostornih, funkcionalnih i drugih
utjecaja nastaju izdvojeni dijelovi naselja koja s osnovnim naseljem čine jednu
funkcionalnu cjelinu. Funkcionalna cjelina ne formira se temeljem statističkog
naselja.
Ukupna površina građevinskog područja nekog naselja je zbir osnovnoga
građevinskog područja i svih njegovih izdvojenih dijelova, sukladno ovom Planu.
Granice statističkog naselja treba prilagoditi njegovom građevinskom
području.
Članak 59.
Povećanje građevinskih područja naselja dopušteno je kada se postojeća
izgrade u 80% ukupne površine građevinskih područja općine ili grada, a
povećanje ne može iznositi više od 20% izgrađene površine građevnskih područja.
Povećanje građevinskog područja središnjeg naselja mikroregije dopušteno je
kada se postojeće izgradi u 80% površine građevinskog područja tog naselja i
dostigne gustoću od minimalno 30 st/ha u izgrađenom dijelu građevinskog
područja.
Članak 60.
U naselju se osim stanovanja planiraju i ostale prateće funkcije po vrstama
naselja sukladno sljedećim smjernicama:
a)za središnja naselja centre mikroregija (gradove Cres, Delnice, Krk,
Lošinj, Mali Lošinj, Rab i Rijeka):
-udio površina namijenjenih odmoru (sportsko-rekreacijska namjena, parkovi,
dječja igrališta i površine zaštitnog zelenila) min. 10% naselja,
-udio površina namijenjenih radu (poslovna i ugostiteljsko turistička
namjena) max. 30% površine naselja,
-udio površina namijenjenih prometu do 20% naselja.
b) za središnja naselja ostalih općina i gradova:
-udio površina namijenjenih odmoru (sportsko-rekreacijska namjena, parkovi,
dječja igrališta i površine zaštitnog zelenila) min. 15% naselja,
-udio površina namijenjenih radu (poslovna i ugostiteljsko turistička
namjena) max. 20% naselja,
-udio površina namijenjenih prometu do 15% naselja.
5.1.2. Uvjeti određivanja građevinskih područja izdvojene namjene izvan
naselja
Članak 61.
Površine izdvojenih namjena izvan naseljasu specifične funkcije koje zbog
svoje veličine, namjene, načina korištenja ili svojih specifičnih zahtjeva
(litoralne djelatnosti, prirodni resursi i sl.), zahtijevaju izdvajanje iz
građevinskog područja naselja. One se kao izuzeci planiraju na područjima za građenje
prema pojedinim namjenama.
Građevinska područja izdvojenih namjena formiraju se za sljedeće namjene
izdvojene iz naselja:
1. Gospodarska namjena
-proizvodna,
-poslovna i
-ugostiteljsko-turistička.
2. Sportski centri
-golf igrališta i
-ostali sportski centri
3. Groblja
4. Gospodarenje otpadom
U građevinska područja izdvojenih namjena mogu se smještati i druge namjene
u funkciji osnovne.
U građevinskim područjima izdvojenih namjena ne može se planirati stambena
namjena.
Članak 62.
Ovim Planom se za namjene izdvojene izvan naselja određuju:
-kriteriji i smjernice za određivanje građevinskih područja izdvojenih
namjena,
-kriteriji i smjernice za građenje izvan građevinskih područja,
-područja za smještaj izdvojenih namjena (određene vrstom, položajem, i
najvećim dopuštenim kapacitetom i veličinom) i
-građevine od državnog i županijskog interesa za neposrednu provedbu.
Prostornim planom uređenja općine ili grada površine za građenje građevina
izdvojenih namjena, sukladno kriterijima i smjernicama ovog Plana, određuju se
kao:
-građevinska područja izdvojenih namjena i
-površine izvan građevinskog područja.
5.1.2.1. Uvjeti određivanja građevinskih područja gospodarske namjene
Članak 63.
U građevinska područja gospodarske namjene smještaju se djelatnosti koje
nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja i imaju specifične zahtjeve
proizvodnog, odnosno poslovnog procesa.
Proizvodna namjena obuhvaća komplekse prerađivačke industrije i
građevinarstva koji zahtijevaju značajnije prostorne i ljudske resurse i mogu
imati značajniji utjecaj na prostor i okoliš.
Poslovna namjena obuhvaća pogone proizvodnog obrta, trgovačke i skladišne
komplekse, servise različitih djelatnosti (uključujući i komunalnu djelatnost),
i sl.
Ugostiteljsko-turistička namjena obuhvaća područja u koje se smještaju
hoteli (T1), turistička naselja (T2) i kampovi (T3).
Energetske građevine (hidroelektrane, solarne elektrane, vjetroelektrane,
trafostanice, i sl.), prometne građevine (luke, terminali i sl), vodne
građevine (akumulacije, retencije i sl.) te ostale građevine plošne i linijske
infrastrukture, ne smatraju se gospodarskom namjenom i za njih se, u pravilu,
ne formira građevinsko područje.
U koliko se smještaj građevina infrastrukture ipak planira u građevinskim
područjima gospodarske namjene, na njihovo se formiranje ne odnose
odredbečlanka 66. i 67. ove Odluke.
a) Proizvodna i poslovna namjena
Članak 64.
Ovim Planom određene su maksimalne površine proizvodne i poslovne namjene,
po pojedinim općinama i gradovima, a iskazane su u tablici 10.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 65.
Prostornim planovima uređenja općina ili gradova određuju se površine
gospodarske namjene izvan naselja ili površine gospodarske namjene unutar
naselja za smještaj poslovne zone za izradu i opremanje plovila (brodice,
brodovi) do 35 m dužine i jahte.
Kriteriji za definiranje zona iz stava 1. ovog članka, su:
·
površina morskog dijela zone ne smije biti veća
od površine kopnenog dijela,
·
kopneni dio zone služi isključivo brodograđevnoj
djelatnosti,
·
nije dopušten smještaj plovila na kojima se ne
obavljaju poslovi gradnje, održavanja i opremanja i sl.
·
pripadajući morski dio zone ne smatra se lukom.
b) Ugostiteljsko-turistička namjena
Članak 66.
Ovim se planom određuju područja ugostiteljsko turističke namjene izvan
naselja u koje se smještaju različite vrste ugostiteljsko-turističkih građevina
iz skupine hoteli (T1), turistička naselja (T2) i kampovi, odnosno autokampovi
(T3).
Polazna osnova za određivanje građevinskih područja ugostiteljsko-turističke
namjene su važeći prostorni planovi uređenja općine ili grada, a za općine i
gradove koji se nalaze u zaštićenom obalnom području mora prostorni planovi
uređenja koji su bili važeći na dan 20. srpnja 2007. godine.
Za svako područje ugostiteljsko-turističke namjene unutar općine ili grada u
tablici 11. određen je položaj, vrsta, maksimalna površina građevinskog
područja i maksimalni kapacitet.
Položaj područja ugostiteljsko-tiurističke namjene shematski je prikazano na
kartografskom prikazu br.1, Korištenje prostora.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 27.
Formiranje ili proširenje građevinskog područja ugostiteljsko turističke
namjene provodi se u skladu s odredbama ovog Plana.
Građevinsko područje smješta se približno na područje određenim Planom (do 1
km od simbola), a oblik i veličina određuje se temeljem kriterija izčlanka 373.
ove Odluke.
Članak 68.
Vrsta ugostiteljsko-turističke namjene određena je za svaki lokalitet.
Ugostiteljsko-turistička namjena po vrsti dijeli se na:
-hotel (T1) podrazumijeva hotel kao osnovni ugostiteljski objekt u kojem se
pružaju usluge smještaja i prehrane i slične smještajne objekte iz skupine
hoteli;
-turističko naselje (T2), je jedinstvena funkcionalna cjelina (građevna
čestica) koju čini više samostalnih građevina u kojima su: recepcija,
smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji. Unutar vrste Turističko
naselje mogu se nalaziti i objekti vrste: hotel, aparthotel, turistički
apartmani i/ili kamp;
-autokamp i kamp (T3), podrazumijeva ugostiteljski objekt u kojem smještajne
jedinice nisu povezane sa tlom na čvrsti način.
Za područja za koja je ovim Planom određeno više vrsta
ugostiteljsko-turističke namjene, prostornim planom uređenja općine ili grada
vrsta se mora odrediti jednoznačno.
U izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih kapaciteta prioritetno se
potiče namjena hotel - T1, a ograničava izgradnja turističkih naselja T2.
Veličina građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene mora
iznositi najmanje 50% ovim Planom određene maksimalne površine i kapaciteta.
Članak 69.
U građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene može se prostornim
planom uređenja općine ili grada planirati privezište, kao prateći sadržaj u
funkciji osnovne ugostiteljsko turističke namjene.
Privezište je sastavni dio funkcionalne cjeline ugostiteljsko turističke
namjene, a ne zasebna cjelina (luka).
Maksimalan broj vezova jednog ili više privezišta iznosi najviše 20% ukupnog
broja smještajnih jedinica.
Članak 70.
Građevinsko područje može činiti i samo jedna vrsta ugostiteljsko-turističke
građevine koja po svom obilježju čini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Članak 71.
Građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene koje su prostornim
planovima uređenja općine ili grada bila određena kao izdvojena građevinska
područja ugostiteljsko turističke namjene uz naselja, ovim se Planom određuju
sastavnim dijelom građevinskog područja naselja. Građevinska područja koje se
priključuju naselju iskazana su u tablici 12.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 72.
Građevinska područja koja su važećim prostornim planovima uređenja općine
ili grada određena kao zone povremenog stanovanja (vikend naselja), ovim Planom
određuju se građevinskim područjima naselja.
Kada građevinska područja iz stavka 1. ovog članka čine izdvojeni dio
građevinskog područja naselja, ne mogu se dalje širiti. Građevinska područja
izdvojenih dijelova naselja, u kojima su izgrađene građevine povremenog
stanovanja, iskazana su u tablici 13.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
5.1.2.2. Uvjeti određivanja građevinskih područja sportske namjene
Članak 73.
Građevine sportske namjene u pravilu se grade u naselju. Iznimno, mogu se
graditi i izvan naselja, kada su na jednom mjestu koncentrirane sportske
aktivnosti koje iziskuju velike površine koje nisu primjerene naselju ili kada
se grade sportske građevine za sportove vezane uz prirodno okruženje.
Članak 74.
Radi osiguranja prostora za razvoj sportskih aktivnosti od državnog i
županijskog značenja ovim Planom su određena područja unutar kojih će se
prostornim planom uređenja općine odnosno grada odrediti građevinska područja
sportske namjene, osim onih iz članka 412. ovog Plana. Područja su namijenjena
smještaju sportskih centara za različite sportove. Zbog specifičnih zahtjeva,
od ostalih sportskih centara izdvajaju se sportski centri za golf igrališta.
Veličina građevinskog područja sportske namjene mora iznositi najmanje 50%
ovim Planom određene maksimalne površine i kapaciteta.
a) Sportski centri - golf igrališta
Članak 75.
Golf igralište je vrsta sportskog centra koja za realizaciju zahtijeva
velike površine, a u eksploataciji ima specifične tehnološke zahtjeve, pa se
stoga određuje zasebno od ostalih vrsta sportskih centara.
Golf igralište i ugostiteljsko-turistički (smještajni) sadržaji najčešće su
međuzavisne prostorno-organizacijske cjeline, koje ovisno o odnosu između
igrališta i smještajnog dijela mogu rezultiraju dvjema oblicima:
a)golf igralište u užem smislu i
b)kombinirano golf igralište (igralište sa smještajnim kapacitetima)
Članak 76.
Golf igralište je samostalno (golf igralište u užem smislu) u građevinskom
području sportske namjene (R), a turističke građevine iz skupine hoteli
lociraju se uz njega ili u njegovoj neposrednoj blizini u zasebnom građevinskom
području ugostiteljsko turističke namjene (T).
Golf igralište ima smještajne kapacitete samo kao prateći sadržaj, smješten
unutar klupske kuće. Sukladno tome radi se o malim kapacitetima isključivo za
potrebe igrača.
Članak 77.
Ovim Planom određena je lokacija golf igrališta Dubina u Općini Jelenje. Uz
golf igralište planirano je područje ugostiteljsko - turstičke namjene Podhum,
koje je određeno u članku 66, tablica 10. Vrsta, veličina i maksimalna površina
za građenje određeni su u tablici 14.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 78.
Kombinirano golf igralište je građevinsko područje sportske namjene koju
čine dvije zasebne funkcionalne cjeline:
-igralište (sportski dio), i
-površina za smještaj ugostiteljsko-turističke građevine iz skupine hoteli
(smještajni dio).
Smještajni kapacitet određen je za svaki lokalitet golfa s maksimalnim
brojem ležaja. Smještajni kapaciteti se ne mogu graditi ako nije izgrađen
sportski dio građevinskog područja.
Kada se sportski i smještajni dio smještaju na jednoj građevnoj čestici
kombiniranog golf igrališta ne primjenjuje se uvjet utvrđen u članku 53. stavku
2.
Članak 79.
Ovim Planom određene su lokacije golf igrališta u tablici 15.
Za svako golf igralište određen je položaj, vrsta, veličina, maksimalna
površina za građenje. Uz svako golf igralište određen je maksimalni smještajni
kapacitet.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
b) Ostali sportski centri
Članak 80.
Na području Županije Planom su određeni sportski centri namijenjeni
odvijanju različitih vrsta sportova. U građevinskim područjima sportskih
centara osnovna djelatnost je sport.
U sportskim centrima mogu se planirati ugostiteljsko- turistički, prateći
ili pomoćni sadržaji, namijenjeni smještaju korisnika i posjetitelja sportskog
centra. Smještajni kapaciteti se mogu planirati kao:
a) sadržaji u funkciji osnovne namjene u planiranim sportskim centrima
sastavni su dio sportske građevine (unutar građevne čestice),
b) odvojena građevina; tada se građevinsko područje sportske namjene sastoji
iz sportske građevine i ugostiteljsko-turističke građevine u kojoj se nalaze
smještajni kapaciteti. Smještajni dio, kao prateća namjena osnovnoj, ne može se
graditi prije nego li je izgrađena osnovna, sportska namjena.
Članak 81.
Sportski centri određeni su položajem, vrstom sportskog sadržaja koji se u
njih smješta, veličinom i maksimalno dopuštenim smještajnim kapacitetom.
Položaj, veličina i maksimalni smještajni kapacitet iskazani su u tablici
16.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 82.
Vrsta sportskog centa određena je za:
-SC Grobnik 1: mješoviti (automotodrom, aviodrom, sportski sadržaji,
sadržaji zabave).
-SC Grobnik 2: streljački centar (sportsko i lovno streljaštvo).
-SC Rujevica: mješoviti (glavni gradski stadion i glavna gradska dvorana za
međunarodna natjecanja, te sportske i prateće građevine u njihovoj funkciji).
-SC Platak: mješoviti: (centar za za zimske i ljetne sportove).
5.1.2.3. Uvjeti određivanja građevinskih područja za groblja
Članak 83.
Ovim planom utvrđeno je područje Centralnog gradskog groblja Drenova u Gradu
Rijeci.
5.1.2.4. Uvjeti određivanja građevinskih područja za gospodarenje otpadom
Članak 84.
Ovim Planom određeno je područje za smještaj Županijskog centra za
gospodarenje otpadom Marišćina (ŽCGO) u Općini Viškovo.
Građevinsko područje formira se prostornim planom uređenja općine sukladno
smjernicama određenim u točki 9. ove Odluke.
5.2.UVJETI KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Članak 85.
Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela.
Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih
građevinskih čestica.
Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su
izgrađene i uređene građevinske čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i
površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene
plaže, i sl.).
U slobodnom prostoru izgrađenog dijela građevinskog područja naselja treba
prioritetno planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti, komunalnih
djelatnosti i infrastrukture.
Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za proširenje
izgrađenog dijela, odnosno formiranje novoga građevinskog područja. Neizgrađeni
dio građevinskog područja može biti neuređen i uređen.
Članak 86.
Uređenje građevinskog područja obuhvaća pripremu i opremanje.
Priprema se sastoji iz sanacije područja, izrade prostornih planova,
imovinsko pravnog uređenja, konzervatorskih radova i sl.. Opremanje obuhvaća
gradnju ili rekonstrukciju infrastrukture i komunalnih građevina i uređaja
kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s planiranom namjenom.
Kategorije uređenosti građevinskog područja su:
I.minimalno uređeno građevinsko područje koje obuhvaća pripremu i pristupni
put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju;
II.optimalno uređeno građevinsko područje koje obuhvaća minimalno uređeno
građevinsko područje, i ostale elemente opremanja (plinoopskrba, DTK i dr.).
Sva građevinska područja u Županiji moraju imati I. kategoriju uređenosti.
Prostornim planom uređenja općine ili grada potrebno je minimalno odrediti
mjesto, način i kapacitet priključka građevnog područja na prometnu, energetsku
i vodnu inrastrukturu. Odvodnju otpadnih voda odrediti sukladno odredbama članaka
191, 192 i 193. ove Odluke.
Izgrađeni dio građevnog područja određen prostornim planom uređenja općine
ili grada, smatra se minimalno uređenim.
Obvezatna viša razina uređenosti građevinskog područja odredit će se
prostornim planom uređenja općine i grada.
5.3.GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 87.
Izvan građevinskog područja mogu se graditi samo pojedinačne građevine.
Pojedinačne građevine određene su jednom građevinskom česticom.
Temeljem kriterija iz ovog Plana, prostornim planom uređenja općine ili
grada određuju se uvjeti za neposrednu provedbu gradnje građevina izvan
građevnog područja.
Članak 88.
Izvan građevinskih područja može se graditi na prostornim planom uređenja
općine ili grada određenim građevinskim zemljištima i na prirodnim površinama.
Građevinsko zemljište izvan građevinskog područja određuje se prostornim
planom uređenja općine ili grada kada se izvan građevinskog područja planira
izgradnja građevina koje nisu u funkciji korištenja prirodnih resursa (primarne
proizvodnje) i/ili građevina koje svojom veličinom, tehnološkim procesom i
drugim obilježjima, značajno mijenjaju prirodna obilježja područja na kojima se
grade. Unutar građevinskog zemljišta za ove građevine utvrđuje se građevinska
čestica.
Na prirodnim površinama mogu se graditi građevine koje su isključivo u
funkciji iskorištavanja prirodnih resursa, a svojom funkcijom, veličinom,
tehnologijom i ostalim obilježjima ne utječu bitno na svojstva prirodnih
površina. Karakteristika je ove gradnje da se građevine grade na čestici
osnovne namjene (poljoprivredno zemljište, šuma itd.) a bez da se formira
zasebna građevinska čestica za izgrađenu građevinu.
Za građevine i zahvate iz stavka 2. i 3. ovog članka namjena, položaj,
vrsta, veličina, kapacitet i ostali uvjeti za građenje građevina i uređenje
javnih površina izvan građevinskog područja, određuju se prostornim planom
uređenja općine ili grada.
5.3.1. Građenje na građevinskim zemljištima
Članak 89.
Na građevinskim zemljištima mogu se smještati sljedeće izdvojene namjene:
1. gospodarska namjena: ekploatacija mineralnih sirovina,
2. infrastrukturna namjena
-građevine prometne infrastrukture
-infrastrukturne građevine vodoopskrbe i odvodnje
-građevine energetske infrastrukture
3. posebna namjena: kompleksi i građevine u funkciji obrane RH
4. komunalna namjena:
-građevine za gospodarenje otpadom
-uređene plaže
5. sportske, rekreacijske, izletničke i sl,
6. specifične namjene društvenih djelatnosti (lječilišta, obilježja,
sakralne građevine i sl) i
7. zabavni i tematski parkovi.
5.3.1.1. Građevine za korištenje mineralnih sirovina
Članak 90.
Ovim Planom područja istraživanja mineralnih sirovina određena su shematski
i označena simbolom u garfičkom prilogu broj 3e. Područja posebnih ograničenja
u korištenju.
Unutar područja za istraživanje određuje se eksploatacijsko polje.
Članak 91.
Prostornim planom uređenja općine ili grada odrediti položaj i veličinu
eksploatacijskog polja mineralnih sirovina kao građevinsko zemljište, sukladno
odredbama članka 373. ove Odluke.
Planskim mjerama odrediti sve elemente zaštite okoliša prije, za vrijeme i
poslije korištenja, uključivo sanaciju i konačnu namjenu površina.
Članak 92.
Eksploatacijska polja moraju biti udaljena minimalno od:
–građevinskih područja naselja, 500 m,
–građevinskih područja ugostiteljsko-turističke i sportske namjene, 500 m,
–građevinskih područja gospodarske namjene, 300 m,
–građevina izvan građevnog područja, 200 m,
–obale mora i voda, 1.000 m,
–zaštićenih dijelova prirode i dijelova prirode predviđenih za zaštitu, 200
m.
Cestovna prometna povezanost eksploatacijskog polja na državnu ili
županijsku cestu ne smije se odvijati preko građevinskog područja naselja.
Članak 93.
Eksploatacijska polja ne mogu se planirati:
a)u zaštićenim dijelovima prirode i dijelovima prirode predviđenih za
zaštitu, na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, te stanišnih
tipova neophodnih za opstanak ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih
vrsta.
b)na prostoru poljoprivrednog zemljišta P1 ili P2,
c)unutar infrastrukturnih koridora.
Članak 94.
Prostornim planom uređenja općine ili grada odrediti lokacije za odlaganje
viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih
radova. Prostornim planom uređenja potrebno je odrediti mjere smještaja,
korištenja i zaštite okoliša.
Lokacije za odlaganje viška iskopa ne smiju biti u građevinskom području
naselja.
5.3.1.2. Građevine infrastrukturne namjene
Članak 95.
Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u
funkciji prometnog sustava, sustava veza, vodnogospodarskog sustava i sustava
energetike, smješteni kao površinske građevine ili u infrastrukturne koridore.
Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se točkom 6. ove
Odluke.
5.3.1.3. Građevine posebne namjene
Članak 96.
Pod građevinama posebne namjene podrazumijevaju se vojni kompleksi i
pojedinačne građevine namijenjene za djelatnosti zaštite države.
Razgraničenje prostora od interesa za obranu provodi se određivanjem granice
vojnog kompleksa i građevina prostornim planom uređenja općine grada.
Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks, građevine i zaštitni pojas oko
vojnih kompleksa. Zaštitni pojas se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju
građevina u prostoru. Za razgraničene prostore, odnosno za svaku građevinu
prostornim planom uređenja općine ili grada, mora se odrediti zona zaštite i
ostali uvjeti građenja, korištenja i zaštite.
Građevine od interesa obrane navedene su u tablici 17.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Pojedine građevine iz tablice 16. mogu se prenamijeniti putem prostornog
plana uređenja općine/grada u drugu namjenu, uz suglasnost nadležnog tijela
obrane.
Prostornim planom uređenja općine ili grada mogu se pored građevina iz
tablice 14. planirati i druge posebne namjene.
5.3.1.4. Građevine komunalne namjene
a) Građevine za gospodarenje opadom
Članak 97.
Pretovarne stanice i reciklažna dvorišta kao građevine sustava zbrinjavanja
komunalnog i posebnih kategorija otpada mogu se graditi i kao građevine izvan
građevinskog područja. Za njih se prostornim planom uređenja općine ili grada
određuje građevinsko zemljište izvan građevinskog područja.
b) Uređene plaže
Članak 98.
Uređena plaža izvan građevinskog područja je infrastrukturno i sadržajno
uređen prostor, označen i zaštićen s vodene strane. Površina uređene plaže je
jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od kopnenog i vodnog dijela.
Ona je pristupačna svima uz jednake uvjete s kopnene i vodene strane.
Prirodne morske plaže, iskazane kao šljunčana žala u članku 260. ne smiju se
planirati kao uređene plaže.
Članak 99.
Pod uređenjem plaže podrazumijeva se opremanje komunalnom infrastrukturom,
te gradnja pomoćnih građevina u funkciji plaže.
Pomoćne građevine u funkciji plaže jesu:
-sanitarne građevine, kabine, tuševi, i sl.,
-naprave u funkciji zabave (tobogani, akvagani i sl.),
-ugostiteljske i trgovačke građevine,
-privezišta i sidrišta u funkciji plaže.
Članak 100.
Na uređenoj plaži ugostiteljske građevine i ostale pomoćne građevine
određuju se prostornim planom uređenja općine ili grada temeljem sljedećih
kriterija:
-najviše 2 etaže (suteren i prizemlje), i
-bruto razvijena ukupna površina do 1% površine kopnenog dijela plaže, ali
ne više od 100 m2.
Članak 101.
Privezišta u funkciji uređenih plaža određuju se prostornim planovima
gradova ili općina uz sljedeće uvjete:
-privezišta i sidrišta su sastavni dio uređene plaže i ne smatraju se lukom,
-područje koje služi za prihvat plovila može zauzimati maksimalno 10%
duljine plaže, ali ne više od 30 metara,
-kapacitet priveza odredit će se sukladno kapacitetu plaže, a maksimalno 100
priveza,
-privez plovila nije dopušten izvan površine plaže.
5.3.1.5. Sportsko-rekreacijske građevine
Članak 102.
Pod sportsko-rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se
grade radi obavljanja specificnih sportskih djelatnosti vezanih uz prirodne
uvjete na tlu i vodi (skijanje, sanjkanje, planinarenje, zmajarenje,
paraglajding, jedrenje, ronjenje i sl).
Sportsko-rekreacijske građevine planiraju se izvan građevnog područja
temeljem sljedećih kriterija:
-osnovna namjena građevina je sportska, planinarska, odnosno rekreacijska,
-građevine drugih namjena koje su u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske
namjene grade sa samo kao pomoćne građevine.
Pomoćne građevine mogu imati najviše 2 etaže (suteren/ podrum i prizemlje),
bruto razvijene ukupne površine do 1% površine osnovne namjene, ali ne više od
200 m2. U pomoćne građevine mogu se smještati različiti uslužni
sadržaji za:
-provedbu različitih sportskih i rekreacijskih programa (rekreacija na trim
stazama, stazama za nordic walking, programi u adrenalin centru, i sl.),
-iznajmljivanje i servisiranje opreme,
-pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga posjetiteljima,
-ostali slični sadržaji u funkciji osnovne namjene.
U građevinama sportsko-rekreacijske namjene koje su u funkciji planinarstva,
može se iznimno planirati smještajni kapaciteti do 100 ležaja.
Uvjete za korištenje, namjenu, veličinu, položaj, kapacitete i ostale
kriterije za neposrednu provedbu određuje se prostornim planom uređenja općine
ili grada.
Članak 103.
Ovim Planom se planira izvan građevnog područja građenje građevina manjih
skijaških centara i pojedinačna skijališta.
Manji skijaški centri su:
-SC Mrkopalj - skijaški centar na području Općine Mrkopalj - uključuje
postojeća skijališta Čelimbaša i Klobučarev vrh te biatlonski centar. U sklopu
centra planirana su nova skijališta Prenka (u Brestovoj Dragi), Maj (u Tuku
Mrkopaljskom i Tuku Vojnom), Jukina Kosa, Pod Višnjevicu, Mlačice i Bijela Kosa
(u Begovom Razdolju),
-SC Vrbovsko - skijaški centar na području Grada Vrbovskog, uključuje planirana
skijališta Bijela Kosa 1 i Bijela Kosa 2.
-SC Čabar - skijaški centar na području Grada Čabra - uključuje postojeće
skijalište Rudnik (Tršće) te planirana nova skijališta Farbežari / Crni Lazi i
Kovačev hrib (Prezid).
-SC Jelenča - sportski centar na području Općine Fužine i Grada Bakra.
Pojedinačna skijališta su:
-Jelenča, Plase i Lepenice na području Općine Fužine i Grada Bakra,
-Suhi Vrh, na području Općine Ravna Gora,
-Veliko Selce, na području Općine Skrad,
-Petehovac, na području Grada Delnice.
Uvjete za korištenje, namjenu, velićinu, položaj, kapaciteti i ostale
kriterije za neposrednu provedbu određuje se putem prostornog plana uređenja
općine ili grada.
5.3.1.6. Građevine specifičnih društvenih djelatnosti
Članak 104.
Pod zdravstvenim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se
odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna
područja, kao što su termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti, kakvoća
zraka, blato, i dr.
Zdravstvene građevine mogu se planirati izvan građevinskog područja samo
iznimno, temeljem utvrđenih prirodnih posebnosti.
Zdravstvene građevine mogu se graditi temeljem sljedećih kriterija:
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 800 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za pomoćne gospodarske objekte.
-visina građevine maksimalno 8 m.
-dopuštena je kao pomoćna djelatnost pružanje ugostiteljskih i/ili
smještajnih usluga.
5.3.1.7. Građevine zabavnih i tematskih parkova
Članak 105.
Pod zabavnim i tematski parkovima podrazumijevaju se površine namijenjene
specifičnoj vrsti rekreacije koja se temelji na različitim atrakcijama i
događanjima namijenjenim velikom broju ljudi.
Zabavni i tematski parkovi planiraju se izvan građevnog područja temeljem
sljedećih kriterija:
-osnovna namjena građevina je zabavna, odnoso rekreacijska,
-građevine drugih namjena koje su u funkciji osnovne namjene grade se samo
kao pomoćne građevine.
U sklopu kompleksa zabavnih i tematskih parkova mogu se iznimno planirati
smještajni kapaciteti do 100 ležaja.
Uvjeti za korištenje, namjena, veličina, položaj, kapacitet i ostali
kriteriji za neposrednu provedbu, određuju se prostornim planom uređenja općine
ili grada.
5.3.2. Građenje na prirodnim područjima
Članak 106.
Ovim planom određuju se uvjeti za građenje na prirodnim površinama, odnosno
poljoprivrednom, šumskom, ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu te na vod
nim površinama. Na prirodnim površinama mogu se graditi građevine isključivo u
funkciji primarnih djelatnosti koje se na njima obavljaju ili građevine u
funkciji pojedinih aktivnosti koje se temelje na korištenju prirodnih datosti,
kao:
-građevine u funkciji poljoprivrede,
-građevine u funkciji šumarstva i lovstva
-građevine u funkciji djelatnosti na vodnim površinama,
-građevine za vlastite gospodarske potrebe, i
-sportsko-rekreacijske građevine i površine na prirodnim područjima.
Članak 107.
Na prirodnim područjima mogu se graditi gospodarske građevine prema
sljedećim osnovnim kriterijima:
-građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna,
planinarska, podvodna, itd);
-građevina mora imati, ovisno o namjeni i načinu korištenja, vlastitu
vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10 m dubine), odvodnju (pročišćavanje
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili
drugo);
-građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva;
-građevine moraju biti udaljene od građevinskog područja, građevnog
zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja, izuzev građevina
linijske infrastrukture, minimalno:
a) 500 m za uzgoj bilja
b) 2 000 m za stočarske djelatnosti
c) 500 m za šumarsku djelatnost i lovstvo
d) 2 000 m za sportsko rekreacijsku namjenu
Izgrađene objekte nije dopušteno prenamijeniti u stambene,
ugostiteljsko-turističke namjene ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama
ovog Plana.
5.3.2.1. Građevine u funkciji poljoprivrede
Članak 108.
Građevine poljoprivredne namjene grade se izvan građevnog područja na
poljoprivrednom zemljištu.
Gospodarske građevine namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost i
preradu poljoprivrednih proizvoda izvan građevinskog područja smiju se graditi
na vrijednim (P2) i ostalim (P3) obradivim tlima.
Građevine za stočarsku proizvodnju mogu se izvan građevinskog područja
graditi uz uvjet da imaju više od propisanog minimalnog broja grla.
Pod registriranim poljoprivrednim gospodarstvom, podrazumijeva se gospodarstvoupisanimuodgovarajućeregistresukladnodjelatnosti.
Zemljište propisane minimalne površine, na kojoj se smiju graditi građevine
poljoprivredne namjene prema člancima 110 do 113. ovog Plana, ne može biti
manje od 1000 m2, odnosno od trećine pripadajućih poljoprivrednih
površina u čijoj je funkciji gradnja.
U zemljište poljoprivredne površine iz stava 5 ovog članka pribrajaju se sve
katastarske čestice izvan građevnog područja koje čine funkcionalnu
poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu međusobno dodirivati i/ili biti
povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim putom, u krugu do 2000 m od
gospodarskih građevina iz stava 2. i 3. ovog članka.
Gospodarske građevine se razvrstavaju na:
-građevine za potrebe uzgoja bilja, i
-građevine za potrebe stočarske djelatnosti (farme).
a) Građevine za potrebe uzgoja bilja
Članak 109.
Unutar zaštičenog obalnog pojasa mora građenje građevina za uzgoj bilja vrši
se sukladno propisima koji uređuju uređenje i zaštitu tog pojasa.
Članak 110.
Građevine za potrebe uzgoja bilja izvan zaštićenoga obalnog pojasa mora,mogu
se graditi temeljem sljedećih kriterija:
a) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih
djelatnosti i stanovanjem,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 600 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za pomoćne gospodarske objekte. Građevina može imati podrumski prostor
i dvije nadzemne etaže. Iznimno se dopušta u podrumskoj etaži gradnja podruma
površine do 1.000 m2,
-visina građevine maksimalno 7 m,
-udaljenost od obalne crte jezera i rijeka minimalno 50 m,
-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49 % ukupne
bruto razvijene površine svih građevina.
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
b) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:
-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva,
alata i poljoprivredne opreme.U sklopu građevine može se urediti i stambeni
prostor.
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto
razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 7 m, dvije etaže,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m,
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
c) na zemljištu minimalne površine 5.000 m2:
-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva,
alata i poljoprivredne opreme.
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 50 m2 bruto
razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m,
d) na zemljištu minimalne površine 1.000 m2:
-namjena gospodarska, za držanje alata, strojeva i poljoprivredne opreme,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 30 m2 bruto
razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m.
-
Članak 111.
Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montažno- demontažnih objekata
dopuštena je na svim kategorijama poljoprivrednog zemljišta za obavljanje
poljoprivredne ratarske djelatnosti.
Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu većem od 2.000 m2.
Staklenici i plastenici su lagane montažno-demontažne konstrukcije obložene
staklenim ili plastičnim providnim stijenama ili sličnim materijalom,
maksimalne visine do 4,50 m.
Uz staklenike i plastenike dopuštena je gradnja pratećeg - pomoćnog objekta
za spremanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i slično, površine do 30 m2
tlocrtne bruto površine s maksimalno jednom etažom, bez smještajnih kapaciteta.
b) Građevine za potrebe stočarske djelatnosti (farme)
Članak 112.
Ovim se Planom određuju se uvjeti gradnje građevina za potrebe stočarske
djelatnosti (farme), temeljem sljedećih kriterija:
a) na zemljištu minimalne površine 100.000 m2,
-minimalan broj 10 uvjetnih grla,
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i
stanovanjem,
-površina ugostiteljskog i/ili smještajnog dijela može iznositi do 49 %
ukupne bruto razvijene površine svih građevina,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 1.000 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 8 m,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m, a od mora 1.000 m.
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
b) na zemljištu minimalne površine 50.000 m2:
-minimalan broj 5 uvjetnih grla
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i
stanovanjem,
-površina ugostiteljskog i stambenog dijela može iznositi do 30% ukupne
bruto razvijene površine svih građevina.
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 300 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za stanovanje i pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 6 m,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m, a od mora 1.000 m.
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
c) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:
-minimalan broj 3 uvjetnih grla
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 3 m,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m, a od mora 1.000 m.
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
d) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:
-građevina za držanje stoke,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 30 m2 bruto
razvijene površine.
-visina građevine maksimalno 3 m,
-minimalna udaljenost od obalne crte, voda 100 m, a od mora 1.000 m.
-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost
Članak 113.
Unutar zaštićenog obalnog pojasa mora mogu se graditi građevine za uzgoj
životinja prema odredbama članka 112. ovog Plana.
5.3.2.2. Građevine u funkciji šumarstva i lovstva
Članak 114.
Građevine šumarske namjene grade se izvan građevnog područja na šumskom
zemljištu.
Gradnja gospodarskih i ostalih građevina namijenjenih isključivo za šumarsku
djelatnost izvan građevinskog područja smiju se graditi u gospodarskoj šumi
(Š1).
Građevine se razvrstavaju na:
-građevine za obavljanje šumarske djelatnosti, i
-ostale građevine.
Članak 115.
Izvan obalnog pojasa mora građevine za obavljanje šumarske djelatnosti
(šumarske kuće, lovačke kuće i sl) planiraju se temeljem sljedećih kriterija:
a)građevine za obavljanje osnovne šumarske djelatnosti (šumarske kuće, lovačke
kuće i sl.):
-namjena građevine je šumarska djelatnost zaštite i održavanja flore i
faune,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 400 m2 bruto
razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne
površine za pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 8 m,
-udaljenost od građevnog područja i gospodarske građevine minimalno 500 m, a
od obalne crte voda minimalno 100 m,
-pomoćna djelatnost pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih usluga.
Površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 50% ukupne
bruto razvijene površine svih građevina.
Takva gradnja dopušta se za registrirane djelatnosti lovstva ili šumarstva.
b)građevine za obavljanje ostalih djelatnosti u funkciji šuma (skloništa,
spremišta opreme):
-namjena gospodarska u funkciji šuma,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do 20 m2 bruto
razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 3 m,
-udaljenost od građevnog područja i gospodarske građevine iznosi minimalno
500 m, a od obalne crte voda minimalno 100 m.
Članak 116.
Lovišta imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju
zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i
divlje faune i flore.
Na prostoru Županije ustanovljena su državna i zajednička lovišta.
Gospodarenje lovištem i korištenje lovnog fonda obavlja se u skladu s posebnim
propisima kojima su određena i ograničenja (površine na kojima se ne
ustanovljavaju lovišta, vrijeme lovostaje, zaštita fonda divljači i dr.). Na
površinama lovišta dopuštena je izgradnja gatera (uzgajališta divljači),
postava hranilišta, pojilišta, lovačkih čeka i građevina u funkciji održavanja
i uređenja lovišta.
Iz područja lovišta izuzimaju se sljedeće površine:
-300 m od ruba građevinskog područja,
-200 m od građevina izvan građevinskog područja,
-javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas,
-zaštićena područja prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim
aktom zabranjen lov,
-druge površine u kojima je aktom o njihovom proglašenju zabranjen lov.
5.3.2.3.Građevine na vodnim površinama
Članak 117.
Ovim se Planom određuju uvjeti i kriteriji gradnje i postava građevina za
uzgoj riba i školjkaša na vodnim površinama i vodnom dnu.
Planom su određena uzgajališta na moru i vodotocima, mrjestilišta za mlađ i
sadržaji kaveznih uzgajališta.
Za svaki položaj uzgajališta određena je maksimalna površina, maksimalni
kapacitet i vrsta organizama koje se uzgaja.
Osim navedenih položaja, planira se u sklopu drugih gospodarskih djelatnosti
izvan građevnog područja, kao prateća djelatnost i izgradnja manjih objekata
ribouzgajališta, gdje je to moguće, za uzgoj salmonida kao i ciprinida s
kapacitetima do 2 tone.
Članak 118.
Dopuštena je postava građevina za uzgoj riba i školjkaša manjeg kapaciteta,
što za uzgajališta na moru iznosi 250 tona godišnje, a za uzgajališta na
vodotocima 50 tona godišnje.
Iznimno za uzgajališta Podno Osorčice, Mali Lošinj i Uvala Zaplot - Veli
bok, otok Cres, dopuštene količine uzgoja mogu biti do 990 tona godišnje, a za
uzgajalište Plavnik do 970 tona godišnje.
a) Uzgajališta na moru
Članak 119.
Ovim Planom u tablici 18. određeno je za svaki lokalitet uzgajališta na
moru, maksimalna površina, maksimalni kapacitet i vrsta organizama koje se
uzgaja.
Maksimalna površina određuje područje unutar kojeg je moguće smještanje i
premještanje uzgajališne površine.
Unutar pojasa mora od 300 m od kopna, ne može se planirati uzgoj plave ribe.
Oko svake uzgajališne površine mora se uspostaviti zaštitna zona širine 200
m u koju mogu ulaziti samo uzgajivači.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
b) Uzgajališta na vodotocima
Članak 120.
Ovim Planom je za svaki lokalitet uzgajališta na vodotocima određeno u
tablici 19, maksimalna površina, maksimalni kapacitet i vrsta organizama koje
se uzgaja na kopnu.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
c) Mrjestilište za mlađ morskih riba i školjkaša
Članak 121.
Za potrebe uzgoja morskih riba i školjkaša planira se izgradnja mrjestilišta
za mlađ morskih riba i školjkaša na poluotoku između uvale Žrnovnica i uvale
Tepli Porat u gradu Novom Vinodolskom.
d) Prateći sadržaji kaveznih uzgajališta
Članak 122.
Građevine u kojima se riba priprema za stavljanje u promet mogu biti izvan
obalnog područja u građevnom području. Osigurati prometnu vezu od građevine do
uzgajališta i obrnuto.
Neposredno uz lokaciju za uzgoj riba i školjkaša, mogu se graditi građevine
izvan građevnog područja u funkciji primarne djelatnosti ukupne površine do 400
m2. To su privezišta za brodove, građevine za skladištenje
sortiranje i parkiranje ribe, otpremni centar za školjkaše, centar za
pročišćavanje školjaka, administrativni prostor, prostor za zaposlenike itd.
5.3.2.4. Sportsko-rekreacijske površine na prirodnim
površinama
Članak 123.
Pod sportsko-rekreacijskim površinama podrazumijevaju se površine koje se
uređuju u svrhu odvijanja rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane
za specifična prirodna područja.
Rekreacijske površine su veće samostalne cjeline namijenjene uređenju, a bez
izgradnje građevina. Uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š1,
Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3), vode, more i ostalo
poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji
rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.
U rekreacijskim područjima sukladno obilježjima prostora i uz posebno
vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu se uređivati razne vrste
rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana, a bez
izgradnje, kao što su:
-pješačke, biciklističke, jahaće, trim i slične staze,
-igrališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta,
-površine za izletišta, i
-ostale slične površine namijenjene rekreaciji i zabavi.
U sklopu ovih površina mogu se graditi ili postavljati samo prizemne građevine
za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i
slično, koje su u funkciji dnevnog izletničkog turizma i održavanja
manifestacija. Bruto razvijena površina takvih građevina ne smije biti veća od
0,5% rekreacijske površine, a ne više od 60 m2. Građevina može imati
i natkrivenu terasu čija površina ne smije prelaziti izgrađenu površinu.
Građevine moraju biti primjereno oblikovane i uklopljene u prostor u kojem
se grade odnosno postavljaju te izgrađene od autohtonog materijala.
U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine na vodove
infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i
elektroopskrbu.
6.UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U
PROSTORU
Članak 124.
Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i
vodovi nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni.
Infrastrukturne građevine mogu biti plošne ili linijske.
Članak 125.
Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:
·
površina
predviđenih za infrastrukturne koridore, i
·
površina
predviđenih za infrastrukturne građevine.
Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:
1.površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti u funkciji
kopnenog (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, plinovodi, optički kabeli, i
dr.), vodnog (luke, pristaništa, sidrišta, i dr.) i zračnog prometa (aerodrom,
helidromi, i dr.);
2.površine za građevine vodnogospodarskog sustava, vodozahvat i prijenos
vode, akumulacija, vodocrpilišta (podzemna i nadzemna), akumulacija za
hidroelektranu, akumulacija za industriju, te odvodnju oborinskih i otpadnih
voda, uređaj za pročišćavanje i ispust sustava za melioracijsku odvodnju i
navodnjavanje; i
3.površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju
(trafostanice, rasklopna postrojenja, elektrovučna postrojenja) i prijenos
(dalekovodi, plinovodi, naftovodi, i dr.).
Članak 126.
Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i
instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
Ovim Planom je određena ukupna širina infrastrukturnih koridora.
Članak 127.
Ovim se Planom potiče formiranje infrastrukturnih koridora i smještaj ukupno
planirane linijske infrastrukture u zajedničke koridore (naftovodi, dalekovodi,
željeznički i cestovni koridori i sl).
Linijska infrastruktura državnog i županijskog značenja prikazana je
shematografski u grafičkim prilozima: 1. Korištenje i namjena prostora, 2a.
Elektroenergetika, 2b. Proizvodnja i cjevovodni transport nafte i plina i 2c.
Korištenje voda, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda i uređenje voda i
vodotoka.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 128.
U prostornim planovima uređenja općina ili gradova obvezno je utvrditi
minimalno infrastrukturne koridore kako je utvrđeno u tablici 20.
Prostornim planom uređenja općine ili grada može se odrediti manji koridor
temeljem detaljnijih rješenja. Širina infrastrukturnih koridora iznad cestovnih
i željezničkih tunela u građevinskim područjima određuje se prema odredbama
ovog Plana i posebnim propisima. Planirani tunelski koridor cestovne i
željezničke infrastrukture ne sprečava gradnju iznad tunela i na odgovarajućoj
udaljenosti od portala tunela.
Osim koridora iz tablice 20, ovim se Planom određuju posebni infrastrukturni
koridori za:
·
.željezničke pruge za međunarodni promet
(uključujući prugu visoke učinkovitosti) u građevinskom području naselja
koridor iznosi 100 m,
·
.željezničku prugu visoke učinkovitosti u
građevinskom području naselja na dionici Sv. Kuzam - Drenova koridor iznosi 200
m
·
.autoceste:
–na dionici Rukavac spoj na autocesti Matulji - Rupa koridor iznosi 1.500 m,
–na dionici čvor Viškovo - čvor Grobničko polje na dionici uz akumulaciju
Kukuljani koridor iznosi 800 m
–koridor za novi most na dionici brze ceste čvor Križišće - Omišalj iznosi
2.500 m, a mjeri se 150 m zapadno od postojećeg mosta za otok Krk i širi
istočno od postojećeg mosta.
6.1. INFRASTRUKTURA PROMETNOG SUSTAVA
Članak 129.
Prometni infrastrukturni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane s
ciljem pružanja sigurne, efikasne i konkurentne jedinstvene funkcije pružanja
prijevoznih usluga.
Okosnicu prometnog sustava Županije čine podsustavi pomorskog, željezničkog,
cestovnog, zračnog, cjevovodnog i telekomunikacijskog prometa, a logističku
podršku cjelovitom prometnom sustavu omogućuju lučki, željeznički, cestovni i
zračni terminali za putnički i teretni promet.
Prometni sustav Primorsko-goranske županije strukturiran je na Prometni čvor
Rijeka i niz prometnih pravaca.
Prometni čvor Rijeka sastoji od:
–Lučko-terminalnog čvora Rijeka
–Željezničkog čvora Rijeka i
–Cestovnog čvora Rijeka.
Infrastrukturni prometni sustav određen je shematskiu grafičkom prilogu 1.
Korištenje i namjena površina.
6.1.1. Lučko-terminalna infrastruktura
Članak 130.
Morska luka je morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s
izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i
drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti
i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje
robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske
djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili
tehnološkoj svezi.
Lučko područje je područje morske luke, a može obuhvaćati jedan ili više
morskih i kopnenih prostora (lučki bazen) koji se koristi za obavljanje lučkih
djelatnosti.
Ovim planom definirana privezišta i sidrišta u građevinskom području
ugostiteljsko-turističke namjene i na površinama uređenih plaža ne smatraju se
lukama.
Članak 131.
Prema namjeni kojoj služe, luke se dijele na:
–luke otvorene za javni promet, i
–luke posebne namjene.
Položaj i značenje luka, sidrišta i plovnih putova prikazan je shematski u
grafičkom prilogu broj 1. Korištenje i namjena prostora.
Tablica 20: Kriteriji
razgraničenja infrastrukturnih koridora
6.1.1.1. Luke otvorene za javni promet
Članak 132.
Prema veličini i značenju luke otvorene za javni promet dijele se na:
a)luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnog) gospodarskog
interesa za Republiku Hrvatsku,
b) luke otvorene za javni promet županijskog značenja i
c) luke otvorene za javni promet lokalnog značenja.
Članak 133.
Prostornim planom uređenja općine ili grada prilikom određivanja sadržaja
unutar luke otvorene za javni promet, treba predvidjeti prostor za komunalni
dio luke.
Komunalni dio je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez
plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne
samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u
upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke
kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom
vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske
djelatnosti.
Smjernice za definiranje položaja i kapaciteta luka otvorenih za javni
promet, odnosno komunalnih dijelova koji se moraju odrediti u prostornim
planovima uređenja općine ili grada, su:
–luke otvorene za javni promet planirati svugdje gdje postoji naselje ili
morsko područje kome gravitiraju neka naselja u neposrednoj blizini, kao
izdvojeni dio građevinskog područja naselja;
–kapacitet komunalnog dijela luke određuje se na osnovi broja gravitirajućih
stanovnika jedinice lokalne samouprave. Preporuča se u komunalnom dijelu luke
naselja planirati privezna mjesta za 10% stanovništva, izuzev Grada Rijeke;
–preporuča se površinu morskog dijela luke osigurati na način da se za jedno
mjesto priveza u komunalnom dijelu luke osigura površina od 45 m2, a
koja uključuje i plovni put za prilaz mjestu priveza kao i prostor za
manevriranje;
–preporuča se da se po jednom mjestu priveza u komunalnom dijelu luke
osigura 5 m2 površine kopnenog dijela luke.
a) Luke od interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 134.
Luka Rijeka otvorena je za javni promet i od osobitog je međunarodnog
interesa za Republiku Hrvatsku. Sastoji se od bazena Rijeka, Brajdica, Bakar i
Omišalj na području Primorsko-goranske županije i bazena Raša - Bršica na
području Istarske županije te sidrišta brodova i izdvojenoga lučkog područja
Škrljevo.
Članak 135.
U bazenu Rijeka koji obuhvaća bazen Rijeka zapad i Brajdicu planirana je
gradnja kontejnerskog terminala ukupnog kapaciteta oko 1.400.000 TEU.
S vanjske strane riječkog lukobrana dopušta se privez brodova za kružna
putovanja.
Planira se gradnja jedinstvenoga pomorskoga putničkog terminala u luci
Rijeka za prijevoz putnika brzim brodovima i dužobalnim brodovima, državnog,
županijskog i lokalnog prometa. Putnički terminal treba biti povezan s glavnim
terminalima cestovnog, željezničkog i zračnog prijevoza.
Članak 136.
Pozadinsko područje luke Rijeka na Škrljevu smješteno je u okviru
poslovno-proizvodne zone Kukuljanovo i u funkciji je unapređenja rada luke
Rijeka.
Poslovna zona Miklavija i proizvodna zona Omišalj mogu se planirati i za
potrebe lučkih terminala i u funkciji lučkih djelatnosti.
Članak 137.
U bazenu Bakar planirani su lučki terminal Goranin i terminal Podbok uz
osiguranje kvalitetnoga cestovnog i željezničkog povezivanja sa zaleđem.
Članak 138.
Okosnica razvoja lučko-terminalnog sustava biti će razvoj luke na otoku
Krku.
Članak 139.
Sidrišta mogu biti izdvojena područja luka otvorenih za međunarodni promet.
Postojeće sidrište luke Rijeka namijenjeno je sidrenju teretnih i putničkih
brodova u međunarodnom prometu.
b) Luke županijskog značenja
Članak 140.
Luke otvorene za javni promet županijskog značenja su:
1. Bakar 15.
Mošćenička Draga
2. Baška 16.
Mrtvaška
3. Crikvenica 17.
Novi Vinodolski
4. Cres 18.
Omišalj
5. Kraljevica 19.
Opatija
6. Krk 20.
Porozina
7. Kostrena 21.
Punat
8. Lopar 22.
Rab
9. Lovran 23.
Rijeka
10. Mali Lošinj 24.
Supetarska Draga
11. Malinska 25.
Surbova - Stara Baška
12. Martinšćica 26.
Šilo
13. Merag 27.
Valbiska
14. Mišnjak 28.
Vrbnik
Luke otvorene za javni promet županijskog značenja će se prvenstveno
razvijati na postojećim prostorima sukladno cilju uspostave javnog prijevoza na
moru.
Luke otvorene za javni promet županijskog značenja mogu imati više lučkih
bazena koji će se odrediti prostornim planovima uređenja općine/grada.
Članak 141.
U okviru luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja planiran
je prihvat brodova za kružna putovanja.
U lukama za javni promet županijskog značenja određena su sidrišta za
prihvat putničkih brodova u međunarodnom prometu na sljedećim lokacijama:
–sidrište luke Opatija
–sidrište luke Cres
–sidrište luke Mali Lošinj
–sidrište luke Krk
–sidrište luke Rab
–sidrište luke Crikvenica
–sidrište luke Novi Vinodolski i
–sidrište luke Rijeka.
Ostala sidrišta za putničke brodove mogu se odrediti prostornim planovima
uređenja općina i gradova uz uvažavanje maritimnih, ekoloških i drugih uvjeta
određenih posebnim propisima.
Sidrišta mogu biti izdvojena područja luka za javni promet županijskog
značenja.
c) Luke lokalnog značenja
Članak 142.
Sve ostale luke su lokalnog značenja i odrediti će se prostornim planom
uređenja općine ili grada.
6.1.1.2. Luke posebne namjene
Članak 143.
Luka posebne namjene je morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili
gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba obzirom na njihovu podjelu.
Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene dijele se na:
1. vojne luke,
2. luke nautičkog turizma,
3. industrijske luke,
4. brodogradilišne luke,
5. sportske,
6. ribarske i druge luke slične namjene.
Prema značenju, luke posebne namjene se dijele na luke od značenja za
Republiku Hrvatsku i luke od županijskog značenja.
Luke posebne namjene mogu imati više lučkih bazena koji će se odrediti
prostornim planovima uređenja općine/grada.
Članak 144.
Vojna luka namijenjena je za prihvat i smještaj vojnih plovnih objekata,
opremljena odgovarajućim objektima i opremom, a određena posebnim propisom.
Vojna luka na području Primorsko-goranske županije je Kovčanje u Malom Lošinju.
Maskirni pristan (privezište, vez) označava nepotpuno uređen dio obalnog
ruba (neizgrađene obale) s prijeko potrebnim čimbenicima koji omogućuju
pristajanje i privezivanje broda radi bojnog razvoja pomorskih snaga.
Maskirno privezišta su: maskirna privezišta br.1 i br. 2 u Supetarskoj Dragi
na zapadnoj obali otoka Raba nasuprot otočiću Maman i maskirna privezišta br.
1, br. 2, br. 3, i br. 4 u Barbatskom kanalu, na sjeveroistočnoj strani otoka
Dolin.
Prenamjena maskirnih pristana moguća je uz suglasnost nadležnog tijela
obrane.
Članak 145.
Luke nautičkog turizma razvrstavaju se na:
–marinu
–sidrišta
–odlagališta plovnih objekata i
–suhu marinu.
Ovim Planom određuju se marine državnog i županijskog značenja po položaju,
maksimalnoj površini akvatorija i maksimalnom broju vezova.
Članak 146.
Marine se razvrstavaju u odgovarajuću kategoriju, iskazanu kroz broj sidara
(dva sidra, tri sidra, četiri sidra, pet sidara).
Marine koje imaju kapacitet 200 i više vezova u moru su od značenja za
Republiku Hrvatsku, a one manjeg kapaciteta su županijskog značenja.
Vezom se u luci nautičkog turizma smatra vez za plovilo standardne duljine
12 m.
Maksimalna površina akvatorija marine iznosi 10 ha, osim za marinu Punat i
Cres koje imaju površinu veću od 10 ha, sukladno odlukama o koncesiji izdanim
po posebnim propisima.
Prostornim planom uređenja općine ili grada određuju se površina akvatorija
i broj vezova na osnovi ekvivalenta plovila duljine 12 metara. Broj vezova može
biti, ovisno o duljini plovila, veći ili manji, ali sveden na vrijednost
ekvivalentnog plovila mora odgovarati odredbama Plana.
Površina akvatorija i broj vezova ne mogu biti manji od 50% od propisanih
tablicom 21 i 22. ovog Plana.
Preporuča se da akvatorij zauzima do 2/3 ukupne površine marine.
Članak 147.
Položaj, maksimalna površina akvatorija i maksimalni broj vezova u moru,
određeni su u tablici 21 i 22.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 148.
Sidrišta se smještavaju u ili uz:
–građevinska područja naselja,
–građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene,
–građevinska područja sportske namjene.
Članak 149.
Prostornim planovima uređenja općina i gradova određuju se ostale luke
nautičkog turizma (sidrišta, odlagališta plovnih objekata i suhe marine).
Odlagališta plovnih objekata i suhe marine smještaju se u gospodarske zone.
Članak 150.
Industrijske luke nalaze se u području gospodarske namjene-industrija, a
služe za privez plovnih objekata i iskrcaj/ukrcaj tereta koji je namijenjen za
potrebe proizvodnog procesa ovlaštenika koncesije.
Industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi preko 1.000 GT su od značenja
za državu.
Industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi do 1.000 GT su od značenja za
Županiju.
Ovim Planom određene su sljedeće industrijske luke:
·
industrijske luke u funkciji područja proizvodne
zone Urinj:
-industrijska luka Bakar - luka za prekrcajna nafte i naftnih derivata,
-industrijska luka Urinj 2 za prekrcaj naftnog koksa,
-industrijska luka Sršćica za prekrcaj ukapljenog naftnog plina i druge.
·
industrijske luke proizvodne zone Omišalj:
-industrijske luke za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina,
-industrijske luke za prekrcaj ukapljenog naftnog plina,
-industrijske luke za prekrcaj sirovina i energenata za petrokemijsku
industriju i otpremu proizvoda petrokemijske industrije i druge.
Članak 151.
Brodogradilišne luke služe za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta
plovnih objekata.
Površina morskog dijela brodogradilišta može biti maksimalno jednaka
površini kopnenog dijela brodogradilišta.
Brodogradilišne luke s veličinom navoza preko 50 m, odnosno veličinom doka
preko 1.000 t nosivosti, su od značenja za Republiku Hrvatsku.
Na području Županije brodogradilišne luke od značenja za Republiku Hrvatsku
su:
–brodogradilišna luka - Grad Rijeka,
–brodogradilišna luka - Općina Kostrena,
–brodogradilišna luka - Grad Cres i
–brodogradilišna luka - Grad Mali Lošinj
Na području Županije brodogradilišne luke od značenja za Županiju su:
–brodogradilišna luka - Krk,
–brodogradilišna luka - Nerezine i
–brodogradilišna luka - Punat.
Sve ostale brodogradilišne luke s veličinom navoza do 35 m, odnosno
veličinom doka do 1.000 t nosivosti, odredit će se prostornim planovima
uređenja općine ili grada.
Članak 152.
Ribarska luka služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je
opremljena uređajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih plovila, prostorom
za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila.
Ribarska luka koja ima dužinu obale preko 50 m i dubinu uz obalu veću od 3
metra je državnog značenja. Ribarska luka državnog značenja je Rijeka (Rijeka).
Ribarske luke županijskog značenja su Klenovica (Novi Vinodolski) i Mišnjak
(Rab).
Članak 153.
Sportske luke služe za privez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica
s namjenom za sport i razonodu, a koje brodice su u vlasništvu članova udruge
ili same udruge koja ima koncesiju za luku.
Sportske luke državnog značenja imaju kapacitet 200 vezova i više, a
sportske luke kapaciteta do 200 vezova su županijskog značenja.
Lokacije sportskih luka odredit će se prostornim planovima uređenja općina i
gradova.
Članak 154.
U lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene dopuštena je
izgradnja objekata za opskrbu plovila gorivom uz zadovoljavanje ekoloških,
maritimnih, sigurnosnih i protupožarnih kriterija.
Udaljenost između dva mjesta za opskrbu plovila gorivom ne bi smjela biti
veća od 20 nautičkih milja.
6.1.2. Sustav željezničke infrastrukture
Članak 155.
Željezničke pruge u tehnološkom smislu mogu biti:
-željezničke pruge za velike brzine,
-konvencionalne željezničke pruge.
Članak 156.
Prema namjeni, gospodarskom značenju, značenju kojega imaju u međunarodnom i
unutarnjem željezničkom prometu, načinu upravljanja i gospodarenja željezničkom
infrastrukturom te planiranju njezinoga razvoja, željezničke pruge dijele se
na:
-željezničke pruge od značenja za međunarodni promet,
-željezničke pruge od značenja za regionalni promet,
-željezničke pruge od značenja za lokalni promet.
Članak 157.
Sustav željezničke infrastrukture na prostoru Županije primarno se sastoji
od Željezničkog čvora Rijeka kao sastavnog dijela Prometnog čvora Rijeka te
linijske željezničke infrastrukture.
Pod Željezničkim čvorom Rijeka podrazumijeva se ukupni sustav željezničke
infrastrukture od Šapjana do Krasice i kolodvora Krk sa svim kolodvorima u
primarnoj funkciji zadovoljenja prometne potražnje rada luke Rijeka kao i putničkih
potreba središta županije.
Industrijski kolosijeci i kolosijeci u gospodraskim zonama te kolodvori
određuju se prostornim planom uređenja općine/grada.
Članak 158.
Promet željezničkog čvora Rijeka temeljise na prognozama prometa Luke
Rijeka. Planirana je modalna razdioba prijevoza tereta na način da se minimalno
60% tereta za potrebe luke prevozi željeznicom.
Planirana je rekonstrukcija i dogradnja željezničkog čvora Rijeka: kolodvora
Rijeka, kolodvora Brajdica, kolodvora Škrljevo, robnog kolodvora Kukuljanovo,
kolodvora Bakar, kolodvora Ivani, kolodvora Tijani, te izgradnja teretnog
kolodvora Krasica, izgradnja novoga teretnog i lučkog kolodvora na otoku Krku
kao i kolodvora Miklavija.
Članak 159.
Modernizacija i rekonstrukcija postoječih željezničkih pruga realizirati će
se etapno po dionicama s ciljem unapređenja željezničkog prometa i povećanja
prijevoznih kapaciteta..
Rekonstrukcija postojećih željezničkih pruga podrazumijeva:
-rekonstrukciju trase na pojedinim dionicama - (odstupanuje od trasa dijela
postoječih pruga),
-nadogradnju drugog kolosijeka uz dijelove postojeće pruge,
-rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kolodvora, stajališta, tunela,
vijadukata i mostova,
-rekonstrukciju dijelova građevinskog, elektroenergetskog te prometno-upravljačkog
i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava i slično, a sve u cilju
osiguranja potrebnih prometnih i tehničko-tehnoloških uvjeta.
Članak 160.
Željezničke pruge od značenja za međunarodni promet na području Županije su:
-Krasica otok Krk - luka na otoku Krku,
-Rijeka - Karlovac - Zagreb Glavni kolodvor
-Rijeka - Šapjane - državna granica - Ilirska Bistrica,
-Škrljevo - Bakar
-Sušak - Pećine - Brajdica
Sukladno planiranim kapacitetima putničkog i teretnog prometa, planirana je:
-Dogradnja drugog kolosjeka i korekcija dijela trase postojeće pruge za
međunarodni promet Rijeka - Karlovac - Zagreb
-dogradnja drugog kolosijeka na dionici Škrljevo - Rijeka i Rijeka - Šapjane
-izgradnju pruge visoke učinkovitosti Trst/Kopar - Lupoglav - Rijeka -
Josipdol (Karlovac) - Zagreb/ Split - Dubrovnik,
-izgradnju nove pruge od značenja za međunarodni promet od kolodvora Krasica
do luke na otoku Krku i Krasica - Ivani - Škrljevo/Bakar
Žičare
Članak 161.
Žičara je postrojenje sastavljeno od više komponenti, konstruiranih,
proizvedenih, montiranih i stavljenih u uporabu s ciljem sigurnog prijevoza
putnika. Žičare s obzirom na tehnološke značajke dijele se na: uspinjače,
viseće žičare i vučnice.
Za bolje prometno povezivanje i unapređenje turističke ponude na području
Županije planirane su:
–žičara Učka
–žičara Trsat
–žičara Grobničko polje - SC Platak,
–turistička žičara Baška i
–žičara Skrad - Zeleni Vir
Trase i kapaciteti žičara iz stavka 2. ovog članka, uređenje donje i gornje
stanice žičara određuju se prostornim planom uređenja općine ili grada.
Žičare treba planirati bez većih prosjeka na površinama šuma, a stanice
žičare moraju svojom veličinom i materijalom biti primjereni krajobrazu.
Prostornim planom uređenja općine ili grada mogu se planirati i druge žičare
i vučnice.
6.1.3. Sustav cestovne infrastrukture
Članak 162.
Cestovna infrastruktura se dijeli na javne ceste i nerazvrstane ceste.
Podjela javnih cesta u ovom Planu obavlja se na:
-autoceste i brza cesta
-državne ceste
-županijske ceste
-lokalne ceste.
Ovim Planom se određuje cestovna infrastruktura do razine županijskih cesta
dok se ceste niže razine prometne usluge određuju prostornim planom uređenja
općine ili grada.
Sustav cestovne prometne infrastrukture na području Županije sastoji se
primarno od cestovnog čvora Rijeka i mreža cestovnih prometnih pravaca
nadnacionalnog, nacionalnog i regionalnog ranga.
Cestovni čvor Rijeka segment je Prometnog čvora Rijeka, a čini ga tzv.
riječka obilaznica od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim čvorovima i
vezama na luke, poslovne, poslovno-proizvodne i proizvodne zone.
Državne i županijske prometnice disperziraju teretni, osobni i javni promet
unutar naselja područja Županije.
Članak 163.
Cestovni čvor Rijeka prometno povezuje državne autoceste i čini ga niz
čvorišta između Grobničkog polja, Križišća i Matulja: Grobničko polje, Dražice,
Viškovo, Permani, Soboli, Čavle, Matulji, Diračje, Rujevica, Škurinje, Kozala,
Orehovica, Draga, Sv. Kuzam, Meja i Križišće, i drugi potencijalni čvorovi s
pripadajućim cestovnim vezama.
Postojeći čvor Orehovica rekonstruirati i povezati na cestovnu mrežu Grada
Rijeke.
a) Mreža autocesta i brzih cesta
Članak 164.
Mreža autocesta i brzih cesta na području Županija se sastoji od:
.autoceste Zagreb - Rijeka - s čvorištima Vrbovsko, Ravna Gora, Delnice,
Vrata, Oštrovica, Mali Svib.
.autoceste Rupa - Rijeka - Žuta Lokva obilazno oko grada Rijeke,
-u I. etapi sa čvorištima: Rupa, Jurdani, i cjelovitim čvorištem Rijeka (od
Matulja do Križišća), te čvorištima Jadranovo, Crikvenica - Selce, Novi
Vinodolski - Bribir i Novi Vinodolski.
-u II. etapi vanjska dionica s čvorištima: Rupa - Miklavija - Permani -
Viškovo - Dražice - Grobničko polje - Mali Svib - Križišće - spoj na trasu
Križišće - Žuta Lokva
.autoceste Kanfanar - Matulji na potezu od tunela Učka prema autocesti Rupa
- Rijeka
-I. etapi predstavlja postojeća trasa čvor Matulji - tunel Učka s čvorištem
Frančići
-II. etapu predstavlja dionica tunel Učka - spoj na autocestu Rupa - Rijeka
s čvorištima Veprinac, čvor Jurdani i Permani.
.brze ceste od Mošćeničke Drage na zapadu do Opatije i Matulja (obilaznica
opatijske rivijere - nova cesta),
.postojeća obilaznica od Matulja do Sv. Kuzma (s čvorištima Diračje,
Rujevica, Škurinje, Orehovica, Draga) i
.brze ceste od Sv. Kuzma do Krka/Valbiske.
Čvorišta Jurdani, Permani, Grobničko polje, Meja i Križišće su čvorišta
interregionalne funkcije s lokalnim priključkom.
Čvorišta Miklavija, Trinajstići, Viškovo, Dražice, Jadranovo, Crikvenica -
Selce, Bribir - Novi Vinodolski i Novi Vinodolski su čvorišta s lokalnim
priključkom.
Prostornim planovima uređenja općine/grada mogu se odrediti i druga čvorišta
lokalnog značenja.
b) Mreža državnih i županijskih cesta
Članak 165.
Ovim Planom određena je mreža državnih i županijskih cesta koja je shematski
prikazana na kartografskom prikazu br.1, Korištenje prostora.
U prostornim planovima uređenja općine/grada mogu se planirati i druge ceste
državnog i županijskog ranga koje vode do područja državnog i/ili županijskog
značenja.
Članak 166.
Ceste ili dionice cesta koje nisu ovim Planom određene kao ceste od
županijske važnosti, mogu se razvrstati u mrežu županijskih cesta:
-prostornim planom uređenja općina ili gradova, ili
-prostornim planom područja posebnih obilježja.
c) Mreža ostalih cesta
Članak 167.
Pod ostalim cestama podrazumijevaju se javne ceste razvrstane kao lokalne
ceste, te sve ostale javne prometnice namijenjene prometovanju vozila i
pješaka. Mreža i kriteriji planiranja ovih prometnica definirat će se prostornim
planom uređenja općine ili grada
Pri planiranju prometnih sustava naselja potrebno je osigurati odgovarajuće
kapacitete javnih parkirališna i garaža za osobna vozila, na obodima centralnih
naselja, kao i površine za izgradnju putničkih terminala te osigurati mogućnost
implementacije kvalitetnog sustava javnog prijevoza putnika.
6.1.4. Sustav infrastrukture zračnog prometa
Članak 168.
Aerodrom je određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte,
instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje,
uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova.
Zračna luka je aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu.
Članak 169.
Razvoj zračnog prometa odnosi se na proširenje i rekonstrukciju postojećih
aerodroma, te moguće otvaranje novih aerodroma.
Članak 170.
Planom je određena zračna luka Rijeka, te zračna pristaništa Mali Lošinj,
Grobnik i Unije i Rab:
a)Zračna luka Rijeka je aerodrom za javni, domaći i međunarodni promet. Za
potrebe razvoja zračne luke Rijeka potrebno osigurati minimalnu površinu od 210
ha.
b)Zračno pristanište Mali Lošinj je aerodrom za javni, domaći i međunarodni
promet. Planira se produljenja piste do 2.500 m, s površinom zone od maksimalno
100 ha.
c)Zračno pristanište Grobnik je javni aerodrom za domaći promet. Planira se
proširenje stajanke i hangara, ograđivane zračnog pristaništa, opremanje noćnog
starta, itd.
d)Zračno pristanište Unije je javni aerodrom za dnevni domaći promet.
Planirano je povećanje uzletno- sletne staze i osnovne staze.
e)Zračno pristanište Rab je aerodrom za javni domaći i međunarodni promet.
Planirana je izgradnja uzletno- sletne staze i osnovne staze. U skladu s
porastom prometa i ulogom zračne luke odgovarajuće će se proširivati njezini
kapaciteti za prihvat i otpremu zrakoplova i putnika, te razvijati prateće
službe i servisi.
Članak 171.
Prostornim planom uređenja općine/grada određuju se lokacije za aerodrome na
vodi, lokacije helidroma, letjelišta i letjelišta za paraglajdere i ovjesne
jedrilice.
Hidroavionska pristaništa mogu se locirati u morskim lukama otvorenim za
javni promet vodeći računa o mogućnosti njihovog smještaja s obzirom na
postojeće i planirane građevine unutar lučkog područja. Hidroavionska
pristaništa nisu aerodromi na vodi.
Prostornim planom uređenja općine ili grada određuju se lokacije za
slijetanje hidroaviona na vodi, sukladno uvjetima propisanim posebnim
propisima.
Za helidrome urediti posebne lokacije, ali se povremeno mogu koristiti i
površine postojećih sportskih terena.
6.1.5.Sustav infrastrukture telekomunikacijskog prometa, radara, radio i
TV sustav veza u Primorsko-goranskoj županiji
Članak 172.
Razvoj javnih telekomunikacija od posebne je važnosti za gospodarski razvoj
Županije.
Pri planiranju i gradnji prometnica predvidjeti koridore za infrastrukturu i
izgradnju kabelske kanalizacije za uvlačenje i ugradnju povezane opreme,
odnosno uvlačenje telekomunikacijskih vodova i ugradnju pripadajuće povezane
opreme.
Prilikom planiranja ili rekonstrukcije dijelova magistralne
telekomunikacijske infrastrukture predvidjeti kabelsku kanalizaciju dovoljnog
kapaciteta za buduća proširenja kao i za eventualni smještaj drugih kabelskih
operatora.
Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za međunarodno, magistralno i
međumjesno povezivanjeplanirati podzemno sljedeći infrastrukturne koridore
(ceste, željeznice, plinovodi, naftovod, dalekovodi i sl.), a samo iznimno
izvan tih koridora.
Članak 173.
Najvažniji koridori elektroničke komunikacijske infrastrukture su:
-Nova svjetlovodna transmisijska dionica za ostvarivanje alternativnoga
spojnog puta za područje Malog Lošinja i Cresa. Realizacija će se ostvariti
novim podmorskim svjetlovodnim kabelom Mali Lošinj - Novalja ili pak
realizacijom već planiranoga otočnog svjetlovodnoga kabelskog sustava prijenosa
(Zadar - Ugljan) - Iž - Rava -Dugi otok - Molat - Ist - Silba - (Ilovik - Mali
Lošinj) od nacionalnog interesa. Realizaciju alternativnog pravca je moguće u
sklopu zamjene zaštitnog užeta postojećeg dalekovoda 110 kV Krk - Cres - Mali
Lošinj. Isto tako u sklopu projekta novoga podmorskog energetskog 110 kV kabela
Cres-Plomin planira se i polaganje podmorskoga svjetlovodnog kabela u koridoru
istoga.
-Novi svjetlovodni kabel Klenovica - Sibinj - Senj koji će se najvećim
dijelom realizirati uvlačenjem novog kabela u već položene cijevi u sklopu
izgradnje vodovoda na predmetnoj trasi.
-novi svjetlovodni kabel prema Gorskom kotaru (Rijeka) - Škrljevo - Krasica
- Praputnjak - Hreljin - Fužine - Mrkopalj - (Ravna Gora - Vrbovsko).
-Novi svjetlovodni kabeli Crni Lug - Gerovo, Brod na Kupi - Brod Moravice
(dolinom rijeke Kupe)
Članak 174.
Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreža pokretnih
komunikacija prema načinu postavljanja se dijeli na:
-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na
samostojećim antenskim stupovima,
-elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim
građevinama (antenski prihvat).
Članak 145.
Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava
smještaj više operatera, interventnih službi i ostalih zainteresiranih
korisnika.
Pri planiranju i odabiru lokacije za smještaj samostojećega antenskog stupa
voditi računa da se ne naruši izgled krajobraza. Osobito je potrebno očuvati
panoramski vrijedne prostore.
Članak 176.
Za izgradnju samostojećih antenskih stupova koristiti tipska rješenja i
projekte odobrene od nadležnog ministarstva za prostorno uređenje.
Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće
koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi
i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova.
Objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da
se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog
prostora i tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno
drugačije.
Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme postojeće antenske stupove i njihovu opremu prilagođavati novim
standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.
Članak 177.
Građenje samostojećih antenskih stupova nije dopušteno:
-na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim
cjelinama,
-na zaštićenim područjima zaštićenim u kategoriji strogi rezervat,
nacionalni park, posebni rezervat, park prirode i regionalni park te ostalim
kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu,
-na vodnom dobru, i
-u građevinskim područjima.
Iznimno od stavka 1. podstavka 4. ovog članka dopušta se građenje
samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske
namjene, izuzev na području Grada Rijeke.
Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje
i izgradnju samostojećih antenskih stupova, na zaštićenom području prirodnih
vrijednosti planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću
pokrivenosti i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i
krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina, osim na području strogog
rezervata i posebnog rezervata.
Članak 178.
Sustav radara podrazumijeva sustave traganja i spašavanja na moru i na kopnu
te nadzora pomorske plovidbe.
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se radi povećanja sigurnosti
pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.
Članak 179.
Radio i TV sustav veza namijenjen je prijenosu i odašiljanju radijskih i
televizijskih programa. U skladu s navedenom djelatnosti izgrađena je mreža za
odašiljanje digitalne zemaljske televizije MUX A, MUX B, MUX D, MUX C i MUX E.
Za potrebe proširenja TV ili FM mreže nova oprema montirat će na neku od
pričuvnih ili novoplaniranih lokacija,a međusobno povezivanje lokacija potrebno
je u budućnosti što je više moguće temeljiti na svjetlovodnim transportnim
tehnologijama.»
6.2.INFRSTRUKTURA VODNOGOSPODARSKOG
SUSTAVA
Članak 180.
Vodnogospodarski sustav općenito podrazumijeva sustav koji obuhvaća opskrbu
vodom, odvodnju otpadnih voda, uređenje vodotoka i drugih voda te melioracijsku
odvodnju i navodnjavanje.
Vodnogospodarski sustav prikazan je u grafičkom prilogu 2c. Korištenje voda,
odvodnja otpadnih voda i uređenje voda i vodotoka.
6.2.1. Sustav javne vodoopskrbe
Članak 181.
Vodoopskrbni sustav je sustav vodnih građevina i mjera povezanih u
funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne količine kvalitetne
vode za piće na što ekonomičniji način.
Vodoopskrbni sustav čine sljedeće grupe vodnih građevina: vodozahvati, crpne
stanice, uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme te magistralna i
distribucijska vodovodna mreža.
Vodoopskrbni sustav Županije čine podsustavi:
a)Podsustav vodoopskrbe »Rijeka« koji osigurava povezivanje značajnijih
izvorišta s područjem najveće potrošnje vode (Rijeka, Opatija, otok Krk).
Sustav otoka Cres i Lošinj, kao samostalni sustavi, planira se alternativno
povezati s podsustavom »Rijeka« u cilju povećanja razine sigurnosti sustava.
b)Podsustav »Novi Vinodolski« koji obuhvaća opskrbu vodom dužobalnog
područja od izvora Žrnovnice prema podsustavu Rijeka.
c)Podsustav »Lokve« koji obuhvaća vodoopskrbu područja Gorskog kotara.
Planira se povezivanje sva tri podsustava u jedinstveni sustav na razini
Županije.
Vodoopskrba otoka Raba razvijat će se preko vodoopskrbnog sustava
Ličko-senjske županije.
Članak 182.
Prema proračunu potreba vode za piće na području Županije za plansko razdoblje
do 2030. godine, računajući na ukupne gubitke od 26%, iznose oko 2.800 l/s
vode. Za Podsustav Rijeka, uključivo i opskrbu sustava otoka Cresa i Lošinja,
potrebno je osigurati 2.264 l/s vode, za Podsustav Novi Vinodolski 266 l/s, za
Podsustav Lokve (Gorski kotar) 105 l/s, te za otok Rab 165 l/s.
Za planiranje vodoopskrbe preporuča se koristiti norme iskazane u tablicama
23 i 24.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 183.
Potrebne količine voda, uz količine vode iz sadašnjih izvorišta, planira se
osigurati:
-Izgradnjom akumulacija Kukuljani na Rječini i izgradnjom druge faze
akumulacije Ponikve na otoku Krku (za potrebe podsustava Rijeka) i
akumulacijeKriž u Gorskom kotaru (za potrebe podsustava Lokve).
-Zahvaćanje novih količina podzemnih voda:
a)za podsustav Rijeka: bunar Marganovo u gradu Rijeci, podzemne vode na
sjeveroistočnom rubu Grobničkog polja, izvorište Kristal u Opatiji, podzemne
vode na području Ponikava iznad Bakarskog zaljeva, bunari Dobrinjštine i
Bašćanske kotline.
b)za podsustav Novi Vinodolski: zahvaćanje novih količina vode na izvorištu
Novljanska Žrnovnica i izvorištu Sušik u Triblju.
Za osiguravanje dodatnih količina vode za daljnju budućnost usmjeriti
istraživanja radi utvrđivanja mogućnosti zahvaćanja vode u crnoluškom slivu, pa
i na eventualno zahvaćanje vode izvora Kupe.
6.2.1.1. Vodoopskrbni podsustav Rijeka
Članak 184.
Za vodoopskrbni sustav Rijeke zahvaćat će se voda sljedećih izvorišta: izvor
Zvir I, galerijski zahvat Zvir II, bunar Marganovo, bunari u Martinšćici,
izvori u Bakarskom zaljevu - Dobra i Dobrica, Perilo, izvor Tunel Učka,
potencijalni zahvati podzemne vode (Grobnik, i Kristal, Ponikve iznad Bakra,
bunari Bašćanske kotline i Dobrinjštine), te akumulacija Kukuljani i
akumulacija Ponikve na otoku Krku.
Planirani razvoj distribucijskog sustava obuhvaća:
-rekonstrukciju transportnog priobalnog pravca Rijeka - Opatija,
-povezivanje podsustava Rijeka s izvorištem Ponikva na otoku Krku,
-dovod vode iz pravca Kastva za vodoopskrbno područje Opatija,
-planiranje izgradnje transportnog cjevovoda uz trasu buduće liburnijske
zaobilaznice,
-dovod vode u rubna područja koja još nisu pokrivena vodoopskrbnom mrežom,
kao što su mjesta Melnice i Plase na području grada Bakra, naselja Rubeši i
Raspelje na području općine Kostrena te Platak.
6.2.1.2. Vodoopskrbni podsustav Novi Vinodolski
Članak 185.
Vodoopskrbni podsustav Novi Vinodolski koristit će vodu iz izvorišta
Novljanska Žrnovnica, izvorišta Sušik te iz vodoopskrbnog podsustava Rijeka.
U vodoopskrbnom podsustavu potrebno je izgraditi glavni transportni cjevovod
Novi Vinodolski - Crikvenica - Dramalj - Jadranovo gdje je u sklopu istog nužno
izgraditi i rekonstruirati određeni broj cjevovoda, vodosprema i crpnih
stanica. Za povezivanje podsustava Novi Vinodolski sa sustavom Ličko-senjske
županije (sustav Senj) potrebno je izraditi transportni cjevovod.
6.2.1.3. Vodoopskrbni podsustav Lokve
Članak 186.
Vodoopskrba na područja Gorskog kotara je zbog svoje rascjepkanosti vrlo
ranjiva i nesigurna. Stoga je važno do kraja realizirati izgradnju zajedničkoga
regionalnog vodovoda Gorskog kotara s vodozahvatom na akumulaciji Križ.
Procjenjuje se mogućnost osiguranja i do 2.000 l/s.
U prijelaznom razdoblju do izgradnje akumulacije Križ započeti radove na
izgradnji privremenog vodozahvata iz akumulacije Lokvarka.
Transportni pravac regionalnog vodovoda Gorskog kotara prolazi područjem
jedinica lokalne samouprave Fužine, Lokve, Delnice, Ravna Gora, Skrad i
Vrbovsko.
Za područje Čabra ostavlja se kao alternativna mogućnost opskrbe: spajanje
na podsustav Lokve, tj. na regionalni vodovod Gorskog kotara ili ga razvijati
kao samostalni sustav kvalitetnim zahvaćanjem i pročišćavanjem voda na izvoru
Čabranke, do pune integracije s regionalnim vodovodom Gorskog kotara.
Samostalni vodoopskrbni sustav otoka Cresa i Lošinja
Članak 187.
Jedini izvor vode na otocima Cresu i Lošinju je jezero Vrana čija količina
crpljenja iznosi maksimalno 100 l/s. Planom se određuje da se voda na otok Cres
transportira iz podsustava Rijeka transportnim pravcem za Krk te dalje
podmorskim cjevovodom do uvale Merag. Pritom je težište razvoja vodoopskrbe
otoka temeljeno na vlastitim vodnim potencijalima te se zabranjuje mogućnost
reverzibilnog transporta vode s otoka prema kopnu.
Sustav otoka Raba
Članak 188.
Vodoopskrba otoka Raba zasniva se dotoku vode s kopna, a manjim dijelom na
vlastitim resursima. Sa svrhom omogućavanja opskrbe otoka većom količinom vode
s kopna, povećati propusnu moć glavnog transportnog cjevovoda Stinica - PK
Barbat izgradnjom paralelnoga podmorskog cjevovoda kopno-otok Rab.
Članak 189.
Koridori glavnih cjevovoda za povezivanje podsustava te spajanje zahvata
voda s mjestima njezine potrošnje su:
a) koridor - podsustav Rijeka:
-Povezivanje u podsustavu: izvori u priobalju Rijeke i akumulacija Kukuljani
smjer prema Rijeci, Viškovu, Kastvu, Klani, Jelenju, Čavlima, Kostreni, Bakru i
Kraljevici;
-spoj prema sustavu Krk te podmorskim cjevovodom na sustav Cres i Lošinj;
-međusobno povezivanje podsustava: spoj prema sustavu Crikvenica i Novi
Vinodolski te spoj prema podsustavu Lokve preko transportnog cjevovoda Plase -
Melnice;
-povezivanje na među županijskoj razini: spoj prema sustavu Opatija te prema
Istarskoj županiji preko cestovnog i/ili željezničkog tunela Učka.
b) koridor - podsustav Lokve:
-povezivanje u podsustavu: akumulacija Križ smjer prema Fužinama, Delnicama,
Mrkoplju, Ravnoj Gori, Skradu, Čabru, Brod Moravicama, Vrbovskom (regionalni
cjevovod);
-spoj na cjevovod Plase - Melnice;
-međusobno povezivanje podsustava: spoj prema sustavu Rijeka trasom
autoceste / starom cestom Rijeka - Zagreb;
-povezivanje na među županijskoj razini: spoj prema sustavu Karlovac.
c) koridor - podsustav Novi Vinodolski:
-povezivanje u podsustavu: izvor Novljanska Žrnovnica, smjer prema Novom
Vinodolskom, Općini Vinodolskoj i Crikvenici;
-međusobno povezivanje podsustava: spoj prema podsustavu Rijeke te spoj
prema sustavu Senj ((Ličko- senjska županija);
-povezivanje na županijskoj razini: dovod vode iz Ličko-senjske županije
preko Vodovoda Hrvatsko primorje - južni ogranak, koji koristi vode Like i
Gacke preko zahvata na tlačnom tunelu Gusić polje - Hrmotine i paralelno s
njime spoj podmorskim cjevovodom na sustav otoka Raba.
Članak 190.
Ovim se Planom predviđa povezivanje podsustava Lokve i Rijeka cjevovodom uz
trasu postojeće autoceste Rijeka - Zagreb na potezu Tuhobić - Grobnik odnosno
starom cestom Rijeka - Zagreb.
Podsustav Novi Vinodolski planira se povezati na vodoopskrbni sustav
Ličko-senjske županije duž trase nove autoceste prema Ličko-senjskoj županiji
sa spojem u Hrmotinama nakon povezivanja na podsustav Rijeka te isto tako duž
trase Jadranske magistrale oznake D8 prema sustavu Senj (Ličko-senjska
županija).
6.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak 191.
Sustav javne odvodnje otpadnih voda je sustav unutar kojeg se rješava
problem otpadnih voda. Može biti rješavan kao kanalizacijski sustav u pravilu
za područje većih aglomeracija i visoke gustoće gradnje, ili kao autonomni
sustav (individualni mali uređaji, septičke jame, sabirne jame), koji je
primjeren rjeđe naseljenim područjima ili samostalnim objektima udaljenim od
naselja.
Aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i gospodarske djelatnosti
dovoljno koncentrirane da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi
do uređaja za pročišćavanje ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik.
Prostornim planom uređenja općine ili grada odrediti područja odvodnje putem
kanalizacijskog sustava i područja autonomnog sustava.
Članak 192.
Nove sustave graditi kao razdjelne. Za postojeće mješovite kanalizacijske
sustave sustavno raditi na povećanju stupnja razdijeljenosti
sanitarno-potrošnih od oborinskih voda.
Članak 193.
Individualno zbrinjavanje otpadnih voda planira se na područjima koja nemaju
sustav javne kanalizacije i za koja nije planiran ovaj sustav jer iziskuju
velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu koja nisu ekonomski opravdana.
Za područje Gorski kotar planiraju se 4 centralna uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda: Čabar, Delnice, Vrbovsko i Fužine.
U priobalju centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda su uređaj
Opatija i uređaj Rijeka, a za područje crikveničko-vinodolske rivijere uređaji
Crikvenica i Novi Vinodolski.
Za otoke Cres, Krk, Rab i Lošinj planira se po jedan centralni uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda: uređaj Cres, Krk, Draga Vašibaka, Lopar, Mali
Lošinj.
U tablici 25. dan je prikaz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih
voda, pripadajućih naselja, po kategorijama. Kategoriju čine uređaji od
državnog značenja iznad 50.000 ES (D), uređaji županijskog značenja od 10.000
do 50.000 ES (Ž), uređaji lokalnog značenja od 1.000 do 10.000 ES (L) te
uređaji od županijskog značenja s obzirom na kriterij osjetljivosti područja
(Ž*).
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
6.2.3. Uređenje vodotoka i drugih voda
Članak 194.
Uređenjem vodotoka i drugih voda, tj. građenjem i održavanjem regulacijskih
i zaštitnih vodnih građevina, održavanjem vodotoka i vodnog dobra omogućuju se
kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje.
Vodnogospodarske sustave za uređenje voda treba planirati kao višenamjenske
radi racionalizacije korištenja voda i zemljišta, te voditi računa o njihovoj
gospodarskoj opravdanosti i utjecajima na okoliš i prirodu.
Članak 195.
Radi omogućavanja razvoja infrastrukturnog sustava uređenja voda za sve
vodotoke treba utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno
dobro.
Do utvrđivanja inundacijskog područja, širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno i uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno
od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine
uređenja toka.
Svi zahvati u inundacijskom pojasu kojima nije svrha osiguranje protočnosti
provode se u skladu s vodopravnim uvjetima..
Sustav uređenja vodotoka i drugih voda u Županiji potrebno je dograditi,
razvijati i održavati.
a) Kvarnersko primorje
Članak 196.
Za uređenje vodotoka u Kvarnerskom primorju planira se:
-snimiti konstruktivno stanje zatvorenih dionica liburnijskih bujica
vodotoka te procijeniti njihovu protočnost i mogućnost prihvata novih količina
vode,
-nastaviti s izgradnjom retencija u slivu gornjeg toka Škurinjskog potoka sa
svrhom izbjegavanja ekstremnih vodnih valova kod širenja gradskih površina.
Mjere uređenja voda u slivu Rječine su:
-urediti korito vodotoka, sanirati postojeće vodne građevine, izgraditi veće
retencijske pregrade i stabilizacijske pragove koji će smanjiti erozijsku snagu
vodnih valova,
-u slivu bujica Rečinica i Kovačevica dograđivati sustav obrane od poplave
izgrađenih objekata na Grobničkom polju, minimalno na sigurnost od 20-
godišnjega povratnog razdoblja.
Na lokaciji Kukuljani planirana je izgradnja brane za višenamjensku
akumulaciju za obranu od poplave, energetske potrebe i vodoopskrbu.
Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračina s pritocima Mala Dubračina i
Malenica treba dograditi.
Planirane retencije na vodotoku Novljanska Ričina i njegovim pritokama na
području Pavlomira u funkciji su zaštite od poplavnih voda i navodnjavanja.
b) Otoci
Članak 197.
Radi zaštite od plavljenja turističkog područja naselja Baška povećati
proticajni profil bujice Suha Ričina.
Radi zaštite poljoprivrednih površina južnog dijela Vrbničkog polja od
poplava dograditi sustav uređenja voda.
Za navodnjavanje, sploštenje vodnog vala i prihvat nanosa iz sliva
Vretenice, predviđena je izgradnja akumulacije Paprata.
Radi zaštite grada Cresa od poplavnih voda poticati obnovu zapuštenih
upojnih bunara na poljoprivrednim parcelama te formirati nove retencije za
prihvat vodnog vala.
c) Gorski kotar
Članak 198.
Plan daljnjeg uređenja vodotoka na području visokoga goranskog krša
uključuje:
-izgradnju višenamjenske akumulacije Križ prvenstvene namjene za vodoopskrbu
te zaštite od plavljenja nizvodnog područja (naselja Homer i Lokve) 100
godišnjeg povratnog razdoblja,
-povećanje propusne moći Križ potoka na utoku u vodotok Lokvarku na 100
godišnje povratno razdoblje,
-uređenje bujičnih tokova u slivu akumulacija, a postojeće građevine na
bujicama sanirati ili rekonstruirati. Prioritetno je izgraditi retencijske
prostore na utoku bujica u akumulaciju.
Radi osiguravanja komunikacije na Ličkom polju za vrijeme poplava izgraditi
prijelaze preko vodotoka Ličanke.
Članak 199.
Daljnju zaštitu od poplavnih voda rijeke Kupe građevinskim zahvatima svesti
na najmanju moguću mjeru, što uključujezaštitu naselja Kuželj i Čedanj te ceste
Brod na Kupi - Zamost.
Dograditi sustav uređenja vodotoka Čabranka i njezinih pritoka zbog zaštite
ceste Čabar - Zamost i naselja uz Čabranku.
Dograditi sustav uređenja vodotoka Gerovčica I. zbog zaštite naselja Gerovo,
infrastrukturnih građevina (cesta Mali Lug - Gerovo) i poljoprivrednih
površina.
Ovim se Planom predviđa izgradnja višenamjenske retencije
(rekreativno-turistička namjena i zahvat nanosa) na području između Gerova i
Voda na dijelu prije ponorne zona u Malom Lugu.
Radi zaštite naselja Prezid i ceste prema Sloveniji treba dograditi sustav uređenja
vodotoka kroz Prezid.
Članak 200.
Manje vodotoke kroz naselja treba uređivati prikladno lokalnim potrebama,
uvažavajući krajobrazne i arhitektonske zahtjeve, te potrebe komunalnih
infrastrukturnih sustava.
6.2.4. Navodnjavanje i melioracijska odvodnja
Članak 201.
Plan navodnjavanja Županije usklađen je s postavkama Nacionalnog projekta
navodnjavanja.
Na prostoru Županije prioritet za navodnjavanje je na područjima:
-Novljansko polje
-Vrbničko polje
-Polje Brusan
-Bašćansko polje
-Polja na otoku Rabu
-Unijsko polje
-Lič polje
-Mrkopaljsko i Sungersko polje.
Prostornim planom uređenja općine ili grada odredit će se površine i
kriteriji navodnjavanja navedenih područja.
6.3.INFRASTRUKTURA ENERGETSKOG
SUSTAVA
Članak 202.
Energetski sustav na prostoru Županije čine objekti za proizvodnju, prijenos
i distribuciju energije svih razina (termoelektrana, hidroelektrane, rafinerija
nafte, javne toplane, industrijske kotlovnice i gradska plinara, plinovodi,
naftovodi, produktovodi, dalekovodi).
6.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 203.
Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i
potrošnja električne energije, a temeljna mu je zadaća pouzdana i kvalitetna
opskrba električnom energijom.
Elektroenergetski sustav određen je u grafičkom prikazu 2a.
Elektroenergetika.
6.3.1.1. Elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije
Članak 204.
Na području Urinja (Općina Kostrena), smještena je termoelektrana koja
planira prelazak na plin kao pogonski energent.
U neposrednoj blizini procesne industrije (proizvodna zona Urinj) moguće je
dodatno koristiti 80 MW toplinske energije (kombi-kogeneracijski proces) kao i
dodatna mogućnost korištenja toplinske energije u gradskom toplinarskom sustavu
(promjenjivo opterećenje) što značajno može povećati efikasnost sustava.
U svim proizvodnim i poslovnim zonama nacionalnog, regionalnog i lokalnog
značenja moguće je graditi elektrane te kogeneracijska/trigeneracijska
postrojenja za vlasitite potrebe i potrebe distribucije na plin ili
alternativna goriva
Članak 205.
Postojeće hidroelektrane (HE Rijeka i HE Vinodol) ostaju u funkciji uz
mogućnosti njihove rekonstrukcije i nadogradnje.
Pod rekonstrukcijom kapaciteta postojeće hidroelektrane Vinodol
podrazumijeva se dogradnja jedinstvenog objekta i/ili izgradnje posebnog
objekta-crpne hidroelektrane CHE Vinodol sa pripadajućom akumulacijom.
Planom je predviđena izgradnja novih hidroelektrana: HE Valići s
pripadajućom akumulacijom Kukuljani, HE Kukuljani sa pripadajućom akumulacijom.
6.3.1.2. Elektroenergetska mreža
Članak 206.
Planom se razvoj elektroenergetske mreže dijeli na dvije razine:
-prijenosna elektroenergetska mreža (400 kV, 220 kV 110 kV),
-distribucijska elektroenergetska mreža (srednjenaponska i niskonaponska
mreža).
a) Prijenosna elektroenergetska mreža
Članak 207.
Razvoj prijenosne elektroenergetske mreže Županije planira se kao sastavni i
nedjeljivi dio elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Sukladno
maksimalno predviđenim proizvodnim elektroenergetskim objektima, na ovom
području se planira realizacija 400 kV, 220 kV i 110 kV elektroenergetske
mreže.
Članak 208.
Radi osiguranja dovoljnih evakuacijskih kapaciteta do svih novoplaniranih
proizvodnih elektroenergetskih objekata (CHE Vinodol i sl.) potrebno je
osigurati adekvatan priključak na elektroenergetsku mrežu.
Radi osiguranja dovoljne snage, planirano je priključenje velikih potrošača
s 35 kV na 110 kV mrežu:
-Poslovna zona Miklavija (Općina Matulji),
-Proizvodna zona Rijeka (Grad Rijeka),
-Proizvodna zona Urinj (Općina Kostrena i Grad Bakar),
-Proizvodna zona Omišalj (Općina Omišalj),
-Poslovno-proizvodna zona Fužine i
-planirane vjetroelektrane.
Članak 209.
Transformatorske stanice 110/x kV služe za napajanje srednjenaponske (SN)
mreže i opskrbu kupaca priključenih na srednji ili niski napon električnom
energijom, dok elektrovučne podstanice EVP 110/25 kV služe za napajanje
stabilnih postrojenja elektrovučnog sustava za potrebe željeznice.
Transformatorske stanice shematski su prikazane u grafičkom prikazu 2a.
Elektroenergetika.
Članak 210.
Prostornim planovima uređenja općine ili grada obvezno predvidjeti prostore
za trafostanice. Za izgradnju transformatorskih stanica određuju se sljedeće
površine:
1.transformatorsko postrojenje 400/220 kV otvorene (AIS) izvedbe: do 20 ha.
2.transformatorsko postrojenje 220/110 kV otvorene (AIS) izvedbe: do 5 ha,
3.postrojenje 110/x kV otvorene (AIS) izvedbe do 2 ha,
4.postrojenje 110/x kV zatvorene (GIS) izvedbe do 0,5 ha.
Članak 211.
Konačna veličina transformatorskih stanica prilagodit će se opsegu izgradnje
postrojenja (broju i rasporedu energetskih polja na otvorenom i u pogonskim
zgradama), tehnološkim zahtjevima i zatečenim uvjetima u prostoru u okruženju
kao i zahtjevima ostalih sudionika u prostoru
b) Distribucijska elektroenergetska mreža
Članak 212.
Distribucijsku elektroenergetsku mrežu preporuča se planirati i razvijati
tako da se osigura pouzdana i kvalitetna opskrba.
Srednjenaponsku mrežu planirati da se osigura prstenasto povezivanje
transformatorske stanice naselja iz najmanje dvije trafostanice višeg reda, uz
iznimku ruralnih naseljenih mjesta. Niskonaponsku mrežu naselja planirati da se
osigura prstenasto povezivanje najmanje iz jedne transformatorske stanice, uz
iznimku udaljenih rijetko naseljenih dijelova naselja.
Srednje naponsku mrežu planirati i razvijati da se potpuno dovrši proces
prijelaza na tronaponski sustav distribucije 110 kV-20 kV-0,4 kV, koji se
sastoji od postupnog napuštanja 35 kV mreže i prijelaza 10 kV mreže na 20 kV
naponsku mrežu. Pri tome na područjima sa malom gustoćom potrošnje električne
energije je opravdana gradnja i TS 35/10 (20) kV.
Distribucijske mreže svih naponskih razina a posebice naponskih razina 20 kV
i 0,4 kV planirati i graditi po konceptu naprednih (pamatnih) mreža sa visokim
udjelom decentraliziranih (obnovljivih) izvora i svih elemenata automatizacije.
Članak 213.
Na području ostalih centralnih naselja, ako se pokaže da nema opravdanja za
gradnju novih TS 110/10(20) kV, dolazi u obzir gradnja novih TS 35/10(20) kV,
koje će u prvoj fazi raditi kao TS 35/10 kV, a kada se stvore uvjeti, kao TS
35/20 kV.
Pritom, za TS 35/10(20) kV treba rezervirati dovoljno velike lokacije, kako
bi se u budućnosti te stanice mogle pretvoriti u TS 110/10(20) kV (uz
iskorištenje 10(20) kV postrojenja).
c) Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže
Članak 214.
U gusto naseljenim naseljima potiče se gradnja visokonapnske 110kV,
srednjenaponske i niskonponske elektroenergetske mreže kao podzemne (kabelske),
a samo iznimno je dopušteno razvijati kao nadzemnu ako za to postoje opravdani
razlozi.
Članak 215.
Dopušta se rekonstrukcija postojećih dalekovoda naponskog nivoa 35 kV, 110
kV, 220 kV, po njihovim postojećim trasama. Ukoliko postoje tehničke
pretpostavke izvedivosti, preoblikovati (rekonstruirati) u dalekovode ili
kabele više naponske razine 110 kV, 220 kV, 400 kV i povećane prijenosne moći
(2x110 kV, 2x220 kV, 2x400 kV), a da se pri tome njihove trase, na pojedinim
dijelovima ovisno o zatečenoj razvijenosti i stanju prostora, mogu kroz
postupak ishođenja lokacijske dozvole prilagoditi novom stanju prostora i
izgraditi sukladno tehničkim propisima koji reguliraju način i uvjete izgradnje
elektroenergetskih građevina.
Dopušta se dogradnja prijenosne i distrubutivne elektroenergetske mreže za
potrebe povezivanja na proizvodne elektroenergetske kapacitete (poput elektrana
u poslovnim i proizvodnim zonama) iako nije definirana u kartografskom prikazu.
Članak 216.
Povezivanje, odnosno priključak na elektroenergetsku mrežu planiranih
kapitalnih infrastrukturnih i energetskih subjekata odrediti će se prostornim
planom uređenja općine ili grada.
6.3.2. Plinski sustav
Članak 217.
Plinsko gospodarstvo se dijeli na:
a) državnu razinu:
-izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin
-povezivanje na plinsku mrežu Europe
-magistralni plinovod Pula - Karlovac
-izgradnja terminala za ukapljeni naftni plin
b) regionalnu (područnu) razinu plinofikacije Županije.
Članak 218.
Terminal za ukapljeni naftni plin planiran je na području proizvodna zone
Omišalj, Urinj, i na ostalim gospodarskim zonama prema odredbama ovog Plana.
Članak 219.
Izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin se predviđa u proizvodnoj
zoni Omišalj (Općina Omišalj) u tri faze s konačnim kapacitetom terminala 10-15
milijardi m3 prirodnog plina godišnje, uz mogućnost formiranja luke
posebne namjene za prekrcaj ukapljenoga prirodnog plina.
Za potrebe terminala za ukapljeni prirodni plin i ostalih korisnika, planira
se izgradnja novih plinovoda promjera do DN 1000 i tlaka do 100 bara kojima će
se osigurati evakuacijski pravci prirodnog plina prema državama Europe
(kapaciteta oko 15 mlrd. m3/godišnje).
Sustav plinovoda određen je u grafičkom prikazu 2b Proizvodnja i cjevovodni
transport nafte i plina.
Članak 220.
Planirani plinovodi nadnacionalnog i nacionalnog značenja velikih kapaciteta
su:
-međunarodni magistralni plinovod (do DN 500 radnog tlaka do 100 bara)
eksploatacijska polja na Sjevernom Jadranu - Pula - Viškovo - Zlobin - Delnice
- Vrbovsko - Karlovac,
-međunarodni magistralni plinovod (do DN 1000 radnog tlaka do 100 bara) LNG
terminal-Zlobin - Rupa (granice s R. Slovenijom)/Karlovac - Zagreb-...,
-međunarodni magistralni podmorski plinovod Omišalj- Plomin/Casal Borsetti,
-magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo,
-magistralni plinovod Lička Jasenica-Senj-Zlobin
-plinovod MRS Kukuljanovo - RS Urinj - MRS Omišalj (podmorski),
-distributivni plinovod do DN 300, radnog tlaka do 100 bara Kukuljanovo -
proizvodna naftna industrija Urinj
-kao i svi priključni plinovodi do velikih proizvodnih, energetskih ili
drugih postrojenja.
Članak 221.
Na trasama plinovoda planirane su slijedeće mjerno- redukcijske stanice
(MRS): MRS Viškovo, Kukuljanovo i Delnice kao postojeće te je dodatno potrebno
izgraditi MRS Vrbovsko, MRS Urinj, MRS Jurdani, MRS Rukavac, MRS Opatija, MRS
Lovran, MRS Mošćenička Draga, MRS Zlobin, MRS Bobuši, MRS Crikvenica, MRS Novi
Vinodolski, MRS Omišalj 1, MRS Omišalj 2, MRS Malinska i MRS Krk i dr, kao i
niz redukcijskih stanica (RS).
Dio planiranih MRS-ova se može graditi kao redukcijske stanice uz mogućnost
dogradnje mjerne opreme.
Članak 222.
Kako bi se osigurala plinofikacija cjelovitog područja Županije, predviđa se
razvoj regionalne plinske mreže na koju će se nastavno priključiti
distribucijski sustavi plinovoda. Primarno će se potaknuti razvoj regionalnih
ogranaka plinovoda (s pripadajućim mjerno-redukcijskim i redukcijskim
stanicama):
-MRS Jurdani - MRS Miklavija (do DN 300/do 100 bara),
-MRS Jurdani prema MRS Rukavac i Liburniji i nastavno prema Plominu (do DN
300, do 100 bara),
-MRS Bobuši preko crikveničko-vinodolskog područja prema Senju (DN500/75
bar),
-MRS Omišalj - MRS Omišalj II - MRS Malinska - MRS Krk (do DN 300/ do 100
bara).
Na lokaciji MRS Jurdani se za potrebe povezivanja do MRS Miklavija može u 1.
fazi formirati plinski čvor do izgradnje mjerno redukcijske stanice Jurdani.
Članak 223.
Planom je određena mogućnost:
.etapne izgradnje distributivne plinske mreže na način da se kao prelazna
faze koristi ukapljeni naftni plin miješan sa zrakom (mješališta) plin, odnosno
stlačeni prirodni plin,
.gradnje isparivačkih stanica za distribuciju ukapljenog naftnog plina u
umreženim sustavima naselja na otocima,
.razvoja decentraliziranih (na razini objekata) sustava (spremnici LPG-a i
sl.) korištenja plina kao ekološki prihvatljivog energenta kao i korištenje
LPG-a u manjim spremnicima za potrebe kućanstva (bilo grijanja ili samo
kuhanja),
.planom nižeg reda definirati mjesta priključka visokotlačnog i
srednjetlačnog plinovoda kao i daljnja razrada regionalnog i distributivnog
sustava plinovoda.
Članak 224.
Distribucijski sustav plinovoda do predajnih mjerno redukcijskih stanica i
redukcijskih stanica na regionalnoj i lokalnoj razini utvrđuje se stručnim
podlogama na temelju studije tehno-ekonomskih opravdanosti plinofikacije.
Članak 225.
Prostornim planovima uređenja općine ili grada utvrdit će se mogućnost
smještaja te odrediti lokacije za smještaj punionica ukapljenim prirodnim
plinom/stlačenim prirodnim plinom za vozila.
6.3.3. Sustav naftovoda
Članak 226.
Pod sustavom naftovoda podrazumijeva se sustav Jadranskog naftovoda (JANAF),
koji predstavlja cjevovodni sustav za transport nafte prema rafinerijama u
regiji.
Postojeći naftovod će se dograditi do projektiranih kapaciteta od 34
milijuna tona nafte godišnje, uz omogućavanje reverzibilnog transporta nafte.
Magistralni naftovodni sustavi bit će modernizirani pretvaranjem u
reverzibilne sustave s 1 ili 2 cijevi, zamjenom pumpa ili drugim optimalnim
tehnološkim rješenjima.
Ovim se Planom planira izgraditi nove spremnike za skladištenje nafte i
naftnih derivata u funkciji osiguranja državnih obaveznih rezervi za 90 dana i
to:
.Spremnici za naftu na Terminalu Omišalj, nazivnog volumena 80.000 m3,
ukupno 640.000 m3 s pripadajućom infrastrukturom, čime će se
kapaciteti na Terminalu povećati na 1,4 mil. m3.
.Spremnici za naftne derivate ukupnog kapaciteta do 100.000 m3 uz
izgradnju spremnika za biogorivo, punilišta za kamionske cisterne, postrojenja
za obradu para ugljikovodika i plinospreme i druge pripadajuće infrastrukture,
kapaciteta do 160.000 m3.
.Podmorski naftovod otok Krk - kopno, koji bi zamijenio postojeći naftovod
postavljen u most za otok Krk.
Planira se uz dva postojeća tankerska priveza rezervirati prostor za izgradnju
dodatna dva tankerska priveza.
Planiran je produktovod Rijeka-Karlovac-Sisak-Zagreb/ Slavonski
Brod-Vinkovci-granica R.Srbije.
6.3.4. Toplinarstvo
Članak 227.
Planira se daljnji razvoj sustava toplovoda. Osobito se potiče korištenje
kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu na području Gorskog kotara
(posebno u središnjim naseljima) odnosno trigeneracijskih postrojenja u
priobalju i na otocima te s tim u vezi razvoj toplovodne mreže. Potiče se
primjena dizalica topline u toplinarstvu korištenjem topline mora, jezera,
vodotokova, tokova otpadne vode iz industrije, ugostiteljsko-turističkih
objekata ili kućanstava, kao i topline tla. Planira se daljnji razvoj sustava
toplovoda na području Grada Rijeke gdje će se i nadalje kao gorivo koristiti
primarno prirodni plin.
6.3.5. Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost
Članak 228.
Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost su dva vrlo
važna razvojna cilja u energetskom sektoru.
Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem obnovljivih
izvora energije, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih
područja.
Pod obnovljivim izvorima energije se podrazumijeva energija vode (male
hidroelektrane do 10 MW), sunca, vjetra, geotermalna energija, energija iz
biomase (unutar potencijala njene prirodne samoobnove / prirasta), te prema
lokalnim prilikama toplina iz industrije i otpada.
More i drugi vodeni tokovi obiluju energetskim potencijalom koji se
korištenjem dizalica topline može upotrijebiti za potrebe grijanja i hlađenja
priobalnih objekata, proizvodnju električne energije, ali i za procesnu opremu.
Planom je predviđeno iskorištavanje topline mora za potrebe velikih
termoenergetskih objekata kao što je terminal ukapljenog prirodnog plina, u
onom dijelu gdje se viškovi rashladne energije ne mogu u potpunosti iskoristiti
od okolnih potrošača.
Cijeli prostor Županije smatra se prostorom za istraživanje mogućnosti
primjene obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti, uz
ograničenja definirana ovim Planom i posebnim propisima.
Članak 229.
Proizvodni elektroenergetski objekti koji koriste obnovljive izvore energije
priključit će se ovisno o snazi elektrane i uvjetima njenog priključenja na
prijenosnu, srednjenaponsku i niskonaposnku elektroenergetsku mrežu.
U slučaju potrebe izgradnje susretne elektroenergetske građevine
(trafostanice), ista se može graditi kao ugradbena ili kao samostojeća
građevina.
Ugradbena trafostanica mora imati osiguran prostor u okviru osnovnog
postrojenja.
Samostojeće građevine TS 110/x kV grade se po uvjetima iz članka 208. ovog
Plana. Za samostojeće građevine TS 35/10 (20) kV potrebno je osigurati zasebnu
parcelu minimalnih dimenzija 30x30 m, a građevina mora biti udaljena najmanje 3
m od granice čestice i 5 m od ceste. Pristup trafostanici mora biti osiguran.
Članak 230.
Obvezuju se općine i gradovi da prostornim planovima uređenja analiziraju
potencijale i omoguće korištenje obnovljivim izvorima energije i provedbu mjera
energetske učinkovitosti.
Općine i gradovi u svojim prostornim planovima odredit će detaljnije uvjete
i kriterije za implementaciju projekata korištenja obnovljivi izvora energije i
energetske učinkovitosti na njihovom području.
6.3.5.1. Energija vjetra
Članak 231.
Pod pojmom vjetroelektrana (VE) od važnosti za Županiju podrazumijevaju se
postrojenja za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju snage veće od
500 kW, sa svim pratećim postrojenjima i građevinama povezanim s proizvodnjom
električne energije iz energije vjetra. Planom se potiče primjena i manjih
jedinica za proizvodnju električne energije iz energije vjetra u manjim
naseljima i/ili za potrebe individualnih objekata.
VE tvori više vjetroagregatskih jedinica pogodno raspoređenih u prostoru
obzirom na topografiju i smjer vjetra. U zoni jedne vjetroelektrane uobičajeno
je da su vjetroagregati istog tipa, međusobno povezani i priključeni na
elektroenergetski sustav preko odgovarajućeg priključnog voda i
transformatorske stanice uz pomoć upravljačkih i drugih građevina ili objekata
koji služe pogonu vjetroelektrane.
6.3.5.2. Sunčeva energija
Članak 232.
Solarne elektrane snage veće od 500 kW su građevine od važnosti za Županiju.
Planom se podupire korištenje solarne energije i manjih snaga za proizvodnju
toplinske i električne energije na krovovima postojećih i novih stambenih,
poslovnih i javnih objekata, te na nadstrešicama, parkiralištima i drugim
površinama pogodnim za njihov smještaj, kada god to ne sprečavaju drugi
propisi.
Članak 233.
Za gradnju sunčanih elektrana primarno se imaju koristiti moduli bazirani na
tehnologijama sunčanih fotonaponskih sustava. Na području Županije zbog
izrazite reljefne raščlanjenosti nije prikladno graditi sunčane elektrane
pojedinačne snage veće od 10 MW.
6.3.5.3. Biomasa
Članak 234.
Predviđa se izgradnja kogeneracijskih/trigeneracijskih postrojenja na drvnu
biomasu.
Općine i gradovi trebaju ustanoviti godišnju sječivu masu drveta na svom
području, odrediti okvirne namjene te mase i prema tome planirati i
dimenzionirati izgradnju energetskih objekata na biomasu.
Zabranjeno je zauzimanje poljoprivrednih površina u funkciji uzgoja sorti
koje će se koristiti za preradu u biodizel ili neko drugo biogorivo.
6.3.5.4. Male hidroelektrane
Članak 235.
Postojeće male hidroelektrane Fužine, Lepenice, Finvest I, Finvest II, Urh,
i Zeleni Vir ostaju u funkciji uz mogućnosti njihove rekonstrukcije i
nadogradnje.
Općine i gradovi mogu prostornim planovima uređenja planirati nove male
hidroelektrane.
Članak 236.
Malim se hidroelektranama smatraju sve one koje imaju instaliranu snagu
manju od 10 MW. Nadalje, se dijele na:
.male hidroelektrane, ukoliko imaju više od 1 MW i manje od 10 MW,
.mini hidroelektrane, ukoliko imaju više od 100 kW a manje od 1.000 kW, te
.mikro hidroelektrane, ukoliko imaju manje od 100 kW.
Članak 237.
Kod odabira lokacija za male hidroelektrane opći uvjeti su:
-Oduzimanje vode iz korita rijeke, potoka ili sa slapa ne smije ugroziti
biološki minimalan protok vode u osnovnom toku niti se smije mijenjati visina
krune slapa. Na mjestu oduzimanja obvezno se koristi mreža za sprečavanje
prolaska organizama koji žive u osnovnom vodotoku te drugih predmeta.
-Nakon korištenja u malim hidroelektranama voda se vraća nizvodno u osnovni
vodotok, ukoliko posebnim odobrenjima nije drukčije određeno.
-Male hidroelektrane planirati što bliže postojećim prometnicama i
električnoj mreži kako bi se izbjeglo negativno djelovanje na okoliš tijekom
gradnje i fragmentacija staništa.
-Male hidroelektrane moraju svesti na minimum utjecaj na zaštićene dijelove
prirode i krajobrazne vrijednosti.
-Zbog iznimnog značenja vode kao resursa, te moguće promjene režima voda u
vodotocima, utjecaja na floru i faunu, izrada i provedba prethodnih poslova na
izgradnji malih hidroelektrana mora podrazumijevati i izradu Studije o utjecaju
promjene režima voda na floru i faunu vodotoka.
-Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade s okolišem, moguće
su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih tijela.
-Omogućiti djelomičnu transformaciju starih mlinica na prirodnim vodotocima
u male hidroelektrane kojom prilikom nije dopušteno mijenjati zatečeni vodni
režim i podizati krunu postojećeg slapa.
-Poticati instaliranje malih hidroelektrana unutar sustava vodoopskrbe kada
visinska razlika između vodosprema i potrošača vode to opravdava.
Članak 238.
Potiče se uspostavljanje simbiotskih veza između više poslovnih subjekata
radi iskorištavanja njihova sinergetskog potencijala: iskorištavanje
visokotemperaturne ili niskotemperaturne otpadne topline jednog od njih za
potrebe drugog, ili mogućnost da otpadni materijalni tok jednoga poslovnog
subjekta postane sirovina drugom, ili u smislu kombiniranja transportnih
potreba, ili na neki drugi način koji kombiniranjem materijalnih, energetskih,
infrastrukturnih, skladišnih i ljudskih resursa smanjuje ukupnu potrošnju
energije i ukupne troškove poslovnih subjekata koji surađuju.
U sklopu mjera za povećavanje energetske učinkovitosti poticati realizaciju
kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja, kod velikih sustava i kod malih
decentraliziranih sustava, bilo da se radi o neobnovljivim izvorima energije
(fosilna goriva, prvenstveno plin) ili obnovljivim (biomasa).
Ovim se Planom potiču istraživanja i izrada potrebnih studija za uporabu i
ekonomično korištenje alternativnih izvora energije i drugih obnovljivih izvora
energije za korištenje u većim sustavima.
Članak 239.
Veliku pozornost treba posvetiti energetskoj učinkovitosti jer se uz njezinu
primjenu uz ostale aktivnosti može smanjiti energetski trošak po jedinici
proizvodnje.
Skrb za povećanje energetske učinkovitosti odnosi se na sve dijelove
energetskog sustava, od proizvodnje do potrošnje energije, od izbora energenata
do korištenja obnovljivih izvora energije.
Članak 240.
Pri projektiranju i gradnji svih objekata voditi računa o njihovim
energetskim svojstvima. Težiti izgradnji niskoe nergetskih i pasivnih kuća ali
i postrojenja sa visokim stupnjem korisne transformacije.
Nužno je smanjiti gubitke u prijenosnim i distributivnim energetskim
mrežama. Osobite potencijale energetske učinkovitosti treba primijeniti pri
gradnji i rekonstrukcije zgrada.
7.MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 241.
Radi očuvanja krajobraznih vrijednosti Županije, ovim se Planom određuju
mjere očuvanja po funkcionalnim cjelinama Županije.
Izradi prostornog plana uređenja općine ili grada, ovisno o mjerama očuvanja
krajobraznih vrijednosti, može prethoditi krajobrazna valorizacija.
Ovim Planom određuju se mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti po
mikroregijama: Gorski kotar, Priobalje i otoci.
7.1. Gorski kotar
Članak 242.
Najvrjedniji prirodni resursi Gorskog kotara su njegove prostrane šume,
obilje vode, naročito podzemne vode, potencijali za turizam u prirodnom
svijetu, te u manjem obimu, ali vrijedni specifični gorski poljoprivredni
resursi i za lokalne potrebe manja ležišta mineralnih sirovina.
Članak 243.
Prostornim planom uređenja općine ili grada planirati obnovu degradiranih
dijelova krajobraza i stvaranje i integriranje novih koridora i čvorova u
jedinstvenu ekološku mrežu od prirodnih predjela do gradskih tkiva, koristeći
pritom bogatu tipologiju gradskog zelenila od parkova i drvoreda do reguliranih
vodotoka i voćnjaka u poljima, i sl.
Članak 244.
Prilikom izrade prostornog plana uređenja općine/grada posebnu pažnju
posvetiti:
-etno zonama i lokalitetima uz rijeke Čabranku i Gerovčicu (u Čabru i
Zamostu) i u porječju Kupe;
-točkama turističke valorizacije, stare utvrde - kaštela »Gradina« kao jedan
od bedema »Liburnijskog limesa«, parka uz dvorac »Frankopan« pored Severina na
Kupi, dvorac Stara Sušica - Delnice, i sl;
-potencijalno važna kulturna odredišta, urbane cjeline Broda na Kupi ali i
očuvanih dijelova ostalih naselja;
-polja uz naselja s naslijeđenom uskom parcelacijom (Mrkopalj i dio Ličkog
polja).
Članak 245.
Novim urbanim zahvatima nastojati da se urede središta naselja i čvorne
točke urbane sredine, njihovi javni objekti i prostori. Povrtlarska i voćarska
proizvodnja na rubovima i okolici naselja skladno planirana može pridonijeti
uređenosti i prostornom redu naselja.
Sve nove, planirane trase infrastrukture usmjeravati u zajedničke koridore
uz pažljivo plansko trasiranje u prirodno osjetljivim područjima vodeći računa
o šumskom rubu, fragmentaciji šumskog pokrova, percepcijskim vrijednostima
posebice vizualnom identitetu, koridorima migracije faune i drugim
vrijednostima krajobraza.
Prilikom planiranja velikih prometnih i cjevovodnih infrastrukturnih sustava
uključiti krajobraznu valorizaciju šireg prostora.
7.2. Priobalje
Članak 246.
Izrazito brdovito područje s šumskim pokrovom na Učki i Obruču te golih
stjenovitih strana Velebita, važni su nositelji krajobrazno-ekoloških sustava
vrijednosti. Bitno je očuvati, obnoviti i/ili rekonstruirati one prirodne
strukture reljefa i vegetacijskog pokrova koji zalaze u naseljena mjesta poput
Mošćeničke Drage, Ike, kanjona Rječine u Rijeci i Dubračine u Crikvenici te u
Novom Vinodolskom.
Članak 247.
Vrednovati i reaktivirati ostatke tradicionalnog ruralnog krajobraza s
kultiviranim poljima i terasama u okolišima starih ruralnih naselja u području
Brseča i Zagorja, Zvoneća do Brguda, Žejane i Mune, naselja Vela i Mala Učka s
arhaičnim ruralnim kajobrazom te tradicionalni terasasti krajobraz Mošćeničke i
Lovranske Drage, etno zone Praputnjak u bakarskom području, iznimna Vinodolska
dolina (Drivenik, Tribalj, Grižane, Bribir, N. Vinodolski) s posebnim kulturnim
krajobrazom.
Članak 248.
Stari gradovi, topografski izložene urbane cjeline i mala ruralna naselja,
trebaju sačuvati svoj urbani, fizionomsko- gradbeni identitet, posebice
prepoznatljivost povijesnih naselja i njihovu prostornu cjelovitost. Posebice
se to odnosi na stare liburnijske gradove: Brseč, Veprinec, Mošćenice, Kastav,
Stari grad, Sušak, Trsat, Bakar i Bakarski zaljev s etnozonom Prezida. Posebnu
pažnju prilikom izrade provedbenih planova treba posvetiti očuvanju čistoće
naslijeđa podgrađa i padina.
U sustavu krajobrazno-kulturnih vrijednosti koji mogu obogatiti potencijalna
izletnička odredišta i svijet kulturno-povijesnog krajobraza su kašteli i
utvrde (Klanski grad, Belgrad, Badanj, Ledenice, Hreljin, Grižane, i dr.)
Članak 249.
Veoma važni kulturni obrasci krajobraza su povijesni parkovi s obalnom
šetnicom, spomenici parkovne arhitekture i gradski parkovi Opatije: park Sv.
Jakova, park Angiolina te park Margarita.
Na obalnoj liniji stare dijelove obalogradnje, tunarice i sl. uz stare
industrijske građevine posebne i izuzetne arhitekture, treba sačuvati i
integrirati.
Članak 250.
Prometna i cjevovodna infrastruktura snažno obilježava krajobraz širega
metropolitanskog prostora Rijeke. Posebno je osjetljivo planiranje trase
autoceste i željezničke pruge u iznimno vrijednom i osjetljivom krajobrazu
vinodolske doline.
Luke nautičkog turizma mogu po sadržaju, formi i korištenju biti predmet
obogaćenja prostora u obalnom pojasu. Rijeka je nesporno obogatila obalni
sadržaj i sliku grada, što vrijedi i za planiranu bakarsku, crikveničku i
novovinodolsku marinu.
7.3. Otočje
7.3.1. Otoci Cres-Lošinj
Članak 251.
Na otocima Cres i Lošinj u iznimno razvedenim reljefom i raznolikim
vegetacijskim pokrovom, stvorene su iznimno rijetke prirodne prilike za
obitavanje te stvaranja ornitološkog rezervata na obalnim liticama
Raznovrsna krajobrazno-prostorna raščlanjenost pogodovala je razvoju jedne
od najvećih kolonija bjeloglavih supova. Nalazi se na visokoj istočnoj obali
Cresa, na liticama Fojiška - Pod Predošćica i Mali Bok - Koromačna. Gnjezdište
druge rijetke i specifične ornitofaune nalazi se i na obalnim liticama Vele i
Male stine na otoku Unije.
Značajan je i prepoznatljiv homogeni kulturni krajobraz širega prostora
grada Cresa s mnoštvom malih raščlanjenih pačetvorina maslinika i snažnom
mrežom suhozidova, što čini nerazdvojni dio njegovog identiteta. Tu su i manje
urbane cjeline i zaseoci koji su najčešće locirani u obalnom pojasu i kojima je
uređeni poljoprivredni krajobraz dio njihove tradicijske slike poput Osora,
Martinšćice, Pernata i sl.
Kvalitetu ambijenta cjelovitog mjesta treba doseći s planskim uređenjem i
oblikovanjem zajedničkog - javnog prostora s visokim standardima.
7.3.2. Otok Krk
Članak 252.
Na otoku Krku prirodni resursi osnovica su razvoja prije svega turizma i
poljoprivrede. Poljoprivredne djelatnosti otoka Krka oslanjaju se na aktivne i
zapuštene poljoprivredne površine, flišna i vodom bogata područja te na
tradiciju poljoprivredne proizvodnje; vina, maslina, sira i meda. Veće se
aktivne i potencijalne površine prostiru u središnjem dijelu otoka Krka, na
poljima: Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko, s mediteranskim
kulturama voća i povrća, vinograda i maslinika.
U središnjem se dijelu otoka pojavljuje izniman tradicionalni kulturni
krajobraz s različitim stupnjem očuvanosti, u većim ili manjim krpama, mozaično
raspoređenih oko malih naselja, formirajući tako i vrijedne etno zone: Kras,
Paprata - Risika. S druge pak strane u unutrašnjosti otoka ima i većih polja s
pravilnijim geometrijskim formama poput Dubašnice, Šotoventa i Dobrinjskog
polja, kao razvojni potencijal i prostorna posebnost.
Na visovima brda Hlam pojavljuju se vrijedne pravilne geometrijske
pačetvorine pašnjaka ograđenih suhozidovima kao krajobrazna posebnost visokih
brda kvarnerskih otoka koje treba čuvati i eksponirati kao kulturno-povijesnu i
turističku posebnost.
Za stare urbane jezgre, posebice Krka, a potom i Vrbnika, Omišlja i
Dobrinja, od bitne je važnosti da se u procesu izrade prostornih planova očuva
pojas uređenog zelenog pokrova u funkciji »pufer« zone kao prostorne dilatacije
od novih dijelova naselja, naglašavajući pritom posebnosti: strme zelene padine
Vrbnika, Dobrinja i Omišlja i djelomična revitalizacija terasa na njima.
7.3.3. Otok Rab
Članak 253.
Otok Rab bogat je florom i faunom, poput velike šume Kalifront, šume Dundo
te park šume Komrčar kao i šume na predjelu Lopara. Uz taj poseban šumski
svijet, isprepleten s vegetacijskom i geološkom strukturom te kulturnim
elementima potencijali su za raznovrsne turističke programe.
Kulturni krajobraz otoka Raba u dobrom je dijelu nepovratno potrošen
disperznom izgradnjom i širenjem naselja. Preostale su određene krpe, mozaično
raspoređene na četiri glavna polja otoka Raba (Loparsko, Supetarsko, Kamporsko,
Barbatsko), gdje je Loparsko polje u cjelini očuvano.
Iznimno je važno da se očuvaju i planski uređuju polja Raba upravo zbog
manjka snažnije percepcije tradicionalno uređenog krajobraza s kulturama
uređenih maslinika i vinograda u većim i markantnim plošnim površinama koje su
nesporno povezane s tradicijskom slikom mediteranskih malih gradova.
U novim dijelovima naselja uz obalu potrebno je osigurati bolje pristupe
obali te očuvati i poboljšati mogućnosti javnog korištenja preostaloga obalnog
pojasa. Prodore prirodnosti i ekološko umreženje s kompleksnom zelenom
infrastrukturom osigurati s vrhova Kamenjaka do izgrađene obale naselja u još
slobodnim manjim dijelovima prostora, posebice uz vodotok. Osigurati veće
površine uređenih neposrednih gradskih plaža te ostalih tipova zelenih površina
s obogaćenjem vizualne privlačnosti sredine naselja te socijalno i rekreativno
uređenim javnim prostorima.
7.4.Mjere zaštite krajobraza za pojedine planirane
zahvate
Članak 254.
Za gospodarske zone, sportske centre, autocestu i brze ceste, željezničke
pruge, luke, vjetroelektrane i solarne elektrane izraditi projekte krajobraznog
uređenja.
Za luke i sportske centre izraditi analizu i vrednovanje krajobraza
cjelovitih područja u odnosu na značajni kumulativni utjecaj: cjelovito
područje Kostrene i Bakarskog zaljeva, cjelovito područje Omišlja, cjelovito
područje Grobničkog polja te cjelovito područje izvorišnog dijela Rječine.
Državnu trasu državne ceste Lopar - Rab - Mišnjak na otoku Rabu izmjestiti
iz područja šume Fruga i šume iznad Banjola u Dragi Valata.
Prilikom planiranja izgradnje brze ceste Mošćenička Draga - Opatija - Preluk
i državne ceste Lopar - Mišnjak, a s obzirom na njihov značajni utjecaj na
krajobraz, planirati potrebne mjere zaštite.
Izraditi analizu i vrjednovanje krajobraza u odnosu na značajni kumulativni
utjecaj vjetroelektrana na području između jezera Bajer i Bakarskog zaljeva.
8.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
8.1. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE
Članak 255.
Ovim se Planom zaštita prirodne baštine u Županiji sagledava u tri zasebna,
ali ipak usko isprepletena i povezana segmenta:
a)zaštićene prirodne vrijednosti (područja, lokaliteti, geološka baština i
svojte biljaka, životinja i gljiva zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti
prirode),
b)područja Nacionalne ekološke mreže, i
c)područja predložena za zaštitu, odnosno koja se štite odredbama prostornog
plana.
Zaštićena područja prirodne baštine i područja predložena za zaštitu
prikazana su na grafičkom prilogu 3a Zaštita prirodne baštine.
8.1.1. Zaštićene prirodne vrijednosti
Članak 256.
Na području Županije trenutno je zaštićeno trideset i pet (35) vrijednih
prirodnih područja i pojedinačnih prirodnih vrijednosti, odnosno spomenika
prirode:
-1 strogi rezervat (Bijele i Samarske stijene),
-1 nacionalni park (Risnjak),
-8 posebnih rezervata (Košljun, Glavine-Mala luka, Prvić i Grgurov kanal,
Fojiška-Podpredošćica, Mali Bok-Koromačna, Dundo, Debela Lipa-Velika Rebar i
Glavotok),
-1 park prirode (Učka),
-7 spomenika prirode (špilja Lokvarka, ponor Gotovž, Zametska pećina, izvor
Kupe, stara tisa u Međedima, stari hrast u Svetom Petru na otoku Cresu i dva
stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice),
-6 značajnih krajobraza (Vražji prolaz-Zeleni vir, Lopar, Lisina, Kamačnik,
Lokvarsko jezero i Petehovac),
-5 park-šuma (Japlenški vrh, Golubinjak, Komrčar, Čikat i Pod Javori), te
-5 spomenika parkovne arhitekture (park kod dvorca u Severinu na Kupi,
gradski parkovi Opatije - park Angiolina, Perivoj Sv. Jakova i park Margarita,
te stablo pinije u uvali Žalić na Lošinju)
Članak 257.
Na području Županije ukupno je zaštićeno 374 biljnih svojti, od toga 250 je
strogo zaštićenih. Ukupno zaštićenih životinjskih svojti je 121, od toga 95
svojti su strogo zaštićene. Radi se o rijetkim i ugroženim svojtama koje je
zabranjeno brati, ubijati, uznemiravati ili na druge načine ometati u njihovom
prirodnom razvoju. Radi očuvanja sveukupne biološke raznolikosti potrebno je
očuvati njihova staništa.
8.1.2. Nacionalna ekološka mreža
Članak 258.
Na području Županije u Nacionalnu ekološku mrežu uvršten je velik dio
područja na kojima se nalaze:
–ugroženi stanišni tipovi na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini,
–staništa divljih ili endemičnih svojti koje su ugrožene na svjetskoj,
europskoj ili državnoj razini, te
–specifični ciljevi očuvanja za svaki pojedinačni stanišni tip i svojtu.
Županija obiluje reprezentativnim područjima od međunarodnog i nacionalnog
značenja pa je ekološkom mrežom obuhvaćeno ukupno 266 lokaliteta i područja, od
čega 177 točkastih lokaliteta i 89 više ili manje prostranih područja koja
obuhvaćaju Gorski kotar, priobalje, kvarnerske otoke i dio kvarnerskog
akvatorija.
Članak 259.
Svi planovi, programi ili zahvati koji se planiraju realizirati na području
ekološke mreže moraju biti u skladu s preporukama iz Uredbe o proglašenju
ekološke mreže. Njihova realizacija mora proći detaljnije procjene utjecaja na
ekološku mrežu isključivo u slučajevima kada plan, program ili zahvat,
samostalno ili u kombinaciji s ostalim planovima, programima i zahvatima ima
značenjan (negativan) utjecaj na očuvanje specifičnih prirodnih vrijednosti
navedenih u Uredbi ili na cjelovitost same ekološke mreže.
8.1.3. Područja prirodne baštine predložena za zaštitu
Članak 260.
Ovim Planom predložena su područja za zaštitu na kopnu i moru, a prikazana
su na tablici 26 i 27.
Uz područja i lokalitete navedene u tablici 26. i 27. u prostornim planovima
uređenja općine ili grada potrebno je izdvojiti i osigurati zaštitu rijektih
tipova tala (zaslanjena tla uz obalu mora, eutrična smeđa tla, hidromorfna tla,
sirozemi i slično).
*tablice se nalaze na dnu
dokumenta*
8.2.UVJETI ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA
8.2.1.Kulturno-povijesno naslijeđe od značenja za državu i Županiju
Članak 261.
Ovim Planom se utvrđuju područja i lokaliteti registrirani i evidentirani
kao vrijedna kulturna baština državnog, odnosno županijskog značenja, te
područja i lokaliteti koji se ovim Planom predlažu za registraciju.
Područja i lokaliteti registrirani i evidentirani kao vrijedna kulturna
baština državnog, odnosno županijskog značenja, te područja i lokaliteti koji
se ovim Planom predlažu za registraciju Prikazani su u kartografskom prikazu
br. 3b. Zaštita kulturno povijesnog naslijeđa.
8.2.1.1. Registrirani i evidentirani lokaliteti
Članak 262.
Ovim Planom se utvrđuju urbane, poluurbane i ruralne cjeline, etnozone,
kulturni krajobrazi, kopnene i podvodne arheološke zone i nalazišta, obrambene
građevine, industrijska baština, prometnice te pojedinačni sakralni i civilni kompleksi
i pojedinačne građevine državne i županijske razine značenja. Sva su
registrirana dobra od nacionalnog i županijskog značenja dok su navedeni
primjeri najreprezentativniji nositelji prostornog identiteta Županije. Među
navedenima su osim trenutačno zaštićenih kulturnih dobara, i sva evidentirana
koja imaju nacionalno i županijsko značenje.
Dio pojedinačnih objekata civilne, sakralne, fortifikacijske ili druge
namjene, ovim se Planom ne utvrđuje, ali je, temeljem posebnih konzervatorskih
smjernica na razini prostornih planova uređenja gradova i općina potrebno
utvrditi komplekse i zahvate lokalne razine značenja.
.Urbane cjeline:
Središta povijesnih biskupija (Krk, Osor, Rab), renesansni urbanizam Cresa,
akropolska naselja srednjovjekovnog urbaniteta (Lubenice, Vrbnik, Omišalj,
Brseč, Mošćenice, Veprinac, Kastav), Bakar (amfiteatarsko naselje), obalna
naselja okrenuta ribolovu i pomorstvu (Baška, Volosko), Lovran, Opatija kao
planirano turističko naselje, napuštena naselja Hreljin i Ledenice.
.Poluurbane cjeline i ruralne:
Kotor, Belgrad, Drivenik (poluurbana naselja Vinodola), Milohnići (reprezent
razvedenoga primorskog ruralnog naselja), Orlec, Predošćica (zbijena stočarska
naselja tipična za otok Cres), Delači, Male Drage (rasuta naselja Brodsko-moravičkog
kraja), Prezid (veće ruralno naselje očuvanog tradicijskog rastera i
arhitekture tipične za Gorski kotar).
.Etnozone i kulturni krajobrazi:
Bakarski prezidi (suhozidom terasiran vinorodni krajobraz), Bašćanske
komunade (prostor kamenjarskih pašnjaka s jedinstvenim suhozidnim sklopovima),
etnografska zona Sv. Juraj (očuvani sklop arhaičnih gospodarskih objekata),
povijesna stepeništa Liburnije (niz povijesnih komunikacija iznad Opatije i
Lovrana), etnozona Dubašnica (poljoprivredni krajobraz i 18 povijesnih naselja
Dubašnice), Sršić - Sv. Vid (napušteno naselje i gospodarski krajobraz
dokumentiraju stariju fazu trad. graditeljstva na Krku), zaseoci i pastirski
stanovi (tradicijska stočarska gospodarstva) te poljoprivredni i ovčarski
krajobraz otoka Cresa.
.Kopnene arheološke zone i nalazišta:
-Autohtona - epihorska prapovijesna naselja gradinskog karaktera: Trsat,
Veli vrh, Solin, Bakar, Zagrajine, gradina Bajčić, Mihovilov, Gradac kod
Vrbnika, Krk, Omišalj, Gromačice kod Voza, Čuf kod Kijca, Dobrinj Vrbnik,
Garica, Skulka, Pelginja, Čunski, Beli, Did na Iloviku.
-Antički gradovi naselja municipalnog ranga: Tarsatica (Rijeka - Stari
grad), Arba (Rab), Curicum (Krk), Apsorus (Osor), Crepsa (Cres), Fulfinum
(podno Omišlja), hidroarheološke zone - danas potopljene luke ovih antičkih
gradova (rapska, krčka, creska, dvije osorske luke, uvala Sepen - luka
Fulfinuma.
-Antička naselja emporijalnog karaktera: trajektoriji, ribarska i trgovačka
primorska mjesta, vile na moru: Baška, Voz, Sv. Fuska, Torkul, Njivice, Soline,
kompleks Mala luka - Bosar, Sv. Petar - Ilovik, Selce, Lovran, Lopar,
Crikvenica, Supetarska Draga, Artatore, Nerezine, Sv. Jakov, Ustrine.
-Naselja ruralnog tipa - vile rustike: Mohorov, Cickini, Draga Bašćanska,
Jurandvor, Kostrena-Sv. Lucija.
-Antički sustavi obrambenog karaktera: Limes Claustra Alpium Iuliarum:
Tarsatica (Principija) - Kalvarija, Martinovo Selo diskontinuirano do Prezida.
-pomorski: Rab, Cres, Krk, Omišalj, Vrbnik, Sv. Damjan na Rabu, Rt Stojan,
Sokol na Krku, Ogrul, škoj sv. Marka, Stara Baška, Urinj, Rijeka, Lovran,
Palacol, Vela straža na Iloviku.
-Nekropole: Liburnska nekropola Krk - Punat, Kurilo zapadna nekropola
antičkog Fulfinuma, cemeterijalni kompleks Sv. Lovre - Šinigoj u Krku,
Andrejšćica zapadna nekropola Tarsatike, Kavanela nekropola Osora, nekropola
pod tumulima sjeverno od Cresa.
-Krucijalni ranokršćanski kompleksi izvan povijesnih jezgri u ruralnom
pejsažu: Cickini (Sv. Ciprijan?) iznad Malinske nastao na podlozi antičke
ruralne ekonomije; Ranokršćanski kompleks na Maloj Krasi kod Stare Baške -
ruralna ekonomija u sustavu nadzora plovnog puta uz zapadni Krk; kompleks Punat
- Kanait, nastao na rubu ruralne antičke ekonomije uz more; kompleks Sv. Marko
u Baški nastao kroz kontinuitet antičke nekropole na zapadnom prilazima Baške;
kompleks Mira (Sv. Nikola) na razmeđu Baške i Jurandvora u plodnom ruralnom
arealu; kompleks sv. Lucije u Jurandvoru nastao vjerojatno na ranokršćanskoj
podlozi rustične vile; kompleks bazilika u uvali Martinšćica (južni Cres) na
podlozi antičke ekonomije uz more; kompleks sv. Damjan na Punti Križa na
lokaciji dominantnog nadzora južnog arhipelaga, vjerojatno uz vojne objekte;
kompleks Oruda - Palacol; rankršćanski kompleksi Sv. Petar - Ilovik i Mirine u
uvali Sepen kod Omišlja nastali su uz nadzorne točke plovidbe, kontinuitet
antičkih luka i privezišta uz postojeće antičke ekonomije.
.Podvodne arheološke zone i nalazišta:
-Akvatoriji povijesno kontinuiranih luka, lučica i privezišta navedenih u
prethodnoj točki.
-Utvrđene lokacije antičkih brodoloma poput Kozjaka kod Ilovika, Orjula,
Pernata, Zaglava, Punta Glavina, Galuna, Rta Margarina na Susku, Školjića kod
otoka Unije, Rta Tarej na Cresu.
-Podmorska arheološka nalazišta Rt Kijac kod Martinšćice, Rt Sorinj, ostaci
tereta antičkog građevinskog materijala kod Rta Madona na Lošinju, poluotok
Kolo kod Osora, Rt Dubno kraj Baške, nalazište antičkih amfora kod Rta Boko na
Lošinju, ostaci pokretnih antičkih nalaza i građevinskog materijala u uvali
Bijar u Osoru. Ostaci parobroda »Tihany« nedaleko Unija uz hrid Školjić,
olupina njemačkog ratnog broda »TA 45« u kanalu između otoka Krka i Novog
Vinodolskog.
.Obrambene građevine:
-Kašteli i utvrde Badanj, Grobnik, Trsat, Bakar, Kraljevica (stari i novi),
Drivenik te Grižane, kula Kolana Draže u Nerezinama, kaštel Zrinski u Brodu na
Kupi; gradski bedemi Raba, Krka, Osora i Kastva te gradska vrata i kula -
ostaci renesansnih fortifikacija Cresa; utvrde i zapreke prve i druge linije
sustava Alpski bedem i sustav bunkera tzv. Rupnikove linije.
.Industrijska baština te inženjerske i tehničke građevine s uređajima:
-Lansirna stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda zrakom
u Rijeci, Hartera, Metropolis - lučka skladišta riječke luke, upravna zgrada i
postrojenja nekadašnje rafinerije šećera, postrojenja prvotnoga riječkog
vodovoda.
-Popovićev električni mlin u Delnicama, Jaz u Bakru - prva i jedina
hidroelektrana na moru, brodogradilište u Kraljevici, postrojenja INA-e na
Mlaki u Rijeci.
.Prometnice nacionalnog i županijskog značenja:
-Ceste Lujzijana i Karolina; sve pruge u županiji klasificirane kao
međunarodne: pruga na ogranku V.b) paneuropskoga koridora Zagreb Glavni
kolodvor - Karlovac - Rijeka (M202); spojna željeznička pruga M502 između V.
koridora i ogranka V.b) »Šapjane - Rijeka«, te jednokolosječne priključne
željezničke pruge na X. koridor i ogranak V.b) M603 (»Rijeka Brajdica -
Sušak-Pećine«) i M602 (»Škrljevo - Bakar«).
* Memorijalne građevine i obilježja:
-Groblja Kozala i Trsata, Grobnice Ghyczy-Paravić i mauzolej Križ-Ghyczy u
Čabru, Spomen područje Lipa, Groblje koncentracijskog logora za civilne i vojne
internirce i dio koncentracijskog logora u Kamporu, Groblje spomen žrtvama NOB
u Podhumu, Kosturnica palih boraca NOR na Trsatu, Historijska staza marša II.
brigade XIII. primorsko-goranske divizije na Matić Poljani, Mjesto desanta
jedinica IV. JA 1945. u Brseču, Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića, Rodna kuća
Josipa Pančića.
.Sakralni i civilni kompleksi i pojedinačne građevine:
-Samostani: Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina u Košljunu,
samostan trećoredaca glagoljaša s crkvom Sv. Marije u Glavotoku, crkva Sv.
Franje Asiškog sa samostanom, Franjevački samostan Sv. Marije Magdalene sa
samostanskom crkvom Sv. Marije Magdalene u Portu, Franjevački samostanski
kompleks Sv. Bernardina Sienskog u Kamporu, Benediktinski samostan Sv. Andrije
apostola u Rabu, Samostan benediktinaca s crkvom sv. Petra u Supetarskoj Dragi,
franjevački samostan i crkva Gospe Trsatske, crkva Sv. Lucije s okolicom u
Jurandvoru, crkva i manastir Sv. Jovana Preteče u Gomirju.
-Crkve: crkva Sv. Dunata kod Punta, starohrvatska crkva sv. Krševana podno
Milohnića, ostaci crkve, samostana i zvonika sv. Ivana u Rabu, zvonik u
Dobrinju, romanička katedrala sv. Marije u Rabu, veli zvonik u Rabu, kompleks
katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina u Krku, sve
romaničke i gotičke kapele, kompleks župne crkve Uznesenja Blažene Djevice
Marije u Vrbniku, župna crkva sv. Jurja u Lovranu, župna crkva sv. Marije u
Osoru, ranokršćanski kompleks na groblju u Osoru, župna crkva sv. Marije
Snježne i crkva sv. Izidora u Cresu, župna crkva sv. Jurja u Brseču, župna
crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Omišlju, crkva sv. Franje Ksaverskog u
Ertiću kod Lukovdola, crkva Majke Božje Svetogorske kraj Gerova, crkva sv.
Hermagore i Fortunata u Gerovu, crkva sv. Marije Škapularske u Moravičkim
Selima.
8.2.1.2. Područja koja se predlažu za registraciju
Članak 263.
Područja koja su ovim Planom predložena za registraciju prikazana su u
tablici 28.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 264.
Lokaliteti koji su ovim Planom predloženi za registraciju prikazana su u
tablici 29.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
8.2.1.3. Smjernice za prostorno uređenje
Članak 265.
Ovim se Planom daju smjernice za izradu prostornih planova uređenja općine
ili grada posebno za svaku pojedinačnu kategoriju zaštite nepokretnih kulturnih
dobara:
a)Smjernice za prostorno uređenje urbanih cjelina. Stupanj zaštite i režim
zaštite urbanih cjelina propisuje se sukladno mjerama iz rješenja o upisu u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Urbanističke cjeline i veće
ruralne cjeline zonirane su sukladno stupnju zaštite. Ovisno o stupnju zaštite
propisuje se režim zaštite:
-Zona A - kulturno-povijesna cjelina koja sadrži osobito vrijedne povijesne
strukture - režim potpune zaštite povijesnih struktura (metode sanacije,
konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije).
-Zona B - dijelovi kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente
povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti - režim djelomične zaštite
povijesnih struktura (metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije,
rekompozicije i integracije).
-Zona C - dijelovi kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim
strukturama - režim ambijentalne zaštite (metode obnove postojećih struktura i
interpolacije uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika i krajobraza).
b)Smjernice za prostorno uređenje poluurbanih i ruralnih cjelina. Uz navedene
stupnjeve zaštite za urbane cjeline kod poluurbanih i ruralnih treba obratiti
pažnju i na sljedeće smjernice:
-Očuvati osnovnu tipologiju strukture naselja (rasuto - zbijeno) povijesne
puteve i vrijednija obradiva zemljišta. Novu urbanističku teksturu dosljedno
nadovezati na stariju ili je fizički odvojiti.
-Izbjeći intervencije na reljefu tla unutar ruralnih kulturno povijesnih
cjelina (usjeci, nasipi, poravnanje uzvisina, zatrpavanje vrtača).
-Strogo očuvati zatečena obilježja organizacije i omeđenja prostora (npr.
Gorski kotar: otvorene parcele i eventualne drvene ograde, Primorje: omeđenje
suhozidom).
-U slučaju planiranja nove prometne infrastrukture izvedbu prilagoditi
zahtjevima zaštite kulturnih obilježja naselja.
-Gradnju prilagoditi očuvanju kulturne i ambijentalne vrijednosti naselja.
Poštivanjem prisutnih tradicijskih obrazaca proporcija, izbora građevinskih
materijala i riješenja, ili inovativnim riješenjima (npr. zeleni krov,
građevine koje slijede konture terena...) postići maksimalno uklapanje u
okoliš.
-Očuvati izvornu ruralnost cjeline te ponuditi prostor razvojnim rješenjima
koja su zasnovana na ovoj odlici (kulturni i agroturizam, poljoprivreda,
stočarstvo, tradicijska, ekološka i obrtnička proizvodnja, malo poduzetništvo).
c)Smjernice za prostorno uređenje etnozona U etnozonoma potrebno je štititi
tradicijsku namjenu, kultivaciju, strukturu, organizaciju, uređenje i omeđenje
prostora (parcelacija zemljišta, povijesni putevi, suhozidne ograde i terase u
primorju). Unutar etnozone pod strogom se zaštitom nalaze sve tradicijske
gospodarske građevine i sklopovi koji dokumentiraju tradicijsku gospodarsku
kulturu (npr. sjenari, štale, mošune, vapnenice, guvna, mrgari, torovi, lokve,
zdenci...). Izbjegavati širenje građevinskih područja u obuhvat etno-zone ili
kulturnog krajobraza. Ono je dopustivo isključivo u slučajevima vitalnog
interesa naselja koja su prostorno okružena zonom zaštite te uz prethodan
dijalog i dogovor sa službama zaštite kulturne baštine. Postojeća gradnja u
obuhvatu etno-zone ili kulturnog krajobraza a izvan građevniskih područja
naselja treba zadržati izvornu ili zadobiti primjerenu novu funkciju (kulturni
i agroturizam, tradicijska i ekološka poljoprivreda, stočarstvo, tradicijska
prerada poljoprivrednih proizvoda). Obilježja ove infrastrukture potrebno je
maskimalno podložiti zahtjevima zaštite kulturnog dobra. Poštivati izvorne
gospodarske i životne uloge prostora etnozone ili kulturnog krajobraza, te
ponuditi prostor razvojnim rješenjima koja su zasnovana na ovim odlikama (kulturni
i agroturizam, obnova tradicijske i ekološka poljoprivreda, stočarstvo,
tradicijska prerada poljoprivrednih proizvoda). Unutar etnozona i kulturnih
krajobraza zaštitom mogu biti obuhvaćena i pojedina naselja: na njih se odnose
smjernice dane za poluurbane i ruralne cjeline. Specifičnost su područja
kulturnih krajobraza koji su ujedno i arheološke zone. Najčešće se radi o
vršnim područjima otoka na kojima su se u prapovijesti nalazile gradine i
izvidnice, a kasnije su kroz povijest ista područja služila kao pašnjaci.
Strukture koje se ovdje mogu naći građene su osjetljivom tehnikom suhozida. Pod
osjetljivom misli se na nešto što se lako može nepovratno porušiti, promijeniti
oblik ili se pak unutar strukture lako može izgraditi struktura koja ne služi
nekoj svrsi pri ovčarenju nego je trenutno atraktivna šetačima. Time se gubi
vrijednost i posebnost tradicijske gradnje suhozida od kojih neki datiraju i u
protopovijest.
d)Smjernice za prostorno uređenje industrijske baština te inženjerske i
tehničke građevine s uređajima. Pri određivanju namjene ovih prostora voditi
računa o njihovoj tradicijskoj vrijednosti i nastojati u budućnosti osigurati
istu ili prikladnu djelatnost.
e)Smjernice za prostorno uređenje prometnica. Povijesnim prometnicama
Lujzijani i Karolini treba očuvati postojeću trasu, a sve sačuvane objekte na
cestama treba čuvati u izvornom obliku. Isto vrijedi i za priključne i tzv.
povijesne spojne ceste između Lujzijane i Karoline.
f)Smjernice za prostorno uređenje memorijalnih građevina. O memorijalnim
građevinama i obilježjima potrebno je voditi računa pri izradi prostornih
rješenja u prostorno planskoj dokumentaciji užih područja.
g)Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih građevina. Mlinovi, toševi,
pilane, kovačnice, stupe i ostali slični tradicijski mehanički pogoni pokretani
vodom, vjetrom, radom životinja ili ljudi, te građevine u kojima su smješteni,
od iznimnog su kulturnog značenja za Županiju, bez obzira na pravni status
njihove zaštite. Isto se odnosi i na sve građevine nepravog svoda (komarde,
bunje), kao i na gospodarsku infrastrukturu u krajobrazu: gumna, vapnenice,
uređene lokve, perila i sve ostale vodozahvatne objekte.
9. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 266.
Županijski sustav gospodarenja otpadom sastoji se od slijedećih građevina:
središnje županijske građevine za zbrinjavanje otpada Marišćina (u daljnjem
tekstu: ŽCGO), pretovarnih stanica, mreže reciklažnih dvorišta i eko-otoka, te
više građevina za gospodarenje pojedinim vrstama otpada.
Osim navedenih građevina, sustav zbrinjavanja otpada na području
Primorsko-goranske županije čine i građevina za zbrinjavanje posebnih
kategorija otpada, i to:
-reciklažna dvorišta za građevinski otpad te odlagališta građevinskog otpada
i odlagališta građevinskog otpada koji sadrži azbest,
-građevina za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima,
-sabirališta životinjskog otpada.
Članak 267.
Sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na području Županije sastoji se od
središnje županijske građevine za zbrinjavanje otpada, pet pretovarnih stanica
te mreže reciklažnih dvorišta i eko-otoka. Dio komunalnog otpada se izravno
dovozi na ŽCGO, a s udaljenih područja komunalni otpad se doprema do
pretovarnih stanica gdje se pretovaruje u veća vozila i upućuje dalje prema
ŽCGO .
Članak 268.
U sklopu ŽCGO odvijat će se sljedeće aktivnosti:
-prihvat i obrada komunalnog otpada te odlaganje metanogene frakcije
komunalnog otpada,
-prihvat i odlaganje prethodno obrađenoga neopasnoga proizvodnog otpada,
-prihvat i privremeno skladištenje odvojeno sakupljenog otpada koji se može
ponovno uporabiti ili reciklirati,
-kompostiranje biootpada,
-privremeno skladištenje opasne komponente komunalnog otpada iz domaćinstava
-obrada građevnog otpada s djelomičnim odlaganjem, i
-odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest.
ŽCGO je određen u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina.
Članak 269.
Pretovarne stanice služe za prihvat otpada na mjestu nastanka i u
gravitirajućim naseljima te za pretovar otpada u velike kamione koji se po
popunjenju upućuju prema ŽCGO.
U pretovarnim stanicama nema odlaganja otpada.
Članak 270.
Pretovarne stanice bit će raspoređene po mikroregijama Županije, Ukupno se
planira izgradnja pet pretovarnih stanica navedenih u Tablici 30.:
-na otocima Krku, Cresu i Rabu,
-u Novom Vinodolskom za istočni dio Primorja,
-u Delnicama za područje Gorskog kotara.
Zbog prostornih uvjeta organizacije i funkcionalnosti sustava, mikrolokacije
pretovarnih stanica određene su uz postojeća odlagališta komunalnog otpada koja
će se sanirati i zatvoriti.
Otpad s područja Grada Rijeke, općina i gradova iz prostornih cjelina
Riječkog prstena i Liburnije izravno će se odvoziti na ŽCGO.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Općine i gradovi mogu, osim navedenih pretovarnih stanica, zbog lokalnih
posebnosti i potreba, izgraditi dodatne pretovarne stanice na udaljenim
lokalitetima Županije, koje bi po izvršenim dodatnim tehničkim i ekonomskim
analizama, mogle dopuniti osnovnu mrežu.
Članak 271.
Reciklažno dvorište predstavlja građevinu namijenjenu razvrstavanju i
privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada odnosno nadzirano i posebno
opremljeno mjesto za izdvojeno skupljanje otpada koji nastaje u domaćinstvu.
Postoje različite koncepcije reciklažnih dvorišta, ali svako od njih sadrži
površine, odnosno posude za prihvat različitih vrsta otpada: papir, karton,
ambalažni otpad, staklo, metal, stiropor, PET i PE otpad, zeleni otpad,
građevinski otpad, otpadne gume, elektronički otpad, krupni/ glomazni otpad i
opasne komponente komunalnog otpada (otpadna motorna i jestiva ulja, baterije,
akumulatori, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pesticidi, razne kemikalije
isl).
Članak 272.
Mreža reciklažnih dvorišta i eko-otoka ima funkciju prihvatiti i privremeno
skladištiti sav odvojeno prikupljeni otpad s dvostrukom namjenom:
-izdvajanje iskoristivog dijela radi recikliranja i predaje iskoristivog dijela
ovlaštenim sakupljačima, te
-izdvajanje opasnog otpada i predaje ovlaštenim sakupljačima radi konačnog
zbrinjavanja.
Osim reciklažnih dvorišta i eko-otoka, u sustavu odvojenog prikupljanja
otpada uobičajeno se uz spremnike za odlaganje miješanoga komunalnog otpada na
pogodnim lokacijama javne površine postavljaju posebni spremnici za pojedine
vrste otpada.
Članak 273.
Na svom području općine i gradovi samostalno određuju reciklažna dvorišta.
Ovim Planom određena je minimalna mreža reciklažnih dvorišta na područjima
općina i gradova u sljedećem broju: Delnice 1, Vrbovsko 1, Rijeka 5, Viškovo -
ŽCGO 1, Novi Vinodolski 1, otok Krk - Vrbnik 1, otok Lošinj - Mali Lošinj 1,
otok Rab - Lopar 1.
Članak 274.
Proizvodni otpad koji nastaje na području Županije od proizvođača
prikupljaju ovlaštene tvrtke te ga nakon prethodne obrade dopremaju na
odlaganje unutar ŽCGO.
Općine i gradovi mogu samostalno na svom području odrediti lokaciju za
građevinu za skupljanje, privremeno skladištenje i oporabu proizvodnog otpada i
odvojeno prikupljenog otpada iz reciklažnih dvorišta koji je namijenjen za
daljnju reciklažu.
Članak 275.
Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.
Opasni otpad od proizvođača pri kupljaju tvrtke ovlaštene za njegovo skupljanje
i skladištenje te ga prosljeđuju na zbrinjavanje (obradu i/ili izvoz) sukladno
rješenjima na razini države. Na isti način se zbrinjavaju odvojeno prikupljene
količine opasnih komponenati komunalnog otpada iz ŽCGO, reciklažnih dvorišta,
eko-otoka i drugih sakupljačkih mjesta.
Članak 276.
Putem mreže reciklažnih dvorišta, eko-otoka, posebnih spremnika na javnim
površinama te unutar većih trgovačkih centara i ovlaštenih sakupljača
prikupljaju se posebne vrste otpada (papir, staklo, metal, plastika, otpadna
vozila, gume, zeleni otpad, opasne komponente komunalnog otpada, ambalažni
otpad...) koje se posebnim tokovima otpada putem ovlaštenih tvrtki upućuju
dalje na proces obrade, odnosno oporabe.
U prostornom planu uređenja općine i gradova samostalno određuju lokacije za
sakupljanje, obradu i oporabu posebnih kategorija otpada.
Članak 277.
Građevinski otpadse prikuplja i obrađuje na lokacijama reciklažnih dvorišta
za građevinski otpad, sa što manjim udjelom otpada koji se odlaže. na
odlagalištima i to na ŽCGO (Viškovo) i Kargač (Novi Vinodolski) za područje
Rijeke, priobalja i otoka, te Peterkov laz (Čabar) za područje Gorskog kotara.
Građevinski otpad koji sadrži azbest se odlaže na za to posebno uređenim
odlagalištima i to na ŽCGO (Viškovo) za područje Rijeke, priobalja i otoka te
Sović laz (Delnice) za područje Gorskog kotara. Odlaganje otpada koji sadrži
azbest na ovim odlagalištima moguće je uz uvjete propisane za odlaganje ove
vrste otpada na odlagališta neopasnog otpada.
Općine i gradovi mogu samostalno na svom području odrediti lokaciju za
građevinu za odlaganje ili privremeno odlaganje građevinskog otpada.
Članak 278.
Otpad životinjskog podrijetlaprikuplja se na lokaciji sabirališta
životinjskog otpada s tzv. temperaturnim režimom iz kojeg se organizira
transport prema središnjem sabiralištu Republike Hrvatske s potpunom i
propisanom obradom.
Članak 279.
Na lučkom području, u sklopu rješavanja pitanja zaštite mora i voda od
onečišćenja, nadležna lučka uprava rješava prihvat zauljenih voda i rabljenih
ulja, koje nakon izvršene kemijsko-fizikalne analize, odvoze na obradu.
Navedeno se propisuje planom gospodarenja otpadom s brodova koji donosi lučka
uprava za područje kojim upravlja.
Članak 280.
Na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda nastaju znatne
količine mulja. U središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda potrebno
je osigurati prostor za prethodnu obradu mulja iz procesa pročišćavanja, prije
konačnog zbrinjavanja u okviru CZGO.
Članak 281.
Najveći dio otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama je nerizičan,
odnosno inertni medicinski otpad. On nije opasan i zbrinjava se kao komunalni
otpad jer nije nastao pri medicinskim postupcima i ne predstavlja rizik za
zdravlje i okoliš.
Preostali dio otpada (15-20%) čini opasni otpad koji se odgovarajuće
zbrinjava putem ovlaštenih sakupljača. Dio medicinskog otpada nakon prethodne
obrade prevozi se na županijsko odlagalište neopasnoga proizvodnog otpada CZGO,
a preostali dio koji je opasni otpad zbrinjavaju ovlaštene tvrtke sukladno
posebnim propisima.
10.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
10.1. ZAŠTITA VODA I MORA
10.1.1. Zaštita voda i vodnoga okoliša
Članak 282.
Mjere zaštite voda prvenstveno moraju proizlaziti iz postavljenih kriterija
kakvoće vode i analize značajki vodnog područja. Analiza obuhvaća i procjenu
stanja vodnih tijela, identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaje na
značajke vodnih tijela.
Osnovne mjere zaštite voda obuhvaćaju:
-mjere zaštite voda za piće,
-mjere kontrole zahvaćanja vode,
-mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz točkastih izvora
onečišćenja,
-mjere smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima,
-mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz raspršenih izvora
onečišćenja poljoprivrede,
-mjere prevencije i smanjenja utjecaja incidentnih onečišćenja.
U područjima posebne zaštite voda provode se dodatne mjere zaštite.
10.1.1.1. Mjere zaštite u područjima posebne zaštite voda
a) Zone sanitarne zaštite vode za piće
Članak 283.
Zaštita sadašnjih i potencijalnih izvorišta javne vodoopskrbe osigurava se
utvrđivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbom mjera zaštite u
zonama. Za sva sadašnja i potencijalna izvorišta javne vodoopskrbe na području
Županije, izuzev za bunare u Staroj Baški i Dobrinju, zone i mjere zaštite određuju
se odlukama jedinica regionalne samouprave.
Za podzemne vode krških vodonosnika primijenjena je sljedeća podjela slivnog
područja u zone sanitarne zaštite, ovisno o stupnju opasnosti od onečišćenja i
drugih nepovoljnih utjecaja na kakvoću i količinu vode:
-I. (IA i IB) zona - zona strogog režima
-II. zona - zona strogog ograničenja
-III. zona - zona ograničenja i kontrole
-IV. zona - zona ograničene zaštite i
-Vodoopskrbni rezervat.
Za određivanje zona zaštite zahvata vode iz površinskih voda (jezera ili
akumulacije) izdvajaju se sljedeće zone:
-I. zona - zona strogog režima zaštite
-II. zona - zona strogog ograničenja
-III. zona - zona ograničenja i kontrole
Područja zona zaštite prikazane su u grafičkom prilogu 3c. Kakvoća podzemnih
i površinskih voda i područja posebne zaštite voda.
b) Područja pogodna za život i uzgoj slatkovodnih riba
Članak 284.
Vode rijeke Kupe i njezine pritoke Kupice, rijeke Dobre, rijeke Čabranke i
nekih njezinih pritoka (potoka Gerovčice i potoka Mandli), te drugih vodotoka s
manjom protokom u Gorskom kotaru (Velika i Mala Belica, Curak, Kamačnik), te
vode Rječine uzvodno od akumulacije Valići, su vode salmonidnog tipa u kojima
obitavaju vrste od interesa za zaštitu radi osiguravanja prirodne
bioraznolikosti. Mjere radi zaštite ihtiofaune i drugih vodenih organizama ovih
vodotoka obuhvaćaju:
-smanjenje ili uklanjanje onečišćenja te osiguravanje ekološki prihvatljivog
protoka. S obzirom na hidrološke prilike područja Županije ovo posljednje je
najznačajnija mjera;
-prilikom planiranja korištenja voda iz površinskih vodotoka, kao i kontrole
postojećih zahvata, svakako je nužno sagledavati ekološki prihvatljivi protok.
Važnost osiguranja ekološki prihvatljivog protoka posebno dolazi do izražaja
tijekom trajanja dugotrajnih sušnih razdoblja;
-obnova, održavanje i izgradnja poprečnih pragova u vodotocima;
-saniranje građevine male hidroelektrane na Čabranki koje danas ne
osiguravaju stalnost protok ove rijeke.
Članak 285.
Zbog hidroloških karakteristika vodotoka i vrijednosti njihovih ekosustava
koji su uključeni u Nacionalnu ekološku mrežu, u Županiji nema vodotoka koji bi
bili pogodni za veći gospodarski uzgoj riba.
Pri planiranju manjih ribogojilišta respektirati uvjete osiguravanja
ekološki prihvatljivog protoka i smanjivanje organskog opterećenja mjerama
pročišćavanja izlazne vode iz ribogojilišta.
Sve akumulacije na području Županije pogodne su za život ciprinidnih vrsta
riba, ali ne za gospodarski razvoj, prvenstveno zbog toga što su neke sadašnji,
a neke potencijalni resursi vode za piće.
c) Područja za kupanje na kopnenim vodama
Članak 286.
Lokacije za kupanje na površinskim vodama kopna određuje se prostornim
planom uređenja općine ili grada.
d) Područja ranjiva na nitrate
Članak 287.
Iako je koncentracija nitrata u površinskim i podzemnim vodama niska,
prirodna ranjivost krških vodonosnika zahtijeva kod ratarske proizvodnje
striktno poštivanje dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva.
e) Područja namijenjena zaštiti staništaili vrsta
Članak 288.
Za zaštićena područja prirode i područja uključena u Nacionalnu ekološku
mrežu ograničenja proizlaze iz kategorije zaštite.
Energetsko iskorištavanje voda sliva rijeke Kupe, kao vrijednog područja
namijenjenog zaštiti staništa i vrsta, pa i zahvat dijela njezinih voda za
potrebe vodoopskrbe, planirati u skladu s rezultatima sveobuhvatne studije
utjecaja ovih zahvata na njihovo ekološko stanje koje obuhvaća i
hidromorfološke elemente.
U slučaju potrebe dogradnje infrastrukturnog sustava uređenja vodotoka zbog
ugroženosti velikim vodama pojedinih izgrađenih i poljoprivrednih površina,
posebnu pažnju usmjeriti na način projektiranja i izgradnje ovih objekata. Za
izgradnju ovih objekata koristiti isključivo autohtone materijale.
Na vodotocima je potrebno očuvati raznolikost staništa i povoljnu dinamiku
voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa).
Planira se izgradnja druge faze akumulacije Ponikve na otoku Krku kao
izvorišta vode za piće. Akumulacija je ujedno vrijedno prirodno stanište
uključeno u Nacionalnu ekološku mrežu. Zbog osjetljivosti područja i nužnosti
rješavanja problema vodoopskrbe otoka Krka intenzivirati istraživanja u cilju
iznalaženja rješenja za maksimalnu zaštitu prirodnih vrijednosti pri izgradnji
i korištenju akumulacije.
Planira se izgradnja akumulacija Kukuljani kao višenamjenskog objekta za
vodoopskrbu i energetske potrebe. Za ovaj zahvat izvršiti sveobuhvatna
istraživanja radi iznalaženja optimalnog rješenja i mjera zaštite za
osiguravanje kakvoće vode namijenjene vodoopskrbi te zaštitu prirodnih
vrijednosti gornjeg toka vodotoka Rječine.
10.1.2. Zaštita mora
Članak 289.
More, obalno područje i otoci predstavljaju osnovna obilježja Županije i od
iznimne su važnosti za područje Županije.
Kakvoća priobalnih voda prikazana je na grafičkom prilogu 3c. Kakvoća
podzemnih i površinskih voda i područja posebne zaštite voda.
Ugrožena područja priobalnih voda prikazana su na grafičkom prilogu 3d.
Područja i dijelovi ugroženog okoliša.
Članak 290.
Jedan od najznačjinijih izvora onečišćenja s kopna su komunalne otpadne
vode. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora komunalnim otpadnim
vodama su:
–izgradnja ili dogradnja te po potrebi rekonstrukcija sustava javne odvodnje
užeg obalnog područja (Rijeka, Opatija, Crikvenica, Kraljevica) koji izravno
utječu na kakvoću priobalnog mora;
–primjena stupnja pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ovisno o
postojećem, odnosno planiranom opterećenju mora kao prijemnika otpadnih voda
uvažavajući potrebu za višim stupanjem zaštite u područjima veće razvijenosti i
izgrađenosti, odnosno veće osjetljivosti mora;
–najmanje drugi stupanj pročišćavanja za komunalne otpadne vode sustava
javne odvodnje Rijeka (› 150.000 ES). Viši, treći stupanj pročišćavanja
planirati u skladu s rezultatima sveobuhvatne studije stanja, ukupnog prijemnog
kapaciteta i osjetljivosti Riječkog zaljeva;
–drugi stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s
planiranim opterećenjem od 10.000 do 150.000 ES za ispuštanje u normalno
odnosno manje osjetljiva područja mora (Baška, Punat, Cres, Crikvenica,
Kostrena, Krk, Mali Lošinj, Malinska - Njivice, Novi Vinodolski, Omišalj,
Opatija - Lovran, Rab i Kraljevica);
–prvi stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija s
planiranim opterećenjem manjim od 10.000 ES (Jadranovo, Klimno - Šilo, Vrbnik,
Martinšćica na otoku Cresu, Mošćenička Draga, Selce, Supetarska Draga, Veli
Lošinj) za ispuštanje u more, odnosno manje osjetljiva područja mora uz uvjet
kontrole otpadnih voda i dokaz da ispuštanje ne djeluje štetno na morski
okoliš;
–odgovarajući stupanj pročišćavanja iz aglomeracija s opterećenjem manjim od
2.000 ES što uključuje pročišćavanje određenim postupkom ili sustavom
ispuštanja nakon kojega prihvatne vode (prijemnici) zadovoljavaju propisane
standarde i zadane ciljeve kakvoće;
–u slučaju ispuštanja komunalnih otpadnih voda u definirana osjetljiva
područja priobalnog mora osigurati pročišćavanje (treći stupanj za aglomeracije
od 10.000 do 150.000 ES te drugi stupanj ili odgovarajuće pročišćavanje za
aglomeracije manje od 10.000 ES) sukladno važećim propisima;
–pročišćene otpadne vode u pravilu ispuštati na minimalnoj udaljenosti od
500 m od obale i na dubini većoj od 40 m;
–praćenje učinkovitosti podmorskih ispusta koje uključuje ispitivanje
utjecaja otpadnih voda na kakvoću morske vode, sedimenta i životnih zajednica
morskog dna;
–na osnovi rezultata sustavnih istraživanja ekološkog stanja priobalnih voda
periodično preispitati postojeću kategoriju osjetljivosti priobalnih voda
Županije;
–osigurati obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda u sklopu sustava gospodarenja otpadom u Županiji.
Članak 291.
Najveća opasnost za onečišćenje mora zbog pomorskog prometa, uz havarije
brodova koji prevoze tekuće terete, je onečišćenje zauljenim otpadnim vodama i
zauljenim otpadom s brodova, te onečišćenje balastnim vodama i talozima iz
balastnih tankova. Radi sprječavanja ovih onečišćenja potrebno je:
-izgraditi postrojenje za obradu zauljenih voda i zauljenog otpada s brodova
na riječkom lučkom području u cilju iznalaženje neovisnog i dugoročnog rješenja
zbrinjavanja navedene vrste otpada za cijelu Županiju,
-osposobiti remontna brodogradilišta za prihvat i postupanje sa sedimentom
iz balastnih tankova s brodova.
Članak 292.
Fizičkim smetnjama u morskom okolišu smatraju se i potapanje otpada u more,
otpaci i buka u morskom okolišu. Navedene fizičke smetnje predstavljaju
pritisak na morski okoliš koji može rezultirati fizičkim gubitkom i oštećenjem
morskog okoliša ili na drugi način negativno utjecati na strukturu, funkcije i
procese morskih ekosustava.
Radi sustavnog rješavanja navedene problematike fizičkih smetnji u morskom
okolišu i obalnom području potrebno je:
–za potopljeni otpad u moru: izraditi analizu stanja vezano za potopljene
vrste otpada (materijal nastao jaružanjem i inertni, neonečišćeni geološki
materijal) i potopljeno oružje te procijeniti njihov utjecaj i potencijalni
rizik za morski okoliš;
–za otpatke u morskom okolišu (postojani kruti otpadni materijal) izraditi
analizu postojećeg stanja i pritisaka otpadaka u moru;
– za podvodnu buku: provesti potrebna znanstvena istraživanja o postojećim
izvorima i rizicima podvodne buke te potencijalnom negativnom utjecaju podvodne
buke na morske sisavce i ostale morske životinje na području akvatorija.
10.2.ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA I MORA
10.2.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 293.
Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za obranu od
poplava i zaštitu od erozija i bujica.
Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se
poduzimanjem različitih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na
prihvatljivu mjeru.
Područje ugroženo od erozija je područje na kojem zbog djelovanja
površinskih ili podzemnih voda dolazi do ispiranja, podrivanja ili odronjavanja
zemljišta i do drugih štetnih pojava.
Članak 294.
Bujičnim poplavama su ugrožene pojedine urbane sredine i turističke zone,
prometnice i poljoprivredne površine. Ističe se problematika plavljenja krških
polja zbog nedovoljnog kapaciteta ponornih zona (dolina Lokvarke, crnoluška
depresija, prezidska kotlina).
Vodotoci i poplavna područja prikazani su na karti 3d. Područja i dijelovi
ugroženog okoliša i područja posebnih ograničenja u korištenju.
Za priobalna područja posebno je značajan odnos između koincidencije pojava
visokih razina mora i vodnih valova priobalnih vodotoka što treba obuhvati
projektima i programima zaštite od poplava.
Članak 295.
Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna. Mjere
preventivne zaštite od poplava obuhvaćaju uređivanje slivova, mjere zaštite pri
građevinskim zahvatima, šumskim i drugim radovima u slivovima i
građevinske-hidrotehničke mjere na vodotocima i njihovim slivovima. Ovim
mjerama uređuje se vodni režima radi zaštite nizinskih područja od poplava i
zaštite sliva od erozije.
Članak 296.
Uređivanja slivova provoditi radi održanja ili povećanja prirodnih
retencijskih kapaciteta zemljišta i vegetacije radi smanjivanja maksimalnoga
vodnog vala. Nužno je uravnotežiti stanje između zahtjeva za daljnjom
urbanizacijom i gospodarskim korištenjem prostora, te potrebe za korištenjem
zemljišta za usporavanje otjecanja i zadržavanje vode u slivovima. U tu svrhu
određuju se sljedeće mjere:
–Prirodne močvare i poplavne površine na slivovima sačuvati, a gdje je god
moguće i gospodarski opravdano, obnoviti ih ili proširiti.
–Šumske površine na slivovima održavati i širiti, osobito u brdskim i
planinskim područjima s velikim rizicima od erozije nastale kao posljedica antropogenog
djelovanja.
–Ograničiti korištenje zemljišta u inundacijskim i poplavnim područjima.
–Na vodotocima i drugim površinskim vodama utvrđuje se inundacijsko područje
u kojem je zabranjena izgradnja i druge radnje kojima se može pogoršati vodni
režim i povećati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda.
–U uređenom inundacijskom području zabranjena je svaka radnja i djelatnost
koja nije u funkciji održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
–Neuređeno inundacijsko područje je zemljište uz vodotoke, rezervirano za
građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te prirodne i umjetne
akumulacije i retencije. Do utvrđivanja inundacijskog područja širina koridora
vodotoka u kojem se provode mjere ograničenja obuhvaća prirodno i uređeno korito
s obostranim pojasom širine 10 m.
–U neuređenom inundacijskom području svi zahvati izvode se u skladu s
vodopravnim uvjetima.
–Uz inundacijska područja mjere ograničenja izgradnje odnose se i na
poplavna područja kao prirodna retencijska područja, koja se inače mogu
koristiti u rekreacijske svrhe i nije nužna njihova zaštita od poplave
izgradnjom građevinskih zaštitnih objekata. Na poplavnim područjima (100
godišnje povratno razdoblje) nije moguće širenje i formiranje novih građevnih
područja.
–U novim i postojećim gradskim naseljima omogućiti infltraciju oborinskih
voda u tlo formiranjem mokrih zona unutar parkova i zelenih površina.
–Smanjiti dotok oborinskih voda u postojeće mješovite sustave odvodnje u
starogradskim jezgrama.
Članak 297.
Radi izbjegavanja, odnosno maksimalnog smanjivanja štetnih utjecaja
građevinskih radova na vodni režim određuju se sljedeće mjere:
.prijelazi vodotoka moraju premostiti korita tako da svojim građevinama ne
zatvaraju i smanjuju protočne profile vodotoka;
.nužno je već kod izrade projektne dokumentacije za građevinski zahvat
predvidjeti potrebne protuerozijske radove (biološke i građevinske);
.velike količine oborinskih voda koje se stvaraju na površinama prometnica i
drugih većih nepropusnih podloga, ne smiju se neposredno upuštati u korito
vodotoka (recipijent) bez smanjenja vrha vodnog vala.
Šumske ceste i vlake moraju se graditi, održavati i koristiti tako da ne
ugroze izvore vode, ne prouzroče erozijske procese, ne zapriječe protok
površinskih i podzemnih voda, ne povećaju opasnost od odrona i ne spriječe
otjecanje oborinskih i poplavnih voda.
Zabranjeno je korištenje bujičnih jaruga kao vlaka za izvlačenje trupaca.
Pomorske građevine (obalni zidovi, školjere itd.) koje se nalaze na utocima
vodotoka ne smiju izazvati uspor protočnosti vodotoka.
Članak 298.
Za potencijalna ugrožena područja od poplava zbog mogućih iznenadnih rušenja
ili prelijevanja visokih brana određuju se mjere zabrane i ograničenja
korištenja prostora. U ovim područjima zabranjeno je širenje i otvaranje novih
građevinskih područja, a moguća je samo izgradnja linijskih infrastrukturnih
objekata. U zoni vodnog vala dopuštena je interpolacija unutar izgrađenog
dijela građevnog područja, uz uvjet da se izuzmu površine veće od 2.000 m2
te svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.
Za sve akumulacije s visokim branama (Bajer, Lepenica, Lokvarka, Tribalj i
Valići) izrađena je dokumentacija o posljedicama mogućih rušenja njihovih
brana. Zone mogućih plavljenja prikazane su na grafičkom prilogu 3d. Područja i
dijelovi ugroženog okoliša.
Članak 299.
Redovita i izvanredna obrana od poplava obuhvaća mjere koje se poduzimaju
neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i
neposredno nakon prestanka te opasnosti, radi smanjenja mogućih šteta od
poplava. Obrana od poplava provodi se na osnovi provedbenih planova obrane od
poplava.
Članak 300.
Područja ugrožena erozijom javljaju se na flišnim naslagama (Rječina,
Dubračina, Kupica te bujice u slivu akumulacija), a opasnost od velikih odrona
i klizišta prijeti u slivu Rječine i Dubračine. Postoji opasnost od poplava
većih razmjera u slučajevima aktiviranje klizišta i zatrpavanja ovih vodotoka.
Otok Susak, formiran od pijeska položenog na karbonatnu stijenu, je također
područje posebno osjetljivo na eroziju.
Članak 301.
Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica grade se i
održavaju regulacijske i zaštitne vodne građevine, izvode zaštitni radovi i
provode sljedeće mjere zaštite:
-U samim vodotocima zaštita se provodi uređenjem vodotoka gradnjama koje
smanjuju ili eliminiraju eroziju korita te čišćenjem korita.
-U slivu vodotoka sanacija prirodnih erozijskih procesa provodi se izvedbom
građevinskih zahvata (terasiranje erodibilnih površina i izvedba drenažnih
sustava), pošumljavanjem i uzgojem zaštitne vegetacije.
-Za velike zahvate u prostoru kao što su prenamjena šumskih površina u
poljoprivredne i sječa šumskih površina izraditi protuerozijske elaborate.
-Radi smanjenja erozije i nestabilnosti terena (sprječavanje pojave
klizišta) obradive površine na vodonepropusnim i strmim flišnim područjima
trebaju biti izvedene terasasto s mrežom odvodnih kanala.
-Sanirati erozijske procese naročito na flišnim naslagama (vodotoci Rječina,
Dubračina, Suha ričina Baščanska Kupica, te bujice u slivu akumulacija).
-Sanirati velike odrone i klizišta u slivovima vodotoka: Grohovo u slivu
Rječine, Slani potok u slivu Dubračine.
-Na erozijskim područjima i klizištima primijeniti ograničenjaizgradnje.
-Ublažiti eroziju tla na otoku Susku provođenjem mjera zaštite kod obrade
poljoprivrednog zemljišta i pri građevinskim zahvatima.
10.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja mora
Članak 302.
Za gradove i općine koji su uz morsku obalu preporuča se izraditi kartu
ugroženosti od djelovanja valova, kao i podizanja razine mora u mjerilu
1:5.000. Toj karti treba prethoditi izrada katastra obalnog ruba s naglaskom na
katastar prirodnih žala, kao osobito ranjivih dijelova obale.
Za mikrozoniranje izraditi lokalni model štetnog učinka valova od
dominantnih vjetrova te utjecaj ekstremno visokih razina mora na temelju
važećih regionalnih prognostičkih modela. Katastar prirodnih žala trebao bi
sadržavati kartografski prikaz s vrstom i karakteristikama sedimenta u tijelu
žala.
Članak 303.
Prije planiranja izgradnje obalnih građevina (lukobrana, valobrana, gatova i
sl.) kao i prije planiranja uređenja kupališnih zona potrebno je izraditi
odgovarajuću studiju iz koje će se dobiti optimalno rješenje s tehničkog i
ekološkog gledišta. Studija se mora temeljiti na prethodno obavljenim
geodetskim, geološkim i hidrografskim mjerenjima.
10.3. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 304.
Zaštita zraka bitno se razlikuje od zaštite drugih dijelova okoliša jer osim
lokalnih aspekata, ne mali utjecaj mogu predstavljati regionalni, pa i globalni
utjecaji.
Područja na kojima je zrak onečišćen prikazana su na grafičkom prilogu 3d.
Područja i dijelovi ugroženog okoliša i područja posebnih ograničenja u
korištenju
Članak 305.
Ovim Planom određuju se mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka po
sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima. Mjere su razvrstane
na:
-prioritetne
-mjere za smanjenje emisija iz najznačajnijih točkastih izvora
-mjere za smanjivanje emisija iz prometa
-mjere u sektoru gospodarenja otpadom
-preventivne mjere
-mjere smanjivanja nepovoljnih utjecaja zakiseljavanja, eutrofikacije i
prizemnog ozona.
Članak 306.
Prioritetne mjere obuhvaćaju mjere čiji je cilj hitno poboljšati stanje i
djelovati u slučaju dostizanja kritičnih vrijednosti na utjecajnom području
rafinerije na Urinju. Na tom su području uspostavljena odgovarajuća mjerenja
posebne namjene koja omogućuju trenutni uvid u stanje onečišćenja zraka.
Prioritetne mjere obuhvaćaju:
-usklađivanje rada industrijskih postrojenja s vremenskim prilikama,
-poduzimanje odgovarajućih akcija u pogonimai procesnim postrojenjima,
-obavještavanje javnosti u slučaju dostizanja kritičnih vrijednosti
onečišćenja zraka,
-održavanje i osuvremenjivanje postojećeg monitoringa u okruženju rafinerije
na Urinju.
Prioritetna mjera obuhvaća i donošenje akcijskih planova za poboljšanje
kakvoće zraka koji može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj
zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.
Članak 307.
Mjere za smanjivanje emisija na lokaciji rafinerije u Urinju su:
-Tehnološke i proizvodne procese u rafineriji trajno usklađivati s najbolje
raspoloživim tehnologijama koje najbolje odgovaraju specifičnim uvjetima
lokacije. Kod utvrđivanja mjera u postupku objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
i/ili postupcima procjene utjecaja na okoliš, uzeti u obzir kumulativne i
sinergijeske utjecaje postojećih i planiranih emisija u okruženju rafinerije.
-Modernizacijom pogona rafinerije u Urinju potrebno je smanjiti emisije
sumporovog dioksida za 80% prvenstveno korištenjem plina u postojećim i novim
pogonima, te rješavanjem problema ostatnih loživih ulja s visokim sadržajem
sumpora.
-Postrojenje za obradu teških frakcija nafte (novi izvor emisija) ne početi
graditi prije nego se uspješno završi I. faza modernizacije i ocijeni da je na
utjecajnom području rafinerije moguće postići i trajno održati I. kategoriju
kakvoće zraka. Kapacitet postrojenja ne smije biti veći od potrebnog za obradu
vlastitih teških frakcija nafte. Prilikom određivanja najbolje raspoloživih
tehnika za ovaj novi pogon potrebno je koristiti zaključke iz referentnih
dokumenata o najbolje raspoloživim tehnikama (BREF) ili najnaprednije tehnike.
-Uskladiti emisije sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica s
graničnim vrijednostima za emisije postojećih velikih uređaja. Uz uvođenje
prirodnog plina kao goriva, za procesnu peć F-1, parni kotao G4 i parni kotao
G5 ugraditi LowNOx gorionike.
-Emisije sumporovodika i sumpora iz Clausovog postrojenja moraju biti
usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora, kao i režim rada ovog postrojenja. Otpadni plin iz ovog postrojenja
koji sadrži sumporovodik mora se odvoditi na naknadno spaljivanje.
-Kod tehnološkog procesa katalitičke razgradnje ugljikovodika (FCC-proces)
emisije praškastih tvari, oksida dušika (NOx) i oksida sumpora (SOx) moraju
biti usklađene s graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari iz stacionarnih
izvora. Emisije organskih spojeva u otpadnim plinovima moraju također
zadovoljiti granične vrijednosti.
-Fugitivne emisije benzena i drugih hlapivih ugljikovodika potrebno je
smanjiti ili eliminirati redovitim održavanjem postrojenja, pravodobnom
zamjenom dotrajalih dijelova, instaliranjem jedinica za rekuperaciju para gdje
god je to moguće, korištenjem najboljih tehnoloških mjera te pravodobnom
modernizacijom postrojenja.
-Fugitivne emisije preispitati jednom godišnje i izraditi izvještaj s
pojedinostima o tim ispuštanjima i mjerama poduzetim za njihovo smanjivanje.
Ispitivanje zraka u radnom okolišu jedna je od mjera za procjenu fugitivnih
emisija.
Članak 308.
Mjere za smanjenje emisija iz pogona petrokemijske industrije u Omišlju su:
-Do prelaska na zemni plin koristiti gorivo s manje od 1% m/m sumpora.
-Fugitivne emisije preispitati jednom godišnje (posebno ispuštanje u
atmosferu zbog rada sigurnosnih ventila), izraditi izvještaj s pojedinostima o
tim ispuštanjima i mjerama poduzetim za njihovo smanjivanje.
Članak 309.
Do prelaska TE Rijeka 1 na plin potrebno je koristiti gorivo s manje od 1%
m/m sumpora, za smanjenje emisija dušikovih oksida i krutih čestica ugraditi
LowNOx gorionike i opremu za redukciju krutih čestica iz dimnih plinova.
Članak 310.
Mjere za smanjenje onečišćenja zraka u remontnom brodogradilištu Martinšćica
su:
-do prelaska na zemni plin korištenje goriva s nižim sadržajem sumpora
(najviše 1,0%),
-za vanjsku oplatu broda proces pjeskarenja provoditi unutar zatvorenog
sustava.
Članak 311.
U ukupnim emisijama iz prometa, cestovni promet najviše (oko 90%) doprinosi
u onečišćenju zraka. Najveće opterećenje zraka od utjecaja cestovnog prometa
osjeća se u gradskom središtu Rijeke.
Na smanjenje emisija iz cestovnog prometa treba djelovati:
–preusmjeravanjem tranzitnog prometa izvan naseljenih područja,
(rasterećenje centra grada Rijeke od prometa),
–osiguravanjem protočnosti cesta.
Članak 312.
Područje luke u Rijeci predstavlja značenjan izvor emisija NOx, te manjim
dijelom SO2 i lebdećih čestica.
Glavni uzrok emisija je transport, sidrenje i vezanje broda prema/u luci,
dok je udio prekrcaja u luci znatno manji, te se stoga luka smatra plošnim
izvorom emisija.
Emisiju sumpornog dioksida potrebno je smanjiti:
–korištenjem brodskog goriva na vezu i u plovidbi s propisanom minimalnom
količinom sumpora,
–instaliranjem priključka za opskrbu električnom energijom brodova u
mirovanju pri istovaru/pretovaru tereta.
Članak 313.
Za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih i
praškastih materijala u luci i ostalim zonama, primijeniti tehničke i
građevinske mjere zaštite kao što su: zatvoreni transportni sustavi,
optimiziranje spremnika za ispuštanje, minimiziranje visine slobodnog pada pri
ispuštanju materijala, pokrivanje otvorenih skladišnih prostora, vlaženje materijala
skladištenog na otvorenom, primjena zaštite protiv vjetra, itd.
10.4. ZAŠTITA TLA
10.4.1. Građevinska područja
Članak 314.
Ovim Planom daju se kriteriji za određivanje tipova terena, odnosno tla za
građenje, koji imaju različitu razinu geološkog hazarda od pojave erozije i
nestabilnosti na padinama te deformabilnosti odnosno nosivosti tla. Prostornim
planom uređenja općine grada na temelju litogenetske karte i
inženjerskogeološke karte odredit će se područja i kriteriji gradnje i korišenja
prostora za:
–zone krša (tlo I. grupe): imaju dominantnu rasprostranjenost na obalnom i
gorskom području, te na otocima; (G-1 s izoliranim zonama G-2: nova
klasifikacija prema osjetljivosti prostora),
–zone fliša (tlo II-III. grupe): zone na obalnom području i na otocima; (G-2
s izoliranim zonama G-3),
–zone klastita (tlo II-III. grupe): zone u gorskom području; (G-2 s
izoliranim zonama G-3),
–zone naplavina (tlo IV. grupe): su relativno male i izolirane zone na
obalnom i gorskom području te na otocima. (G-2 do G-3).
Članak 315.
Zone krša (tlo I. grupe) u cjelini je u geotehničkom smislu najpovoljnije za
građenje zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod
zasijecanja. U tim zonama u cjelini je dobra nosivost i mala deformabilnost kod
dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasijecanja i
nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave
su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih.
Članak 316.
Zone fliša i klastita (tlo II-III. grupe) su relativne povoljne za
temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao
što je zasijecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu su
potencijalne nestabilne naslage na osnovnoj stijeni pa se mogu aktivirati veći
odron i klizišta.
Članak 317.
Zone naplavina (tlo IV. grupe) su različitih pogodnosti za građenje.
Pretežito šljunkovite zone su u cjelini dobre, a pretežito pjeskovito-muljevite
zone su u cjelini slabe zbog izražene deformabilnosti i slabe nosivosti. Nepovoljna
okolnost ovih zona je česta visoka razina podzemnih voda i mjestimična
zamočvarenost i izražena erozije uz korita vodotoka te visok stupanj hazarda od
poplava.
Članak 318.
Prostornim planovima uređenja gradova i općina izvršiti mikrozoniranje na
kartama mjerila 1:5.000 za sva djelomično izgrađena i neizgrađena građevinska
područja, te za pojedinačne građevine izvan građevinskih područja. Svrha
zoniranja je odrediti podložnost neke lokacije geološkom hazardu i stupnju
rizika od svih vrsta nestabilnosti padina, od kolapsa tla, od nepovoljnog
djelovanja površinskih i podzemnih voda te nepovoljnog djelovanja mora te
izraditi karte potencijala ugroženosti i ranjivosti. Ove karte treba temeljiti
i na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske 1: 800.000 (poredbeno vršno
ubrzanje tla agR tipa A s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina za povratna
razdoblja 95 i 475 godina).
10.4.2. Poljoprivredno zemljište
Članak 319.
Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima
njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice,
vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi ribnjaci, trstici i
močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj
proizvodnji.
Članak 320.
Poljoprivredno zemljište je ograničen, neobnovljiv ili teško obnovljiv
resurs i stoga treba posebnu zaštitu.
Članak 321.
Na području Županije ima vrlo malo poljoprivrednog zemljišta koje pripada
kategoriji osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1) i vrijedno poljoprivredno
tlo (P2) i stoga se ne smije koristiti u nepoljoprivredne svrhe.
Članak 322.
Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije zabranjeno je:
–preoravanje trajnih pašnjaka i neobrađenih površina na nagibu većem od
15Ê,
–zabranjeno je skidanje humusnog, odnosno oraničnog sloja na poljoprivrednom
zemljištu P1 i P2.
10.4.3. Zaštita tla od onečišćenja
Članak 323.
Prioritetna mjera radi zaštite tla od onečišćenja na području Županije je
sanacija odlagališta opasnog otpada Crne jame Sovjak na riječkom području.
Sanacija onečišćenog tla potrebna je i na područjima starih industrijskih
postrojenja (rafinerija na Mlaki i Urinju), lokacijama nesaniranih odlagališta
komunalnog otpada i divljim odlagalištima otpada, te u napuštenim kamenolomima
i šljunčarama (Dubina, Kikovica).
10.4.4. Šume i šumsko zemljište
Članak 324.
Prirodna obnova, uzgojne mjere i planiranje pošumljavanja ogoljenih površina
podložnih eroziji treba biti prvenstveno podređeno zaštiti šuma, očuvanju opće
korisne funkcije šuma i očuvanju šumskog tla te očuvanju biološke raznolikosti
šuma, ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Potrebno je:
.primijeniti održivo (potrajno) gospodarenje šumama uz očuvanje prirodne
strukture i razvoja izvornih šuma;
.posvuda gdje je moguće, ostvariti prirodno pomlađivanje šuma radi
postizanja stabilnih, raznolikih i potrajnih šuma;
.mjerama pošumljavanja, pomlađivanja i njege podržavati obnovu i razvitak
degradiranih šuma u stanje vrjednijih uzgojnih oblika, uz istodobno podizanje
boniteta šumskog zemljišta;
.kod pošumljavanja voditi računa o uspostavi stabilnosti šumskog ekosustava.
Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama
drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi prilagođene
metode. Koristiti u većoj mjeri autohtone listače, pogotovo u primorskim
predjelima i na otocima;
.pošumljavanje nešumskih površina obavljati ako se time ne ugrožavaju
ugroženi nešumski i rijetki stanišni tipovi;
.uzgojnim zahvatima, uklanjanjem prvenstveno bolesnih i kvalitetno loših
stabala, poboljšavati kakvoću šuma;
.radi očuvanja biološke raznolikosti u svim šumama treba osigurati stalan
postotak zrelih, starih i suhih stabala, osobito stabala s dupljama, sukladno
uvjetima zaštite prirode koji su sastavni dio šumskogospodarskih osnova;
.radi obogaćivanja biološke i krajobrazne raznolikosti, u gospodarenju
šumama postupati na način da se u najvećoj mjeri očuvaju šumske čistine
(livade, pašnjaci i dr.) i šumski rubovi;
.stvaranjem povoljne preborne strukture šuma omogućiti očuvanje i ozdravljenje
šumskih vrsta i genofonda Gorskog kotara i postupan porast drvne mase;
.infrastrukturu u šumskim ekosustavima projektirati na način koji je
najmanje štetan za šumsko stanište vodeći brigu o posebnim geološkim,
vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijednostima, a posebno o ekološkim,
vrijednim dijelovima ekosustava utvrđenim posebnim propisima (dijelovi ekološke
mreže, staništa, selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroženih vrsta);
.izbjegavati šumsko-gospodarske zahvate uz koridore turistički i planinarski
značajnijih šumskih pješačkih staza i putova ili ih obavljati uz pojačane mjere
opreza;
.provoditi mjere za zaštitu šuma od nametnika i bolesti. Radi očuvanja
biološke raznolikosti u šumama koristiti biološka i biotehnička sredstva za
zaštitu bilja. Samo u slučaju pojave uzročnika koji bi mogao izazvati veće
gospodarske štete, a ne postoji odgovarajuće biološko ili biotehničko sredstvo,
mogu se koristiti kemijska sredstva uz dopuštenje nadležnih tijela;
.Sanirati kamenolome otvorene radi održavanja šumskih prometnica, a koji se
nalaze u završnoj fazi eksploatacije (Risnik i Tisovac na području Grada
Delnica, Antin panj na području Općine Mrkopalj i Kobilja glava na području
Općine Čabar).
Članak 325.
Korištenje gospodarskih šumana području Županije podrazumijeva uz
gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja,
vitalnosti i potencijal šuma pa u tu svrhu:
-gospodarenje ovim šumama unaprijediti prema stručnim kriterijima i načelima
šumarske struke, radi naglašavanja općekorisne funkcije šuma i održavanja
ekološke ravnoteže;
-za pojedini ekološko-gospodarski tip šume ili uređajni razred odrediti
uvjete zaštite prirode kao sastavnim dijelom šumsko-gospodarske osnove.
Radi očuvanja zaštitnih šuma i unaprjeđenja njihove uloge potrebno je:
-održavati i tamo gdje je narušena unaprijediti ekološku stabilnost
zaštitnih šuma;
-u zaštitnim šumama planirati samo nužnu sanitarnu sječu uz izvlačenje
drvnih sortimenta na način da se što manje zadire u strukturu šumskog tla
(primjena lake mehanizacije i korištenje konja na osobito osjetljivim
lokacijama).
Potrebno je očuvati prirodno značenje, estetsku, ekološku i edukacijsku
ulogu šuma posebne namjene.
Članak 326.
Na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja treba
gospodariti šumama na način da se stvore socijalno-zdravstvene rekreativne
zone, za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla.
Stimulirati razvoj šumarstva radi ozelenjivanja rubnih gradskih zona,
seoskih naselja, zaštitnih pojaseva oko poslovnih zona, turističkih područja,
sportsko-rekreacijskih površina i sl. radi uljepšavanja izgleda krajobraza,
zaštite od onečišćenja zraka i zaštite od prekomjerne buke.
Članak 327.
Gradnja infrastrukturnih i gospodarskih objekata u područjima šuma i šumskih
zemljišta mora se prvenstveno usmjeravati na manje vrijedne zone. Zauzimanje
prostora u zoni šuma i šumskih zemljišta građenjem uvjetuje se ovim
redoslijedom:
–neobrasla šumska zemljišta i kamenjari koji nisu od posebne važnosti za
zaštitu prirode,
–djelomično obrasla šumska zemljišta koji nisu od posebne važnosti za
zaštitu prirode, i
–šikare i lošije panjače koji nisu od posebne važnosti za zaštitu prirode.
Članak 328.
Planirani zahvati koji će značajno utjecati na šume i šumsko zemljište su
cestovne i željezničke prometnice, akumulacija Kukuljani i gospodarska zona
Miklavija.
Prolaskom trase cestovnih i željezničkih prometnica kroz šumsko područje
doći će i do promjene ekoloških uvjeta u rubnim dijelovima šume.
Na rubovima šuma nakon krčenja za prolazak prometnica i dalekovoda, uzgojiti
zaštitne pojaseve autohtonih drvenastih vrsta.
Članak 329.
U prostornim planovima užih područja izbjegavati usitnjavanje površina
obraslih šumom na manje od 1.000 m2 radi očuvanja stabilnosti i
bioraznolikosti šumskog ekosustava.
Građevinskim zahvatima ne smije se pojačati erozija zemljišta.
10.4.5. Obale i podmorje
Članak 330.
Obale su različite geološke građe i mogu pripadati tlu I, II-III. ili IV.
grupe, stoga su različite otpornosti od štetnog djelovanja mora.
U cjelini su najotpornije obale oblikovane u zonama krša, dok su obale
oblikovane u naslagama fliša djelomično podložne ubrzanoj eroziji valova.
Posebno su osjetljive zone pokrivene naplavinama, kao i žali na području krša i
fliša.
Prilikom planiranja gradnje izvan građevinskih područja: infrastrukturnih
građevina, kao i građevina komunalne ili rekreacijske namjene, za eksploataciju
mineralnih sirovina i ostale građevine, potrebno je izvršiti prethodna
istraživanja radi utvrđivanja potencijala rizika i ranjivosti lokacije.
Članak 331.
Nije dopušteno iskopavanje i odnošenje šljunkovitog ili pjeskovitog
materijala iz tijela žala, kao posebno osjetljivih dijelova obale. Također nije
dopušten iskop pijeska i šljunka s morskog dna radi eksploatacije mineralnih
sirovina.
10.5.ZAŠTITA OD UTJECAJA OPTEREĆENJA NA
OKOLIŠ
10.5.1. Zaštita od buke
Članak 332.
Zaštita od buke provodi se prostornim planovima užih područja i obuhvaća niz
različitih koordiniranih postupaka radi postizanja prihvatljivog stanja buke u
radnom i životnom okolišu. Obuhvaća mjere zaštite od buke na kopnu, u obalnom
području mora, vodi i u zraku.
Strateške karte buke, karte buke i akcijske planove zaštite od buke potrebno
je izraditi i redovito obnavljati svakih 5 godina za sljedeća područja odnosno
izvore buke:
.Stratešku kartu buke za:
-Grad Rijeku,
-sve ceste s više od 5.000 vozila dnevno: autoceste (autocesta A6 i A7),
državne ceste (Jadranska magistrala, državna cesta Rijeka - Zagreb), te
županijskim i lokalnim cestama koje prolaze područjem grada Rijeke,
-magistralnu željezničku prugu Rijeka - Zagreb.
.Kartu buke za:
-industrijsko postrojenje INA-Rafinerije nafte Rijeka,
-petrokemijsku industriju u Omišlju,
-brodogradilište Viktor Lenac,
-kontejnersku luku Brajdica,
-sve poslovne-proizvodne zone županijskog značenja,
-sva naseljena područja s više od 5.000 stanovnika.
Članak 333.
Građenje i uređenje prostora provoditi u funkciji održavanja ili smanjenja
buke u odnosu na postojeće razine. U tu svrhu potrebno je u prostorno-planskim
dokumentima užeg područja konflikte između planirane namjene prostora i izvora
buke prvenstveno rješavati odgovarajućim razmještajem tihih zona i područja s
povećanom razinom buke ili s potencijalnim izvorima buke.
Osnovi elementi koje pri razmještaju osjetljivih područja i područja s
povećanom razine buke treba razmotriti su: udaljenost područja od izvora buke,
utjecaj topografije terena, mogućnost interpoliranja manje osjetljivog područja
između tihog područja i izvora buke. Za linijske izvore buke (cestovne i
željezničke prometnice) potrebno je osigurati zaštitni koridor.
Članak 334.
Mjere koje se mogu poduzeti radi osiguravanja dopuštenih razina buke na
prostorima određene namjene uključuju i:
-urbanistička rješenja u odnosu na orijentaciju građevina i vanjskog
prostora prema izvoru buke,
-izvedbu akustičnih barijera,
-kontrolu buke neposredno na njenom izvoru (stacionarni i mobilni izvori
buke),
-organizacijske mjere u odnosu na vrijeme izvođenja neke aktivnosti.
Članak 335.
Za nove zahvate za koje je utvrđena potreba procjene utjecaja na okoliš
treba utvrditi razinu buke koja će se javljati na utjecajnom području i shodno
izvršenoj procjeni predvidjeti mjere zaštite. S obzirom na sadržaje predviđene
ovim Planom od značenja je:
-procijeniti utjecaj cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa, te lučkih
aktivnosti (utovar, pretovar, premještaj i sl.) koji će nastati izgradnjom i
korištenjem novih lučkih kapaciteta ili proširenjem postojećih;
-procijeniti utjecaj buke koji će nastati rekonstrukcijom zračne luke Rijeka
u odnosu na planirani broj operacija u zračnoj luci;
-procijeniti utjecaj buke pojedinih vjetroelektrana za dnevno i noćno
razdoblje za točno određeni tip vjetroelektrane,
-modernizacijom pogona rafinerije nafte (II. faza modernizacije) riješiti
problem javljanja povećane razine buke i to posebno pri pokretanju postrojenja,
-procijeniti utjecaj buke Sportskog centra Grobnik (Scv2) na naseljena
područja i osjetljive dijelove prirode.
Članak 336.
Cestovni promet je najznačajniji izvor buke. Upravljanje bukom iz ovog
izvora je najsloženiji zadatak.
Kod izrade prostornih planova užeg područja kao osnovni pokazatelj
postizanja dopuštenih razina buke je projiciranje budućeg intenziteta prometa i
procjena utjecaja istog na razinu buke u stambenom okruženju i drugim tihim i
osjetljivim područjima. Na osnovi projiciranog stanja uskladiti planiranje
cestovne infrastrukture i namjene prostora za osjetljive sadržaje (određivanje
potrebne širine koridora prometnice, restrikcija razvoja osjetljivih sadržaja
uzduž planiranih prometnica).
10.5.2. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Članak 337.
Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim
uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.
Svjetlosnom onečišćenju najviše pridonose grad Rijeka i njegova okolica s
pratećim industrijskim i lučkim pogonima, te veća naselja u priobalnom dijelu
Županije.
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih,
nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u zoni i izvan zone koju je potrebno
osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. Planom
se predviđaju sljedeće osnovne mjere za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja:
-Rasvjetu cesta, ulica i drugih javnih površina, lučkih i drugih poslovnih i
sportskih površina izvoditi primjenom mjera zaštite od nepotrebnih, nekorisnih
i/ili štetnih emisija svjetla u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti
te mjera zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja. Radi toga
rasvjetljavanje izvoditi ekološki prihvatljivim svjetiljkama, prema standardima
zaštite od svjetlosnog onečišćenja - standardima upravljanja rasvijetljenošću
ili propisanim obveznim načinom rasvjetljavanja.
-Osvjetljavanju javnih i poslovnih zgrada, objekata kulturne baštine, te
drugih objekata koji se osvjetljavanju reflektorima velike moći, izvoditi
primjenom načela energetske učinkovitosti, opravdanosti, optimalizacije i
ograničenja. Usmjeravati svjetlost prema objektu tako da se spriječi
osvjetljavanje neba te vremenskoiograničiti rasvjetu.
-Zabraniti uporabu moćnih izvora usmjerene svjetlosti koji se koriste u
reklamne svrhe (laserski i slični izvori usmjerene svjetlosti velike jakosti
koji imaju doseg više desetaka kilometara).
-Za područja obuhvaćena Ekološkom mrežom Republike Hrvatske izraditi karte
rasvijetljenosti površine kopna, mora i neba, te odrediti uvjete zaštite od
svjetlosnog onečišćenja koji mogu biti stroži od propisanih standarda.
-Za zvjezdarnicu na Sv. Križu u gradu Rijeci, radi omogućavanja astronomskih
promatranja, izraditi Kartu rasvijetljenosti izložene površine šireg područja
zvjezdarnice i neba, odrediti granice zaštite od svjetlosnog onečišćenja i
uvjete zaštite koji mogu biti stroži od propisanih standarda.
10.5.3. Zaštita od kemikalija
Članak 338.
Zaštita od kemikalija na području PGŽ prvenstveno obuhvaća integrirani
pristup nadzoru onečišćenja u rafineriji nafte u Urinju, petrokemijskoj
industriji u Omišlju, termoleketrani Rijeka u Kostreni i centralnom županijskom
odlagalištu otpada u Marišćini. Mjere zaštite za ova postrojenja utvrđuju se
objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Radi daljnjeg unaprjeđenja sprječavanja i učinkovitog reagiranja kod
ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja koji može ugroziti okoliš, te
izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi potrebno je sustavno provoditi
dopunu i reviziju Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske
županije na osnovi ažurirane procjene rizika. U tu svrhu potrebno je izraditi i
održavati odgovarajući softverski alat koji bi sadržavao sve relevantne podatke
i informacije.
10.5.4.Zaštita od ionizirajućeg zračenja i nuklearna sigurnost
Članak 339.
Radioaktivni se materijali i izvori zračenja u Primorsko- goranskoj županiji
koriste samo u medicini (nuklearna medicina i radioterapija). Država je
nadležna i uspostavila je sustav zaštite od zračenja i gospodarenje
radioaktivnim otpadom.
10.6. POSEBNE MJERE ZAŠTITE
Članak 340.
U PGŽ vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-
tehnoloških nesreća i katastrofa definirano je Procjenom ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih
nesreća za područje Primorsko-goranske županije izrađenom sukladno odredbama
Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja (»NN« broj 38/ 08, 118/12) koji se odnose na pojedine vrste
opasnosti.
Na području obuhvata ovoga Plana mogu se očekivati sljedeći izvanredni
događaji s mogućim većim i katastrofalnim posljedicama:
–potres
–poplava
–prolomi brane
–olujni i orkanski vjetar
–tehničko-tehnološke nesreće na prostorima na kojima se postupa s većim
količinama opasnih tvari,
–prometne nesreće u prijevozu većih količina opasnih tvari,
10.6.1. Zaštita od potresa
Članak 341.
Zgrade su razvrstane po tipovima gradnje u kategorije:
A (zgrade od neobrađenog kamena, nepečena opeka)
B (od opeke, klesanog kamena, montažne)
C (armiranobetonske i drvene konstrukcije)
Zoniranje po tipu konstrukcije i starosti građevina potrebno je izvršiti u
prostornim planovima užih područja za područja gdje je velika gustoća
naseljenosti i izgrađenosti te na dijelovima zemljišta koja po svojoj geološkoj
strukturi mogu pojačati djelovanje akceleracije potresa. Kartogrami urušavanja
potrebno je prikazati u Detaljnim planovima uređenja i Urbanističkim planovima
uređenja na lokalnoj razini i to samo za posebno ugrožena područja.
Članak 342.
Radi preciznog određivanja stupnja seizmičnosti pojedine lokacije nužno je
seizmotektonsko zonirati Županiju u mjerilu 1:100.000, što mora biti usklađeno
s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i
gradova u mj. 1:25.000. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno
projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima. Lociranje građevinskih područja i građevina u
prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu s
seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i
gradova, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina u mjerilu
1:5.000. Područje županije nalazi se u području ugroženosti od VIÊ-
VIIIÊMCS skale.
Od potresa je najugroženiji Grad Rijeka, a posebno je centar grada dodatno
ugrožen od mogućeg proloma brane Valići. U ostalim jedinicama lokalne
samouprave najugroženije od potresa su stare jezgre na području Bakra,
Crikvenice, Kastva, Kraljevice, Novog Vinodolskog, Dobrinja, Omišlja i Vrbnika.
Osim navedenih jako su ugrožena i područja JLS Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena,
Matulji, Vinodolska i Viškovo budući da se i oni nalaze u zonama ugroženosti od
VIIIÊMCS skale.
Članak 343.
U Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te
okoliša predviđena su oštećenja na sljedećoj infrastrukturi:
-Dalekovodi - rušenje stupova nazivnog napona 400 kV i 220 kV, ili više
vodova nazivnog napona 110 kV.
-Oštećenja trafostanica TS Meline 400/220/110 kV, TS Pehlin 220/110 kV te
jedne ili više TS 110/x kV
-Oštećena HE Rijeka
-Oštećena TE Rijeka
-Oštećena HE Vinodol
-Oštećena HE Zeleni Vir
-Oštećene CHE Vrelo i CHE Lepenica
-Oštećene CHE Vrelo i RHE Lepenica
-Oštećeni vodoopskrbni objekti (vodospreme, cjevovodi, crpke)
-Oštećeni/zamućeni izvori Zvir, Rječina, Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom
zaljevu i bunari u Martinšćici, izvori na Učki i u tunelu Učka, Novljanskoj
Žrnovnici i bunari u Triblju
-Oštećeno/zamućeno crpilište u jezeru Ponikve i jezeru Vrana (otok Cres)
-Oštećena/srušena postrojenja u kojima se skladište opasne tvari
-Oštećenja na jednom ili više objekata KBC Rijeka
-Oštećenja na jednom ili više Domova zdravlja PGŽ (Crikvenica, Čabar,
Delnice, Krk, Mali Lošinj, Opa tija, Rab, Rijeka, Vrbovsko); oštećenja na
Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć
-Oštećenja na jednoj ili više mjerno redukcijskih stanica (MRS Viškovo, MRS
Kamenjak, MRS Delnice i MRS Vrbovsko)
-Oštećenja na magistralnom plinovodu Pula - Karlovac
-Oštećenja na magistralnom naftovodu Omišalj - Sisak
-Oštećenja na podmorskom naftovodu Omišalj - Urinj
-Oštećen glavni poštanski centar u Rijeci te poštanski uredi i mjesne
centrale u Crikvenici, M. Lošinju, Rabu, Opatiji, Krku, Delnicama (jedan ili
više njih)
-Oštećeni radijski koridori Učka -Rijeka; Rab - Mali Lošinj
-Oštećeni magistralni TK kabeli II. razine
-Oštećeni dijelovi autocesta A6, A7 i A8
-Oštećeni dijelovi državnih cesta i županijskih cesta
-Oštećen Krčki most
-Oštećen Tunel Učka
-Oštećena magistralna glavna željeznička pruga MG 1 Botovo (državna granica)
- Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka i magistralna glavna
željeznička pruga MG 4 Šapjane (državna granica) - Rijeka kao i pruge lokalnog
značenja
-Oštećenja na Zračnoj luci Rijeka, zračnom pristaništu Mali Lošinj i
letjelištima Grobnik i Unije
-Oštećenja trafostanica (jedne ili više) TS 110/35 kV (Miklavija, Zamet,
Mavri, Mavrinci, INA RN, Kraljevica, Omišalj, LNG, JANAF, Novi Vinodolski,
Drvenjača, Vrbovsko i Gerovo)
-Oštećenja na akumulacijama Križ i Valići
-Oštećenja na LNG terminalu na Krku
-Oštećenja na pruzi visokih učinkovitosti Zagreb - Rijeka,
-Oštećenja na obilaznoj pruzi Grada Rijeke - željeznički tunel prema Istri i
zapadnoeuropskim prugama
-Oštećenja na pruzi od Krasice do lučkog terminala na otoku Krku
-Oštećenja na sustavu autocesta oko Rijeke: autocesta tunel Učka - čvor
Veprinac - čvor Jušići/Jurdani, čvor Permani - čvor Grobničko polje - čvor Mali
Svib - Križišće - Žuta lokva
-Oštećenja na brzoj cesti - obilaznica Liburnijske rivijere
-Oštećenja na novom cestovno-željezničkom mostu za Krk
-Oštećenja na cestama u Gradu Rijeci D 403, tunelska obilaznica
-Oštećenja na cesti Čabar - Hrvatsko - Brod na Kupi
Članak 344.
Radi efikasne zaštite od potresa, potrebno je:
–Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih
građevina izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna
sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.
–Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja
zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i
dobara.
–Planirati i održavati u funkciji luke otvorene za javni promet, trajektne
luke Uvala Črišnjeva - uvala Voz, u slučaju havarije mosta za Krk.
Članak 345.
Prostornim planovima užih područja za građevinska područja naselja i
površine za izdvojene namjene izvan naselja:
–građevine moraju biti otporne na djelovanje potresa intenziteta od
VIIÊ do VIIIÊ MCS ljestvice
–definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. Prometnice
unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak
građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprječuju prometnicu;
–kod projektiranja građevina moraju se koristiti podaci o akceleraciji
sukladno utvrđenim vrijednostima na novoj protupotresnoj karti RH;
–analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa,
koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i
građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
–Sukladno stupnju ugroženosti od potresa definirati maksimalnu visinu
građevina, gustoću izgrađenosti, zelene površine;
–Na područjima intenzivnih deformacija tla (rasjedi, klizišta, nestabilne
padine), na područjima uvjetne stabilnosti tla te na područjima nabačaja i
marinskog nanosa potrebno je izbjegavati gradnju visokih građevina,
–Kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno je
primijeniti zajedničke prostorne standarde i normative propisane Pravilnikom o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/ 83, 36/85 i 42/86)
koji se odnose na ograničenje visine građevina, osiguranje minimalnog
međusobnog razmaka građevina te druge mjere određene uvjetima nadležnih tijela
u postupku ishođenja suglasnosti na planirani zahvat,
–sukladno Planu zaštite i spašavanja definirati (tekstualno i kartografski)
zone pogodne za zbrinjavanje ljudi, formiranje kampova, zonu pogodnu za ukop
većeg broja ljudi i životinja i glavni deponij za prikupljanje materijala od
urušavanja;
10.6.2. Tehničko - tehnološke ugroze
Članak 346.
Ovim Planom određuju se sljedeće građevine i zone koje bi u slučaju
katastrofe ili velike nesreće imali izvanlokacijski utjecaj:
. Petrokemija - Omišalj
. Plinovodi
. Naftovod - Omišalj
. TE Rijeka - Kostrena
. Rafinerija nafte Urinj - Kostrena
. Zračna luka - Rijeka
. Međunarodni aerodrom - Lošinj
Članak 347.
Ugrožena područja od prometnica kojima će se obavljati promet opasnih tvari
su:
1.autocesta tunel Učka - čvor Veprinac - čvor Jušići/ Jurdani, čvor Permani
- čvor Grobničko polje - čvor Mali Svib - Križišće - Žuta Lokva - ugrožena će
biti područja gradova Opatije, Rijeke, Bakra, Crikvenice i Novog Vinodolskog,
te općina Matulji i Općine Vinodolske;
2.autocesta A6 Rijeka - Bosiljevo - ugrožena će biti područja gradova
Rijeke, Bakra, Delnica i Vrbovskog te općina Čavle, Fužine, Lokve i Ravna Gora;
3.brza cesta - obilaznica Liburnijske rivijere - ugrožena će biti područje
Grada Opatije i općina Matulji, Lovran i Mošćenička Draga;
4.cestovno-željeznički most za Krk - ugrožena će biti područja Grada
Kraljevice i Općine Omišalj;
5.državna cesta D 102 Kraljevica -Baška - ugrožena će biti područja Grada
Krka i Kraljevice i općina Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška;
6.državna cesta D 3, Rijeka - Delnice - Karlovac - ugrožena će biti područja
gradova Rijeke, Bakra, Delnica i Vrbovskog te općina Čavle, Fužine, Lokve,
Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice;
7.državna cesta D 8, Šapjane - Rijeka - Zadar - ugrožena će biti područja
gradova Rijeke, Bakara, Opatije, Kraljevice, Crikvenice i Novog Vinodolskog te
općina Matulji i Kostrena;
8.državna cesta D 32, G.P. Prezid - Delnice - ugrožena će biti područja
gradova Čabra i Delnica;
9.državna cesta D 501, G.Jelenje (D3) - Meja - Križišće (D8) - ugrožena će
biti područja gradova Bakra i Kraljevice;
10.državna cesta na Rabu - ugrožena će biti područja Grada Raba i Općine
Lopar;
11.državna cesta čvor Rujevica - čvor Viškovo - ugrožena će biti područja
Grada Rijeke i Općine Viškovo;
12.državna cesta Mali Lošinj - Mrtvaška - ugroženo će biti područje Malog
Lošinja;
13.ceste u Gradu Rijeci D 403, tunelska obilaznica - ugroženo je područje
Grada Rijeke;
Potencijalni rizik od katastrofa ili velikih nesreća u prometu predstavlja i
cestovni promet tunelom Učka.
Članak 348.
Ugrožena područja od željezničkih pruga na području PGŽ:
1.Pruga visokih učinkovitosti Zagreb - Rijeka - ugrožena će biti područja
gradova Rijeke, Bakra i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine.
2.Obilazna pruga grada Rijeke-željeznički tunel prema Istri i
zapadnoeuropskim prugama - ugrožena će biti područja gradova Rijeke, Kastva i
Opatije, te Općine Matulji.
3.Pruga od Krasice do lučkog terminala na otoku Krku - ugrožena će biti
područja gradova Bakar i Kraljevica te općina Omišalj, Dobrinj,
Malinska-Dubašnica i Vinodolske općine.
4.Pruga Rijeka - Karlovac - Zagreb - ugrožena će biti područja gradova
Rijeke, Bakra, Delnica, Vrbovskog, Vinodolske općine i općina Fužine, Lokve,
Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice.
5.Pruga Rijeka - Šapjane - ugrožena će biti područja gradova Rijeke i Kastva
te općine Matulji.
6.Pruga Sušak - Ri Brajdica - ugroženo će biti područje grada Rijeke.
Članak 349.
U pomorskom prometu veće zagađivanje okoliša moguće je očekivati
izlijevanjem mineralnih ulja i naftnih derivata kod brodskih havarija i
prekrcaja na terminalima naftovoda u Omišlju, rafineriji na Urinju i u prometu
Riječkim zaljevom.
Najfrekventniji prometni pravci brodova s opasnim teretom:
1. Plovni put kroz Kvarner
2. Plovni put kroz Kvarnerić
3. Plovni put kroz Velebitski i Vinodolski kanal
Članak 350.
Prostornim planovima užih područja za građevinska područja naselja i
površine koji se nalaze u zonama ugroze potrebno je:
–navesti popis kritične infrastrukture;
–na kartografskom prikazu prikazati ugrožene zone;
–definirati urbanističke mjere zaštite u ugroženim zonama (zabrana izgradnje
građevina u kojima boravi veći broj ljudi i kritične infrastrukture).
–građevine ili prostore u kojima se proizvode, prerađuju i skladište
zapaljive tekućine potrebno je smještati u građevinska područja izdvojene
namjene odnosno na što veću zaštitnu udaljenost od područja u kojima ljudi rade
i borave,
Članak 351.
Na području Primorsko goranske županije nalaze se hidroakumulacijske brane:
. Hidroakumulacijska brana Valići
. Hidroakumulacijska brana Lepenica
. Hidroakumulacijska brana Bajer
. Hidroakumulacijska brana Tribalj
. Hidroakumulacijska brana Lokvarka
Članak 352.
Kritična infrastruktura i područja ugrožena od proloma hidroakumulacijskih
brana na području Županije:
–hidroakumulacije: HE Rijeka, RHE Lepenica, HE Fužine,
–trafostanice TS 110/35 kV Rijeka i TS 110/35 kV Crikvenica,
–dalekovodi 220 kV i 110 kV,
–redukcijske stanice Lič i Fužine,
–izvorišta vode Zvir I i Zvir II,
–uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Crikvenici/ Rijeci,
–centri Rijeke i Crikvenice (stambeni i gospodarski objekti, objekti
prehrane), naselja Grohovo, Tribalj, Semičevići, Ričina, Fužine, Lič, Lokve,
Homer
–poštanski ured i mjesna centrala u Crikvenici,
–dionice državne ceste D3,
–dionice županijskih cesta Ž 5067, Ž 5089, Ž 5017, Ž 5062 i Ž 5068,
–željenički most u centru Rijeke,
–mostovi u centru Rijeke i most na županijskoj cesti Ž 5017,
–stupovi vijadukta iznad Crikvenice (državna cesta D8).
Zone plavljenja i vodni valovi u slučaju proboja brana prikazani su na 3c.
Kakvoća površinskih i podzemnih voda i područja posebne zaštite voda.
Članak 353.
Prostorni planovi užih područja sukladno svojoj razini i sadržaju moraju
sadržavati:
–kartografski prikaz zone plavljenja u područjima nizvodno od brana sukladno
operativnim planovima HEP
–propisati mjere gradnje u poplavom ugroženim područjima,
–kartografski prikaz lokacija postojećih sirena za uzbunjivanje stanovništva
(u slučaju proloma brana), te predviđenih lokacija za postavljanje novih sirena
u ugroženim područjima,
–popis zaštitnih građevina od poplave (nasipi, retencije, oteretni kanali,
propusti i sl.), te predvidjeti lokacije na kojima je potrebno izgraditi
zaštitne građevine od poplava,
–popis imatelja opasnih tvari ugroženih poplavom koji bi uslijed
poplavljivanja mogli ugroziti ljude i okoliš,
–pravce evakuacije izvan zone plavljenja,
–definirane glavne prometne putove koji nisu ugroženi prolomom brane
–popis infrastrukture ugrožene prolomom brane
–predviđanje uklanjanja trošnih građevina i građevina koje su protivne
važećim prostornim planovima te postupna rekonstrukcija ostalih građevina,
–svođenje na najmanju moguću mjeru izgrađenost površine novih i rekonstruiranih
građevina u neposrednom dodiru s tlom,
–u zonama ugroženim poplavama definirati obvezu građenja građevine bez
podrumskih prostorija, a postojeće podrumske prostorije prenamjenjivati u
namjene manje osjetljive na poplavu,
–voditi računa da se prilikom izvođenja poplavnih površina omogući najbrže
otjecanje poplavne vode.
–definirati najnižu dozvoljenu nivelacijsku kotu za projektiranje uporabnih
djelova građevine na poplavnom području, definirati tip konstrukcije koji je
otporan na rušenje vodnim valom, smještenih, oblikovanih i dimenzioniranih tako
da dio građevine ostane nepoplavljen i kod najviših mogućih nivoa voda
10.6.3. Mjere zaštite od poplava
Članak 354.
Ugrozu od poplava na području Primorsko-goranske županije, zbog kojih bi
moglo doći do proglašenja izvanrednog stanja obrane od poplava koje proglašava
župan predstavljaju vodotoci Rječine u području malog sliva »Kvarnersko
primorje i otoci« i vodotoci Kupe, Čabranke, Lokvarke i Dobre u području malog
sliva »Gorski kotar«.
Ostali vodotoci koji mogu izazvati značajnije poplave su Gerovčica, Suha
Ričina Bašćanska, Dubračina, Veli potok Banjolski. Navedeni vodotoci prikazani
su na karti 3d.
Članak 355.
Kritična infrastruktura i područja ugrožena poplavom na području Županije
su:
–trafostanica TS 110/35 kV Crikvenica,
–uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (zbog podizanja mora) u Rijeci, Iki,
Urinju, Kraljevici, Omišlju, Malinskoj, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Krku,
Puntu, Baški, Cresu, Rabu, Loparu, Malom Lošinju i Velom Lošinju,
–dionice državnih cesta D42 (Ogulin - Vrbovsko) i D105 (Rab) (most »Snuga«),
–dionice županijskih cesta Ž5055 i Ž 5026 (uz Rječinu), Ž 5089 (Crikvenica),
–dionice lokalnih cesta Kuželj - Brod na Kupi, Čabar Zamost, Plešce - Mandli
–poljoprivredne površine u mjestima Ložac, Turke, Gašparci, Kuželj, Plešce,
Mandli, Lič, Mrkopalj, Supetarska Draga,
–poljoprivredno zemljište od mosta za Batomalj do uzvodnog kraja naselja
Draga Bašćanska (Baška),
–veći gradovi uz more (zbog podizanja razine mora): Rijeka, Rab, Cres, Mali
Lošinj,
–dijelovi naselja Kuželj, Brod na Kupi, Čabar, Vrbovsko, Brod Moravice,
Gerovo, Lokve, Prezid, Ravna Gora, Mrkopalj, Tršće, Crni Lug, Begovo Razdolje,
Banjole, dio Općine Jelenje,
–stari pogoni u Žaklju i mlinice,
–autokamp (Baška).
Članak 356.
Prostorni planovi užih područja sukladno svojoj razini i sadržaju moraju
sadržavati:
–Kartografski prikaz zone plavljenja,
–Na vodotocima unutar obuhvata ovoga plana potrebno je definirati posebne
mjere za uređenje vodotoka
–propisati mjere gradnje u poplavom ugroženim područjima,
–potrebno je definirati urbanističke mjere za zaštitu od bujičnih voda,
–U zonama ugroženim poplavama definirati obvezu građenje građevine bez
podrumskih prostorija, a postojeće podrumske prostorije prenamjenjivati u namjene
manje osjetljive na poplavu,
–popis zaštitnih građevina od poplave (nasipi, retencije, oteretni kanali,
propusti i sl.), te predvidjeti lokacije na kojima je potrebno izgraditi
zaštitne građevine od poplava,
–popis imatelja opasnih tvari ugroženih poplavom koji bi uslijed
poplavljivanja mogli ugroziti ljude i okoliš,
–popis ugroženih spomenika kulture,
–pravce evakuacije izvan zone plavljenja,
–definirane glavne prometne putove koji nisu ugroženi plavljenjem,
–popis infrastrukture ugrožene plavljenjem.
–voditi računa da se prilikom izvođenja poplavnih površina omogući najbrže
otjecanje poplavne vode.
10.6.4.Mjere koje omogućavaju zaštitu od štetnog djelovanja voda,
ekstremnih vremenskih uvjeta i erozija tla, klizišta
Članak 357.
Zaštita od oborina se provodi zbog posljedica od poplava, bujica, klizišta i
erozije, izgradnjom zaštitnih vodenih građevina i drugim građevinskim mjerama.
Mjerama zaštite treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, a u
dimenzioniranju odvodne mreže treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima
kiše u kratkim vremenskim razmacima.
Članak 358.
Zaštita od suša se provodi uglavnom primjenom tri metode: selekcijsko -
generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Najuspješnija i
najpouzdanija metoda protiv suše je navodnjavanje. Treba provesti mjere zaštite
i od toplotnih udara.
Članak 359.
Krovne konstrukcije trebaju biti dimenzionirane karakteristično za različita
područja, prema normama za opterećenje snijegom i protiv tuče, a određeno na
temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.
Članak 360.
Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi
ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama se, na mjestima gdje vjetar
ima udare olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni sustavi, tzv.
vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili
segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja.
Članak 361.
Kod planiranja i gradnje prometnica voditi računa o pojavi uspora (dizanje
mora) te treba izbjegavati gradnju prometnica na tom području. Potrebno je
predvidjeti urbanističke mjere za zaštitu od porasta razine mora za urbane zone
uz obalu.
Članak 362.
Ukoliko se u zoni zahvata prostornog plana užeg područja nalaze klizišta ili
mjesta velikih erozija, nužno ih je označiti u kartografskom prikazu.
Za zone klizanja i erozije potrebno je predvidjeti urbanističke mjere
zaštite.
10.6.5. Mjere zaštite od požara otvorenog prostora
Članak 363.
Prostornim planovima užih područja sukladno svojoj razini i sadržaju treba
utvrđivati koncentrični način izgradnje unutar područja, bez obzira na namjenu
radi što učinkovitije kurativne zaštite od požara (izbjegavati longitudinalne
izgradnje).
10.6.6. Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima
katastrofa ili nesreća
Članak 364.
U prostornim planovima užih područja potrebno je kartografski prikazati
hidrantsku mrežu i energetsku mrežu, te osigurati opskrbu vodom i energijom u
izvanrednim uvjetima za stanovništvo, gospodarstvo i materijalna dobra.
Ovim Planom određena je u grafičkom prilogu broj 2 sva infrastruktura od
značenja za državu i Županiju. Navedeni infrastrukturni sustavi su od vitalnog
značenja za sigurnost i stabilnost Županije.
10.6.7.Mjere koje omogućavaju učinkovitije provedbe mjera civilne zaštite
Članak 365.
Prostorni planovi užih područja, sukladno svojoj razini i sadržaju, trebaju
definirati strategiju određivanja lokacija za sirene i sustav uzbunjivanja te
kartografski prikazati pogodne lokacije za sirene i sustav uzbunjivanja.
10.6.8. Sklanjanje
Članak 366.
Iako je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i
naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za
zaštitu stanovništva (NN br. 2/91) definirana obveza izgradnje skloništa u
određenim slučajevima trenutno civilna zaštita nije dostatno normativno
regulirana te se stoga na području PGŽ u prostornim planovima nižih razina više
ne može uvjetovati izgradnja skloništa.
Obzirom da je došlo do promjene zakonske regulative ne postoji više obveza
izgradnje skloništa na području RH. Mjera sklanjanja sada se provodi na način
da se koriste već izgrađena skloništa. Sklanjanje ljudi osigurava se također i
putem privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih
i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.
Mjera sklanjanja može se provoditi i izradom zaklona u trenutku neposredne
opasnosti po ljude. U prostornim planovima PGŽ treba predvidjeti mjere
sklanjanja ljudi sukladno planovima zaštite i spašavanja JLS.
Kod planiranja i gradnje podzemnih i javnih, komunalnih i sličnih građevina
trebalo bi voditi računa da se takve građevine ili njihov dio po potrebi mogu
prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi
Skloništa se eventualno mogu graditi u građevinama od značaja za RH. U
slučaju izgradnje skloništa primjenjuju se odredbe Pravilnika o tehničkim
normativima za skloništa (SL broj 55/83).
Skloništa osnovne i dopunske zaštite u načelu se projektiraju kao
dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj
namjeni građevine, a s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku
zaštitu.
DPU i UPU trebaju sadržavati popis postojećih skloništa na njihovom prostoru
te ih je potrebno naznačiti i u kartografskom prikazu.
10.6.9. Mjere zaštite od epidemija i epizotija
Članak 367.
Osnovne mjere zaštiteod epidemija i epizotija su osiguranje zdravstvene
ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i
kontroliranim postupanje s otpadom.
11.MJERE PROVEDBE
11.1.OBVEZA IZRADE DOKUMENATA
PROSTORNOG UREĐENJA
Članak 368.
Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se obvezno za područja određena ovim
Planom, područja općina i gradova, te za ostala područja određena prostornim
planom uređenja općine i grada. Ovim Planom određuje se izrada sljedećih
prostornih planova:
1. Prostornih planova područja posebnih obilježja,
2. Prostornih planova uređenja općine i grada,
3. Urbanističkih planova uređenja.
Članak 369.
Za posebna područja obvezno je izraditi prostorne planove područja posebnih
obilježja kojima će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora,
smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i
drugih infrastrukturnih sustava te mjere zaštite i provedbe.
Granice obuhvata posebnih i zaštićenih područja određene su u grafičkom
prikazu 3d. Područja i dijelovi ugroženog okoliša i područja posebnih
ograničenja u korištenju.
Za zaštićena područja, po posebnom propisu izrađeni su:
1. Prostorni plan Nacionalnog parka Risnjak,
2. Prostorni plan parka prirode Učka
Područja prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za koje je obvezna
izrada prostornog plana područja posebnih obilježja su:
1. Tramuntana na Cresu,
2. Dolina Kupe
Prostornim planom uređenja općine i grada može se odrediti obveza izrade
prostornog plana užeg područja za zaštićena područja prirodne baštine i
kulturno-povijesnog naslijeđa za koje će se odrediti granica obuhvata i vrsta
prostornog plana.
Članak 370.
Prostorni plan uređenja općine i grada donosi se za: Grad Bakar, Grad Cres,
Grad Crikvenica, Grad Čabar, Grad Delnice, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad
Krk, Grad Mali Lošinj, Grad Novi Vinodolski, Grad Opatija, Grad Rab, Grad
Rijeka, Grad Vrbovsko, Općina Baška, Općina Brod Moravice, Općina Čavle, Općina
Dobrinj, Općina Fužine, Općina Jelenje, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina
Lokve, Općina Lopar, Općina Lovran, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Matulji,
Općina Mošćenička Draga, Općina Mrkopalj, Općina Omišalj, Općina Punat, Općina
Ravna Gora, Općina Skrad, Vinodolska općina, Općina Viškovo i Općina Vrbnik.
Prostornim planom uređenja općine i grada odredit će se:
.područje obuhvata prostornih planova užeg područja, i
.ograničenja gradnje do izrade prostornih planova užeg područja.
Članak 371.
Izrada urbanističkog plana uređenja obavezna je za:
a)Građevinska područja centralnih naselja: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar,
Gerovo, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski,
Opatija, Rab, Lopar, Vrbovsko, Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine,
Dražice, Klana, Rupa, Kostrena, Lokve, Lovran, Malinska, Matulji, Mošćenička
Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Bribir, Viškovo i Vrbnik,
b)Građevinska područja gospodarske namjene i sportske namjene.
Obuhvat urbanističkog plana uređenja određuje se prostornim planom uređenja
grada ili općine. Obuhvat se određuje granicama građevinskog područja.
Urbanistički i detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni
zahvat u prostoru.
11.2.PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
11.2.1. Osjetljivost prostora
Članak 372.
Osjetljivost prostora je osnova za utvrđivanje namjene i korištenje
prostora.
Ovim Planom određuju se kriteriji razgraničenja prostora prema osjetljivosti
koji se određuju u prostornom planu uređenja općine ili grada. U odabiru
kriterija moraju se vrednovati najmanje slijedeće sastavnice prostora s
gradacijom slojeva po pojedinim tematskim područjima:
1.IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE - Prema Odlukama o zaštiti izvorišta pitke vode
unose se podaci iz važećih Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće:
-Kategorija I: prva zona zaštite
-Kategorija II: druga zona zaštite i vodoopskrbni rezervat
-Kategorija III -
-Kategorija IV: treća i četvrta zona zaštite
2.MORE - Životne zajednice. Unose se podaci iz studije vrednovanja životnih
zajednica mora:
-Kategorija I: -
-Kategorija II: vrijedne bentoske zajednice
-Kategorija III: -
-Kategorija IV: -
3.VODE - Jezera, akumulacije, vodotoci:
-Kategorija I: -
-Kategorija II: prirodna jezera i vodotoci uključeni u Nacionalnu ekološku
mrežu (jezero Vrana i Jezero kraj Njivica)
-Kategorija III: -
-Kategorija IV: akumulacije
4.POPLAVNA PODRUČJA - Razine osjetljivosti vodotoka. Unose se podaci o
poplavnim područjima uz vodotoke:
-Kategorija I: -
-Kategorija II: područja uz vodotoke uz linije plavljenja 100-godišnjih
voda, poplavna područja ispod visokih brana, prirodne retencije
-Kategorija III: -
-Kategorija IV: -
5.ŠUME - Razine vrijednosti šuma. Unose se podaci o namjeni šuma (zaštitne,
šume posebne namjene i gospodarske):
-Kategorija I: -
-Kategorija II:
-Kategorija III: zaštitne šume, šume posebne namjene
-Kategorija IV: gospodarske šume
6.POLJOPRIVREDNO TLO - Razine kakvoće tla. Unose se podaci o kakvoći
poljoprivrednog tla:
-Kategorija I: osobito vrijedno poljoprivredno tlo
-Kategorija II: vrijedno poljoprivredno tlo
-Kategorija III: -
-Kategorija IV: ostale obradive površine
7.GEOTEHNIČKA PRIKLADNOST ZA GRAĐENJE - Razine stabilnosti. Unose se podaci
o vrsti tla po geotehničkoj prikladnosti (nosivost i stabilnost):
-Kategorija I: -
-Kategorija II: -
-Kategorija III: klastiti, fliš, crvenica, les, naplavine
-Kategorija IV: karbonatne stijene, fluvioglacijalne naplavine
8.ZAŠTITA PRIRODE - Zaštićena područja. Unose se podaci o zaštićenim
područjima prirode:
-Kategorija I: strogi rezervat
-Kategorija II: nacionalni park, posebni rezervat
-Kategorija III: park-šuma, spomenik prirode (ako su razgraničene površine,
tada samo izdvojene šume posebne namjene pripadaju u II katgoriju),
-Kategorija IV: park prirode i značajni krajobraz + regionalni park (ako su
razgraničene površine, tada samo izdvojene šume posebne namjene pripadaju u II.
kategoriju).
9.ZAŠTITA PRIRODE - Nacionalna ekološka mreža. Unose se podaci iz Nacionalne
ekološke mreže:
-Kategorija I: -
-Kategorija II:
-Kategorija III: točkasti lokaliteti
-Kategorija IV: sva područja
Temeljem gradacija slojeva pojedinih sastavnica, izrađuje se karta
osjetljivosti prostora koja je sastavni dio obrazloženja prostornog plana
uređenja općine ili grada.
Članak 373.
U postupku izrade, ili izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine
grada, planiranje novih, odnosno izmjena građevinskih područja i smještaj
građevina izvan građevinskih područja mora se uskladiti sa kartom osjetljivosti
prostora.
Za pojedine kategorije zaštite određuju se sljedeći uvjeti gradnje i
korištenja prostora:
I. kategorijaZabranjeno je građenje.
II. kategorijaZabranjeno je širenje postojećih i formiranje novih
građevnih područja. Dopuštena je gradnja izvan građevnog područja građevina (u
funkciji primarne djelatnosti).
III. kategorijaZabranjeno je formiranje novih građevnih područja.
Dopuštena je gradnja izvan građevnog područja.
IV. kategorijaDopuštena je sva vrsta gradnje, širenje i formiranje
novih građevnih područja i gradnja izvan građevnog područja.
Na područjima prirodne baštine predloženim za zaštitu, prostornim planovima
uređenja općina ili gradova moraju se odrediti građevinska područja i uvjeti
građenja za svako pojedino građevinsko područje.
11.2.2. Gospodarske mjere razvoja
Članak 374.
Osnovna obilježja strukture gospodarstva Županije iskazuju se kroz
dominaciju pet osnovnih djelatnosti: industriju, građevinarstvo, promet,
turizam i trgovinu. Značenje djelatnosti za pojedinu općinu i grad određuje se
u tri stupnja, pri čemu I. označava dominantnu djelatnost, II. naglašenu
djelatnost, a III. samo prisutna djelatnost. Planirani stupanj njihovog
intenziteta odnosno značenja za općinu i grad iskazan je u tablici 31.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Članak 375.
Planira se brži, ali održivi gospodarski rast, zasnovan na djelatnostima u
kojima se potiču visoke tehnologije i podjednako smještajno i resursno značajne
u svim mikroregijama. Ovim se Planom utvrđuju sljedeće mjere:
1.Šumarstvo i poljoprivreda prostorno su značajne prvenstveno zbog potrebe
zaustavljanja prenamjene poljoprivrednih i šumskih zemljišta u građevinsko.
Tablica 31: Intenzitet djelatnosti
2.Poljoprivreda u Gorskom kotaru i na otocima pri tom ima naglašeni okolišno
i resursno značenje pogotovo ako se usmjeri na organsku poljoprivredu.
3.Značajan prerađivačke industrije gospodarskim mjerama poticati na
korištenje visokih tehnologija (zamjena starih postrojenja novim). Nove pogone
smještati u proizvodnim zonama na priobalju Županije i djelomično u Gorskom
kotaru, u kojima planirane površine osiguravaju dovoljno prostora.
4.Trgovinu na veliko koja obuhvaća i skladištenje poticat će se na upotrebu
visokih tehnologija.
5.Ugostiteljsko-turistička djelatnost će se poticati s ponudama usmjerenim
na visoke prihode po gostu. Stoga razmještaju turističkih objekata i atrakcija
treba posvetiti posebnu prostorno planersku pažnju. Resursni aspekt ove
djelatnosti naglašen je na otocima i u Gorskom kotaru čime će poticati i
lokalnu proizvodnju hrane.
11.2.3. Kriteriji formiranja naselja
Članak 376.
U određivanju građevnih područja naselja i njegovih izdvojenih dijelova,
razlučiti tipologiju sukladno specifičnosti područja.
Izdvojeni dijelovi naselja razlikuju se po funkcionalnoj povezanosti koji se
i svrstavaju u sljedeće osnovne oblike - tipove:
-TIP A1 - izdvojena samo stambena funkcija. Izdvojeni dio čine sklopovi
stambenih zgrada (zaselak). To je najčešći tip na području Županije.
-TIP A2 - Izdvojena stambena funkcija, ali uz postojanje pojedinih javnih i
društvenih sadržaja (npr. crkva, vatrogasni dom i sl.) koje nisu dostatne za
samostalno funkcioniranje naselja. Uz tip A1, ovo je najzastupljeniji tip
izdvojenih dijelova naselja na području Županije.
-TIP B - izdvojene samo komunalne funkcije. Na obalnom području Županije
čest je slučaj izdvajanja lučica, privezišta domicilnog stanovništva, u pravilu
zbog konfiguracije terena i geneze naselja.
-TIP C - izdvojeno povremeno stanovanje, vikendice. Vikend naselja nastala
su kao područja u kojem se stanovanje odvija na poseban način i pod posebnim
režimom.
-TIP D - izdvojene javne i društvene, te sportsko- rekreacijske namjene.
Ovaj je tip veoma rijedak, jer se ove namjene, kada se izdvajaju iz naselja, u
pravilu više ne smatraju naseljem, već izdvojenim naseljskim funkcijama za koje
se formira zasebno građevinsko područje.
-TIP E - groblja. Groblja su često odvojena od osnovnoga građevinskog
područja naselja. Ona su sastavni dio komunalnog sustava naselja.
Prostornim planom uređenja općine ili grada provodi se podjela naselja i
njegovih izdvojenih dijelova po odabranoj tipologiji iz stava 2. ovog članka.
11.2.4. Mjere za revitalizaciju napuštenih građevina
Članak 377.
Napuštene građevine su neiskorištene građevine, pripadajuće zemljište i
infrastruktura, koji se više ne koriste ni na koji način.
Pod time se misli na sve vrste kompleksa, građevina i uređenih površina koje
su napuštene a nalaze se u naselju ili izvan njega, kao što su: naselja,
stambene građevine, škole, domove kulture, infrastrukturne građevine, tvornice,
poslovne građevine, gospodarske građevine, pilane, luke, privezišta, šumarske
kuće, kamenolomi, odlagališta otpada, farme, slične građevine.
Članak 378.
Prema vrsti napuštene građevine dijele se na:
a) Napuštene građevine nestambene namjene, a mogu se nalaziti:
-u građevinskom području,
-na površinama za građenje, i
-na prirodnim područjima.
b) Napuštene stambene građevine i naselja, a mogu se nalaziti:
-u građevinskom području naselja (kao njegov izdvojeni dio),
-na površinama za građenje.
Veličina građevina, djelatnost koja se obavljala, tehnologije, razine
onečišćenja i sl, mogu se zadržati ili rekonstrukcijom prenamijeniti.
Članak 379.
Prostornim planovima uređenja općina i gradova izvršiti kategorizaciju
napuštenih građevina.
Kategorizacija se obavlja u tri grupe: A, B i C, prema kriteriju po kojem se
neiskorištene nekretnine mogu reaktivirati.
Lokacije kategorije A su ekonomski visoko isplative, a razvojni projekti na
takvim lokacijama su potaknuti privatnim financiranjem. Lokacije kategorije B
su na granici rentabilnosti, a najčešće ih se nastoji prenamijeniti kroz javno-
privatna partnerstva. Lokacije kategorije C su u stanju u kojem prenamjena nije
profitabilna, pa se prenamjena oslanja na projekte javnog sektora.
Prije provedbe prenamjene napuštenih i/ili neiskorištenih građevina nužno
je, radi utvrđivanja mogućeg prisutnosti te zaštite i očuvanja strogo
zaštićenih vrsta životinja (posebice sisavaca i ptica), po utvrđivanju
generalne prisutnosti životinjskih vrsta izvršiti stručni pregled kako bi
nadležne institucije i ustanove iz sektora zaštite prirode definirale potrebne
mjere zaštite prirode.
Članak 380.
U posebnoj su kategoriji napuštena naselja. U okviru kategorije napuštenih
naselja, lokacije su kategorizirane prema A-B-C konceptualnom modelu iz
prethodnog članka.
11.2.5. Mjere prometnog sustava
Članak 381.
Organizaciju prometnih tokova provesti uz optimalno korištenje svih raspoloživih
prometnih kapaciteta na moru i kopnu, a naročito u uspostavi županijskoga
javnoga putničkog prijevoza.
Mjere poboljšanja prometnog toka osigurati kvalitetnom regulacijom i
organizacijom prometnih tokova uz osiguranje maksimalne dostupnosti do pojedinih
sadržaja.
Članak 382.
Planom je određena mreža plovnih putova za potrebe prometnog i gospodarskog
povezivanja na međudržavnoj, državnoj i županijskoj razini.
Dužobalne brze trajektne linije za prijevoz svih vrsta vozila (cestovnih i
željezničkih) na domaćim i međunarodnim linijama uspostaviti iz luke Rijeka.
11.2.8. Smjernice zaštite područja prirodne baštine
Članak 383.
Provedbene mjere za zaštićena područja i područja prirodne baštine
predložena za zaštitu proizlaze iz kategorija u kojoj su proglašeni (strogi
rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni
parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume i spomenici parkovne
arhitekture), potrebe očuvanja staništa ugroženih i rijetkih stanišnih tipova
i/ili divljih svojti, te mogućim uzrocima njihove ugroženosti. Za područja
uključena u Nacionalnu ekološku mrežu osnovne mjere zaštite proizlaze iz
Smjernica za mjere zaštite u području Nacionalne ekološke mreže.
Članak 384.
Izgradnjom cestovnih prometnica može doći do negativnog utjecaja na
bioraznolikost zbog zauzimanja i fragmentacije staništa, presijecanja koridora
kretanja životinja, narušavanja kontinuiranosti toka vodotoka ili uznemiravanja
okolne faune bukom.
Značajniji utjecaji očekuju se zbog izgradnje autoceste Permani - Grobničko
polje, brze ceste Križišće - Novi most Krk - Luka Omišalj - Krk, brze cesta
Brestova - Opatija, državne ceste Omišalj - Dobrinj - Vrbnik - Punat - Stara
Baška). U daljnjoj fazi pripreme za provedbu ovih zahvata potrebno je:
–kod planiranja detaljnog položaja trase maksimalno izbjegavati staništa
ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta;
-planirati dionicu autoceste Permani - Grobničko polje na način da se
maksimalno izbjegnu staništa vodozemaca i gmazova - ciljeva očuvanja područja
NEM HR2000661 (Borova draga). Planirati izvedbu zelenih mostova i prijelaza za
vodozemce i gmazove za slučaj da trasa u cijelosti ne može zaobići ugrožena
staništa te uzrokuje njihovu fragmentaciju;
–kod određivanja detaljnog položaja trase brze ceste Brestova - Opatija
izbjeći fragmentaciju staništa - kestenovih šuma koje su ciljevi očuvanja
područja HR2000640 (kestenove šume iznad Lovrana);
–kod određivanja detaljnog položaja trase državne ceste Lopar - Rab -
Mišnjak na otoku Rabu izbjegavati površine ugroženih stanišnih tipova koji su
ciljevi očuvanja područja HR2001023 (otok Rab);
–predvidjeti prolaze za divlje životinje na svim lokacijama gdje je to
potrebno za osiguranje kontinuiteta njihovog staništa te održavati propusnost
ovih prolaza;
–maksimalno izbjegavati fragmentaciju staništa, posebno šumskih ekosustava;
–prilikom prijelaza preko vodotoka osigurati povezanost vodenog toka.
Članak 385.
Planirana dvokolosječna pruga visoke učinkovitosti Zagreb - Rijeka velikim
dijelom vodi se tunelima pa se negativni utjecaji na bioraznolikost mogu
očekivati zbog gubitka podzemnih staništa. Radi sprječavanja ove pojave odnosno
njezinoga maksimalnog ograničavanja potrebno je:
-izraditi detaljna biospeleološka istraživanja trase čiji rezultati trebaju
biti jedna od podloga za definiranje uvjete zaštite, i
-predvidjeti mjere zaštite prirodnih vrijednosti na strmcima i u zaleđu
Vinodola (gniježđenje rijetkih ptica, posebne ugrožene biljne zajednice i vrste
biljaka).
Članak 386.
Planirana višenamjenska akumulacija Kukuljani strateški je resurs vode za
piće Hrvatskog primorja. Njezinom izgradnjom može doći do ugrožavanja vodenih
staništa i svojte toka Rječine te narušavanja cjelovitosti područja NEM
HR2000658 (Kanjon Rječina). Radi očuvanja prirodnih vrijednosti vodenih i
obalnih staništa i cjelovitosti NEM potrebno je:
–izraditi detaljnu analizu biološke raznolikosti gornjeg toka vodotoka
Rječine radi utvrđivanja utjecaja akumulacije Kukuljani na ciljeve očuvanja i
cjelovitost područja NEM HR2000658 (Kanjon Rječina), te u skladu s rezultatima
istraživanja utvrditi mjere zaštite,
–osigurati ekološki prihvatljivu protoku vodotoka Rječine nizvodno od
akumulacije.
Članak 387.
S obzirom da veliki dio prostora Županije prekrivaju međunarodno važna
područja za ptice koja su uključena u NEM, izgradnja vjetroelektrana iziskuje
posebnu pažnju.
Radi dugoročne zaštite i očuvanja populacija ptica i šišmiša potrebno je:
–provesti detaljna istraživanja ornitofaune i faune šišmiš na područjima na
kojima se planira izvedba vjetroelektrana.
–u skladu sa saznanjima dobivenim navedenim istraživanjima, prilikom daljnje
razrade projekata vjetroelektrana odrediti broj i razmještaj vjetroagregata
(veća međusobna udaljenost, udaljavanje od grebena i sl.);
–provoditi monitoring stanja populacija ptica i šišmiša nakon izgradnje,
odnosno tijekom rada vjetroelektrane.
Područja vjetrometina su važna staništa za biljne i životinjske svojte te je
potrebno kod odabira mikrolokacija vjetroelektrana provesti detaljno kartiranje
staništa i flore.
Članak 388.
U cilju dugoročne zaštite i očuvanja populacija ptica, šišmiša, velikih
zvijeri te ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta pri izgradnju vjetroelektrana
potrebno je:
-u cilju utvrđivanja stanja, tijekom planiranja a prije moguće izgradnje
vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i šišmiša u skladu
s uputama Smjernica za izradu studija utjecaja na okoliš za zahvate
vjetroelektrana
-radi zaštite šišmiša, vjetroagregati se ne bi smjeli postavljati unutar
šumovitih područja, te najmanje na 200 m udaljenosti od takvih područja, kao
niti na šumovite grebene, jer je za takva područja zabilježena najveća smrtnost
šišmiša od vjetroagregata;
-potrebno je izbjegavati područja izraženih krajobraznih elemenata (npr.
litice) koji služe kao gnjezdilišta pojedinih ptica grabljivica;
-izgradnju vjetroelektrana trebalo bi potencirati u zonama gdje već postoji
određena komunalna infrastruktura i infrastruktura transporta energije odnosno
gdje nema zahtjeva ili su minimalni zahtjevi za gradnjom novih objekata;
Članak 389.
Sa svrhom očuvanja prirodnih vrijednosti pri planiranju i izgradnji sunčanih
elektrana potrebno je:
-Pri odabiru lokacija za solarne elektrane treba izbjegavati područja
rasprostranjenosti ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili
ugroženih vrsta flore i faune (naročito ornitofaune), karakteristike vodnih
resursa i elemenata krajobraza pojedinih područja, a posebice ciljeve očuvanja
područja ekološke mreže.
-Izgradnju solarnih elektrana trebalo bi potencirati u zonama gdje već
postoji određena komunalna infrastruktura i infrastruktura transporta energije
odnosno gdje nema zahtjeva ili su minimalni zahtjevi za gradnjom novih
objekata.
-provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na svim
potencijalnim lokacijama za solarne elektrane, kako bi se isključili mogući
negativni utjecaji na zastupljena rijekta staništa, rijetke tipove travnjaka,
područja neophodna za hranjenje rijetkih ptica i drugo,
-prilikom planiranja granica lokacije sunčane elektrane Belinovica na otoku
Rabu voditi računa da se izbjegnu površine travnatih staništa - ciljeva
očuvanja područja NEM HR2001023.
-provesti detaljna istraživanja utjecaja izgradnje SE Barbičin na otoku Krku
na ornitofaunu tj.utjecaja na područja hranjenja bjeloglavog supa (posebni
rezervat Glavine - Mala luka).
Kod detaljnijeg određivanja položaja trase dalekovoda 400 kV TS Istra
(Pazin) - RP Klana planirati njen položaj na dovoljnoj udaljenosti od područja
HR2000051 (Jama nad Zastenj).
Članak 390.
Golf igrališta planirati na način da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na
prostor planirane izgradnje i kakvoću okoliša (postojeći sastav zemljišta,
hidrološke i hidrogeološke prilike i autohtone životne zajednice na
lokalitetu).
Potrebno je upotrijebiti sastav biološkog materijala (različite vrste trava,
grmolikog bilja te drveća) koji je kompatibilan lokalnim vrstama, a unesene
vrste se moraju prostorno ograničiti i pojačano održavati.
Članak 391.
Na područjima ekološke mreže, zaštićenim područjima i vrijednim područjima
mora predloženim za zaštitu zabranjen je kavezni uzgoj riba i ostalih
organizama (marikultura) iznad vrijednih asocijacija i facijesa.
Lokacije za uzgajališta riba i drugih organizama u moru potrebno je
planirati na način da se spriječi mogući negativni utjecaj na ugrožene i
rijetke životinjske vrste (uznemiravanje ptičjih kolonija, osobito u vrijeme
gniježđenja).
11.2.9. Mjere zaštite voda
11.2.9.1. Sanacija zatečenog stanja u zonama zaštite
Članak 392.
Mjere zaštite voda prvenstveno obuhvaćaju uspostavljanje i održavanje
posebnog režima zaštite u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
Mjere i ograničenja u zonama propisane su odlukama o zaštiti izvorišta. Ovim
Planom se određuju osnovne mjere sanacije za postojeće objekte i djelatnosti u
zonama izvorišta iznad 50 l/s.
Članak 393.
Osnovne mjere sanacije za zaštitu okosnice vodoopskrbe Gorskog kotara,
izvorišta Čabranke, izvora Kupice i izvora Ribnjak obuhvaćaju:
–rješavanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja čije se
nepročišćene otpadne vode ispuštaju u ponore s direktnim utjecajem na
izvorišta: Tršće s obližnjim naseljima, Ravna Gora, Lokve, Jablan i Staro
Senjsko;
–provedbe mjera sanacije u gospodarskim objektima u Makovim Hribu blizu
Tršća, pogonima u Ravnoj Gori, Lokvama, Lučicama i Delnicama;
–rekonstrukciju cesta radi izvedbe kontroliranog sustava odvodnje (državne
ceste Čabar - Parg i Lučice - Prezid koje prolaze II. zonom zaštite izvorišta
Čabranke);
–sa svrhom zaštite izvorišta Kupe, Male Belice i Velike Belice riješiti
odvodnju otpadnih voda naselja Crni Lug i sanirati deponije komunalnog otpada
Peterkov laz i Sović laz.
Članak 394.
Osnovne mjere sanacije za zaštitu vodoopskrbe priobalja i otoka obuhvaćaju:
a) u slivu izvora u gradu Rijeci:
–sanaciju izgrađenih dijelova sustava javne odvodnje ''Grad Rijeka'', razvoj
kanalizacijske mreže u gradskim četvrtima: Brašćine, Pulac, Katarina, naselja
Pašac i Orehovica, te izgradnju sustava odvodnje na Grobničkom polju,
–izgradnju kontroliranog sustava odvodnje autoceste od Orehovice do
Kikovice,
–uklanjanje/sanaciju starih spremnika naftnih derivata benzinskih postaja i
gradskih toplana,
–sanaciju napuštenog eksploatacijskog polja šljunka Dubina, i
–sanaciju onečišćenja loživim uljem galerijskog zahvata Zvir II.
b) U slivu izvora u Bakarskom zaljevu:
–kontrolirana odvodnja autoceste na dionici Orehovica - Kikovica i državnoj
cesti (Jadranskoj magistrali) na dionici prolaza kroz II. zonu izvorišta u
Bakarskom zaljevu,
–cjelovito upravljanje sustavom javne odvodnje Industrijske zone Kukuljanovo
i njegova sanacija, te stvaranje uvjeta za priključenje naselja Škrljevo¹
–izgradnja kanalizacije naselja Krasica,
–na jugoistočnom dijelu Grobničkog polja uklanjanje/ sanacija pojedinih
gospodarskih pogona,
–sanacija uljnih jama velikih trafostanica.
c) U slivu izvora Novljanska Žrnovnica:
–rekonstrukciju državne ceste (Jadranske magistrale) koja prolazi I.B i II.
zonom izvedbe kontrolirane odvodnje ceste,
–dogradnja uređaja za pročišćavanje pogona za preradu drva Drvenjača u
Fužinama i priključenje naselja Fužine i Lič na ovaj uređaj,
–sanacija komunalnog deponija Duplja.
d)Na otoku Krku pristupiti regulaciji stupnja trofije akumulacije Ponikve.
11.2.9.2. Mjere kontrole korištenja - zahvaćanja voda
Članak 395.
U priobalnom i otočnom dijelu Županije na podzemnim vodnim tijelima na
kojima je utvrđeno loše količinsko stanje, ograničiti crpljenje voda radi
sprječavanja zaslanjenja.
Za svaku od lokacija golf igrališta izraditi studiju bilance voda kojom će
se utvrditi dostupnost dovoljne količine vode za potrebe svakog od golf
igrališta. Zbog ograničenih količina vode izvorišta namijenjenih ovim Planom
javnoj vodoopskrbi navodnjavanje golf igrališta ne smije se bazirati na opskrbi
vodom iz izvorišta vode za piće.
Korisnici voda u javnoj vodoopskrbi moraju provoditi mjere za smanjenje
gubitaka.
11.2.9.3. Mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz točkastih izvora
onečišćenja
Članak 396.
Točkasti izvori obuhvaćaju onečišćenje od stanovništva priključenog na
sustave javne odvodnje i od gospodarskih objekata koji svoje otpadne vode
ispuštaju direktno u okoliš.
Za ispuštanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u prijemnike kopnenog
dijela Županije, na područjima izvan zona sanitarne zaštite, određuju se
sljedeći kriteriji:
-zabrana neposrednog ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode bez mogućnosti
iznimaka
-drugi stupanj pročišćavanja za komunalne otpadne vode iz aglomeracija s
opterećenjem do 10.000 ES;
-naprednije pročišćavanje ili minimalno smanjenje ukupnog opterećenja
dušikom i fosforom za 75% za komunalne otpadne vode iz aglomeracija s
opterećenjem većim od 10.000 ES.
Polazeći od kriterija veličine aglomeracija i osjetljivosti područja za
sustave javne odvodnje od županijskog značaja, čiji su prijemnici kopnene
površinske vode i podzemne vode, potreban stupanj pročišćavanja prikazan je na
tablici 32.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Visoki stupanj pročišćavanja podrazumijeva primjenu tehnologija kojim se
postiže dodatni učinak pročišćavanja u odnosu na učinke drugog i trećeg
stupnja.
Za sve sustave treba primijeniti tip razdjelne kanalizacije što je ključni
preduvjet za efikasni rad uređaja za pročišćavanje.
Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iziskuje potrebu sustavnog
pristupa u obradi i zbrinjavanju mulja. Prethodnu obradu mulja potrebno je
provesti na središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda sustava javne
odvodnje. Konačno zbrinjavanje mulja sagledati cjelovito za područje Županije.
U tu svrhu izraditi studiju vodeći računa o maksimalnom materijalnom i/ili
energetskom iskorištavanju (visoki sadržaj organskih tvari) kako bi se na
odlagalište neopasnog otpada (centralno odlagalište otpada na Marišćini)
odložio samo ostatni dio sukladno uvjetima za odlaganje na ovom odlagalištu.
Postoji mogućnost korištenja mulja u poljoprivredi uz određena ograničenja
vezana za sadržaj opasnih tvari i primjenu na vodozaštitnim područjima, te uz
odgovarajući monitoring.
Zbog naglašene problematike odvodnje otpadnih voda malih naselja u zonama
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koja nije razrađena u važećim
propisima i odlukama o zonama, Planom se određuje primjena pojedinih stupnjeva
pročišćavanja prema veličini opterećenja za ispuštanje u III. i IV. zoni
zaštite:
-drugi stupanj pročišćavanja za komunalne otpadne vode iz aglomeracija do
2000 ES
-treći stupanj pročišćavanja za komunalne otpadne vode iz aglomeracija iznad
2.000 ES.
Ispuštanje otpadnih voda u podzemlje u drugoj i prvoj zoni je zabranjeno. Za
postojeća manja naselja (do 200 ES) koja su jako udaljena od pogodnog
prijemnika iznimno se može dozvoliti ispuštanje otpadnih voda u drugoj zoni
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće procjeđivanjem kroz tlo u podzemne
vode uz primjenu visokog stupnja pročišćavanja koji podrazumijeva primjenu
tehnologija kojim se postiže dodatni učinak pročišćavanja u odnosu na učinke
drugog i trećeg stupnja.
11.2.9.4. Mjere kontrole i smanjenja onečišćenja prioritetnim opasnim
tvarima obuhvaćaju:
Članak 397.
Mjere kontrole i smanjenja onečišćenja prioritetnim opasnim tvarima
obuhvaćaju:
-kontrolu emisija odabirom suvremenih tehnoloških procesa na načelu najbolje
raspoloživih tehnika (NRT) i najboljih okolišnih praksi (NOP );
-sve tehnološke otpadne vode moraju se prije ispuštanja u sustav javne
odvodnje, u površinske vode ili iznimno posredno (procjeđivanjem kroz tlo) u
podzemne vode, zadovoljiti granične vrijednosti emisija otpadnih voda. Potrebno
je potpuno odvojiti onečišćene (naročito tehnološke otpadne vode) protoke od
onih koje to nisu (oborinske, rashladne);
-izvedbu spremnika naftnih derivata i drugih opasnih tvari s mjerama zaštite
i njihovu kontinuiranu kontrolu;
-sanaciju odlagališta opasnog otpada (Crna jama Sovjak na riječkom području)
i sanaciju komunalnih odlagališta otpada, te primjenu mjera kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
procjednih voda Centralnog županijskog odlagališta otpada;
-poduzimanje mjera radi minimiziranja rizika od izlijevanja nafte iz
naftovoda koji na području Županije velikim dijelom prolazi slivnim područjem
izvorišta vode za piće, od kojih su ključne mjere:
.učinkovito upravljanje naftovodom što podrazumijeva unapređenje sustava
nadzora i upravljanja u skladu s razvojem novih tehnologija, i
.očuvanje integriteta cjevovoda (sustavno provoditi evaluacija integriteta
cjevovoda i sanaciju svih utvrđenih oštećenja);
-provesti sveobuhvatna istraživanja razine onečišćenja područja rafinerije
na Mlaki radi sanacije ovog područja;
-za rafineriju u Urinju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša moraju obuhvatiti
i problematiku onečišćenja podzemlja na lokaciji postrojenja i uklanjanje
nekoliko desetaka tisuća tona solidificiranog zauljenog otpada odloženog u
krugu rafinerije.
11.2.9.5. Mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz raspršenih i
linijskih izvora onečišćenja
Članak 398.
Za manja naselja raštrkanog tipa izgradnje ostavlja se mogućnost
individualnog zbrinjavanja otpadnih voda.
Oborinske vode s nepropusnih podloga treba što kraćim putem odvesti do
prijemnika. Oborinske vode s onečišćenih površina treba pročistiti u separatoru
- taložniku koji imaju ujedno i funkciju smanjenja vrha vodnog vala.
Oborinske vode s potencijalno onečišćenih površina SRC Grobnik 1 na
Grobničkom polju (automotodrom s pratećim objektima i velikim parkiralištem)
odvesti izvan II. zone zaštite izvorišta vode za piće.
S obzirom na osjetljivost krškog područja prednost dati ekstenzivnom
stočarstvu i ekološkoj poljoprivredi.
Onečišćenje hranjivim tvarima kontrolirati primjenom dobre poljoprivredne
prakse. U uporabi gnojiva prednost dati stajskom nad mineralnim gnojivima.
Zabranjuje se korištenja sredstava na bazi prioritetnih opasnih tvari, a
uporaba drugih sredstava za zaštitu bilja mora biti kontrolirana.
Za uređenje i održavanje zelenih površina na golf igralištu Dubina ne smiju
se koristiti sredstva za zaštitu i prihranjivanje bilja.
Članak 399.
Od planiranih cesta značajni negativni utjecaj na vode moguć je pri
izgradnji i korištenju autoceste na dionici od Permana do Grobničkog polja.Za
ovu dionicu autoceste daju se sljedeće preporuke i ograničenja:
-detaljna istraživanja moraju biti podloga za izradu studije utjecaja na
okoliš u kojoj će se na osnovi osjetljivosti prostora odrediti odgovarajuće
mjere zaštite;
-odvodnju autoceste od čvora Marčelji prema Rječini riješiti na način da
oborinske vode s ceste ne završe u zoni estavele kod Kukuljana;
-radi rješavanja odvodnje autoceste na dijelu trase od čvora Marčelji prema
kanjonu Rječine napraviti detaljna istraživanja radi zaštite vodotoka Rječine
kao potencijalnog prijemnika;
-izbjeći dreniranje oborinskih voda s autoceste prema bujici Sušica i
ponornim zonama povezanim s izvorima Zvir i Zvir II;
-dreniranje vanjskih oborinskih voda u tunelima u pravilu raditi u prirodne
kaverne otvorene prilikom iskopa, a unutrašnje vode tunela i oborinske s
kolnika odvesti izvan vrlo osjetljivog područja (II. zona sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće i vodoopskrbni rezervat);
-prateće uslužne objekte i čvorišta planirati izvan osjetljivog područja
(II. zona zaštite i vodoopskrbni rezervat, kanjon Rječine);
-koridor presijeca na dva mjesta područja izgrađena od flišnih klastičnih
naslaga: kanjon Rječine nakon čvora Marčelji i zadnji dio koridora prema čvoru
Križišće i sam čvor Križišće. Kod detaljnog geotehničkih mikrozoniranja trase
posebnu pažnju treba obratiti na ove dionice trase.
Pri izgradnji druge cijevi cestovnog tunela Učka provesti stroge mjere
zaštite izvora Tunel Učka.
Članak 400.
Planirana nizinska željeznička pruga prolazi vrlo osjetljivim prostorom, s
tim da se veliki dio vodi tunelima. Potrebno je:
-uvjete za izgradnju pruge definirati na osnovi hidrogeološke studije
izvodljivosti,
-razraditi mjere zaštite kod korištenja pruge na osnovi rezultata
hidrogeoloških istraživanja i najnovijih stručnih spoznaja,
-na mjestima gdje trasa prolazi područjem izgrađenim od flišnih klastičnih
naslaga kod detaljnog geotehničkih mikrozoniranja trase posebnu pažnju obratiti
na ove dionice.
11.2.9.6. Mjere prevencije i smanjenja utjecaja izvanrednih i iznenadnih
onečišćenja voda
Članak 401.
Operativne planove za provedbu mjera u slučajevima iznenadnih i izvanrednih
onečišćenja voda dužne su izraditi sve fizičke i pravne osobe potencijalni
onečišćivači voda, komunalna društva u odnosu na incidente iz sustava odvodnje,
te Hrvatske vode u slučajevima nepoznatog počinitelja i za slučaj incidentnih
zagađenja na prekograničnim vodama.
Za podzemne resurse vode za piće potrebno je, uz tehnička rješenja zaštite
staviti pod kontrolu prijevoz opasnih tvari mjerama zabrane ili ograničenja
prijevoza opasnih tvari na pojedinim cestama. U tu svrhu treba cjelovito
sagledati organizaciju prometa opasnim tvarima na razini PGŽ (izraditi studiju).
11.2.10. Mjere zaštite mora
Članak 402.
Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora ugljikovodicima iz
krškog podzemlja i podmorja su:
-sanirati ugljikovodicima onečišćeno područje podzemlja (područje Rafinerije
nafte INA na Mlaki i Urinju) i podmorja (dio akvatorija Bakarskog zaljeva) te
nastaviti s aktivnostima gdje su one u tijeku,
-provoditi kontinuiranu kontrolu svih postojećih postrojenja s rezervoarskim
prostorom za ugljikovodike i druge opasne tvari na krškom području priobalja i otoka
čiji bi sadržaj mogao onečistiti more,
-razvoj industrije temeljiti na odabiru suvremenih tehnoloških procesa
uvažavajući pristup ''najbolje raspoloživih tehnika'' i »najboljih okolišnih
praksi«.
Članak 403.
Promet većih trgovačkih brodova obuhvaća najveći dio pomorskog prometa te se
predviđa njegov rast razvojem lučkih kapaciteta. Sa stajališta zaštite od
onečišćenja s brodova, veće onečišćenje može se očekivati s brodova za pri
jevoz tekućih tereta kada su puni i to prvenstveno tankera, koji dopremaju
sirovu naftu u luku Omišalj te onih koji dolaze u luku Bakar i Urinj,
uključujući i brodove u razvozu.
Radi osiguranja stalne primjene najviših standarda u području pomorske
sigurnosti, lučkih djelatnosti i zaštite morskog okoliša potrebno je:
-radi prevencije onečišćenja mora, u fazi planiranja luke i terminala
izrađivati maritimne studije i elaborate u kojima se određuju mjere maritimne
sigurnosti koje treba uzeti u obzir pri projektiranju kao i kasnijem
upravljanju lukom ili terminalom (boravak broda u luci, prekrcajne operacije,
izvanredne situacije i dr.),
-podizanje razine ekološke zaštite u lukama sukladno najvišim standardima te
kontinuirano unaprjeđenje sustava rukovanja opasnim teretom u lukama slijedeći
primjere dobre svjetske prakse uzimajući u obzir i primjenjujući izrađene i
međunarodno prihvaćene smjernice.
Članak 404.
Radi zaštite mora od onečišćenja luke, uključujući i luke nautičkog turizma,
potrebno je:
-razviti infrastrukturu za prihvat otpada s plovila uključujući i fekalnih
voda u svim županijskim i lokalnim lukama;
-unaprijediti praksu i jačati sustav nadzora i izvješćivanja o sakupljanju,
prijevozu i odlaganju otpada s brodova, posebice zauljenog tekućeg otpada i
drugoga opasnog otpada.
Članak 405.
Uzimajući u obzir intenzivan pomorski promet između jadranskih i
mediteranskih luka te jadranskih luka međusobno, kao i predviđen porast
pomorskog prometa, osmišljeno provoditi politiku i aktivnosti upravljanja
balastnim vodama i sedimentom (talozima) s brodova sustavno provodeći mjere:
-uspostaviti striktnu kontrolu upravljanju balastnim vodama i sedimentom iz
balastnih tankova brodova,
-izraditi ekološke analize stanja mora temeljem izvršene procjene na
području riječkoga lučkog akvatorija, odnosno luka remontnih brodogradilišta
primjenjujući međunarodno prihvaćene standardizirane postupke i protokole.
Članak 406.
Radi daljnjeg unaprjeđenja sprječavanja i učinkovitog reagiranja kod
iznenadnih onečišćenja mora provoditi sljedeće mjere:
-izraditi izmjene i dopune Plana intervencija u skladu s nacionalnim Planom
intervencija glede uvođenja »morskog smeća« kao potencijalnog rizika kod
iznenadnog onečišćenja mora;
-koristiti procjenu rizika i osjetljivosti u provedbi Plana intervencija,
izradom i održavanjem odgovarajućeg softverskog alata za provedbu Plana koji bi
sadržavao ažuriranu procjenu rizika i osjetljivosti za područje Županije i
ostale postojeće podatke i informacije;
-odrediti potencijalne lokacije na kopnu za privremeno odlaganje
prikupljenog onečišćenog materijala kod iznenadnog onečišćenja mora većih
razmjera;
-nastaviti s aktivnostima projekta Kartiranje olupina u podmorju Županije u
obliku istraživanja neotkrivenih lokacija potonulih objekata, procjene rizika
onečišćenja mora te uspostavljanja nadzora i kontrole nad postojećim lokacijama
opasnim po okoliš.
11.2.12.Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari u zrak
Članak 407.
Radi smanjenja onečišćenja iz kotlovnica i ostali toplinskih izvora
namijenjene grijanju potrebno je:
-promicati upotrebu plina u svim izvorima ili provoditi spajanje na
centralizirane toplinske izvore; to se posebno odnosi na središte grada Rijeka;
-u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje koristiti gorivo s maksimalno
1% m/m sumpora.
Članak 408.
Planiranim povećanjem prometa na kontejnerskom terminalu Brajdica i
dogradnjom Zagrebačkog pristaništa doći će do povećanja onečišćenja zraka zbog
emisija iz pomorskog, cestovnog i željezničkog prometa. Za planirano povećanje
potrebno je procijeniti utjecaj cjelokupne transportne infrastrukture na
kakvoću zraka.
Utjecaj na kakvoću zraka luke za prekrcaj petrolkoksa i proširenje luke za
rasuti teret u Bakarskom zaljevu, te lučkih kapaciteta u primarnoj funkciji
prekrcaja kontejnera na prostoru sjevernog dijela otoka Krka potrebno je
procijeniti zajednički za sve zahvate i obuhvatiti emisije iz cestovnog,
pomorskog i željezničkog prometa te lučkih djelatnosti.
Članak 409.
Čitavo jadransko obalno područje pod povećanim je rizikom od ozona. Područje
Kvarnera potrebno je analizirati obzirom na razvojne planove, na prisutnost
nekoliko velikih izvora emisija prekursora ozona te prekoračenja ciljnih
vrijednosti ozona što se javljaju u urbanim i ruralnim područjima. Za
utvrđivanje mjera nužno je identificirati uzroke nastanka ozona te je u tu
svrhu potrebno realizirati projekt modeliranja ozona na području Riječkog
zaljeva i Istre.
Planskim mjerama smanjiti emisiju prekursora ozona na lokalnoj - županijskoj
razini što je obuhvaćeno mjerama za smanjivanje emisija iz industrijskih izvora
i prometa.
Članak 410.
U prostornom planovima uređenja općine ili grada cjelovito sagledati
sadašnje opterećenje zraka onečišćujućim tvarima i utjecaj na zdravlje ljudi,
okoliš i materijalna dobra, moguće mjere za smanjivanje opterećenja iz
postojećih izvora, utjecaj novih zahvata u prostoru na opterećenje zraka, te
mogućnosti smanjivanja negativnih utjecaja onečišćenja zraka na određene
sadržaje u prostoru (stambene i turističko-rekreativne zone, osjetljivi
dijelovi okoliša) kroz prostorni razmještaj izvora onečišćenja i navedenih
osjetljivih zona.
Članak 411.
Razinu prihvatljivog dodatnog opterećenja zbog novog zahvata u prostoru
odrediti pojedinačno od slučaja do slučaja na temelju procjene utjecaja zahvata
na okoliš uz uvjet da ne dođe do značajnog porasta godišnje, odnosno maksimalne
satne koncentracije pojedinog parametra onečišćenja zraka. Istovremeno, treba
spriječiti da zbog dodatnog opterećenja novog izvora ne dođe do prelaska u nižu
kategoriju kakvoće zraka, u bilo kojoj točki okoline izvora.
Ograničavanje emisija temeljiti na primjeni načela najbolje raspoloživih
tehnika i najboljih okolišnih praksi.Prilikom određivanja prihvatljivoga
dodatnog opterećenja za nove zahvate, potrebno je koristiti zaključke iz
referentnih dokumenata o najbolje raspoloživih tehnika ili najnaprednije
tehnike.
11.2.13. Građevine i zahvati razvojnih mjera
Članak 412.
Plan se u pravilu provodi prostornim planovima uređenja općine ili grada, a
iznimno neposredno za građevinei zahvate od županijskog i državnog interesa za
koje se daju uvjeti za neposrednu provedbu temeljem ovog Plana, te za ostale
građevine od značaja za Državu, koje su posebnim propisom određene građevinama
od državnog interesa.
Popis građevina od županijskog interesa određen je u tablici 33.
*tablica se nalazi na dnu
dokumenta*
Za svaku pojedinu građevinu određuju se uvjeti gradnje neposrednom provedbom
ovog Plana.
1. VJETROELEKTRANA TUHOBIĆ
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za prostor razvoja projekta iznosi 10 km2.
-Točan oblik i veličina zahvata utvrdit će se nakon provedenih mjerenja,
izrade idejnog projekta i usklađivanja s drugim važećim propisima.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije
iskorištavanjem energije vjetra. Pod vjetroelektranom se podrazumijeva
postrojenje za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju, uključujući sva
pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije iz
energije vjetra, poput jednog ili više vjetroagregata s pripadnim
transformatorskim stanicama i električnim vodovima, te upravljačkih i drugih
građevina ili objekata koji služe pogonu vjetroelektrane.
3. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga vjetroelektrane Tuhobić je 50 MW.
-Maksimalna snaga vjetroagregata ograničava se na 3 MW.
4. Uvjeti za uređenje građevinske čestice
-Prilikom lociranja vjetroelektrana treba ostvariti sljedeće minimalne
udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih elemenata:
.građevinsko područje naselja 500 m
.prometnice i infrastrukturni objekti 150 m
.kulturna dobra 300 m
.eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m
.minimalna zračna udaljenost najbližeg vjetrogeneratora predmetne elektrane
od najbližeg vjetrogeneratora druge elektrane (planirane ili izgrađene) iznosi
najmanje 2.000 m, osim ako suglašnošću nositelja projekta koji je ranije
ishodovao energetsko odobrenje nije drugačije određeno.
-Prilikom odabira lokacija za vjetroagregate, preporuka ovog Plana je:
.izbjegavati sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru;
.pri odabiru stupova na istaknutim lokacijama preporuka je težiti izboru
više nižih stupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične
instalirane snage (ako je to opravdano studijama vjetropotencijala);
.izbjegavati kontaktna područja s prostorima osjetljivim na buku
(građevinska područja naselja, zaštićeni dijelovi prirode i sl.);
.izbjegavati obrasle i zdrave šumske prostore gospodarskih šuma.
-Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih objekata je P+1, a najveća dopuštena
visina pomoćnih objekata iznosi 10 m.
5. Način priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Građevina mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i
odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Građevina mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu.
6 . Zaštita prirodne baštine
-U cilju utvrđivanja stanja nužno je, tijekom planiranja a prije moguće
izgradnje vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i
šišmiša.
-Najmanje 6 mjeseci prije provedbe mogućeg zahvata potrebno je
telemetrijskim praćenjem provoditi monitoring minimalno dvije jedinke od svake
vrste velikih zvijeri (vuk, ris, smeđi medvjed), te je u slučaju realiza cija
zahvata navedeni monitoring nužno nastaviti tijekom rada vjetroelektrane.
-Način izvedbe pojedinih elemenata moguće izgrađene vjetroelektrane (visina
i razmještaj vjetroagregata, potpornji, lopatice i osvjetljenje vjetroagregata,
električni vodovi i dr.) mora biti predviđen u cilju maksimalnog smanjenja
mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektrane na populaciju ptica i šišmiša.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
2. VJETROELEKTRANA PEŠKOVO
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za prostor razvoja projekta iznosi 7 km2.
-Točan oblik i veličina zahvata utvrdit će se nakon provedenih mjerenja,
izrade idejnog projekta i usklađivanja s drugim važećim propisima.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije
iskorištavanjem energije vjetra. Pod vjetroelektranom se podrazumijeva
postrojenje za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju, uključujući sva
pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije iz
energije vjetra, poput jednog ili više vjetroagregata s pripadnim
transformatorskim stanicama i električnim vodovima, te upravljačkih i drugih
građevina ili objekata koji služe pogonu vjetroelektrane.
3. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga vjetroelektrane Peškovo je 30 MW.
-Maksimalna snaga vjetroagregata ograničava se na 3 MW.
4. Uvjeti za uređenje građevinske čestice
-Prilikom lociranja vjetroelektrana treba ostvariti sljedeće minimalne
udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih elemenata:
.građevinsko područje naselja 500 m
.prometnice i infrastrukturni objekti 150 m
.kulturna dobra 300 m
.eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m
.minimalna zračna udaljenost najbližeg vjetrogeneratora predmetne elektrane
od najbližeg vjetrogeneratora druge elektrane (planirane ili izgrađene) iznosi
najmanje 2.000 m, osim ako suglašnošću nositelja projekta koji je ranije
ishodovao energetsko odobrenje nije drugačije određeno.
-Prilikom odabira lokacija za vjetroagregate, preporuka ovog Plana je:
.izbjegavati sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru;
.pri odabiru stupova na istaknutim lokacijama preporuka je težiti izboru
više nižih stupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične
instalirane snage (ako je to opravdano studijama vjetropotencijala);
.izbjegavati kontaktna područja s prostorima osjetljivim na buku
(građevinska područja naselja, zaštićeni dijelovi prirode i sl.);
.izbjegavati obrasle i zdrave šumske prostore gospodarskih šuma;
-Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih objekata je P+1, a najveća dopuštena
visina pomoćnih objekata iznosi 10 m.
5. Način priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Građevina mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i
odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Građevina mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi distribucije
el. energije
-Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu
6 . Zaštita prirodne baštine
-U cilju utvrđivanja stanja nužno je, tijekom planiranja a prije moguće
izgradnje vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i šišmiša.
-Najmanje 6 mjeseci prije provedbe mogućeg zahvata potrebno je
telemetrijskim praćenjem provoditi monitoring minimalno dvije jedinke od svake
vrste velikih zvijeri (vuk, ris, smeđi medvjed), te je u slučaju realizacija
zahvata navedeni monitoring nužno nastaviti tijekom rada vjetroelektrane.
-Način izvedbe pojedinih elemenata moguće izgrađene vjetroelektrane (visina
i razmještaj vjetroagregata, potpornji, lopatice i osvjetljenje vjetroagregata,
električni vodovi i dr.) mora biti predviđen u cilju maksimalnog smanjenja
mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektrane na populaciju ptica i šišmiša.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
3.TERMINAL UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA
U LOJP BAKAR
Terminal ukapljenog naftnog plina u luci otvorenoj za javni promet Bakar
(LOJP) dio je zahvata koji se u cjelosti sastoji od:
-terminala za UNP u luci otvorenoj za javni promet Bakar (pretakalište za
brodove) površine cca 5000m2,
-spojnog cjevovoda od pretakališta za brodove do terminala u gospodrskoj
zoni Ivani,
-terminala u zoni Ivani površine cca 5 ha s priključkom na cestovnu,
željezničku i ostalu javnu infrastrukturu.
1. Oblik i veličina terminala
-Položaj terminala za UNP u sklopu luke otvorene za javni promet Bakar
označen je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina terminala iznosi 6 ha.
2. Namjena terminala
-Terminal UNP je funkcionalna cjelina sastavljena od priveza i pretakališta
za tankere (utovar i istovar) sa svom potrebnom opremom i pratećim objektima u
funkciji priveza i pretakanja ukapljanog naftnog plina.
3. Veličina građevina
-Najveća dopuštena visina građevina visokogradnje je dvije etaže
-Visina ostalih građevina i postrojenja/opreme uvjetovana je tehnologijom
4. Broj funkcionalnih jedinica, kapacitet
-Terminal može primati brodove od 80000 m3 u dovozu i 5000 m3
u razvozu.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar terminala terminala potrebno je predvidjeti minimalno 4 parkirališna
mjesta na 1000 m2površine građevne čestice.
6.Način i uvjeti priključenja terminala na prometnu površinu
-Terminal mora imati pristup sa javne prometne površine, zadržava se
postojeći prometni pristup, a profili prometnica moraju zadovoljiti novonastali
promet i protupožarne uvjete.
7.Način i uvjeti priključenja terminala na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Terminal mora imati priključak na vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu za
koji se koristi postojeća infrastrukturna mreža sukladno posebnim uvjetima
nadležnih tijela.
-Građevina u LOJP Bakar se spojnim cjevovodom priključuje na terminal u
gospodarskoj zoni Ivani (Općina Kostrena)
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
4. VJETROELEKTRANA PLIŠ
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za prostor razvoja projekta iznosi 2,5 km2.
-Točan oblik i veličina zahvata utvrdit će se nakon provedenih mjerenja,
izrade idejnog projekta i usklađivanja s drugim važećim propisima.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije
iskorištavanjem energije vjetra. Pod vjetroelektranom se podrazumijeva cjelina
sastavljena od jednog ili više blisko smještenih vjetroagregata, priključenih
posredstvom zajedničkoga rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav, kao i
svi pomoćni uređaji, infrastruktura i građevine koje služe za rad, održavanje i
evakuaciju snage te cjeline.
3. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga vjetroelektrane Pliš je 15 MW.
-Maksimalna snaga vjetroagregata ograničava se na 3 MW.
4. Uvjeti za uređenje građevinske čestice
-Prilikom lociranja vjetroelektrana treba ostvariti sljedeće minimalne
udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih elemenata:
.građevinsko područje naselja 500 m
.prometnice i infrastrukturni objekti 150 m
.kulturna dobra 300 m
.eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m
.minimalna zračna udaljenost najbližeg vjetrogeneratora predmetne elektrane
od najbližeg vjetrogeneratora druge elektrane (planirane ili izgrađene) iznosi
najmanje 2.000 m, osim ako suglašnošću nositelja projekta koji je ranije
ishodovao energetsko odobrenje nije drugačije određeno.
-Prilikom odabira lokacija za vjetroagregate, preporuka ovog Plana je:
.izbjegavati sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru;
.pri odabiru stupova na istaknutim lokacijama preporuka je težiti izboru
više nižih stupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične
instalirane snage (ako je to opravdano studijama vjetropotencijala);
.izbjegavati kontaktna područja s prostorima osjetljivim na buku
(građevinska područja naselja, zaštićeni dijelovi prirode i sl.);
.izbjegavati obrasle i zdrave šumske prostore gospodarskih šuma;
-Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih objekata je P+1, a najveća dopuštena
visina pomoćnih objekata iznosi 10 m.
5. Način priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Građevina mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i
odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Građevina mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu
6 . Zaštita prirodne baštine
-U cilju utvrđivanja stanja nužno je, tijekom planiranja a prije moguće
izgradnje vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i
šišmiša.
-Najmanje 6 mjeseci prije provedbe mogućeg zahvata potrebno je
telemetrijskim praćenjem provoditi monitoring minimalno dvije jedinke od svake
vrste velikih zvijeri (vuk, ris, smeđi medvjed), te je u slučaju realizacija zahvata navedeni
monitoring nužno nastaviti tijekom rada vjetroelektrane.
-Način izvedbe pojedinih elemenata moguće izgrađene vjetroelektrane (visina
i razmještaj vjetroagregata, potpornji, lopatice i osvjetljenje vjetroagregata,
električni vodovi i dr.) mora biti predviđen u cilju maksimalnog smanjenja
mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektrane na populaciju ptica i šišmiša.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
5. SUNČANA ELEKTRANA BARBIČIN
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa
trafostanice i pomoćnih građevina iznosi najviše 40 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).
3. Veličina građevina
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u
potpunosti i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama, uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne
površine građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora
biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom sivo-bijele
boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje.
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna
mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup s prometnice Krk -
Baška.
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigunog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će
se koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda, napajanje stoke, navodnjanje, i
sl.)
8. Zaštita prirodne baštine
-Provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na lokaciji solarne
elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena
rijekta staništa, rijetke tipove travnjaka, područja neophodna za hranjenje
rijetkih ptica i drugo
-Zbog blizine lokacije SE području posebnog rezervata Glavine - Mala luka
posebno je potrebno provesti detaljna istraživanja utjecaja izgradnje ove SE na
ornitofaunu tj. na područja hranjenja bjeloglavog supa.
-Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i
stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje
učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
6. SUNČANA ELEKTRANA ORLEC - TRINKET - ZAPAD
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa
trafostanice i pomoćnih građevina iznosi najviše 31 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).
3. Uvjeti gradnje pojedinih sadržaja
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u
potpunosti i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama,
uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne površine
građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Veličina građevina
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora
biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom
sivo-bijele boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje.
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna
mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup sa prometnice od
Valuna do spoja na prometnicu Cres - Mali Lošinj ili sa prometnice Cres - Mali
Lošinj.
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigunog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će
se koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda,napajanje stoke, navodnjanje i
sl.)
8. Zaštita prirodne baštine
-Provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na lokaciji solarne
elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena
rijekta staništa, rijetke tipove travnjaka, područja neophodna za hranjenje
rijetkih ptica i drugo.
-Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i
stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje
učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
7.SUNČANA ELEKTRANA ORLEC - TRINKET -
ISTOK
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa
trafostanice i pomoćnih građevina iznosi najviše iznosi najviše 21 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).
3. Veličina građevina
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u potpunosti
i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama, uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne
površine građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora
biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom
sivo-bijele boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje.
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna
mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup sa prometnice od
Orleca do spoja na prometnicu Cres - Mali Lošinj ili s prometnice Cres - Mali
Lošinj
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigunog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će
se koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda,napajanje stoke, navodnjanje i
sl.)
8. Zaštita prirodne baštine
-Provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na lokaciji solarne
elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena
rijekta staništa, rijetke tipove travnjaka, područja neophodna za hranjenje
rijetkih ptica i drugo.
-Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i
stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje
učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
8. AKUMULACIJA VODE
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Maksimalna površina zahvata (građevne čestice) je 29,5 ha.
2. Namjena građevine
-Građevina je namijenjena za rekreativno-turističku namjenu, ali i za
zaštitu od štetnog djelovanja voda (zahvat nanosa).
-Približno površina akumulacijskog jezera je 25,6 ha, površina za izgradnju
brane i pratećih građevina 2,6 ha, i površina za uređenje obalne staze 1,3 ha.
3. Veličina građevine
-Kota maksimalnog nivoa akumulacije (maksimalnog uspora) je 534,00 m n.v.
-Ukupna maksimalna dubina akumulacije je 4,00 m, mjereno od najniže kote
postojećeg terena pod akumulacijom do kote maksimalnog nivoa na 534,00 m n.v.
Moguće je odstupanje do +1,00 m prema zahtjevima tehničkog rješenja.
-Kota krune brane planira se na 535 m n.v.
-Ukupna maksimalna visina nasute brane je 5,00 m, mjereno od nožice nasipa
do krune brane. Moguće je odstupanje do +1,00 m prema zahtjevima tehničkog
rješenja.
-Obalna staza za ophod oko jezera sa svih strana planira se približno na
koti 535,00 m n.v. Minimalna širina obalne staze iznosi 2,0 m, iznimno zbog
konfiguracije terena 1,5 m.
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kig iznosi 1,00.
-Regulacija vodotoka planira se u skladu s tehničkim uvjetima zahvata.
4. Građevinska (bruto) površina građevine
-Najveća dopuštena bruto razvijena površina svih građevina može biti jednaka
površini građevne čestice.
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kis iznosi 1,00.
5. Maksimalni kapacitet
-Zahvat se sastoji od sljedećih funkcionalnih jedinica: brana s
evakuacijskim građevinama (preljevna građevina i temeljni ispust), pristupna
cesta, akumulacija s obilaznom stazom te zahvati regulacije vodotoka.
-Zapremina akumulacije je Vmax = 562.000 m3 kod kote maksimalnog
nivoa 534,00 m n.v., a kod kote radnog nivoa 533,10 m n.v. Vn = 375.000 m3.
6. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Minimalni broj mjesta za potrebe održavanja su 2 parkirališna mjesta za
osobna vozila i jedno parkirališno mjesto za gospodarsko teretno vozilo,
odnosno prema stvarnim potrebama i tehničkom rješenju.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevina/zahvat priključuje se na javnu cestovnu mrežu, tj. postojeću
prometnicu Vode - Smrečje na sjeveroistočnom rubu područja zahvata.
-Pristupna cesta do građevine mora imati
.2 vozna traka, minimalna širina svakog voznog traka iznosi 2,75 m,
.minimalno jednostrani nogostup, minimalna širina nogostupa iznosi 1,5 m,
-Obalna staza za ophod oko jezera se spaja na nogostup prometnice Vode -
Smrečje u zoni naselja Vode, na zapadnom rubu područja zahvata.
8. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevina/zahvat se priključuje na postojeću javnu elektroopskrbnu mrežu
koja se napaja dalekovodom 20 kV do trafostanice TS 20/0,4 kV u naselju Vode.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
9. LJEČILIŠNO TURISTIČKI KOMPLEKS BLATO - MELINE
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Najveća dopuštena površina građevinske čestice iznosi 5 ha.
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je djelatnost zdravstvene zaštite uz pružanje
hotelskog i sličnog smještaja - zdravstvenog turizma.
3. Veličina građevine
-Najveća dopuštena visina građevina iznosi 16 m.
-Dopuštena je gradnja najviše jedne podzemne i 4 nadzemne etaže.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je kig = 0,3.
-40% građevne čestice mora biti uređena zelena površina.
4. Građevinska bruto površina (bez cesta)
-Najveća dopuštena bruto površina građevine iznosi 14.000 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je kis = 0,9.
5. Broj funkcionalnih jedinica, kapacitet
-Najveći dopušteni kapacitet iznosi 400 ležajeva.
6. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar građevinske čestice potrebno je predvidjeti jedno parkirališno
mjesto na četiri zaposlena, jedno parkirališno mjesto na dvije smještajne
jedinice te minimalno tri parkirališna mjesta za autobuse.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevinska čestica povezuje se na prometnicu na sjevernoj strani obuhvata.
8.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevinska čestica mora imati priključak na javnu vodoopskrbu, odvodnju i
elektroopskrbu.
9. Zaštita prirodne baštine
-Objekte lječilišta izmaknuti izvan zone prirodnog fenomena uvala Jaz,
Soline i Sutinj i obuhvata područja predloženog za zaštitu u kategoriji
spomenik prirode;
-Prilikom gradnje i korištenja objekta spriječiti oštećivanje, zatrpavanje
ili na drugi način uništavanje, ili mijenjanje prirodnog vodnog režima ii
režima plavljenja morem i slatkom vodom na staništima osjetljivih zajednica
zaslanjenih, zamočvarenih obala;
-Potrebno je obaviti detaljno mikrokartiranje vrijednih staništa zaslanjenih
zamočvarenih zajednica radi lociranja eventualnog mjesta uzimanja ljekovitog
mulja.
-Eventualna mjesta zahvata eksploatacije ljekovitog mulja odabrati i
prvenstveno locirati na već degradiranim mikrolokalitetima na kojima se i do
sad eksploatirao mulj.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
10.REKONSTRUKCIJA INDUSTRIJSKOG
KOMPLEKSA ZA PROIZVODNJU I PRERADU NAFTE U PROIZVODNOJ ZONI URINJ
Industrijski kompleks za proizvodnju i preradu nafte u proizvodnoj zoni
Urinj jedinstvena je funkcionalna cjelina koja se sastoji od:
-Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte
-Industrijskih luka (privezišta) za prekrcaj nafte i naftnih derivata,
naftnog koksa i drugih sirovina i produkata u funkciji postrojenja za
proizvodnju i preradu nafte.
Rekonstrukcija industrijskog kompleksa vrši se:
a)gradnjom koking kompleksa u postrojenju za proizvodnju i preradu nafte
b)gradnjom industrijske luke (privezišta) za otpremu naftnog koksa Urinj 2
c)rekonstrukcijom industrijske luke (privezišta) za prekrcaj nafte i naftnih
derivata Bakar
a)Uvjeti za gradnju koking kompleksa u postrojenju za proizvodnju i
preradu nafte
1. Položaj i veličina kompleksa
-Koking kompleks gradi se unutar granica rafinerije nafte u proizvodnoj zoni
Urinj. Lokacija koking kompleksa označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za smještaj koking kompleksa iznosi 2,5 ha.
2. Namjena kompleksa
-Kompleks je namjenjen obradi teških naftnih ostataka (vakuumskog ostatka)
komornim odnosno odgođenim koksiranjem, pri niskom tlaku i visokoj temperaturi,
te dodatnoj obradi proizvedenih proizvoda.
3. Kapacitet prerade
-Maksimalni kapacitet prerade je 1 mil t/god uz vremenski ciklus koksiranja
15 - 22 sata.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
4. Uvjeti za oblikovanje građevina i postrojenja
-Gabariti i oblikovanje građevina i postrojenja mogu se prilagoditi
potrebama proizvodno tehnološkog procesa.
5. Način i uvjeti priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Kompleks je dio postojećeg industrijskog kompleksa za proizvodnju i preradu
nafte, pa se pristup građevinama i postrojenju osigurava internim prometnim
površinama.
-Osiguranje potrebnih količina električne energije, vode i drugih medija
potrebnih za rad kompleksa izvesti priključenjem na postojeće sustave u rafineriji.
-Oborinske i otpadne vode zbrinuti putem postojećih sustava industrijskog
kompleksa.
b)Uvjeti za gradnju industrijske luke (privezišta) za otpremu naftnog
koksa Urinj 2
1. Obuhvat zahvata
-Industrijska luka (privezište) je sastavni dio industrijskog kompleks za
proizvodnju i preradu nafte u proizvodnoj zoni Urinj.
-Luka je smještena neposredno uz koking kompleks i s kojim čini tehnološku
cjelinu. Lokacija luke (privezišta) označena je na grafičkom prilogu.
2. Namjena, veličina i kapacitet zahvata
-Luka je tehničko tehnološka cjelina namijenjena za pristajanje i privez
teretnih brodova u svrhu utovara proizvedenoga naftnoga koksa i njegove
otpreme. U luci se mogu smještati sadržaji za prihvat, skladištenje i utovar u
brodove naftnoga koksa proizvedenoga u rafinerijskom postrojenju koking
kompleksa, te sigurnosni, zaštitni i pomoćni podsustavi i instalacije nužni za
obavljanje tehnološkog procesa.
-Planirani kapaciteti osnovnih sadržaja unutar zahvata su:
*Kapacitet skladišta koksa do 40.000 t
*Kapacitet transportne linije koksa do skladišta do 100 t/h
*Kapacitet utovarivača i transportne linije do broda do 1.500 t/h
*Operativna obala, privez brodova do 40 000 t
-Maksimalna površina zahvata je 12 ha
3. Smještaj građevina unutar obuhvata zahvata
-Unutar obuhvata zahvata mogu se graditi građevine lučke podgradnje i
nadgradnje u funkciji prihvata brodova, transporta i skladištenja proizvedenog
naftnog koksa, građevine za upravljanje, nadzor, zaštitu i druge građevine.
-Osnovni sadržaji luke (privezišta) su:
*Operativna obala za privez i manipulaciju brodova za prijevoz rasutog
tereta
*Brodo-utovarivač za naftni koks
*Transportna linija koksa od koking kompleksa do skladišta naftnog koksa
*Zatvoreno skladište koksa opremljeno uređajima za skladištenje i izuzimanje
naftnog koksa
*Pomoćni podsustavi za nadzor, upravljanje, zaštitu i sigurnost.
4. Uvjeti uređenja površina unutar zahvata
-Postupak utovara mora se odvijati u potpuno zatvorenoj tehnološko-tehničkoj
cjelini. Gabariti dijelova postrojenja i instalirane opreme uvjetovani su
tehnološkim procesom.
-Maksimalna visina građevina do 40m.
-Obilježavanje visokih građevina sukladno važećim propisima.
5. Način i uvjeti priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Industrijska luka (privezište) je dio postojećeg industrijskog kompleksa za
proizvodnju i preradu nafte, pa se pristup građevinama i postrojenju osigurava
internim prometnim površinama.
-Osiguranje potrebnih količina električne energije, vode i drugih medija
potrebnih za rad kompleksa izvesti priključenjem na postojeće sustave u
rafineriji.
-Oborinske i otpadne vode zbrinuti putem postojećih sustava industrijskog
kompleksa.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
c)Uvjeti za rekonstrukciju industrijske luke (privezišta) za prekrcaj
nafte i naftnih derivata Bakar
1. Obuhvat zahvata
-Industrijska luka (privezište) je sastavni dio industrijskog kompleks za
proizvodnju i preradu nafte u proizvodnoj zoni Urinj. Obuhvat zahvata čini
površina lučkog područja postojeće industrijske luke za prekrcaj nafte i
naftnih derivata Bakar. Položaj zahvata označen je na grafičkom prilogu.
2. Namjena, veličina i kapacitet zahvata
-Industrijska Luka je tehničko tehnološka cjelina namijenjena za pristajanje
i privez tankera u svrhu otpreme/ prihvata nafte i naftnih derivata.
-U luci se smještaju sadržaji za manipulaciju tereta i ostali sadržaji nužni
za odvijanje tehnološkog procesa, sadržaji u funkciji sigurnosnih, zaštitnih i
pomoćnih podsustava i drugi prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene.
-Postojeću građevinu luke moguće je rekonstruirati na način da se na
jugoistočnom dijelu luke gradi nova operativna obala za privez brodova i
manipulaciju tereta, ukupne dužine priveza do 150 m, za prihvat tankera
nosivosti od 30.000 do 80.000 DWT i dubina gaza do 14,0 m.
3. Način i uvjeti priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Industrijska luka (privezište) je dio postojećeg industrijskog kompleksa za
proizvodnju i preradu nafte, pa se pristup građevinama i postrojenju osigurava
internim prometnim površinama.
-Osiguranje potrebnih količina električne energije, vode i drugih medija
potrebnih za rad kompleksa izvesti priključenjem na postojeće infrastrukturne
sustave u rafineriji.
-Oborinske, otpadne i balastne vode zbrinuti putem postojećih sustava unutar
industrijskog kompleksa, na propisani način.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
11. ŽIČARA UČKA
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je shematski na grafičkom prilogu.
-Širina koridora žičare iznosi 100 metara.
-Površina građevne čestice Polazne stanice »Medveja« iznosi najviše 9.000 m2.
-Površina građevne čestice Dolazne stanice »Učka« iznosi najviše 10.000 m2.
2. Namjena građevine
-Žičara Učka je građevina infrastrukture u funkciji prometnog sustava.
Građevina žičare obuhvaća funkcionalnu cjelinu sastavljenu od prijevoznog
sustava, polazne stanice i dolazne stanice.
-U sklopu funkcionalne cjeline žičare dopuštena je organizacija pratećih
sadržaja: čekaonica, prodaja karata, vidikovac, informacijsko-edukativni
centar, prigodne trgovine (suveniri, autohtoni proizvodi i sl.), ugostiteljski
sadržaji (caffe bar, restoran), sanitarnih sklopova, tehnoloških, servisnih i
infrastrukturnih prostora i sl.
3. Veličina građevine
-Polazna stanica »Medveja«
*Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 9.000 m2.
*Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,2.
*Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 0,5.
*Najveća dopuštena bruto razvijena površina građevine na građevnoj čestici
iznosi 5.000 m2.
*Dopuštena je izgradnja najviše pet etaža i to jedne podzemne i četiri
nadzemne. Zbog specifične konfiguracije terena, maksimalni broj etaža određuje
se varijantno: Po+S1+S2+P+1 ili Po+S1+P+2.
*Najveća dopuštena visina građevine je 16 m.
*Najveća dopuštena visina konstruktivnog portala transportnog sustava od
ukrcajno-iskrcajne platforme je 13 m ili sukladno tehničkim zahtjevima
isporučitelja tehnologije.
-Dolazna stanica »Učka«
*Površina građevne čestice iznosi najviše 10.000 m2.
*Najveća dopuštena tlocrtna projekcija/površina planirane izgradnje iznosi
1.000 m2.
*Najveća dopuštena bruto razvijena površina građevine iznosi 3.000 m2.
*Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže: S1+S2+P+1 ili
S1+P+2. Zbog specifične konfiguracije terena broj podrumskih etaža se ne
određuje.
*Najveća dopuštena visina građevine je 16 m.
*Najveća dopuštena visina konstruktivnog portala transportnog sustava od
ukrcajno-iskrcajne platforme je 12 m, ili sukladno tehničkim zahtjevima
isporučitelja tehnologije.
4. Maksimalni kapacitet
-Sustav se sastoji od dvije prijevozne jedinice - gondole.
-Kapacitet prijevozne jedinice sustava-gondole je šezdeset putnika te je
sukladno tome potrebno dimenzionirati prihvatne čekaonice i ostale sadržaje
stanica.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Polazna stanica »Medveja«
.Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice.
.Potrebno je osigurati minimalno 30 parkirnih mjesta za osobne automobile.
Najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja treba osigurati za automobile
osoba smanjene pokretljivosti.
.Uvjetovan je smještaj minimalno 2 autobusa unutar građevne čestice.
.Radi specifične konfiguracije terena dopušta se izgradnja parkirališnih
površina na više razina i etaža, terasasto, s tim da izgradnja takvih više
etažnih parkirnih površina ne utječe na zadane koeficijente izgrađenosti i
iskoristivosti.
.Ukoliko se u višim fazama projektiranja ustanovi da gradnja površina za
smještaj uvjetovanog broja vozila iziskuje znatne zahvate u terenu, dopušta se
smještaj osobnih vozila i autobusa izvan građevinske čestice na javnom parkiralištu.
-Dolazna stanica »Učka«
.Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice ali isključivo za urgentno-servisne potrebe.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Polazna stanica »Medveja«
.Građevna čestica mora imati pristup sa prometnice Opatija - Medveja.
-Dolazna stanica »Učka«
.Građevna čestica ima isključivo urgentno-servisni put s postojeće
prometnice koja vodi do pozicije radara, odnosno postojećega parkirališnog platoa.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Polazna stanica »Medveja«
.Građevna čestica mora imati priključak na javnu komunalnu i drugu
infrastrukturu.
-Dolazna stanica »Učka«
.Građevna čestica mora imati priključak na javnu komunalnu i drugu
infrastrukturu. Odvodnju otpadnih voda ugostiteljskog objekta riješiti
odvođenjem otpadnih voda izvan druge zone zaštite izvora Vela i Mala Učka ili
njihovim pročišćevanjem visokim stupnjem uz ponovno korištenje pročišćene
otpadne vode.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
12. SUNČANA ELEKTRANA USTRINE
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa trafostanice
i pomoćnih građevina iznosi najviše iznosi najviše 50 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.).
3. Veličina građevina
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u
potpunosti i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama, uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne
površine građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora
biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom
sivo-bijele boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna
mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane ima pristup sa lokalne ceste koja
naselje Ustrine povezuje na prometnicu D 100, kao i sa postojećeg makadamskog
puta.
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toalet,i i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će
se koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda, napajanje stoke, navodnjanje i
sl.).
8. Uvjeti krajobraznog uređenja
-Smještaj solarnih panela odrediti na način da se maksimalno smanji
negativni utjecaj na krajobraz.
9. Zaštita prirodne baštine
Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i
stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje
učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
13. LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevinske čestice iznosi 12 ha.
2. Namjena građevine:
-Osnovna namjena građevine je djelatnosti zdravstvene zaštite uz pružanje
hotelskog i sličnog smještaja - zdravstvenog turizma
3. Veličina građevina
-Omogućavaju se zahvati:
*rekonstrukcije postojećih građevina (radi podizanja kategorije smještaja),
*rušenje dotrajalih građevina,
*nove gradnje smještajnih kapaciteta (min. 3*) i pratećih sadržaja koji
uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i
slične namjene,
*gradnje infrastrukturnih građevina (parkirališta, prometnice i dr.) ,
*rekonstrukcija vjerskih građevina. Program rekonstrukcije mora biti
sukladan posebnim propisima i normativima koji se odnose na vjersku djelatnost
te posebnim uvjetima konzervatorske službe.
-Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice je kig = 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je kis = 2,0.
-Najmanje 40% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi ili
prirodno zelenilo.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže (E=3) uz
mogućnost izgradnje podruma i potkrovlja, uz najveću dopuštenu visinu građevine
do 12,0 m.
-Minimalna svjetla visina etaže novih građevina ugostiteljsko turističke
namjene je za smještajni dio 2,7 m, a za zajedničke prostore javnog korištenja
3,20 m, odnosno sukladno posebnom zakonu i pravilniku.
4. Kapacitet
-Maksimalni kapacitet je 300 ležajeva.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Za smještajne kapacitete na građevnoj čestici ili u okviru funkcionalne
cjeline osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno kategoriji
i važećim pravilnicima.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.
7. Infrastrukturna i komunalna opremljenost
-Građevinska čestica obvezno mora imati priključak na javnu vodoopskrbu,
odvodnju, elektroopskrbu i telekomunikacijsku mrežu.
-Odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem do razine kakvoće otpadnih voda iz domaćinstva te spojem na
postojeću kanalizaciju naselja.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
14.CENTAR ZA OBUKU VATROGASACA
ŠAPJANE - VATROGASNI TRENAŽNI CENTAR
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 16 ha. Površina građevne
čestice definirana je postojećim granicama bivše vojarne »Boršt« u Šapjanama.
2. Namjena građevine:
-Ukupna površina namijenjena je za obuku i uvježbavanje vatrogasaca i
životinja koje pomažu u spašavanju.
-Površina Centra za obuku vatrogasaca obuhvaća dva segmenta:
*površine nesmetanog kretanja,
*površine ograničenog kretanja,
-Pod površine nesmetanog kretanja podrazumijevaju se sljedeći sadržaji:
uprava, uredi, nastavni prostori s pratećim kabinetima, knjižnicom, videotekom
i sl., ugostiteljski sadržaji, smještajni sadržaji korisnika i polaznika
nastavnog programa, sportsko-rekreativni sadržaji kao i pomoćni sadržaji
(skladišta, garaža i sl.).
-Površine ograničenog kretanja dijele se u dva segmenta:
*hladna zona - rad s crpkama i drugim alatima, bazenski dio, višenamjenski
toranj, montažni toranj, obuka vozača i slični poligoni;
*vruća zona - vježbe s vatrom /industrijska/rafinerijska/kemijska
postrojenja/, požarna kuća i drugi simulatori ekstremnih oblika požara, brodski
simulator, montažne građevine za izvođenje vježbi saniranja urušavanja i
spašavanja iz ruševina, vježbe pri nesrećama u cestovnom i željezničkom prometu
i sl.
3. Veličina građevina
-Građevine bivše vojarne i nove građevine potrebno je odrediti za potrebe
namjene iz točke 2.
-Centralna građevina
*Unutar postojeće centralne građevine smještaju se sadržaji upravne i
nastavne djelatnosti, kao i prateći sadržaji prehrane i smještaja polaznika i
ostalih korisnika prostora te pomoćni sadržaji.
*Pri rekonstrukciji centralne građevine i njenih pratećih površina zadržati
postojeću tlocrtnu zauzetost prostora.
*Katnost centralne građevine iznosi najviše P+2.
-Garažna i servisna građevina
*Dopušta se izgradnja građevine garaže za smještaj voznog parka s pratećim
sadržajem servisiranja i pranja vozila. Preporuča se da smještaj garažnog
kompleksa bude uz poligon za obuku vozača i nedaleko od ulaznog dijela i
centralne građevine.
*Građevine garažnog i servisnog sadržaja su prizemne, visine sukladno
potrebama specijalnih vozila.
*Građevine mogu sadržavati i pomoćne građevine skladišta opreme, garderobe,
sanitarne blokove i sl.
*Kapacitet garaže do 12 vozila.
- Građevine za potrebe uvježbavanja /poligoni/
*Poligoni se smještaju u dijelu površine ograničenog kretanja zonom u
ovisnosti o tipologiji poligona i njegovoj pripadnosti hladnoj ili vrućoj zoni.
*Za potrebe obuke i uvježbavanja dopušta se izgradnja i instalacija
potrebnih sadržaja.
-Pomoćne građevine (skladišta, garderobe, sanitarije, prostor za skupljnje
autootpada)
*Pomoćne građevine mogu se graditi u svim dijelovima građevinske čestice
sukladno potrebama namjene.
*Preporuča se rekonstrukcija postojećih građevina za potrebe namjene.
Rekonstrukcija podrazumijeva i moguću dogradnju prema potrebi.
*Najveći broj etaža pomoćnih građevina iznosi jednu nadzemnu etažu.
-Građevine za smještaj životinja
*Dopušta se rekonstrukcija postojeće građevine - psetarnice, za smještaj
životinja koje prolaze obuku sudionika u spašavanju.
*Za potrebe povećanja kapaciteta dopušta se njezina dogradnja.
*Uz smještajnu građevinu preporuča se formiranje poligona za treniranje
životinja.
-Pomoćna građevina za smještaj životinja
*Dopušta se obnova staje za smještaj koza.
*Stado koza ima kapacitet do 15 grla, a u funkciji je održavanja zelenih
površina.
-Spremnici goriva
*Unutar građevinskog područja izgrađeno je 8 spremnika za pohranu goriva.
*Građevine su ukopane ili poluukopane, ovisno o položaju.
*Sukladno zakonskoj regulativi moguće je zadržati prvobitnu namjenu.
4.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Prilaz građevinskoj čestici ostvaruje se postojećom prometnicom sa
sjeveroistočne strane obuhvata iz pravca željezničke postaje Šapjane.
-Izgrađenu mrežu prometnica unutar obuhvata Centra potrebno je održavati i
prema potrebi rekonstruirati.
-Profili internih prometnica moraju zadovoljiti nesmetan prolaz svih
vatrogasnih vozila.
5. Infrastrukturna i komunalna opremljenost
-Građevinska čestica Centra za obuku vatrogasaca mora biti priključena na
sve osnovne infrastrukturne i komunalne sustave (kolni promet,
telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba).
-elektroopskrba
*Građevinska čestica priključena je na javnu mrežu elektroopskrbe.
*Sukladno uvjetima nadležnih službi iz oblasti elektroopskrbe moguća je
rekonstrukcija postojeće mreže.
*Dopušta se korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar) na način
da instalacije ne ometaju korištenje obuhvata. Preporuča se da se sunčani
kolektori smještaju na krovnim površinama građevina.
-vodoopskrba
*Građevinska čestica priključena je na javnu mrežu vodoopskrbe.
*Sukladno uvjetima nadležnih službi iz oblasti vodoopskrbe, moguća je
rekonstrukcija postojeće mreže za potrebe povećanja kapaciteta.
-odvodnja
*Građevinska čestica ima zatvoreni sustav odvodnje.
*Dopušta se rekonstrukcija postojećeg sustava s izgradnjom dodatnih uređaja
za pročišćavanje.
*Broj i vrstu uređaja za tretman i predtretman tehnoloških voda odredit će
nadležne javne službe sukladno zahtjevima namjene.
6. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Formirati parkirališnu površinu za najmanje 15 vozila korisnika Centra.
7. Zračni promet
-Uz planirani obuhvat Centra smještena je površina za slijetanje
helikoptera.
-Za potrebe namjene Centra površina za slijetanje helikoptera je potrebna te
se preporuča njena prelokacija na površinu između hladne i vruće zone.
-Do formiranja novog sletišta moguće je koristiti postojeće.
9. Željeznički promet
-Unutar obuhvata nalazi se slijepi krak željezničke pruge koji se, za
potrebe formiranja poligona, zadržava u svojoj dužini.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
15. POLJOPRIVREDNO-STOČARSKI CENTAR
BEGOVO RAZDOLJE
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 25.000 m2.
2. Namjena građevine:
-Građevina je namijenjena za obavljanje poljoprivredno stočarske
djelatnosti.
3. Veličina građevine
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6 m.
-Najveći dopušteni broj etaža su dvije etaže (prizemlje i potkrovlje).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi kis =
0,8.
4. Maksimalni kapacitet
-Najveći dopušteni broj krava i ostalih goveda iznosi do 500 grla.
-Najveći dopušteni broj tovnih teladi i junadi iznosi do 700 grla.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar građevinske čestice osigurati najmanje 4 parkirališna mjesta za
smještaj svih vrsta motornih vozila uposlenika i korisnika.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica poljoprivredno-stočarskog centra mora imati pristup na
prometnicu Mrkopalj - Begovo Razdolje.
-Pristupna cesta mora biti minimalne širine 3,0 m.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevina se priključuje na mrežu elektroopskrbe.
-Do izgradnje infrastrukturne mreže vodovoda i odvodnje uvjetuje se gradnja
cisterne i nepropusne septičke taložnice.
8 . Zaštita prirodne baštine
-Osigurati i provoditi mjere zaštite stoke od predatora iz divljine,
-Posebnu pozornost obratiti n apostupanje s otpadnim vodama (Nitrat
direktiva), te naročito s lešinama i ostalim organskim otpadom
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
16. PUNIONICA VODE NA PODRUČJU UVALE
ŽRNOVNICA
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevinske čestice iznosi 2 ha.
2. Namjena građevine:
-Namjena građevine je punionica vode.
-Na građevinskoj čestici punionice vode dopuštena je gradnja građevine
punionice i građevine skladišta u funkciji osnovne namjene.
3. Veličina građevine
-Najveća dopuštena bruto površina za građevinu punionice iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena bruto površina za građevinu skladišta iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena visina građevina iznosi 10 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže (podrum, prizemlje i kat).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi kis = 1,2.
4. Broj funkcionalnih jedinica
-Građevinska čestica Punionice vode obuhvaća dvije funkcionalne jedinice -
punionicu vode i skladište.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Najmanji potrebni broj parkirališnih mjesta iznosi jedno parkirališno
mjesto po zaposleniku te potreban broj parkirališnih mjesta za transportna
vozila.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevinska čestica mora imati pristup sa prometnice Novi Vinodolski -
Senj.
-Pristupna cesta mora biti minimalne širine 5,5 m.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Vodoopskrba - građevna čestica priključuje se na javni vodoopskrbni sustav.
-Odvodnja - obavezna je izgradnja zasebnog sustava sa uređajem za
pročišćavanje.
-Elektroopskrba - građevna čestica priključuje se na javni elektroenergetski
sustav.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
17.VJETROELEKTRANA RUŠEVO - KRMPOTSKO
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za prostor razvoja projekta iznosi 30 km2.
-Točan oblik i veličina zahvata utvrdit će se nakon provedenih mjerenja,
izrade idejnog projekta i usklađivanja s drugim važećim propisima.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije
iskorištavanjem energije vjetra. Pod vjetroelektranom se podrazumijeva
postrojenje za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju, uključujući sva
pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije iz
energije vjetra, poput jednog ili više vjetroagregata s pripadnim
transformatorskim stanicama i električnim vodovima, te upravljačkih i drugih
građevina ili objekata koji služe pogonu vjetroelektrane.
3. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga vjetroelektrane Ruševo Krmpotsko je 90 MW.
-Maksimalna snaga vjetroagregata ograničava se na 3 MW.
4. Uvjeti za uređenje građevinske čestice
-Prilikom lociranja vjetroelektrana treba ostvariti sljedeće minimalne
udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih elemenata:
.građevinsko područje naselja 500 m
.prometnice i infrastrukturni objekti 150 m
.kulturna dobra 300 m
.eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m
.minimalna zračna udaljenost najbližeg vjetrogeneratora predmetne elektrane
od najbližeg vjetrogeneratora druge elektrane (planirane ili izgrađene) iznosi
najmanje 2.000 m, osim ako suglašnošću nositelja projekta koji je ranije
ishodovao energetsko odobrenje nije drugačije određeno.
-Prilikom odabira lokacija za vjetroagregate, preporuka ovog Plana je:
.izbjegavati sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru;
.pri odabiru stupova na istaknutim lokacijama preporuka je težiti izboru
više nižih stupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične
instalirane snage (ako je to opravdano studijama vjetropotencijala);
.izbjegavati kontaktna područja s prostorima osjetljivim na buku
(građevinska područja naselja, zaštićeni dijelovi prirode i sl.);
.izbjegavati obrasle i zdrave šumske prostore gospodarskih šuma.
-Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih objekata je P+1, a najveća dopuštena
visina pomoćnih objekata iznosi 10 m.
5. Način priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Građevina mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i
odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Građevina mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu.
6 . Zaštita prirodne baštine
-U cilju utvrđivanja stanja nužno je, tijekom planiranja a prije moguće
izgradnje vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i
šišmiša.
-Najmanje 6 mjeseci prije provedbe mogućeg zahvata potrebno je
telemetrijskim praćenjem provoditi monitoring minimalno dvije jedinke od svake
vrste velikih zvijeri (vuk, ris, smeđi medvjed), te je u slučaju realizacija
zahvata navedeni monitoring nužno nastaviti tijekom rada vjetroelektrane.
-Način izvedbe pojedinih elemenata moguće izgrađene vjetroelektrane (visina
i razmještaj vjetroagregata, potpornji, lopatice i osvjetljenje vjetroagregata,
električni vodovi i dr.) mora biti predviđen u cilju maksimalnog smanjenja
mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektrane na populaciju ptica i šišmiša.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
18. SUNČANA ELEKTRANA GUSTA DRAGA
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa
trafostanice i pomoćnih građevina iznosi najviše 25 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice) i
pripadajućih parkirališnih površina.
3. Veličina građevina
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u
potpunosti i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama, uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne
površine građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice susjednih čestica
mora biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom
sivo-bijele boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje.
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna mjesta
za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup s prometnice Donji
Zagon - Fužine ili prometnice Bribir - Bater.
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će se
koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda, napajanje stoke, navodnjanje i
sl.).
8. Zaštita prirodne baštine
-Provesti odgovarajuća prethodna znanstvena istraživanja na lokaciji solarne
elektrane, kako bi se isključili mogući negativni utjecaji na zastupljena
rijekta staništa, rijetke tipove travnjaka, područja neophodna za hranjenje
rijetkih ptica i drugo
-Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji solarne elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i
stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje
učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
19. MARINA PEŠKERA
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Marina Peškera smještena je uz građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene Voz - Peškera između već utvrđenih namjena
uređene plaže Peškera i sportsko rekreativne površine za vodene sportove.
-Marina Peškera definirana je kopnenom i morskom (akvatorij) površinom.
-Granicu kopnenog i morskog dijela marine čini korigirana obalna linija.
-Najveća dopuštena površina kopnenog dijela iznosi 5,6 ha.
-Najveća dopuštena površina morskog dijela (akvatorija) iznosi 10,0 ha.
2. Namjena građevinske čestice
-Građevinska čestica luke nautičkog turizma - Marina Peškera namijenjena je
za pružanje usluge smještaja, servisiranja, iznajmljivanja plovila i ostalih
pratećih djelatnosti spojivih sa osnovnom namjenom.
3.Propisuju se sljedeći uvjeti za uređenje akvatorija marine
-Najveća dopuštena površina akvatorija marine iznosi oko 10,0 ha.
-Kapacitet marine iznosi najviše 500 plovila.
-Unutar granice akvatorija marine dopušta se formiranje građevina lučke
podgradnje- manipulativne obalne površine, gatovi, privezišta s pripadajućom
opremom za smještaj plovila na moru i sl.
-Gatovi za prihvat plovila mogu biti od čvrstih materijala ili plutajuća
duljine najviše 150 m.
-Prema potrebi, sukladno maritimnim karakteristikama, dopušta se izgradnja
lukobrana.
-Plovila na morskom vezu moraju biti opskrbljena osnovnim infrastrukturnim i
komunalnim sustavima.
-Djelatnost unutar akvatorija marine ne smije, ni na koji način,
onemogućavati korištenje rekreativnih dijelova mora uređene plaže Peškera i
sportsko-rekreativne površine za vodene sportove.
4.Propisuju se sljedeći uvjeti za uređenje kopnenog dijela marine
-Kopneni dio marine formirat će se na već utvrđenoj servisnoj površini luke
otvorene za javni promet Voz. Najveća dopuštena površina kopnenog dijela iznosi
oko 5,6 ha.
-Dopušta se korekcija obalne linije za potrebe formiranja odgovarajuće lučke
podgradnje za potrebe dizanja i spuštanja plovila u more (travelift, navozi,
servis na moru i sl.) te ostalih sadržaja potrebnih za manipulaciju plovilima.
Marina se formira u dužini najviše 520 m postojeće obalne linije.
-Na kopnenom dijelu marine smještaju se ostali sadržaji osnovne namjene, ovisni
o uvjetima kategorije marine: recepcija, uprava, sanitarni blokovi, garderobe,
spremišta, hangari za smještaj brodova, radionice, servisi u funkciji održavanja plovila
i dr, kao i smještaj najviše 20% ukupnog broja plovila u marini (suhi vez).
-Osim sadržaja osnovne namjene dopušta se formiranje pratećih sadržaja
ugostiteljske, trgovačko-uslužne, poslovne, zabavne, sportske i rekreacijske
namjene.
-Najveći koeficijent izgrađenosti na kopnenom dijelu marine iznosi kig = 0,3
kao i
-najveći koeficijent iskoristivosti kis = 0,3.
-Etažnost građevina iznosi jednu nadzemnu etažu (P).
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m izuzev visine građevina
servisnog i nadglednog (tornja) dijela koja mora biti sukladna potrebama
tehnološkog procesa.
-Najmanja udaljenost servisnih građevina od javnih prometnih površina iznosi
najmanje 10 m, a najmanja udaljenost građevina koje nisu servisne iznosi 5 m.
-Kopnene površine marine, u svom servisnom dijelu, moraju biti odvojene
pojasom zaštitnog zelenila širine najmanje 10m od ostalih površina
ugostiteljsko-turističke namjene Voz - Peškera T2.
-Pri izgradnji marine potrebno je osigurati sve mjere zaštite mora od
zagađenja.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Površina kopnenog dijela marine mora biti infrastrukturno i komunalno
opremljena internim prometom i priključcima na javnu vodoopskrbu, odvodnju i
elektroopskrbu.
-Područje mora imati prilaz kolnom prometnicom sa sjeveroistočnog dijela
obuhvata,
-(c) Obvezno je formiranje pješačka površine kroz marinu. Najmanja širina
pješačke prometnice iznosi 3,5 m, a mora sadržavati elemente kojima se njome
omogućava i biciklistički promet.
-Potrebno je osigurati parkirališni prostor sukladno kategorizaciji marine,
ali ne manje od 80 parkirnih mjesta. Preporuča se da se parkirališni prostor
formira uz već formirani parking.
-U sklopu kopnene površine marine namijenjene servisiranju plovila, potrebno
je predvidjeti posebno mjesto za pranje plovila - pralište, s kojeg će se
odvoditi nastale tehnološke vode od pranja plovila prema odgovarajućem uređaju
za predtretman ove vrste tehnoloških otpadnih voda, prije ispuštanja u javni
sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Pralište mora biti ograđena površina
s koje se ne dopušta otjecanje na okolne površine, a odvodnja prema uređaju
mora se provoditi zatvorenim sustavom odvodnje.
-Odabrani uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda mora pročistiti
ove vode tako da granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dopuštene
koncentracije opasnih i drugih tvari odgovaraju graničnim vrijednostima,
odnosno dopuštenim koncentracijama pokazatelja opasnih i drugih tvari,
propisane prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.
-Obvezno je postavljanje kontrolnog okna za uzimanje uzoraka pročišćenih
tehnoloških voda, neposredno nakon uređaja, a prije ispuštanja u javni sustav
sanitarne odvodnje.
-Otpadna ulja iz servisa moraju se skladištiti u posebnim tankovima
postavljenim unutar tankvane - ograđene površine opremljene zatvorenim sustavom
odvodnje, koji ove vode odvodi prema separatoru ostalih oborinskih otpadnih
voda, te se tretiraju na isti način.
-Na isti uređaj treba dovoditi i otpadne vode nastale pranjem poda svih
radnih površina servisa.
-Preporuča se korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno korištenje
energija sunca i mora, pri opremanju marine.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
20. PSIHIJATRIJSKA BOLNICA RAB
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina građevne čestice psihijatrijske bolnice iznosi 7,7 ha.
-Gradivi dio građevne čestice iznosi najviše 6,5 ha. Gradnja osnovnih i
pomoćnih građevina dopušta se unutar gradivog dijela čestice.
2. Namjena građevine:
-Osnovna namjena građevine je društvena namjena sekundarne zdravstvene
zaštite - psihijatrijska bolnica.
-Pod građevinom psihijatrijske bolnice podrazumijeva se cjelina sastavljena
od:
*građevina u funkciji osnovne namjene za obavljanje smještaja i terapije
pacijenata,
*objekata za potrebe obavljanja ostalih bolničkih i terapeutskih djelatnosti
koja podrazumijeva i smještajne objekte (stanovanje zaposlenih), sportsko-
rekreacijske objekte (igrališta) i bazene (otvorenog i/ili zatvorenog tipa),
objekte za potrebe terapeutskog rada pacijenata (radno-okupaciona terapija),
*pomoćnih objekata za potrebe skladištenja,
*spojnih hodnika za povezivanje objekata smještaja i terapije pacijenata,
*objekta vjerske građevine (kapela),
*parkirališnih površina
*uređenih zelenih površina i sl.
3. Uvjeti gradnje pojedinih sadržaja
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,7. (Odnosi se na omjer
tlocrtne površine svih građevina na čestici i gradivog dijela građevinske
čestice). U koeficijent izgrađenosti ne uračunavaju se uređene zelene površine,
površine otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta i otvorenih bazena.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,1. (Odnosi se na
omjer ukupne površine etaža svih objekata i gradivog dijela građevinske
čestice).
-Osigurati minimalno 20% površine gradivog dijela čestice za uređene zelene
površine.
-Dopušta se gradnja građevina najveće građevinske (bruto) površine 600 m2.
Najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m s najviše tri nadzemne etaže i
jednom podrumskom.
-Najveća dopuštena visina za građevinu bazena zatvorenog tipa je 7 m. Krovna
konstrukcija građevine bazena može biti izvedena kao pomična. U sklopu
građevine bazena mogu se interpolirati potrebni prateći sadržaji (terapijske
kade, ordinacije za fizikalnu rehabilitaciju, prostorije za relaksaciju,
garderobe i sanitarije).
-Pomoćni objekti za potrebe skladištenja izvode se kao prizemni, uz
mogućnost izgradnje podrumske etaže.
-Omogućuje se povezivanje osnovnih građevina suhim i toplim vezama u
prizemnoj i podrumskoj etaži. Najveća dopuštena visina spojnih hodnika iznosi 4
m do gornjeg ruba stropne konstrukcije, odnosno vrha nadozida.
4. Kapacitet
-Maksimalni broj ležajeva u okviru smještaja pacijenata je 480.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 m.
-Minimalna udaljenost od ruba građevne čestice kod rekonstrukcije izgrađenih
građevina može biti i manja od propisane, ali se ne smije smanjivati u odnosu
na postojeću.
-Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet
da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti kraćoj od 3 m od granice
građevne čestice ne dopušta izgradnja otvora.
-Dozvoljeno je postavljanje montažno-demontažnih objekata (»balon« sale i
sl.) za potrebe natkrivanja svih igrališta za sport i rekreaciju i otvorenih
bazena.
-Na sjevernoj strani građevinske čestice bolnice, prema glavnoj prometnici,
dozvoljeno je postavljanje bukobrana.
-Dopušta se rekonstrukcija izgrađenih objekata i prenamjena postojećih u
domeni osnovne namjene.
6. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Za potrebe zaposlenih i posjetitelja, unutar građevne čestice
psihijatrijske bolnice, osigurati minimalno 80 parkirnih mjesta. Od tog broja
5% parkirnih mjesta mora biti predviđeno za vozila osoba s posebnim potrebama.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevinska čestica mora imati omogućen pristup s javne prometne površine.
8. Infrastrukturna i komunalna opremljenost
-Građevinska čestica obvezno mora imati priključak na javnu vodoopskrbu,
odvodnju i elektroopskrbu.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
21. MEMORIJALNI CENTAR KAMPOR
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 14.000 m2.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je muzej sa svim pratećim djelatnostima u
funkciji osnovne namjene.
3. Veličina građevine
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine mjereno od najniže kote terena uz
rub građevine iznosi 14,5 m.
-Dopuštena je gradnja jedne podzemne (podrum ili suteren) etaže i tri
nadzemne etaže.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je kig = 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenost je kis = 1,2.
4. Broj funkcionalnih jedinica
-Planirane su sljedeće djelatnosti unutar muzeja:
.memorijalni dio (poštovanje prema žrtvama koncentracijskog logora),
.edukacijski dio (edukacijski centar, konferencije, ljetne škole, tečajevi,
ekskurzije),
.prezentacije.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar građevinske čestice predvidjeti minimalno 100 parkirališnih mjesta.
Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno. Od predviđenog minimalnog
broja parkirališnih mjesta 10% parkirališnih mjesta predvidjeti za vozila osoba
s posebnim potrebama i 10% parkirališnih mjesta za autobuse.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Pristup građevini ostvaruje se preko javne prometnice ili pristupnog puta.
-Građevinska čestica mora imati priključak na javnu elektroopskrbnu mrežu,
vodoopskrbu i odvodnju.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevina mora imati priključak na vodoopskrbu i elektroopskrbu, a do
izgradnje javnog sustava odvodnje mora imati zasebni uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk, ili sl.).
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
22. SUNČANA ELEKTRANA BELINOVICA
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Površina obuhvata namijenjenog za smještaj solarnih panela, platoa
trafostanice i pomoćnih građevina iznosi najviše 31 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije - sunčana
fotonaponska elektrana. Pod sunčanom elektranom podrazumijeva se cjelina
sastavljena od fotonaponskih panela, trafostanice, pripadne elektroenergetske
mreže, pomoćnih građevina u funkciji elektrane (spremišta, radionice i sl.)
3. Veličina građevina
-Fotonaponski paneli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio
na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u
potpunosti i kroz cijeli dan.
-Pomoćne građevine izvode se kao prizemne, visine do 7 metara (mjereno od
kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).
-Najveća dopuštena bruto površina pomoćne građevine je 300 m2.
-Građevine (spremišta/radionice) se moraju svojim oblikovnim
karakteristikama i uporabom građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj
graditeljskoj tradiciji (kamen).
-Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je kig = 0,7.
Koeficijent izgrađenosti podrazumijeva odnos izgrađene površine zemljišta pod
svim građevinama, uključujući tlocrtne projekcije fotonaponskih panela i ukupne
površine građevinske čestice.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1.
4. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga sunčane elektrane je 10 MW.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Osigurati zaštitni pojas od pristupne javne prometne površine širok
najmanje 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice građevne čestice mora
biti 1 m, a udaljenost od granice prema građevinskoj čestici javne prometne
površine mora biti najmanje 2 m.
-Sunčana elektrana mora biti ograđena neupadljivom, prozračnom ogradom
sivo-bijele boje (boje kamena) s omogućenim prolazima za male životinje.
-Unutar građevne čestice potrebno je osigurati minimalno dva parkirališna
mjesta za svaku pomoćnu građevinu (spremišta, radionice) u funkciji elektrane.
-Prirodna konfiguracija terena mora biti zadržana.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica sunčane elektrane mora imati pristup s prometnice Mišnjak
- Rab.
-Pristupna cesta do građevine mora biti minimalno 4,5 m široka uz
osiguravanje sigurnog mimoilaženja vozila (ugibališta na vidljivom dijelu
prometnice).
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Sunčana elektrana mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom)
i odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti i sl.).
-Sunčana elektrana mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Po zahtjevu jedinice lokalne samouprave i iskazanoj potrebi, oborinska voda
sa solarnih panela može se prikupljati u spremište za pohranjivanje kišnice
koje se može nalaziti izvan građevinskog zemljišta sunčane elektrane ukoliko će se
koristiti za javne potrebe (vatrogasna voda, napajanje stoke, navodnjanje i
sl.).
8.Zaštita prirodne baštine
-Prilikom planiranja smještaja solanih panela, platoa trafostanice i
pomoćnih građevina voditi računa da se izbjegnu površine travnatih staništa -
ciljeva očuvanja područja NEM HR2001023.
-Uzimajući u obzir razvoj tehnologije za korištenje energije sunca kao
obnovljivog izvora energije, pri izgradnji sunčane elektrane maksimalno
koristiti materijale (netoksične za okoliš) i tehnologije (npr. tehnologija
tankog filma) koje smanjuju rizike za očuvanje povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti
populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
23. TALASOTERAPIJA RAB
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 7500 m2.
2. Namjena građevine
-Građevina je namijenjena djelatnosti zdravstvene zaštite uz pružanje
hotelskog i sličnog smještaja - zdravstvenog turizma.
3. Veličina građevine
-Ukupna visina građevine iznosi najviše 13 m.
-Najveći dopušteni broj etaža je 4 etaže (3 nadzemne etaže i 1 podzemna).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig =
0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti nadzemno iznosi kis = 1,5.
4. Broj funkcionalnih jedinica, kapacitet
-Maksimalni kapacitet smještajnog dijela iznosi 80 ležajeva.
-Područje talasoterapije Rab obuhvaća i sadržaje za pružanje zdravstvenih
usluga (poliklinike, ambulante, rehabilitacija i sl.).
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar građevinske čestice potrebno je osigurati minimalno jedno parkirno
mjesto na dva ležaja. Parkiranje je moguće riješiti podzemno i nadzemno.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Pristup građevini ostvaruje se preko javne prometnice ili pristupnog puta
sa sjeverne strane građevne čestice.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevina mora imati pristupni put, priključak na niskonaponsku mrežu,
odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
24. VJETROELEKTRANA POLJIČKA KOSA
1. Oblik i veličina građevinske čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina za prostor razvoja projekta iznosi 22 km2.
-Točan oblik i veličina zahvata utvrdit će se nakon provedenih mjerenja,
izrade idejnog projekta i usklađivanja s drugim važećim propisima.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je proizvodnja električne energije
iskorištavanjem energije vjetra. Pod vjetroelektranom se podrazumijeva
postrojenje za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju, uključujući sva
pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije iz
energije vjetra, poput jednog ili više vjetroagregata s pripadnim
transformatorskim stanicama i električnim vodovima, te upravljačkih i drugih
građevina ili objekata koji služe pogonu vjetroelektrane.
3. Kapacitet
-Maksimalna dopuštena snaga vjetroelektrane Poljička Kosa je 90 MW.
-Maksimalna snaga vjetroagregata ograničava se na 3 MW.
4. Uvjeti za uređenje građevinske čestice
-Prilikom lociranja vjetroelektrana treba ostvariti sljedeće minimalne
udaljenosti od stupa vjetrogeneratora do pojedinih prostornih elemenata:
.građevinsko područje naselja 500 m
.prometnice i infrastrukturni objekti 150 m
.kulturna dobra 300 m
.eksploatacijska polja mineralnih sirovina 500 m
.minimalna zračna udaljenost najbližeg vjetrogeneratora predmetne elektrane
od najbližeg vjetrogeneratora druge elektrane (planirane ili izgrađene) iznosi
najmanje 2.000 m, osim ako suglašnošću nositelja projekta koji je ranije
ishodovao energetsko odobrenje nije drugačije određeno.
-Prilikom odabira lokacija za vjetroagregate, preporuka ovog Plana je:
.izbjegavati sljemena brda koja su istaknuta u širem okolnom prostoru;
.pri odabiru stupova na istaknutim lokacijama preporuka je težiti izboru
više nižih stupova u nizu umjesto manjeg broja viših za postizanje slične
instalirane snage (ako je to opravdano studijama vjetropotencijala);
.izbjegavati kontaktna područja sa prostorima osjetljivim na buku
(građevinska područja naselja, zaštićeni dijelovi prirode i sl.);
.izbjegavati obrasle i zdrave šumske prostore gospodarskih šuma;
-Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih objekata je P+1, a najveća dopuštena
visina pomoćnih objekata iznosi 10 m.
5. Način priključenja na infrastrukturnu mrežu
-Građevina mora imati uređenu vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i
odvodnju otpadnih voda (npr. septička jama, kompostni toaleti, i sl.).
-Građevina mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
-Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu.
6. Zaštita prirodne baštine
-U cilju utvrđivanja stanja nužno je, tijekom planiranja a prije moguće
izgradnje vjetroelektrana, provesti detaljna istraživanja faune ptica i
šišmiša.
-Najmanje 6 mjeseci prije provedbe mogućeg zahvata potrebno je
telemetrijskim praćenjem provoditi monitoring minimalno dvije jedinke od svake
vrste velikih zvijeri (vuk, ris, smeđi medvjed), te je u slučaju realizacija zahvata navedeni
monitoring nužno nastaviti tijekom rada vjetroelektrane.
-Način izvedbe pojedinih elemenata moguće izgrađene vjetroelektrane (visina
i razmještaj vjetroagregata, potpornji, lopatice i osvjetljenje vjetroagregata,
električni vodovi i dr.) mora biti predviđen u cilju maksimalnog smanjenja
mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektrane na populaciju ptica i šišmiša.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
25. LJEČILIŠNO TURISTIČKI KOMPLEKS ŠILER
1. Oblik i veličina građevne čestice
-Lokacija zahvata označena je na grafičkom prilogu.
-Najveća dopuštena površina građevinske čestice iznosi 13 ha.
2. Namjena građevine
-Osnovna namjena građevine je djelatnost zdravstvene zaštite uz pružanje
hotelskog i sličnog smještaja - zdravstvenog turizma. U sklopu građevne čestice
mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. sadržaji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu.
3. Veličina građevina
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je Kig = 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je Kis = 1.
-Najmanje 30% od ukupne površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i
potkrovlje.
-Najveća dopuštena visina građevina iznosi 14 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina pojedine građevine iznosi
3.000 m2.
4. Broj funkcionalnih jedinica, kapacitet
-Najveći dopušteni kapacitet iznosi 400 ležajeva.
5. Uvjeti za uređenje parkirališnih površina
-Unutar građevinske čestice potrebno je predvidjeti jedno parkirališno
mjesto na četiri zaposlena te jedno parkirališno mjesto na dvije smještajne
jedinice.
6.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevinska čestica mora imati pristup sa javne prometne površine.
7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevinska čestica mora imati priključak na vodoopskrbu, odvodnju i
elektroopskrbu.
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
26.KOMBINIRANO GOLFSKO IGRALIŠTE
MATALDA
1. Lokacija zahvata u prostoru
-lokacija i obuhvat zahvata označeni su na grafičkom prilogu u nastavku
-planirani zahvat je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske
namjene namijenjeno smještaju građevine kombiniranog golfskog igrališta
(utvrđenog u članku 78. Plana)
-kombinirano golfsko igralište je složena građevina koja se gradi na jednoj
građevnoj čestici kao jedinstvena cjelina međusobno funkcionalno i tehnološki
povezanih građevina, sukladna odredbama članka 51. Plana.
2. Oblik i veličina građevne čestice
-najveća dozvoljena površina kopnenog dijela građevne čestice iznosi 325 ha
-građevna čestica je oblika prikladnog gradnji složene građevine
kombiniranog golfskog igrališta u skladu s uvjetima ovog Plana.
3.Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu i
drugu infrastrukturu
a) Način i uvjeti priključenja građevne čestice kopnom
-građevna čestica mora imati neposredne priključke na javnu prometnu
površinu te na javne sustave elektroničke komunikacijske infrastrukture,
elektroopskrbe i vodoopskrbe uz uvjet prethodnih prilagodbi javnih
infrastrukturnih sustava kojima će se osigurati zadovoljenje vršnog opterećenja
na građevnoj čestici, ali i na cjelovitom širem otočnom području
infrastrukturne opskrbe
-građevna čestica mora imati najmanje dva, međusobno odvojena, posredna
pristupa na javnu cestu Osor - Punta Križa, preko dvosmjernih javnih cesta
najmanje ukupne širine kolnika 5,5 m, a barem jedne najmanje 6 m
-građevna čestica priključuje se na javnu vodoopskrbu isključivo u svrhu
zadovoljenja potreba za vodom za piće i sanitarne potrebe namijenjenom ljudskoj
potrošnji te protupožarnoj zaštiti pojedinačnih zgrada na građevnoj čestici.
b) Način i uvjeti priključenja građevne čestice morem
-do građevne čestice može se ostvariti pristup morem izvedbom pristana na
obali.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice zrakom
-do građevne čestice može se ostvariti pristup zrakom izvedbom helidroma
unutar građevne čestice.
4.Namjena i struktura složene građevine kombiniranog golfskog igrališta
-složenu sportsku građevinu kombiniranog golfskog igrališta čine:
-osnovne građevine: dva natjecateljska golfska igrališta s po 18 polja
-pomoćne građevine: građevine u kojima se smještaju prateći sadržaji
golfskim igralištima i to sljedećih namjena: ugostiteljsko-turističke,
infrastrukturne, sportsko-rekreacijske, društvene, poljoprivredne, poslovne.
a) Namjena osnovnih građevina
-osnovna građevina je natjecateljsko golfsko igralište koju čine sustavno
povezane cjeline za igru golfa, drugi sportski sadržaji golfa i sadržaji za
održavanje i infrastrukturno opremanje golfskog igrališta
-jedno natjecateljsko golfsko igralište čini prostornu cjelinu jedne osnovne
građevine i sastoji se od:
-površina terena za igru golfa: posebno uređene krajobrazne cjeline
namijenjene igranju golfa
-uređenih površina golfskog igrališta: obvezni uređeni prostori uz terene za
igru golfa u okviru prostorne cjeline osnovne građevine, a čine ih: prometne
površine (ceste, ostali putovi i staze, parkirališne površine), neposredni
uređeni okoliš zgrada/građevina te sve ostale površine izvan površina terena za
igru golfa koje se na bilo koji način uređuju
-gradivih površina golfskog igrališta: površine pod zgradama namijenjenim
isključivo za sport i održavanje golfskog igrališta, infrastrukturnim
građevinama te zgradama za nadzor ulaza u golfska igrališta
-prirodnihpovršina golfskog igrališta koje se ni na koji način ne uređuju,
već se zadržavaju potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja i to tijekom
gradnje, rekonstrukcije, održavanja i uporabe osnovne građevine.
b) Namjena pomoćnih građevina
-pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene su člankom 68. Plana
utvrđeni ugostiteljsko-turistički objekti iz skupine hoteli, kategorije
najmanje 4 zvjezdice, ukupno dozvoljenog smještajnog kapaciteta na građevnoj
čestici do 800 ležajeva pri čemu se najmanje 2/3 ostvarenog smještajnog
kapaciteta mora smjestiti unutar zgrada hotela odnosno u hotelskim smještajnim
jedinicama, a preostali broj ležajeva u zasebnim zgradama izvan zgrada hotela
(depandanse, vile, bungalovi, paviljoni, luksuzne apartmanske jedinice i sl.)
-pomoćne građevine sportske namjene čine zgrade i igrališta namijenjeni
sportu i/ili rekreaciji
-pomoćne građevine društvene namjene su za kulturne, vjerske i sl.
aktivnosti
-pomoćne građevine poljoprivredne namjene u funkciji su uzgoja, proizvodnje
i prerade poljoprivrednih proizvoda i uslužnih djelatnosti povezanih s njima te
proizvodnje prehrambenih proizvoda, a uskladive s osnovnom, sportskom namjenom
-pomoćne građevine poslovne namjene su za odvijanje poslovnih djelatnosti
-pomoćne građevine infrastrukturne namjene čine plošne i linijske
infrastrukturne građevine, kao dijelovi internih infrastrukturnih sustava, a
opisane su u točki 5. ovog stavka
-u pomoćnoj građevini moguće je realizirati više različitih prethodno
navedenih namjena, a namjena pomoćne građevine je u tom slučaju ona namjena
koja je prevladavajuća u zgradi
-iznimno od prethodne alineje:
-ako pomoćna građevina sadržava turistički smještajni kapacitet tada se ona
smatra pomoćnom građevinom ugostiteljsko-turističke namjene bez obzira na
pretežitost neke druge namjene u zgradi
-ako pomoćna građevina nije isključivo infrastrukturne namjene tada se ona,
bez obzira na pretežitost infrastrukturne namjene, ne može smatrati pomoćnom
građevinom infrastrukturne namjene već pomoćnom građevinom druge pretežite
namjene u zgradi.
c)Djelatnosti u okviru složene građevine kombiniranog golfskog igrališta
-u okviru prostornih cjelina osnovnih građevina se u zgradama namijenjenim
isključivo za sport i održavanje golfskih igrališta te servisnim zgradama mogu
smještati djelatnosti u funkciji osnovne sportske djelatnosti, kao što su:
zabavne i rekreacijske djelatnosti, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i
pića, trgovina na malo, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, ostale
uslužne djelatnosti i sl.
-u pomoćnim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene se, pored odvijanja
osnovnih djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, mogu
obavljati i druge prateće djelatnosti uskladive s osnovnim djelatnostima: sportske,
zabavne i rekreacijske, administrativne i pomoćne uslužne te ostale uslužne
djelatnosti, trgovina na malo i sl.
-u svim ostalim pomoćnim građevinama, osim pomoćnim građevinama
infrastrukturne namjene, mogu se obavljati sportske, zabavne i rekreacijske
djelatnosti, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, administrativne i
pomoćne uslužne te ostale uslužne djelatnosti, trgovina na malo i sl.
5. Interni infrastrukturni sustavi
-interne infrastrukturne sustave u okviru građevne čestice čine:
-plošne infrastrukturne građevine koje obuhvaćaju građevine kopnenog,
pomorskog i zračnog prometa (parkirališne površine, helidrom, privezište i
pristan), građevine za elektroopskrbu (trafostanice), građevine za opskrbu
vodom namijenjenom ljudskoj potrošnji (vodosprema), građevine za opskrbu vodom
za navodnjavanje (građevina uređaja za desalinizaciju, akumulacije kao umjetno
ujezerene površine, vodosprema) te građevine za odvodnju otpadnih voda (uređaji
za pročišćavanje otpadnih voda) i
-linijske infrastrukturne građevine koje prometno povezuju ili
infrastrukturno opskrbljuju zgrade/građevine i površine na građevnoj čestici
unutar i izvan prostornih cjelina osnovnih i pomoćnih građevina, a čine ih:
linijske infrastrukturne građevine prometa (ceste) i ostale linijske
infrastrukturne građevine (instalacije, uređaji i vodovi svih ostalih
infrastruktura)
-u pojedinoj pomoćnoj građevini infrastrukturne namjene može se smjestiti i
više različitih infrastrukturnih namjena, ako je to tehnološki moguće
-postrojenje, uređaje i instalacije pojedinog internog infrastrukturnog
sustava moguće je smjestiti u okviru zgrade druge namjene
-u odnosu na obvezu/zabranu priključka na javne infrastrukturne sustave
izvan građevne čestice te obvezu/ mogućnost izvedbe u okviru građevne čestice
interni infrastrukturni sustavi dijele se na:
-interne sustave koji se obvezno izvode u okviru građevne čestice i koji su
priključeni na javne infrastrukturne sustave izvan građevne čestice ili su
njihov sastavni dio, a to su interni sustavi: prometa, elektroničke
komunikacijske infrastrukture, elektroopskrbe, opskrbe vodom namijenjenom
ljudskoj potrošnji i protupožarne zaštite zgrada
-interne sustave koji se obvezno izvode u okviru građevne čestice kao
samostalni sustavi bez priključenja na javne infrastrukturne sustave izvan
građevne čestice, a to su sustavi: opskrbe vodom za navodnjavanje, protupožarne
zaštite površina terena za igru golfa i odvodnje otpadnih voda
-interne sustave koje je moguće izvesti u okviru građevne čestice kao
samostalne sustave bez priključenja na javne infrastrukturne sustave izvan
građevne čestice, a to su sustavi: plinoopskrbe i korištenja obnovljivih izvora
energije
-sustav prometa u okviru građevne čestice obuhvaća:
-linijske infrastrukturne građevine prometa koju čine: primarne ceste
(međusobno povezuju sve neposredne prometne priključke građevne čestice na
javne ceste i kojima se obvezno pristupa prostornim cjelinama osnovnih
građevina i pomoćnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene) te sekundarne
ceste (priključuju se na primarne ceste te osiguravaju pristup
zgradama/građevinama u okviru prostornih cjelina jedne ili više namjena i
ostalim pomoćnim građevinama izvan prostornih cjelina)
-plošne infrastrukturne građevine kopnenog (parkirališne površine),
pomorskog (pristan - privezni gat za pristajanje plovila i ukrcaj/iskrcaj
putnika bez zadržavanja plovila isključivo u funkciji kombiniranog golfskog
igrališta, privezište - privez plovila uz obalu i ukrcaj/ iskrcaj putnika i
sidrište - privez plovila za sidrene naprave na morskom dnu) i zračnog prometa
(helidrom)
-sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture u okviru građevne
čestice dio je javne elektroničke komunikacijske mreže koji kvalitetom i
kapacitetom omogućuje pružanje različitih vrsta elektroničkih komunikacijskih
usluga, a obuhvaća razvod elektroničkih komunikacijskih vodova do priključka
svih zgrada na mrežu i smještanje druge pripadajuće opreme na građevnoj čestici
-sustav vodoopskrbe obuhvaća sustave: opskrbe vodom namijenjenom
ljudskoj potrošnji, opskrbe vodom za navodnjavanje i protupožarne zaštite
-sustav opskrbe vodom namijenjenom ljudskoj potrošnji sastoji se od
distribucijskog cjevovoda s uređajima i instalacijama koji vodi od priključka
na javnu vodoopskrbu do vodospreme (prema potrebi) i dalje isključivo do zgrada
i površina u kojima je nužno osigurati vodu za piće i sanitarne potrebe
-sustav opskrbe vodom za navodnjavanje mora biti fizički odvojen od
sustava opskrbe vodom namijenjenom ljudskoj potrošnji, a sastoji se od
cjevovoda s uređajima i instalacijama različitih načina opskrbe vodom za
navodnjavanje, koji vode od mjesta zahvaćanja morske, podzemne ili prikupljene
(i po potrebi pročišćene) vode iz sustava odvodnje otpadnih voda do građevine
uređaja za desalinizaciju morske vode i građevina za pohranjivanje svih
prikupljenih voda (u akumulacijama i/ili vodospremi) te dalje do navodnjavanih
golfskih igrališta i ostalih hortikulturno uređenih i sl. površina
-ukupno potrebna voda za navodnjavanje mora se osigurati jednim ili
kombinacijom više sljedećih načina prikupljanja/zahvaćanja i obrade vode:
-pročišćavanjem sanitarnih otpadnih voda
-prikupljanjem drenažnih voda s površina terena za igru golfa i drugih
uređenih površina
-prikupljanjem oborinskih voda s nepropusnih površina (uređenih i krovnih),
po potrebi prethodno pročišćenih
-zahvaćanjem podzemnih voda (u skladu s točkom 10. podtočkom c) ovog stavka)
-zahvaćanjem i desalinizacijom morske vode
-sustav protupožarne zaštite obuhvaća sustav hidrantske mreže za
gašenje požara u okviru građevne čestice koji čine: sustav protupožarne zaštite
površina terena za igru golfa priključen na ili u sklopu internog sustava
opskrbe vodom za navodnjavanje te sustav protupožarne zaštite zgrada priključen
na ili u sklopu internog sustava opskrbe vodom namijenjenom ljudskoj potrošnji,
pri čemu se potrebna količina vode iz javne vodoopskrbe proračunava isključivo
za protupožarnu zaštitu zgrada na građevnoj čestici
-sustav odvodnje otpadnih voda izvodi se kao:
-razdjelni sustav, kojim se nepročišćene sanitarne otpadne vode odvode
zasebno od ostalih otpadnih voda
-mješoviti sustav, kojim se odvode pročišćene sanitarne otpadne vode,
oborinske vode (po potrebi prethodno pročišćene) te drenažne vode
-sanitarne otpadne vode pročišćavaju se u jednom centralnom ili više manjih
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda obvezno do propisanog stupnja
pročišćavanja
-sve prikupljene (i po potrebi prethodno pročišćene) otpadne vode
prikupljaju se u akumulacijama i/ili vodospremi (ili se po potrebi ispuštaju u
odgovarajući prijemnik)
-sustav elektroopskrbe u okviru građevne čestice dio je javne
elektroopskrbne mreže, a čine ga: trafostanice te srednjenaponski vodovi do
trafostanica i niskonaponski vodovi od trafostanica do potrošača električne
energije
-sustav plinoopskrbe obuhvaća plinsko postrojenje (plinske spremnike)
i cjevovodni razvod do krajnjih korisnika u okviru građevne čestice
-korištenje obnovljivih izvora energije za njihovu pretvorbu u druge
oblike energije isključivo za vlastite potrebe moguće je: ugradnjom dizalica
topline za korištenje energije mora, zraka i tla te postavljanjem fotonaponskih
modula za korištenje sunčeve energije na krovne plohe zgrada/građevina.
6. Veličina građevina i površina
-najveća dozvoljena površina pojedinog natjecateljskog golfskog igrališta
kao prostorne cjeline osnovne građevine u okviru građevne čestice iznosi 120 ha
na kojem:
-površine terena za igru golfa mogu zauzeti najviše 21 ha
-uređene površine golfskog igrališta ne smiju zauzeti više od 10 ha
-gradive površine golfskog igrališta, odnosno ukupna površina pod svim
zgradama izuzev pomoćnih građevina infrastrukturne namjene iznosi najviše 3.500
m2, pri čemu njihova ukupna bruto razvijena površina iznosi najviše
5.000 m2; iznimno na jednom golfskom igralištu ukupna površina pod
svim zgradama te ukupna bruto razvijena površina mogu biti veće uz uvjet da
ukupna površina pod svim zgradama dva golfska igrališta iznosi najviše 6.500 m2,
a njihova ukupna bruto razvijena površina najviše 10.000 m2
-prirodne površine golfskog igrališta moraju obuhvaćati najmanje 65%
površine golfskog igrališta
-u okviru oba natjecateljska golfska igrališta najveća dozvoljena veličina
umjetno ujezerenih površina kao plošnih infrastrukturnih građevina
(akumulacija) za prihvat prikupljenih voda za navodnjavanje iznosi 3 ha, a
iznimno 1,5 ha ako se izvodi samo jedno natjecateljsko golfsko igralište
-najveća dozvoljena ukupna površina jedne do najviše tri prostorne cjeline
ugostiteljsko-turističke namjene utvrđene u točki 7. podtočki a) alineji 2.
ovog stavka u kojima se smještaju: pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke
namjene, druge pomoćne građevine u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene i
pripadajuće linijske infrastrukturne građevine te uređuju površine oko svih
zgrada/građevina iznosi 10 ha
-ukupna dozvoljena površina zemljišta pod pomoćnim građevinama
ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 20.000 m2, dok zbroj
građevinskih (bruto) površina zgrada hotela može iznositi najviše 40.000 m2,
a izdvojenih samostojećih zgrada ugostiteljsko-turističke namjene najviše
25.000 m2
-ukupna dozvoljena površina zemljišta pod svim ostalim pomoćnim građevinama
izuzev pomoćnih građevina infrastrukturne namjene iznosi 3.000 m2,
dok zbroj građevinskih (bruto) površina tih građevina može iznositi najviše
6.000 m2
-najveća dozvoljena kopnena površina pristana iznosi 300 m2, a
privezišta 800 m2
-najveća dozvoljena površina akvatorija privezišta iznosi 7.200 m2,
a sidrišta 10.000 m2
-poletno-sletna površina helidroma iznosi najmanje 36 x 36 m
-najveći dozvoljeni broj nadzemnih etaža zgrada/građevina iznosi 3, a
iznimno za zgrade hotela 4 te za plošne infrastrukturne građevine koje mogu
imati nadzemne etaže 1
-najveća dozvoljena visina građevina iznosi 10 m, a iznimno zgrade hotela 15
m, dok se visina plošne infrastrukturne građevine koja može imati nadzemnu
etažu utvrđuje u skladu s tehničkim zahtjevima infrastrukturne namjene koja se
smješta u građevini
-broj obveznih parkirališnih/garažnih mjesta koje je potrebno ostvariti u
okviru građevne čestice:
-za korisnike i zaposlenike golfskih igrališta najmanji dozvoljeni broj
parkirališnih/garažnih mjesta iznosi 100, a koji se mogu smjestiti u okviru
površine jedne ili obje prostorne cjeline osnovne građevine
-za korisnike pomoćnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene i
zaposlenike u njima najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta iznosi jedno
mjesto na dva ležaja
-za korisnike pomoćnih građevina izuzev pomoćnih građevina
ugostiteljsko-turističke i pomoćnih građevina infrastrukturne namjene i zaposlenike
u njima najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta iznosi jedno mjesto na 100
m2 bruto razvijene površine pomoćne građevine.
-kada se parkirališna mjesta smještaju u okviru podzemnih etaža zgrade
hotela tada se zbroj građevinskih (bruto) površina svih zgrada hotela utvrđenog
u 4. alineji ove točke 6. može uvećati za površine druge i svake sljedeće
podzemne etaže zgrade hotela (izuzev prve podzemne etaže) ako su namijenjene
isključivo parkiranju vozila
7. Smještaj građevina na građevnoj čestici
-sve zgrade, građevine i površine smještaju se u okviru građevne čestice na
prostorno najprihvatljivijem mjestu u odnosu na topografiju, izbjegavanjem u
najvećoj mogućoj mjeri izvedbe nasipa, usjeka i potpornih zidova te smještajem
na dijelovima građevne čestice kojima je moguće pristupiti na najjednostavniji
način bez zahtjeva za izvedbom dugih zavojitih pristupnih prometnica
-pri smještaju građevina treba izbjegavati područja lošijih geotehničkih
značajki, a naročito:
-depresije i vrtače gdje glineni površinski sloj može imati veće
rasprostiranje i debljinu
-lokacije speleoloških pojava.
a)Smještaj građevina i površina na građevnoj čestici u odnosu na namjenu
građevina i prostornih cjelina
-osnovna građevina izvodi se u okviru zaokružene prostorne cjeline koju čini
cjelovita površina jednog natjecateljskog golfskog igrališta
-pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene obvezno se smještaju u
okviru:
-jedne prostorne cjeline uz uvjet da je površina prostorne cjeline smještena
unutar radijusa 300 m ili
-dvije zasebne prostorne cjeline uz uvjet da je površina pojedine prostorne
cjeline smještena unutar radijusa 200 m ili
-najviše tri prostorne cjeline uz uvjet da je površina jedne prostorne
cjeline smještena unutar radijusa 200 m, dok su površine preostale dvije
smještene unutar radijusa 300 m, a svaka od te dvije cjeline unutar radijusa
150 m
-pomoćne građevine infrastrukturne namjene (plošne i linijske
infrastrukturne građevine) smještaju se u okviru cijele građevne čestice u
skladu s podtočkom c) ove točke 7.
-sve ostale pomoćne građevine se, u skladu s drugim odredbama ovog stavka,
smještaju:
-izvan prostornih cjelina osnovnih građevina i prostornih
cjelinaugostiteljsko-turističke namjene na preostalom dijelu građevne čestice
kao pojedinačno smještene zgrade ili grupirane na užem prostoru i
-u okviru prostornih cjelina ugostiteljsko-turističke namjene kao njihova
funkcionalna nadopuna, a u tom slučaju se kao sastavni dio pojedine prostorne
cjeline uračunavaju u ukupnu dozvoljenu površinu svih ostvarenih prostornih
cjelina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđenu u točki 6. ovog stavka
-ostali putovi i staze smještaju se u okviru cijele građevne čestice na
način da međusobno povezuju zgrade/građevine i površine u okviru prostornih
cjelina jedne ili više namjena ili samostalno smještene na građevnoj čestici te
se trasiraju prvenstveno po postojećim internim putovima i u skladu s
topografijom terena.
b)Smještaj građevina i površina u odnosu na prostorna ograničenja
-na površini označenoj na grafičkom prilogu oznakom A u kopnenom dijeli
dozvoljeno je smještati samo prirodne površine golfskog igrališta, a u
akvatoriju nisu dopušteni nikakvi radovi
-na površinama označenim na grafičkom prilogu oznakama B1, B2, B3 i B4
dozvoljeno je smještati samo:
-prirodne površine golfskog igrališta
-površine terena za igru golfa te njima pripadajuće ostale putove i staze u
okviru golfskog igrališta, a iznimno sve navedeno nije moguće smještati na
površini označenoj na grafičkom prilogu oznakom B2
-jednoetažne zgrade unutar prostornih cjelina osnovnih građevina, a koje su
u službi igranja golfa: zakloni, nadstrešnice, sanitarije i sl., pri čemu
najveća dozvoljena površina pod svim tim zgradama iznosi ukupno 150 m2,
najveća dozvoljena uređena površina uz njih iznosi ukupno 100 m2 te
najmanja dozvoljena udaljenost od obalne linije iznosi 150 m
-plošne infrastrukturne građevine u funkciji osiguranja pristupa građevnoj
čestici s mora i priveza plovila i to: pristan samo na površini označenoj na
grafičkom prilogu oznakom B2 te ili privezište ili sidrište samo na površini
označenoj na grafičkom prilogu oznakom B1
-linijske infrastrukturne građevine koje po svojoj prirodi zahtijevaju
smještaj na obali i to: usis morske vode, podzemna crpka i cjevovodi za potrebe
postupka desalinizacije, a smještaju se samo na površini označenoj na grafičkom
prilogu oznakom B1 pri čemu treba ispust koncentrata u more planirati na
najmanje 20 m dubine mora
-linijske infrastrukturne građevine: primarnu cestu koja vodi od pristupa
građevne čestice na javnu cestu i to samo na površini označenoj na grafičkom
prilogu oznakom B2, pri čemu je zgradu za nadzor kolnog ulaza potrebno
smjestiti izvan navedene površine, te sekundarne ceste kao pristupe do
pristana/privezišta (najviše dva takva pristupa), pri čemu se oni izvode
najveće dozvoljene širine 3 m
-na površini označenoj na grafičkom prilogu oznakom C mogu se smještati:
-osnovne građevine
-pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene i to u okviru prostornih
cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u skladu s drugim odredbama ovog
stavka pri čemu je površinu pojedine prostorne cjeline potrebno u cijelosti
smjestiti u okviru površine označene na grafičkom prilogu oznakom C
-sve ostale pomoćne građevine
-uz sve prethodno utvrđene uvjete ove podtočke b) su u okviru zahvata
dozvoljeni i radovi utvrđeni u točki 8. podtočki a) alineji 2. ovog stavka
-sve zgrade na građevnoj čestici smještaju se na udaljenosti najmanje 200 m
od obalne linije, ako odredbom ove točke 7. nije drukčije određeno
-umjetno ujezerene površine (nova vodna lica) moguće je izvoditi samo u
okviru površine označene na grafičkom prilogu oznakom C i to isključivo kao
plošne infrastrukturne građevine (akumulacije) za prikupljanje vode za
navodnjavanje, a one se mogu oblikovno ukomponirati s površinama terena za igru
golfa
-nije dozvoljena zaštita obale i akvatorija lukobranom.
c) Smještaj internih infrastrukturnih sustava
-interni infrastrukturni sustavi, odnosno plošne i linijske infrastrukturne
građevine kao njihovi sastavni dijelovi, smještaju se u okviru građevne čestice
u skladu s drugim uvjetima smještaja utvrđenim u prethodnoj podtočki b) ove
točke 7. te u odnosu na pojedinačne interne infrastrukturne sustave odnosno
njihove dijelove na sljedeći način:
-pojedini interni infrastrukturni sustav smješta se na način da osigura
potrebno infrastrukturno opremanje zgrada/građevina i površina na građevnoj
čestici
-helidrom se smješta na konfiguracijski prihvatljivom prostoru, a do njega
se moraju osigurati sigurne i čiste prilazne ravnine te direktan kolni pristup
-linijske infrastrukturne građevine prometa(primarne i sekundarne ceste)
trasiraju se u okviru građevne čestice prvenstveno po postojećim internim
putovima te u skladu s topografijom terena
-svi vodovi ostalihlinijskih infrastrukturnih građevina smještaju se
isključivo podzemno, prvenstveno u profilu primarnih i sekundarnih cesta te
ostalih putova i staza, a iznimno ih je moguće smještati izvan prometnih
profila, ako smještanje u prometni profil nije ekonomski opravdano
8. Uvjeti za uređenje građevne čestice
a)Uvjeti za potpuno očuvanje zatečenoga prirodnog obilježja prostora
-tijekom gradnje, rekonstrukcije, uporabe i održavanja složene građevine
kombiniranog golfskog igrališta je u okviru zahvata obvezno zadržati potpuno
očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja:
-površinu označenu na grafičkom prilogu oznakom A
-najmanje 80% kopnenog dijela pojedinačnih površina označenih na grafičkom
prilogu oznakama B1, B2, B3 i B4, primjenjivo na svaku površinu zasebno
-najmanje 65% površine označene na grafičkom prilogu oznakom C
-iznimno od prethodne alineje ove podtočke a) na uvjet potpunog očuvanja
zatečenog prirodnog obilježja pojedinih površina ne utječu dozvoljeno
smještanje prirodnih površina golfskog igrališta na njima, sanacijska sječa
zbog sprječavanja procesa sukcesije te izvedba sljedećih radova koji se ne
smatraju građenjem:
-obnavljanje postojećih i podizanje novih, tradicionalnim načinom izvedenih
suhozidnih ograda
-obnavljanje postojećih i izvedba novih pješačkih staza najveće dozvoljene
širine 1,2 m, završne obrade isključivo od autohtonih prirodnih materijala
(vapnenac, dolomit; kameno kršje, blokovi, šljunak, pijesak) ili zatravljene te
samo u slučaju kada je nužno osigurati prohodnost područja radi pristupa
prirodnim plažama i površinama koje se koriste u rekreacijske svrhe
-radovi u svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda utvrđenih u točki 10.
podtočki c) alineji 4. ovog stavka
-ograđivanje cjelovitog područja zahvata, a u svrhu zaštite prostora
građevne čestice od vanjskih utjecaja kao i zaštite okolnog prostora izvan
građevne čestice od utjecaja složene građevine kombiniranog golfskog igrališta
b)Uvjeti za uređenje dijelova građevne čestice na kojima se smještaju
interni infrastrukturni sustavi te ostali putovi i staze
-interna prometna mreža primarnih i sekundarnih cesta projektira se na način
da se osigura pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti te na način da zadovolji uvjete za vatrogasne i druge
interventne pristupe
-primarne ceste izvode se prema sljedećim uvjetima: tehnička izvedba ceste
mora osigurati zadovoljavajuću protočnost i mogućnost brze evakuacije bez
zastoja, širina kolnika iznosi 2 x (3 m + rubni trak), uz koji se izvodi najmanje
jednostrani pločnik širine najmanje 1,5 m do najviše 2 m te uz koji je
dozvoljena i izvedba biciklističke staze
-sekundarne ceste, ako ovim stavkom nije drukčije određeno, izvode se prema
sljedećim uvjetima: širina kolnika dvosmjerne prometnice iznosi 2 x (2,75 - 3,0
m + rubni trak), uz koji je dozvoljena izvedba pločnika i biciklističke staze,
dok širina jednosmjerne kolno-pješačke površine iznosi 4,5 m
-ostali putovi i staze izvode se prema sljedećim uvjetima: putovi širine do
3 m, biciklističke staze širine do 1,2 m i pješačke staze širine do 1,2 m
-kod podzemnog smještaja vodova ostalih linijskih infrastrukturnih građevina
izvan profila prometnica, kada je to dozvoljeno prema odredbama ovog stavka,
potrebno je nakon njihove izvedbe površinu tla urediti vraćanjem u prethodno
zatečeno stanje vegetacijskog pokrova
-parkirališne površine nije dopušteno izvoditi kao nepropusne
-najmanje 20% parkirališne površine na otvorenom treba hortikulturno urediti
sadnjom visoke i niske vegetacije kompatibilne lokalnim vrstama te najmanje
zadovoljiti: jedno stablo na 4 parkirna mjesta ili zeleni otok širine najmanje
1,5 m na 10 parkirnih mjesta.
c)Uvjeti za uređenje zelenih površina, neposrednog okoliša
zgrada/građevina i drugih površina
-kod uređenja površina obvezno je korištenje prirodnih materijala i sadnja
autohtonih ili alohtonih vrsta vegetacije prilagođenih klimatskim i pedološkim
uvjetima na području zahvata, isključujući invazivne vrste
-kod krajobraznog uređenja izbjegavati formalno i linijsko oblikovanje
drvoredima, velikim površinama s niskom vegetacijom i sl., već u oblikovanju
oponašati postojeće krajobrazne uzorke
-u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je očuvati povijesne putove te kamene
suhozidne ograde
-veće površine (npr. parkirališne i sl. površine) smještene na neravnom tlu
treba oblikovati u terasama s potpornim zidovima izgleda tradicionalne
suhozidne gradnje
-za potrebe održavanja natjecateljskih turnira mogu se urediti površine koje
se u to vrijeme privremeno koriste kao površine za parkiranje (najmanje 500
vozila koje je dozvoljeno parkirati i na/uz primarne i sekundarne ceste, ali se
ne uređuju kao parkirališna mjesta)
-promjena obalne linije u okviru građevne čestice dozvoljena je samo u svrhu
izgradnje pristana i/ili privezišta
9. Uvjeti za oblikovanje građevina
-kod projektiranja osnovnih i pomoćnih građevina obvezno je uvažavati
prostorne odnose te visine i gabarite građevina/zgrada mjerilom prilagoditi
obilježjima prostora (voditi računa o siluetama i vizurama)
-»peta fasada« zgrade hotela mora se izvesti na način da se tehnički uređaji
i naprave koje je zbog tehničkih i tehnoloških razloga nužno smjestiti na krov
moraju postavljati na način da ih nije moguće sagledati iz bilo koje točke
terena
-sve zgrade i građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s ambijentalnim
značajkama te uklopljene u prirodni krajolik.
10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu
a) Zaštita prirodne baštine na kopnu
-za sadnju površina terena za igru golfa koristiti otpornije vrsta trava
prilagođene klimatskim i pedološkim uvjetima područja, isključujući invazivne
vrste
-za održavanje uređenih površina golfskog igrališta koristiti najmanju
moguću količinu kemijskih zaštitnih sredstava, maksimalno ograničiti njihovo
prostorno korištenje i kontrolu vremena primjene (ovisno o meteorološkim,
sezonskim i drugim aspektima), a prilikom izbora kemijskih sredstava uvažiti
načela netoksičnosti, biorazgradivosti i visokoselektivnog djelovanja
-za novo ozelenjivanje uređenih površina golfskog igrališta i svih ostalih
površina koje se uređuju koristiti autohtone vrste trava te grmolikog bilja i
drveća ili alohtone vrste prilagođene klimatskim i pedološkim uvjetima na
području zahvata, isključujući invazivne vrste. Korištenje alohtonih vrsta
treba se svesti na najmanju moguću mjeru, a unesene vrste moraju se prostorno
ograničiti i pojačano održavati.
-smanjiti rizik od invazivnih biljnih i životinjskih vrsta na način:
-da se na najmanju moguću mjeru svedu i u što kraćem roku saniraju njihova
potencijalna žarišta - nasipane, strojevima izrovane, ogoljele i na drugi način
utjecane površine te
-da se prilikom gradnje i korištenja golfskog igrališta provodi njihovo
promptno uklanjanje u slučaju njihove eventualne pojave
-u potpunosti očuvati lokalitete koji pripadaju prioritetnom stanišnom tipu
Mediteranske povremene lokve (3170*):
-prirodne i antropogene lokve s rubnim vegetacijskim područjem. Potrebno je
spriječiti remećenje njihovog sadašnjeg hidrološkog stanja i bilo kakvo onečišćenje
-plitke ponikve s dubljim tlom, u kojima se povremeno, u vrijeme i nakon
izdašnih oborina, zadržava voda. Potrebno je očuvati njihov specifični
hidrološki režim, pedološki pokrivač, prirodnost vegetacije i živog svijeta.
-u okviru pripreme projektne dokumentacije, na temelju koje se provodi
postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, provesti ciljana istraživanja
rasprostranjenosti i karakteristika ciljnog stanišnog tipa Mediteranske
povremene lokve (3170*), kao i ciljnih vrsta ekološke mreže koje lokve
podržavaju te provesti analizu pedoloških, geoloških, hidroloških i
hidrogeoloških karakteristika oko lokvi koje bi mogle utjecati na unos
hranjivih tvari i pesticida u lokve.
-odrediti za svaki pojedini lokalitet, temeljem navedenih istraživanja i
analiza, zaštitnu zonu, najmanje širine 20 m, u kojoj se moraju zadržati
prirodna obilježja prostora i u kojoj je zabranjeno tretiranje vegetacije
kemijskim sredstvima (pesticidi, fertilizatori)
-maksimalno spriječiti uništavanje i degradaciju rijetkih i vrijednih
staništa:
-grebenastog obalnog pojasa obraslog endemičnim vrstama Limonium spp. U tu
svrhu u okviru pripreme projektne dokumentacije, na temelju koje se provodi
postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, potrebno je provesti ciljana
istraživanja rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa Stijene i strmci
(klifovi) mediteranskih obala obraslih endemičnim vrstama Limonium spp. (1240)
te u skladu s rezultatima istraživanja odrediti dodatne mjere zaštite u cilju
ublažavanja utjecaja zahvata na ciljni stanišni tip i lokalno prisutne jedinke
faune ptica.
-površina istočno submediteranskih suhih travnjaka i mediteranskih makija u
kojima dominiraju borovice Juniperus sp. div.
-očuvati staništa za rijetke i vrijedne vrste ornitofaune i područja
neophodna za njihovo hranjenje. U tu svrhu prije izrade projektne dokumentacije
potrebno je provesti dodatna istraživanja.
-očuvati bioraznolikost i izvornost krajobraza:
-očuvati prirodne oblike reljefa i prirodnu konfiguraciju obale uz minimalnu
izmjenu obalne linije za realizaciju sadržaja koji nužno zahtijevaju smještaj
na obali
-očuvati veće, vrjednije površine sastojine divlje masline i zelenike
izbjegavanjem u njima bilo kakve gradnje
-očuvati pojedina stara stabla ili grupe stabala pa i na površinama terena
za igru golfa. Posebnu pažnju usmjeriti na područje uz put prema uvali
Barnestrovica,
-spriječiti uklanjanje suhih, srušenih debla i panjeva gdje god je to moguće
-maksimalno očuvati šumske komplekse veće bioraznolikosti: kompleks hrasta
crnike i hrasta medunca u zapadnom dijelu Matalde, padine i bujične jaruge
uvale Toverašćica te jaruge drugih bujica
-očuvati floru šumskih grmova, povijuša i prizemnog šumskog rašća
-očuvati, razvijati i održavati spontane vegetacije šumskih rubova minimalne
širine od 2 m. Nakon krčenja omogućiti prirodnu regeneraciju šumskih rubova pa
i razviti ovaj pojas sadnjom autohtonih vrsta vegetacije ili alohtonih vrsta
prilagođenih klimatskim i pedološkim uvjetima na području zahvata, isključujući
invazivne vrste i održavati ga
-očuvati pojedinačne primjerke divlje loze kao i dijelove šumskih sastojina
u kojima se divlja loza učestalije pojavljuje
-očuvati područje ponorne zone sa starom smokvom na jugozapadnoj strani
područja zahvata
-kamenjarske travnjake održavati ispašom i, prema potrebi, sanacijskom
sječom, ali bez uklanjanja starih stabala i grmova, posebno šmrike glavaćuše
-površine u okviru zahvata mogu se koristiti za ispašu stoke i u
rekreacijske svrhe (turističko razgledavanje, edukacija, psiho-fizička
rekreacija i odmor korisnika prostora), priobalni dio površina označenih na
grafičkom prilogu oznakama A, B1 i B2 kao prirodnu plažu, a površinu označenu
na grafičkom prilogu oznakom C za tradicionalno ratarstvo
-prilikom krajobraznog uređenja održati heterogenost staništa (izmjenjivanje
otvorenih travnjaka s grmolikom i drvenastom vegetacijom)
-očuvati biološku i krajobraznu vrijednosti starih maslinika:
-na području obuhvata starih maslinika nije dozvoljeno smještanje
zaravnjenih površina značajnijih veličina (npr. parkirališne površine, helidrom
i sl.)
-očuvati skupine i pojedinačna stabla crnika, maslina, divljih maslina,
zelenika, divljih krušaka i drugog zanimljivog, slikovitog i na ostale načine
vrijednog drveća i uklopiti ih u projekt površina terena za igru golfa
-ako pojedine vrijedne skupine ili pojedinačna vrijedna stabla, a osobito
maslina, nije moguće uklopiti unutar površina terena za igru golf igrališta,
potrebno je predvidjeti njihovo presađivanje na druga pogodna mjesta,
prvenstveno unutar područja Matalde
-očuvati georaznolikost i biospelološku raznolikost:
-provesti sustavno speleološko rekognosciranje prostora, a eventualno
otkrivene špiljske objekte fizički očuvati i očuvati špiljska staništa
-zaštititi geološki vrijedan lokalitet jako raspucanih dolomitnih breča u
obalnom pojasu sjeverno od uvale Barnestrovica
b) Zaštita prirodne baštine na obalnom rubu i u moru
-u potpunosti zaštititi područja rijetkih i vrijednih životnih zajednica
morskog dna:
-područje mediolitoralnih muljevitih pijesaka i muljeva koje se nalaze u
samom dnu uvale Toverašćica i
-enklave asocijacije cvjetnice Cymodocea nodosa i morske cvjetnice Posidonia
oceanica te šljunčana žala na ''ustima'' uvale Toverašćice i druga šljunčana
žala u obuhvatu zahvata
-rasprostiranje područja prioritetnog stanišnog tipa Naselja posidonije
(Posidonia oceancicae) (1120*) na području obuhvata zahvata utvrditi recentnim
ronilačkim istraživanjima
-u uvali Toverašćica zahvati u moru nisu dopušteni izuzev pristana za mala
plovila na ograničenoj površini i lokalitetu izvan područja navedenih vrijednih
zajednica
-u slučaju izvedbe privezišta i pristana osigurati da se na minimum svede
otkopavanje obale i morskog dna te da se minimalno izmijeni obalna linija
-pri izvedbi sidrišta ili privezišta maksimalno izbjegavati zahvate na
području prioritetnog stanišnog tipa Naselja posidonije (Posidonium oceanicae)
(1120*) te primijeniti ekološki prihvatljive načine sidrenja (npr. svrdla)
kojima se umanjuje utjecaj na staništa morskog dna
-zahvat morske vode i ispust koncentrata iz uređaja za desalinizaciju
izvesti na način da se spriječi negativan utjecaj na vrijedne zajednice morskog
dna i na morske organizme osjetljive na promjenu saliniteta i toksične učinke u
odnosu na karakteristike koncentrata
-smanjiti rizik od invazivnih vrsta u podmorju njihovim uklanjanjem u samom
začetku procesa u slučaju njihove eventualne pojave.
c) Zaštita okoliša
-za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na stanje površinskih voda
(jezero Vrana, priobalne vode) i podzemnih voda provesti sljedeće mjere:
-zabranjuje se osiguravanje dijela voda za navodnjavanje golfskog igrališta
iz jezera Vrana, kao i eventualnim samostalnim zahvatom u zoni utjecaja na
vodnu bilancu jezera Vrana
-smanjiti rizik od precrpljivanja/zaslanjivanja bušotina na području Matalde
i utjecaja crpljenja vode iz ovih bušotina na bušotine u širem okruženju
(područje Punte Križa) i obrnuto odgovarajućim upravljanjem procesom zahvaćanja
podzemne vode
-uspostaviti sustav mjerno-osmatračkih bušotina na rubnim dijelovima vodne
leće koji će se koristiti za praćenje količinskog i kemijskog stanja podzemne
vode
-za izvedbu i održavanja površina terena za igru golfa primijeniti:
-agronomsko/hortikulturna rješenja koja potrebuju manje vode (sadnja vrsta
trava otpornih na sušu) i
-pejzažna rješenja koja pozitivno doprinose zadržavanju vode i ponovnom
korištenju (recikliranju) u sustavu navodnjavanja zelenih površina
-u potpunosti očuvati pedološki pokrivač izvan područja planiranih za
građenje
-mjere zaštite od štetnog djelovanja voda:
-planirana izgradnja ne smije poremetiti postojeće uravnoteženo stanje
vodnih pojava, tj. potrebno je maksimalno očuvati sadašnji sustav površinskih
voda sa svojim karakterističnim pojavama
-zaštitu obala vodotoka od erozije gdje je god to moguće rješavati zaštitnom
vegetacijom. Velika oštećenja korita koja bi mogla utjecati na stabilnost
zaobalja potrebno je sanirati ograničenim zahvatima uz primjenu biotehničkih
metoda te obvezu korištenja prirodnih materijala (drvo, kamen i sl.)
-eventualni budući prijelazi vodotoka moraju premostiti korita tako da ne
zatvaraju protočne profile vodotoka
-za izvedbu prijelaza vodotoka i eventualno potrebne zahvate radi
stabilizacije korita koristiti prirodne materijale (kamen, drvo), ukoliko to
dozvoljavaju konstruktivne karakteristike građevina
-velike količine oborinskih voda koje se stvaraju na izgrađenim,
vodonepropusnim površinama sliva (izgradnja cesta, parkirališta, građevina
osnovne i pomoćnih namjena i dr.), ne smiju se neposredno upuštati u korito
vodotoka (recipijent) bez transformacije (smanjenja) vrha vodnog vala
-primijeniti kontrolirano odvođenje i prihvaćanje preljevnih količina iz
novostvorenih vodenih površina (akumulacija)
-prilikom gradnje i korištenja zahvata spriječiti pojavu erozijskih procesa
biološkim i građevinskim metodama
11. Posebne mjere zaštite
Zaštita od požara i eksplozije
-građevine je obvezno graditi u skladu s posebnim propisima o zaštiti od
požara te je za one građevine za koje to odgovarajući posebni propis određuje
obvezno izraditi elaborat zaštite od požara
-propisuju sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije za planirani
zahvat:
-kod projektiranja građevina, a posebno u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi, u prikazu mjera zaštite od požara, kao sastavnom dijelu projektne
dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričke metode TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM ili neku drugu opće priznatu metodu
-kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom
opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina,
vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr; kod
slobodnostojećih građevina na međusobnoj udaljenosti manjoj od visine više
građevine, odnosno manjoj od 6 m potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara kod projektiranja interne prometne mreže obavezna je
izvedba vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s posebnim propisom o uvjetima
za vatrogasne pristupe
-kod gradnje i rekonstrukcije interne vodoopskrbne mreže, obavezna je
izvedba hidrantske mreže prema uvjetima posebnog propisa o hidrantskoj mreži za
gašenje požara
-kod gradnje ugostiteljskih građevina potrebno je primjenjivati posebni
propis o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.
12. Ostali uvjeti
-dozvoljeno je etapno i fazno građenje složene građevine kombiniranog
golfskog igrališta
-pomoćne građevine ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se graditi ako
nije izgrađena barem jedna osnovna građevina
-sve dozvoljene zahvate na površini označenoj na grafičkom prilogu oznakom C
planirati na način da se kod izvođenja radova maksimalno izbjegne upotreba
teške građevinske mehanizacije, a izvan navedene površine zabranjena je njena
upotreba
-u okviru građevne čestice na kojoj se gradi složena građevina kombiniranog
golfskog igrališta obvezno je jedinstveno upravljanje bez obzira na to što mogu
poslovati i druge pravne i/ili fizičke osobe koje obavljaju prateće djelatnosti
sportskoj i ugostiteljsko-turističkoj namjeni
*grafički prilog se nalazi na dnu
dokumenta*
11.3.PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I PROCESA U
PROSTORU
11.3.1. Prirodna baština
Članak 413.
Radi skladnijeg odvijanja procesa gospodarskog razvoja nastaviti s
istraživanjima živog svijeta i drugih kompleksnih komponenti ekosustava jer su
ti podaci od presudne važnosti u planiranju i provedbi novih zahvata u
prostoru. Praćenjem stanja i promjena u ekosustavu moguće je zaustaviti i
preusmjeriti pojedina nepovoljna kretanja.
Članak 414.
Na području zaštićene i prirodne baštine predložene za zaštitu u moru,
potrebno je prioritetno provesti:
-istraživanja radi lociranja vrijednih asocijacija i facijesa na području
podmorja otoka Prvića i otoka Unije, u cresko-lošinjskom rezervatu, na potezima
obale Plomin - Mošćenička Draga, Cres - Rt Grota - Merag, Cres - Rt Pernat -
uvala Tiha te u podmorju jugoistočne obale otoka Krka, Cresa te
-biološka i geološka istraživanja podmorskih špilja i vrulja.
Za područja zaštićene i prirodne baštine predložene za zaštitu u moru
obvezno se provodi monitoring koji treba sadržavati:
-biocenološka istraživanja morskog dna standardnim, nedestruktivnim
metodama,
-u području livada morske cvjetnice posidonije nedestruktivna biološka
istraživanja,
-praćenje trendova pridnenih podmorskih biocenoza (npr. sužavanje areala
ugroženih morskih cvjetnica), i
-kontrolu invanzivnih vrsta.
Za sva područja u moru koja nemaju istraženo nulto stanje obaviti takva
istraživanja i na temelju njih izdvojiti eventualno i druga područja za zaštitu
i monitoring.
Članak 415.
Za zaštićena i za zaštitu predložena područja prirodne baštine na kopnu koja
su pod bilo kojim oblikom zaštite, ili su predložena za zaštitu, ili su u
ekološkoj mreži, ili su na drugi način zanimljiva, obvezno se provodi
monitoring koji treba sadržavati:
-razradu sastavnica županijskog sustava monitoringa prema »Nacionalnom
sustavu monitoringa«;
-redovita biocenološka istraživanja kopnenih ekosustava s obzirom na fitocenoze
(biljne zajednice) i ciljane životinjske skupine;
-praćenje trendova u ekosustavima (s obzirom na onečišćenja okoliša i druge
ljudske aktivnosti, klimatske promjene, prirodne katastrofe, invazivne vrste i
slično);
-monitoring zaštićenih, rijetkih, ugroženih i osjetljivih vrsta - primjerice
bjeloglavih supova i ptica grabljivica (područje otoka Prvića, Golog i Grgura,
dupina (npr. cresko-lošinjski akvatorij), sisavaca/velikih zvijeri, gmazova,
vodozemaca, kukaca, odabranih biljnih vrsta i dr;
-monitoring rijetkih i ugroženih zajednica - npr. zajednica cretova u
Gorskom kotaru (cret Trstenik, cret u Sungerskom lugu i drugo);
-praćenje stanja u manjim ali osjetljivim biotopima - npr. lokve na otocima
i u priobalju, pješčana i šljunčana žala, vrijedna a ugrožena staništa u
blizini gra dova, naselja, industrijskih područja i infrastrukturnih koridora i
drugo;
-razrađene baze podataka, uz stalni unos podataka i redovito ažuriranje
podataka (Informacijski sustav zaštite prirode).
Za područja pretpostavljene i potencijalno vrijedne flore i faune, provesti
detaljna istraživanja.
11.3.2. Tlo i šume
Članak 416.
Radi utvrđivanja nultog stanja kakvoće tla, potrebno je obaviti istraživanja
na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate. To
su sljedeća područja:
-otok Susak (Grad Mali Lošinj) je područje osjetljivo na eroziju, a potreban
je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora;
-poluotok Lopar i Rt Gonar s otočićima Maman, Sailovac i Sridnjak (otok Rab)
je područje osjetljivo na eroziju, a potreban je cjelovit monitoring
intenziteta erozije i djelovanja mora;
-sliv Slanog potoka i Male Dubračine u Vinodolskoj dolini (Vinodolska
općina) je područje izražene erozije i klizišta koja ugrožavaju okolna naselja
i ceste, a potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i praćenja
klizišta;
-dolina Rječine između akumulacije Valići i mjesta Pašac (Grad Rijeka) gdje
klizišta ugrožavaju tok Rječine i ceste, te je potreban cjelovit monitoring
praćenja klizišta;
-Bašćanska dolina (Općina Baška, otok Krk) je područje izražene erozije, a i
klizišta mjestimično ugrožavaju građevine i ceste, te je potreban cjelovit
monitoring intenziteta erozije i praćenja klizišta.
Članak 417.
U Gorskom kotaru u šumama koje su ugrožene, uspostaviti cjelovitu mrežu
nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa.
11.3.3. Istraživanja radi zaštite voda i praćenje stanja voda
a) Istraživanja radi zaštite izvorišta vode za piće
Članak 418.
Zaštita sadašnjih i potencijalnih izvorišta javne vodoopskrbe osigurava se
utvrđivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbom mjera zaštite u
zonama. Za sva sadašnja i potencijalna izvorišta javne vodoopskrbe na području
Županije, izuzev za bunare u Staroj Baški i Dobrinju, zone i mjere zaštite
određene su odlukama jedinica regionalne i lokalne samouprave.
Članak 419.
Za pojedina područja sukladno provedenim novim hidrogeološkim istraživanjima
radi detaljnijeg određivanja granica zona, potrebno je izmjeniti i dopuniti
odluke o zonama sanitarne zaštite za sljedeća izvorišta:
-za izvorište Novljanska Žrnovnica glavna promjena granice zona odnosi se na
području sliva između južne strane Lič polja do Lukova. Za to planinsko
područje koje je bilo u trećoj zoni, predlaže se četvrta zona;
-akumulacija Lokvarka je kao potencijalno izvorište zaštićena na razini
treće zone. Obzirom na planove njezinog korištenja za regionalni vodovod
Gorskog kotara potrebno je odrediti prvu zonu zaštite.
Članak 420.
Daljnje aktivnosti potrebne za zaštitu izvorišta su:
a) za priobalje i otoke:
–istražni radovi radi određivanja zona sanitarne zaštite priobalno izvorište
Kristal u Opatiji,
–trasiranje ponora u Podhumu - središnji dio Grobničkog polja radi
definiranja sliva bunara u Martinšćici,
–trasiranja na području Brinja i ponorne zone Gacke radi definiranja
utjecaja na izvorište Novljanska Žrnovnica,
–izrada hidrogeološke karte u M 1:5.000 za drugu zonu zaštite izvorišta
Novljanska Žrnovnica,
–nastavak istraživanja za sprječavanje prodora mora u izvorište Novljanska
Žrnovnica,
–za cijeli otok Krk predlaže se izrada cjelovite hidrogeološke karte u M
1:50.000, radi određivanja glavnih drenažnih područja prema izvorištima,
–za bunar u Staroj Baški i bunare u Dobrinju i Vrbniku potrebno je
definirati slivno područje i granice zaštitnih zona.
–cijelom karbonatnom području Bašćanske kotline predlaže se dati status
vodoopskrbnog rezervata,
–radi kontrole količine crpljenja i radi ranog upozorenja na mogući utjecaj
morske vode u jezero Vrana kroz duboko krško podzemlje, potrebna su daljnja
istraživanja,
–na otoku Rabu daljnja istraživanja treba usmjeriti na ispitivanje utjecaja
mora na vodonosnike u flišu.
b) za Gorski kotar:
-istražni radovi radi definiranja granica i područja prve i druge zone
zaštite izvorišta za glavne izvore vodoopskrbe Gorskog kotara koja se koriste
za vodoopskrbu (detaljne karte 1:5.000 za drugu i 1:1.000 za prvu zonu):
izvorište Čabranke, izvor Kupice, izvor Ribnjak i Vrelo Ličanke.
-trasiranje ponora u području Mrkoplja radi definiranja utjecaja ovog
područja na izvorišta,
-trasiranja ponora u Ravnoj Gori radi utvrđivanja utjecaja na izvore nakon
izgradnje autoceste,
-ponovno trasiranje ponora Delničkog potoka radi definiranja utjecaja na
izvor Kupice,
-postavljanje limnigrafa na izvorište Čabranka, izvore Ribnjak i Kamačnik,
te
-kompletirati sustav opažanja za male vode na izvoru Kupice.
b) Praćenje stanja voda
Članak 421.
Poznavanje stanja voda potrebno je radi ocjene mogućnosti njezinoga
korištenja za razne namjene; utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica
onečišćavanja; određivanja potrebnih mjera i planova zaštite te kontrole
poduzetih mjera zaštite.
Nacionalni program ispitivanja površinskih i podzemnih voda na području
Primorsko-goranske županije potrebno proširiti na sljedeći način:
-postojeću mrežu opažanja podzemnih voda proširiti uključivanjem u
monitoring izvora Cerovica u Riječkom zaljevu i izvora u Gorskom kotaru: Velika
Belica, Zeleni vir, Kamačnik i Studeno vrelo;
-dopuniti monitoring ekološkog stanja površinskih voda biološkim i
hidromorfološkim elementima;
-uspostaviti novu postaju ispitivanja vodotoka Gornja Dobra poslije
Vrbovskog uz hidrološku postaju Luki;
-ispitivanja kakvoće voda potrebno je povezati s hidrološkim opažanjima.
Radi dobivanja što bolje podloge za upravljanje vodama, potrebno je
objediniti podatke dobivene ispitivanjima iz Nacionalnog programa praćenja
stanja podzemnih i površinskih voda koje provode Hrvatske vode i monitoringa
izvorišta javne vodoopskrbe koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u
jedinstvenu bazu podataka kroz uspostavu odgovarajućeg geografsko
informacijskog sustava za područje Županije.
Potrebno je uspostaviti praćenje kakvoće podzemnih voda na utjecajnom
području velikih izvora onečišćenja radi što ranijeg otkrivanja onečišćenja. To
obuhvaća u prvom redu praćenje utjecaja odlagalište opasnog otpada Sovjak na
kakvoću podzemnih voda, a posredno i mora.
11.3.4. Istraživanja i praćenje stanja mora
Članak 422.
Radi praćenja stanja i odgovarajućeg upravljanja morskim okolišem potrebno
je:
-Nastaviti s provedbom postojećih programa praćenja mora na području
Županije (praćenje ekološkog stanja akvatorija Kvarnerskog zaljeva u sklopu
sustavnog istraživanja Jadranskog mora); praćenje kakvoće mora za kupanje;
praćenje onečišćenja mora kopnenim izvorima i aktivnostima (LBA program);
praćenje kakvoće mora od određenih gospodarskih subjekata te ih razvijati prema
novim spoznajama i promjenama u prostoru.
-Razviti i provoditi sustavni monitoring lučkih područja (luke nautičkog
turizma, brodogradilišta) od onečišćenja opasnim tvarima uključujući štetne
sustave protiv obrastanja brodova.
-Razviti i provoditi monitornig invazivnih vrsta u lučkim područjima i
remontnim brodogradilištima.
-Uspostaviti objedinjeno prikupljanje podataka iz različitih monitoring
programa koji se provode/ili će se provoditi na području Županije temeljem
važećih nacionalnih propisa (iz zaštite okoliša, vodnog gospodarstva,
pomorstva, ribarstva, zaštite prirode) korištenjem GIS sustava kao preduvjet
njegovog korištenje u upravljanju morskim okolišem na osnovi ekosustavnog
pristupa
11.3.5. Razvoj sustava upravljanja kakvoćom zraka
Članak 423.
Radi integralnog upravljanja zaštitom zraka, potrebno je razvijati postojeći
sustav upravljanja kakvoćom zraka. Radi toga predviđa se provedba sljedećeg:
a)Izraditi i redovito obnavljati svakih pet godina cjeloviti katastar
emisija za područje Županije (katastar točkastih, plošnih i linijskih izvora
onečišćenja).
b)Naročitu pažnji obratiti emisijama iz cestovnog i pomorskog prometa (CO,
NOx, PM10, VOC) koje ovise o tipu prometnog sredstva, korištenom
gorivu i intenzitetu prometa.
c)Razvijati/poboljšati monitoring kakvoće zraka što uključuje:
-modernizirati mrežu praćenja kakvoće zraka zamjenom kemijskih metoda
odgovarajućim analizatorima gdje god je to moguće;
-barem na jednoj postaji u gradu Rijeci započeti s mjerenjem lebdećih
čestica PM2.5;
-pristupiti analizi udjela pojedinih izvora u onečišćenju zraka lebdećim
česticama (PM2.5);
-nabaviti jednu kompletnu mobilnu ili lako prenosivu stanicu za mjerenje
onečišćenja zraka od prometa, ali i za druga povremena mjerenja;
-iako su državnom mrežom već određene lokacije za mjerenje pozadinskog
onečišćenja, za potrebe Županije bilo bi poželjno barem godinu dana mjeriti
onečišćenja na rubnim dijelovima Županije:
.na jezeru Vrana na Cresu te na Učki mjerenja O3, NOx, SO2,VOC,
PM2.5 zbog regionalnog transporta tih polutanata na područje
Županije,
.na Platku, O3, NOx, SO2,VOC, PM2.5 zbog
mogućeg utjecaja velikih izvora iz Rijeke,
.istim parametrima proširiti mjerenja u Lividragi u Gorskom kotaru, kao
pozadinskoj postaji, gdje se trenutno mjere samo oborine i ukupna taložna tvar.
-potrebno je započeti s uzorkovanjem i analizom hlapivih ugljikovodika na
plinskom kromatografu, tim više što se na području Županije aromatski
ugljikovodici (BTX) mjere na više mjesta analizatorima kojima je to referentna
metoda;
-za dobivanje opterećenja pojedinim onečišćujućim tvarima na širem prostoru
pribjeći korištenju pasivnih uzorkivača (npr. NO2 i O3);
-biološki monitoring šumskih sustava i kartiranje kritičnog opterećenja
dijelom je proveden na području Gorskog kotara prije 15 godina. Svakako bi
trebalo revidirati vrijednosti postojećih kritičnih opterećenja u odnosu na
stanje ekosustava i novija znanstvena saznanja. Karte opterećenje unijeti u
prostorne planove.
Također je potrebno uspostaviti odgovarajući geografsko informacijski sustav
radi objedinjavanja podataka za područje Županije dobivenih monitoringom kakvoće
zraka koji se provodi ili će se provoditi temeljem nacionalnih propisa iz
područja zaštite zraka, odnosno zaštite okoliša, meteorološkim podacima,
podacima o emisijama onečišćujućih tvari u zrak (katastar emisija) te drugim
potrebnim podacima definiranim računskim modelima onečišćenja zraka i
prognoziranja emisija. Takvo objedinjeni podaci trebaju činiti osnovnu podlogu
za upravljanje kakvoćom zraka.
Za provedbu takvoga integralnog upravljanja kakvoćom zraka potrebno je
nadopuniti module komercijalnog softvera koji se već koristi s modulom za bazu
podataka o emisijama, modulom za kartiranje onečišćenja (od suštinskog značenja
za prostorno planiranje) i modulom za predviđanje onečišćenje zraka za naredni
dan na osnovi emisija i meteorološke prognoze.
