Grad Krk
G R
A D O V I
2c.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba
2d.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda
2e.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja oborinskih voda
3a.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja
3b.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Oblici korištenja
3c.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Mjere posebne zaštite
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE
Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog
dijela Plana istovjetani su grafičkom dijelu III. Izmjena i dopuna
Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38,
R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
26/18).
Pročišćeni tekst odredbi za provođenje
Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38,
R310, R311) objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-
goranske županije« i na web stranici Grada Krka.
Pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana
uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11,
R38, R310, R311)
koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5 000 nije predmet objave.
KLASA: 350-03/17-01/4
URBROJ:2142/01-01/03-18-78
Krk, 20. prosinca 2018.
PREDSJEDNICA
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Arijana Staničić, dipl. iur.
Urbanistički
plan uređenja
UPU 1 - Krk (NA1, R11,
R38, R310, R311)
(»Službene
novine Primorsko-goranske županije«
broj 30/13, 40/14, 2/15, 11/17, 12/17, 26/18)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst)
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1.Uvjeti za određivanje korištenja
površina za javne i druge namjene
Članak
1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Planu su:
-temeljna obilježja prostora i ciljevi
razvoja,
-valorizacija postojeće prirodne sredine,
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, unapređivanje kvalitete života.
U obuhvatu Plana nalaze se slijedeća područja
razgraničena Prostornim planom uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/ 07, 41/09 i
28/11):
-Građevinsko područje naselja Krk NA 1
(uključuje uređene plaže: Gradska plaža - R310 i Dražica R311)
-Građevinsko područje izvan naselja za
izdvojene namjene sportsko - rekreacijske R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38)
-Vodne površine - more
-more namijenjeno za prometne djelatnosti,
-more namijenjeno za rekreaciju.
Površine javnih i drugih namjena unutar
obuhvata Plana razgraničene su zasebno u građevinskom području naselja, u
građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene te u vodnim površinama
- moru.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak
2.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su kao zone i pojedinačne površine / površine (lokaliteti).
Zone su površine određene namjene, koje
obuhvaćaju dvije ili više građevnih čestica istih ili međusobno sukladnih
obilježja. Sve zone su prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Pojedinačne površine / površine (lokalitet)
su površine unutar kojih je planirana izgradnja građevine planirane namjene na
jednoj građevnoj čestici. Površine su prikazane bojom i planskim znakom,
površine (lokalitet) samo planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina«.
Ukoliko se građevna čestica nalazi unutar
dvije zone iste namjene, ali sa različitim uvjetima gradnje, dopuštena je
gradnja u skladu sa strožim uvjetima određenim ovim Odredbama.
Članak
3.
Površine i zone javnih i drugih namjena
razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«
kako slijedi:
1.Površine/zone u građevinskom području
naselja
(Krk - NA 1):
a) javne i društvene namjene
-površine/zone društvenih djelatnosti (D21, D22,
D3, D41, D51, D52,
D6, D7 i D8),
-površine/zone sportsko-rekreacijske namjena
(R12, R13, R14,
R31, R310 i R311),
-površina javnog zelenila - javni park (Z1),
-površine zaštitnog zelenila (Z1, Z2
i Z3),
-površine komunalnih građevina:
-garaža/tržnica (KGg),
-tržnica na malo (KGt),
-groblje (G),
-dječje igralište (KGd1-8).
-površine prometnica (GMU, SU, OU),
pristupnih kolno-pješačkih (KP) i pješačkih putova (PP), parkirališta (P2b-17), parkiralište/garaža (P/G) i obalne šetnice (LM).
-površine javnog trga (JT1 i JT2),
b) druge namjene
-zone mješovite namjene - pretežito stambene
(M11-7),
-zone mješovite namjene - pretežito poslovne
(M21-6),
-zone gospodarske namjene:
-proizvodne (I2-pretežito zanatska),
-poslovne K (K1-pretežito uslužna;
K2-pretežito trgovačka; K3 - komunalno servisna),
-ugostiteljsko - turističke (T11-6-hoteli; T3-kamp).
2.Površine u građevinskom područje izvan
naselja za izdvojene namjene sportsko-rekreacijske R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže):
-zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),
-zona uređene plaže/kupalište (R38),
-površine zaštitnog zelenila (Z4),
-površine prometnica (SU, OU) i parkirališta
(P1-2a).
3. Vodne površine - more:
Površine mora namijenjenog za prometne
djelatnosti
-luka otvorena za javni promet županijskog
značaja - luka Krk,
-luke posebne namjene:
-brodogradilište Krk (postojeća),
-marina Krk (planirana),
-sportska luka Lunta (planirana),
-plovni put i javni pomorski prijevoz,
Površine mora namijenjenog za rekreaciju
-rekreacijske zone na moru (Rm).
1.2.1UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
NASELJA (KRK - NA 1)
1.2.1.1.POVRŠINE / POVRŠINE (LOKALITETI) I
ZONE JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA
Površine / površine (lokaliteti) i zone
društvenih djelatnosti
Članak
4.
Površine / površine (lokaliteti) i zone javne
i društvene namjene namijenjene su izgradnji odnosno rekonstrukciji javnih i
društvenih građevina (starački dom, dom zdravlja, dječji vrtić, osnovna i
srednja škola, multimedijalni centar, vatrogasni dom, vjerske građevine i sl.)
i smještaju pratećih sadržaja u njihovoj funkciji. Na području obuhvata plana
smještene su slijedeće površine i zone javne i društvene namjene:
-Površina / zona staračkog doma (D21) na lokaciji Sv. Lucija.
Namijenjena je izgradnji građevine za
smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i
njegu starijih osoba) i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu
namjenu (prostorije za smještaj osoblja, prostorije za smještaj različitih
vrsta servisa i tehničkih pogona, prostorije za sportske i rekreacijske
aktivnosti i ostali sadržaji potrebni za funkcioniranje staračkog doma).
-Površina (lokalitet) postojećeg staračkog
doma (D22) u zoni mješovite
namjene (M11) na lokaciji Mali
Kartec. Namijenjena je rekonstrukciji građevina za smještaj sadržaja u funkciji
staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba i sl.) i
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Zona postojeće građevine doma zdravlja (D3)
u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji građevine doma zdravlja i
pratećih sadržaja.
-Površina srednje škole (D51) u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji
građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za
igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojećeg dječjeg
vrtića (D41) u zoni mješovite
namjene (M11) u ulici Smokvik
namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje
(vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko
dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojeće osnovne škole
(D52) u zoni mješovite namjene
(M25) u staroj gradskoj jezgri
namijenjena je rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće
sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko
dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojeće građevine u
zoni mješovite namjene (M25) u
staroj gradskoj jezgri namijenjena je prenamjeni građevine u multimedijalni
centar, gradnji i rekonstrukciji multimedijalnog centra i uređenju površina za
prateće sadržaje. (D6).
-Površina (lokalitet) postojeće građevine
doma biskupa Mahnića (D7) u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je gradnji i
rekonstrukciji vjerske građevine - doma (polivalentna dvorana, biblioteka,
višenamjenska učionica, prostorije za edukaciju, kulturne i vjerske aktivnosti,
izložbeni prostori i ostali sadržaji u funkciji doma) i uređenju površina za
prateće sadržaje (vanjske površine za edukaciju, slobodne zelene površine,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije i sl.)
-Površina (lokalitet) postojećeg vatrogasnog
doma (D8) u zoni mješovite
namjene (M11) u ulici Stjepana
Radića namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće
sadržaje (slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije,
parkirališni prostor i sl.).
-Zone mješovite M11-7, M21,
M25-6 ugostiteljsko-turističke
T11a i poslovne namjene K1 namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji građevina
javne i društvene namjene i uređenju površina za prateće sadržaje (zelene
površine, interne komunikacije, parkirališni prostor, ostale površine i sl.)
koje su potrebne za funkcioniranje pojedine vrste građevine javne i društvene
namjene.
Površine i zone sportsko-rekreacijske
namjene
Članak
5.
Površine i zone namijenjene sportu i
rekreaciji planirane su na kopnenom i priobalnom dijelu naselja, a razgraničene
su kao:
-Sportski centar Krk (R12) uz ulicu Slavka Nikolića. Površina/zona
sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji dvorane sa pratećim
sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u
funkciji osnovne namjene), građevine boćarskog kluba, glavnog terena sa
atletskom stazom i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i igrališta, natkrivenih
terena (boćalište i sl.), natkrivenih tribina u sklopu kojih se smještaju
prateći sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske prostorije,
ugostiteljsko-uslužni sadržaji i sl.).
-Sportski bazen Dražica (R13). Površina/zona sportsko- rekreacijske namjene
namijenjena je gradnji građevine sa sportskim bazenom i pratećim sadržajima
(dopušten je smještaj ugostiteljskih, uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja u
funkciji osnovne namjene).
-Sportski centar - vodeni park (R14). Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene
namijenjena je izgradnji vodenog parka sa pratećim sadržajima (uslužni,
ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u funkciji osnovne namjene).
-Zone mješovite M11-5, M21,
M25-6 ugostiteljsko-turističke
T11, T3 i poslovne namjene K1
namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i
smještaju ostalih pratećih sadržaja.
-Zona uređene plaže (R31) - Portapižana obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio
akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi
i sl.
-Zona uređene plaže (R310) - Gradska plaža obuhvaća kopneni dio i pripadajući
dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u
vodi i sl.
-Zona uređene plaže (R311) - Dražica obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio
akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi
i sl.
Površine infrastrukturnih građevina
Članak
6.
Na području obuhvata Plana razgraničene su
slijedeće površine namijenjene izgradnji infrastrukturnih građevina, i to:
-autobusni kolodvor (AK),
-garaža na površini (P/G).
Površine prometnica i ostalih javnih površina
Članak
7.
Na području obuhvata Plana razgraničene su
slijedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:
-Površina prometnica (GMU, SU, OU) su
površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru
ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.
-Površine pristupnih putova su površine na
kojima se grade i rekonstruiraju kolno-pješački (KP), pješački (PP) pristupni
putovi i obalna šetnica (LM),
-Parkiralište (P2b -17),
-Parkiralište/garaža (P/G),
-Javni trg (JT).
Površine/zone komunalnih građevina
Članak
8.
Garaža sa tržnicom (KGg)
Površina/zona komunalne građevine (KGg) namijenjena je izgradnji komunalne građevine -
garaže sa tržnicom uz gradske zidine.
Uvjeti smještaja garaže sa tržnicom određeni
su u članku 129. ovih Odredbi.
Tržnica na malo (KGt)
Površina komunalne građevine (KGt) namijenjena je izgradnji komunalne građevine - tržnice
na malo na lokaciji šetališta Sv. Bernardina (z.č. 3577/2 k.o. Krk-grad).
Uvjeti smještaja tržnice na malo određeni su
u članku 129. ovih Odredbi.
Groblje (G)
Površina komunalne namjene (G) obuhvaća
površinu groblja.
Uvjeti uređenja groblja određeni su u članku
129. ovih Odredbi.
Dječje igralište (KGd)
Površina dječjeg igrališta (KGd) je površina namijenjena za igru djece predškolske i
školske starosne dobi.
Ovim Planom određene su površine / površine
(lokaliteti) namijenjene za smještaj dječjeg igrališta, i to:
-lokacija zapadno od Sv. Lucije (KGd1) - planirano,
-lokacija uz plažu Portapižana (KGd2) - postojeće,
-lokacija Ježevac (KGd3) - postojeće,
-lokacija Dražica (KGd4)- postojeće,
-lokacija Borik (KGd5) - postojeće,
-lokacija na području Kružnog toka (KGd6) - planirano,
-lokacija Lunta (KGd7) - planirano,
-lokacija uz školu i dom zdravlja (KGd8) - planirano.
Uvjeti uređenja dječjih igrališta određeni su
u članku 129. ovih Odredbi.
Površina javnog zelenila
Članak
9.
Površina javnog zelenila - javni park (Z1) je
javni prostor oblikovan planski s raspoređenom vegetacijom i sadržajima
temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno
oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene
i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih
površina.
Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z1)
određeni su člankom 131. ovih Odredbi.
Površina zaštitnog zelenila
Članak
10.
Površina zaštitnog zelenila (Z1-3) je površina koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju,
uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.
Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z)
određeni su u članku 132. ovih Odredbi.
1.2.1.2. POVRŠINE I ZONE DRUGIH NAMJENA
Zone mješovite namjene (M)
Članak
11.
Razgraničenje površina mješovite namjene
(pretežito stambene i pretežito poslovne) od površina ostalih namjena prikazano
je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Zone mješovite namjene namijenjene su
smještaju građevina stambene namjene (obiteljske kuće, višeobiteljske kuće,
stambene građevine i višestambene građevine), gospodarskih građevina
(zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko- turističkih), javnih i društvenih,
sportsko-rekreacijskih i ostalih vrsta građevina, a koje su prema pretežitosti
udjela pojedinih namjena određene kao:
-pretežito stambena M11, je zaokružena prostorna cjelina naselja, namijenjena
stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
-pretežito stambena M12, predstavlja neizgrađeni dio naselja, namijenjen
stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih,
sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
-pretežito stambena M13, je zaokružena prostorna cjelina namijenjena
smještaju višestambenih građevina (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih
sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
-pretežito stambena M14, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u
sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i
sportsko- rekreacijskih sadržaja.
-pretežito stambena M15, koja predstavlja djelomično zaokruženu prostornu
cjelinu, namijenjena stanovanju, te smještaju javnih i društvenih, zanatskih,
poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih
sadržaja.
-pretežito stambena M16, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u
sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
-pretežito stambena M17, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u
sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
-pretežito poslovna M21 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu
namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M22 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim
sadržajima i smještaju postojećih stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M23 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim
sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M24 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim
sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M25 - stara gradska jezgra je zaokružena prostorna
cjelina - centar naselja, namijenjena smještaju poslovnih, zanatskih, javnih i
društvenih, ugostiteljsko - turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih i i
sličnih sadržaja.
-pretežito poslovna M26 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu
namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih,
sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
-Na zasebnoj građevnoj čestici se osim
građevina određenih ovim člankom mogu graditi elektroenergetske i komunalne
građevine, sportsko-rekreacijske površine i igrališta, dječja igrališta, javne
zelene površine - park, zaštitne zelene površine i sl.
Unutar zona mješovite namjene (M11-7, M21-6),
ne mogu se graditi novi veliki trgovački centri, velike proizvodne građevine,
velika skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na
drugi način ometaju stanovanje.
Površine i zone gospodarske namjene
Članak
12.
Razgraničenje površina i zona gospodarske
namjene (proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih
namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Površine i zone gospodarske namjene
namijenjene su smještaju gospodarskih građevina (proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, te sportsko-rekreacijskih.
Planom su razgraničene gospodarske površine /
površine (lokalitet) / zone:
-proizvodne namjene (I2),
-poslovne namjene (K),
-ugostiteljsko-turističke namjene (T).
1.2.2.UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE - SPORTSKO-REKREACIJSKE R11 LUNTA
(S PRIPADAJUĆIM MORSKIM DIJELOM -
uređena plaža)
Članak
13.
U građevinskom području izvan naselja za
izdvojene namjene sportsko-rekreacijske, ovim Planom razgraničene su slijedeće
površine:
-zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),
-zona uređene plaže (R38),
-zona zaštitnog zelenila (Z4),
-površine prometnica (SU, OU) parkirališta (P1-2a).
Zona sportsko-rekreacijske namjene (R11)
Članak
14.
U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih
igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.),
bazena, te smještaj pratećih rekreacijskih, zabavnih i uslužnih
(ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.
Propisuje se obavezna II. kategorija
uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda,
vodoopskrba i električna energija).
Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
Izdvojena građevinska područja izvan naselja
sportske namjene planiraju se na način da najmanje 60% površine tog građevinskog
područja bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna
tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi
najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja (što znači 10% od preostalih
40% površine zone, što iznosi max 4%
površine zone).
-U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta dopušteno je graditi sportsko-rekreacijske
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena građevine je sportsko-rekreacijska,
a dopušten je smještaj pratećih sadržaja (ugostiteljski, uslužni, trgovački i
slični sadržaji u funkciji osnovne namjene).
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1000 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni (kis) iznosi 0,9.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m (potpuno ukopan podrum i 2 nadzemne etaže).
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste iznosi 6,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od
granice građevne čestice iznosi 6,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost između
građevina na istoj građevnoj čestici iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Najmanje 60% površine svake građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne
s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine.
U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne
može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih
površina.
Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima iz ovog članka za nove građevine.
Iznimno, od odredbi ovog članka na dijelu ili
na čitavoj k.č 3932/1 k.o. Krk-grad je dopušteno formirati građevnu česticu za
gradnju sportsko-rekreacijske građevine (jedriličarski klub-građevina koja po
svojoj prirodi zahtijeva smještaj na obali). Građevnu česticu je dopušteno
povećati i na susjedne čestice. Građevinu je dopušteno graditi uz slijedeće
granične uvjete:
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m (dvije nadzemne etaže).
-Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima
određenim ovim člankom.
Zona uređene plaže (R38)
Članak
15.
Zona uređene plaže (R38) - Jedriličarski klub
predstavlja dio površine koja je planom šireg područja određena kao izdvojeno
građevinsko područje izvan naselja sportsko - rekreacijske namjene (R11 Lunta) te pripadajući morski pojas.
Unutar zone iz prethodnog stavka moguće je
uređenje plaže, nadzirane i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i
morske strane, uključujući i osobe s teškoćama u kretanju.
Na kopnenom dijelu uređene plaže dopušteno je
uz sanitarni čvor smjestiti i ostale prateće sadržaje (uslužne djelatnosti:
buffet, manji restoran i sl.) uz slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne
građevine iznosi 120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
4,0 m (1 nadzemna etaža).
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevinskog
pravca građevine od obalne crte iznosi 10,0 m.
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi
(putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.
Površine zaštitnog zelenila
Članak
16.
Površine zaštitnog zelenila (Z4) su površine koje imaju zaštitnu i oblikovnu
funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama. Na ovim površinama
moguć je smještaj montažnih građevina površine do 12 m2, a sve u skladu sa posebnom Odlukom jedinice lokalne
samouprave.
1.2.3. UVJETI ZA VODNE POVRŠINE - MORE
More namijenjeno za prometne djelatnosti
Zona luke otvorene za javni promet
Članak
17.
Planom je određena morska luka otvorena za
javni promet županijskog značaja - luka Krk.
-Sve pješačke (obalna šetnica) i
kolno-pješačke površine uz luku Krk dopušteno je koristiti za potrebe
operativne obale.
-Istočni dio kopnenog dijela luke (na
području Portapižane) je načelan, a detaljno će se odrediti izradom projektne
dokumentacije.
-Detaljniji uvjeti za luku otvorenu za javni
promet su određeni u Poglavlju br. 5. »Uvjeti uređenja, odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama« ovih Odredbi za
provođenje.
Površine luka posebne namjene
Članak
18.
Planom su određene luke posebne namjene, i
to:
-luka za posebne namjene za djelatnosti
brodogradilišta Krk (postojeća)
-luka nautičkog turizma - marina Krk
(planirana)
-sportska luka Lunta (planirana)
Detaljniji uvjeti za luke posebne namjene su
određeni u Poglavlju br. 5. »Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s
pripadajućim građevinama i površinama« ovih Odredbi za provođenje.
Plovni put i javni pomorski prijevoz
Članak
19.
Ovim Planom na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina« planirana je mreža plovnih puteva županijskog i
lokalnog značaja. Mrežom se povezuju luka otvorena za javni promet i luke
posebne namjene.
Javni pomorski prijevoz je dopušteno
organizirati između svih luka unutar područja Plana.
More namijenjeno za rekreaciju (Rm)
Članak
20.
Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove
akvatorija uz obalu, a namijenjene su kupanju i sportovima na vodi.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
21.
Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti
Planom je predviđen unutar površina/površina (lokalitet)/zona koje su
kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određene kao
površine/zone industrijske (I), poslovne (K) i ugostiteljsko - turističke
namjene (T).
Osim na površinama / površinama (lokalitet)/u
zonama gospodarske namjene iz prvog stavka, smještaj građevina i sadržaja
gospodarskih djelatnosti moguć je i unutar površina koje su kartografskim
prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina« određene kao zone mješovite
namjene - pretežito stambene (M11,
M12, M15), mješovite namjene - pretežito-poslovne (M21-6).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje
građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br. 4.
»Uvjeti i način gradnje«.
Članak
22.
Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane
su na:
-građevine ugostiteljsko - turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima - hotel, hotel baština, pansion i
ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel
- vrsta turistički apartmani) iz skupine hotela sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli, i kamp,
-proizvodne (pretežito zanatske) građevine,
-poslovne građevine (uslužne, trgovačke i
komunalno- servisne).
2.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO
- TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA
2.1.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE
2.1.1.1.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11)
Članak
23.
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11) određena je na kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena
površina« i br. 4. »Uvjeti i
način gradnje«. Zona je podijeljena na dva dijela (T11a) i (T11b)
Zona (T11a)
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) obuhvaća postojeće građevine ugostiteljsko-turističke
namjene. U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopušteno je graditi građevine
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i pansion)
i rekonstruirati postojeće uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je
smještaj hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
-Postojeći hotel Dražica sa depadansama ne
može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke
usluge (apartmanski).
-Postojeće građevine isključivo
ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima
ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je pod
istim uvjetima kao za nove građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja
ako je veća od gustoće korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice
ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0.
Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta
se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a
za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. Iznimno,
dopušteno je nadstrešnicu hotela Dražica smjestiti na regulacijsku liniju.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a
.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva
prenamjena, rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati
uvjete za parkiranje koji su
određeni za nove građevine.
Iznimno, za potrebe smještajnih građevina,
parkiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni
osnovne građevine (u zoni T11b) u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti
gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je
smještaj pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko- rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
-Postojeće građevine isključivo
ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima
ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je pod
istim uvjetima kao za nove građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja
ako je veća od gustoće korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice
ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0.
Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta
se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a
za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne
i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva
prenamjena, rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati
uvjete za parkiranje koji su određeni za nove građevine.
Iznimno, za potrebe smještajnih građevina,
parkiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni
osnovne građevine (u zoni T11b) u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti
gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog
pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Zona (T11b)
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11b) obuhvaća postojeće parkirališne površine i sportske
terene. Dopušteno je uređivati parkirališne površine za potrebe zone (T11a). Dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih
sportskih terena.
2.1.1.2.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T12)
Članak
24.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) određena je na kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) obuhvaća hotel s pratećim sadržajima. Na površini
ugostiteljsko-turističke namjene (T12) dopušteno je rekonstruirati postojeći hotel s pratećim sadržajima uz
slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina postojeće građevne čestice hotela
je formirana, a može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne
i komunalne infrastrukture.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (T12)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Postojeći hotel Koralj ne može promijeniti
svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski)
i ne može se prenamijeniti u građevinu stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao za nove građevine.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni
sadržaji i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je
rekonstrukcija hotela uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja
ako je veća od 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30%
i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne
visine), a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina do 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno
ukopani podrum i 4 nadzemne etaže). Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje koja ne može biti viša
od 15,0 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica je priključena na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica je priključena na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine građevne čestice mora
se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva
rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja
smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za
parkiranje koji su određeni za nove građevine.
7.pomoćne građevine mogu se graditi odnosno
rekonstruirati uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.1.3.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene (T13)
Članak
25.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke
namjene (T13) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene (T13) dopuštena je
gradnja hotela, pansiona i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 3.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (T13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko- rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 2,9, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema
uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke
namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za
dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 3.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (T13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko- rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 2,9, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0
m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema
uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.1.4.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko -
turističke namjene na površini ugostiteljsko-
turističke namjene (T14)
Članak
26.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T14) obuhvaća ugostiteljsko-turističku građevinu sa
smještajnim kapacitetima - duhovni centar u svrhu vjerskog turizma, te pomoćne
i prateće sadržaje (muzički paviljon, sanitarni blok i ugostiteljski sadržaji).
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima (T14)
dopušteno je rekonstruirati građevinu osnovne namjene te graditi i
rekonstruirati građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice istovjetna je
površini T14 čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik
i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno
odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri (u grafičkom
dijelu plana jugo-istočni i južni dio granice T14 je određen cestom za Punta de Galeto na način da je
granica površine T14 odmaknuta
od vanjskog ruba postojeće ceste 5,5 m).
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima -
duhovnog centra (dogradnja polivalentne dvorane i kapelice) i rekonstrukcija
ili gradnja pomoćnih građevina i građevina pratećih sadržaja (muzički paviljon,
sanitarni blok i ugostiteljske građevine).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je
rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima -
duhovni centar uz slijedeće granične uvjete:
-Rekonstrukcija građevine osnovne namjene
odnosi se isključivo na dogradnju (polivalentne dvorane i kapelice) građevine
osnovne namjene na njenom istočnom dijelu. Nije dopušteno povećati smještajne
kapacitete.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,15.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,25.
-Visinu postojećeg dijela građevine nije
dopušteno povećavati, a najveća dopuštena visina dograđenog dijela postojeće
građevine (polivalentna dvorana i kapelica) iznosi 6,0 m, a za ostale građevine
pratećih sadržaja 4,5 m.
-Katnost postojećeg dijela građevine se
zadržava, a najveća dopuštena katnost dograđenog dijela građevine (polivalentna
dvorana i kapelica) iznosi 1 nadzemnu etažu (podrum koji nije potpuno ukopan
ili suteren), a za ostale građevine pratećih sadržaja 1 nadzemnu etažu
(prizemlje).
-Udaljenost dogradnje postojeće građevine
(polivalentene dvorane i kapelice) kao i građevina pratećih sadržaja od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina osnovne namjene mora biti udaljena
najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje
od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.5.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene (T15)
Članak
27.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke
namjene (T15) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke
namjene (T15) obuhvaća
postojeće građevine. Na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T15) dopuštena je prenamjena postojećih građevina u
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel
baština i pansion) i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je u skladu
s uvjetima određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni,
uslužni sadržaji iz područja
drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena
postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim
kapacitetima - hotel i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6 (za dvije donje nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan
i/ili suteren i/ili prizemlje) odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 1.600 m2 za
dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i
rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne
čestice ako je veća od izgrađenosti određene ovim člankom i koeficijent
iskorištenosti ako je veći od koeficijenta iskorištenosti određenim ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do
ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje postojećih građevina najveća
dopuštena ukupna visina ne može biti veća od visine (visina do vijenca) na
apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti
i rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a
dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije
alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim
urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena
nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna
je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
HOTEL BAŠTINA
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel baština moguća je
u skladu s uvjetima određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni
sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju
osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena
postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim
kapacitetima - hotel baština i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6 (za dvije donje nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan
i/ili suteren i/ili prizemlje) odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 1.600 m2 za
dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i
rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne
čestice ako je veća od izgrađenosti određene ovim člankom i koeficijent
iskorištenosti ako je veći od koeficijenta iskorištenosti određenim ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do
ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje postojećih građevina najveća
dopuštena ukupna visina ne može biti veća od visine (visina do vijenca) na
apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti
i rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a
dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije
alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore
prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni
su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je u
skladu s uvjetima određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni
sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju
osnovnu namjenu).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena
postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim
kapacitetima - pansion i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6 (za dvije donje nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan
i/ili suteren i/ili prizemlje) odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 1.600 m2 za
dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i
rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne
čestice ako je veća od izgrađenosti određene ovim člankom i koeficijent
iskorištenosti ako je veći od koeficijenta iskorištenosti određenim ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do
ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje postojećih građevina najveća
dopuštena ukupna visina ne može biti veća od visine (visina do vijenca) na
apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti
i rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a
dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije
alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne
čestice, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Postojeće građevine suprotne namjeni u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene T15 se mogu do prenamjene u
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel
baština i pansion) rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima,
isključivo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta korištenja i rada. Pod
opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i rada smatra se:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i
dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
-dogradnja sanitarnih prostorija (WC,
kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,
-uređenje potkrovlja ili drugog prostora
unutar postojećeg gabarita ako ne prelaze uvjete određene ovim Prostornim
planom.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.6.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T16)
Članak
28.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T16) određena je na kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene
(T16) dopuštena je gradnja
hotela i pansiona, i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1. oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je
površini (T16) koja obuhvaća
k.č. 1121/1, 1121/2, 1121/3, 1122/1, 1122/2, 1122/3 sve k.o. Krk, čiji su oblik
i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg
akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice,
prema geodetskoj izmjeri. Navedena površina građevne čestice može se smanjivati
u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko- rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, poslovni i
slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten
smještaj stambenih sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,13, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 0,23, od čega je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže
iznosi najviše 30% tlocrtne projekcije donje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema
uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno grad
nje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s
pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima
br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i
br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je
površini (T16) koja obuhvaća
k.č. 1121/1, 1121/2, 1121/3, 1122/1, 1122/2, 1122/3 sve k.o. Krk, čiji su oblik
i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne
čestice, prema geodetskoj izmjeri. Navedena površina građevne čestice može se
smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko- rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, poslovni i
slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten
smještaj stambenih sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,13, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 0,23, od čega je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže
iznosi najviše 30% tlocrtne projekcije donje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema
uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.1.7.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene u zonama mješovite namjene - pretežito
poslovne (M25)
Članak
29.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M25) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel,
hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-
turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), rekonstrukcija
postojećih građevina ugostiteljsko- turističke namjene sa smještajnim
kapacitetima, te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, hotela baština, pansiona i smještaj pratećih sadržaja
(sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju
osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za
tržište) nego isključivo gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene
građevinske (bruto) površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće građevine isključivo
ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima
ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne
smještajne građevine iznosi 80 kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 2,0, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena
je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između
dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 5,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne
određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE
(HOTEL-VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički
apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno
ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine
stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina
i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim
Odredbama za provođenje.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine
najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju
već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 100 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 1,0
-za dvojne i ugrađene građevine: 1,0
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine1,5 od čega je
0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) podruma
-dvojne i ugrađene građevine1,5 od čega je
0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) podruma
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 1,5
-za dvojne građevine: 1,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine2,00 od čega je 0,5
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne građevine2,00 od čega je 0,5
koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevina iznosi
10,5 m
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi 500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 2,0 od čega je 0,5
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m.
TIP A, B i C
Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena
je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke
građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između
dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Građevine TIPA A, B i C koje će se graditi
na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Građevine TIPA A i B koje će se graditi kao
dvojne/ ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri
strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0
m.
4.Arhitektonsko oblikovanje
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.
Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije
(otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u
poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na
komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu
površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz
ugostiteljsko- turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne
uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice.
Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.8.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/pretežito poslovne (M11, M21)
Članak
30.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito
poslovne (M11, M21) dopuštena je gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel
baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke
građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), rekonstrukcija postojećih
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, te
uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, hotela baština, pansiona i smještaj pratećih sadržaja
(sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju
osnovnu namjenu. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za
stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego
isključivo gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene
građevinske (bruto) površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće građevine isključivo
ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima
ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne
smještajne građevine iznosi 80 kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 1,25, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne
može biti manja od 4,0 m, a
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je
smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«)
udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
-iznimno, od odredbi određenih ovom točkom
ovog članka za građevinu ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim
kapacitetima koja se planira unutar građevinskog područja naselja NA 1-Krk na
dijelu k.č. 3836 i dijelu k.č. 3838 sve k.o. Krk-grad, određuju se slijedeći
granični uvjeti:
-najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi 2 podzemne i 4 nadzemne etaže,
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
16,0 m,
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,05, a ukoliko se ispod ugostiteljsko-turističke
građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis)
iznosi 1,65 od čega je 0,6 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane
etaže.
-ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s
uvjetima za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim
kapacitetima određenim ovim člankom i sveukupnim Odredbama za provođenje ovog
Plana.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevi.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica mora se nalaziti uz
prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog
pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL-VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički
apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno
ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene
namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina
i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim
Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine
najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju
već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 100 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine0,75 od čega je
0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) podruma
-dvojne i ugrađene građevine0,75 od čega je
0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) podruma
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,75
-za dvojne građevine: 0,75
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine1,00 od čega je
0,25 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne građevine1,00 od čega je 0,25
koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevina iznosi
10,5 m
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi 500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,0 od čega je 0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi
podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m.
TIP A, B i C:
Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke
građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne
može biti manja od 4,0 m, a
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je
smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«)
udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se
graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine
(h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi
kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri
strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti 'otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
4.Arhitektonsko oblikovanje
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.
Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije
(otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog
stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u
postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u
poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz
ugostiteljsko- turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne
uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice.
Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici.
Ako imaju otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.1.9.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima u zoni mješovite
namjene - pretežito stambene (M12)
Članak
31.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene
(M12) dopuštena je gradnja
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel,
hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-
turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), te uređenje
površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, hotela baština, pansiona i smještaj pratećih sadržaja
(sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju
osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za
tržište) nego isključivo gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene
građevinske (bruto) površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne
smještajne građevine iznosi 80 kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 0,88, od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost osnovne građevine od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica mora se nalaziti uz
prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna
i moraju biti s nagibom
krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep
ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog
članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE
(HOTEL-VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički
apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno
ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine
stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina
i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim
Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 550 m2
-za dvojne: 350 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,23
-za dvojne: 0,23
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,4
-za dvojne: 0,4
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 0,63 od čega je
0,23 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne građevine 0,63 od čega je 0,23
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m.
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 600 m2
-za dvojne građevine: 500 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,23
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,23
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,65
-za dvojne građevine: 0,65
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine0,88 od čega je
0,23
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne građevine0,88 od čega je 0,23
koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
podrum i 3 nadzemne etaže.
-najveća dopuštena visina građevina iznosi
10,5 m.
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi 600 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,23;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 0,88 od čega je 0,23
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke
građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost osnovne građevine od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se
graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine
(h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi
kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri
strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
4.Arhitektonsko oblikovanje
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.
Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije
(otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog
stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u
postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u
poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na
komunalnu infrastrukturu
-Način i uvjeti priključenja građevne
čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog Plana.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama
i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz
ugostiteljsko- turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne
uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice.
Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.1.10.Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima u zonama mješovite
namjene - pretežito stambene (M15)
Članak
32.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M15) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta
turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice)), te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz
slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja hotela, hotela baština, pansiona i smještaj pratećih sadržaja
(sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju
osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za
tržište) nego isključivo gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene
građevinske (bruto) površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne
smještajne građevine iznosi 80 kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 1,05, od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati pod istim
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine
najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se
predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu
osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog
članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje
nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE
(HOTEL-VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički
apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno
ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke
namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine
stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina
i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim
Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine
najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju
već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 100 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine0,75 od čega je
0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne i ugrađene građevine0,75 od čega je
0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m.
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije
nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,75
-za dvojne građevine: 0,75
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine1,00 od čega je
0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže
-dvojne građevine1,00 od čega je 0,25
koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je
podrum i 3 nadzemne etaže.
-najveća dopuštena visina građevina iznosi
10,5 m.
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine iznosi 500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,00 od čega je 0,25
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi
podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati pod istim
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke
građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se
graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine
(h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi
kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri
strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
4.Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.
Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije
(otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene
površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka
moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj
građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u
poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz
ugostiteljsko- turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne
uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice.
Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE - KAMPOVA
2.1.2.1.Uvjeti smještaja kampa na površini
/ u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T3)
Članak
33.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke
namjene obuhvaća postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene (kamp).
Na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene (T3) dopušten je smještaj ugostiteljsko-turističke građevine sa
smještajnim kapacitetima (kamp), gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina,
te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične
uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (T3) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim
dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom
plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava
gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Površina kampa je namijenjena za smještaj i
uređenje kampa. Dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina, te
smještaj kampa (smještajnih jedinica - smještaj na uređenom prostoru na
otvorenom - na kamp mjestu i/ili kamp parceli, u kućicama u kampu, bungalovima
i sl.), pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, uslužni, ugostiteljski i
sl.), te uređenje sportsko- rekreacijskih, zelenih i parkovnih površina.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi
300 kreveta/ha.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,05.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,15 od čega
je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
pojedinačne građevine iznosi 120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevina iznosi
4,0 m.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i
rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima određenim
ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
ugostiteljsko- turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
-Građevina mora biti udaljena od granice
susjedne građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Na građevnoj čestici kampa dopušteno je
smjestiti više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene uz
uvjet da najmanja udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Smještajne jedinice u kampu nisu povezane s
tlom na čvrsti način.
-Građevine sa pratećim sadržajima (sanitarni
čvorovi, otvoreni sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni i zabavni
sadržaji i sl.) moraju uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite
okoliša biti više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu
s obilježjima prirodnog krajolika.
-Iznimno, od uvjeta određenih ovim člankom,
dopušta se na k.č. 1501/2 k.o. Krk-grad gradnja građevine (sanitarni čvor,
garderoba, kancelarije i pomoćni prostori) max. tlocrtne projekcije 140 m2, max. etažnosti potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne
etaže, najveće dopuštene visine 6,0 m.
-Iznimno, od uvjeta određenih ovim člankom,
dopušta se na k.č. 1501/2 i 1501/3 k.o. Krk-grad gradnja građevine
(ugostiteljski objekt) max. tlocrtne projekcije 125 m2, max. etažnost prizemlje. Građevine mogu imati
građevni pravac na regulacijskom pravcu.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i
uvjetima gradnje za pojedine
zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod
posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Građevna čestica mora se nalaziti uz
prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice,
na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5.
Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
-Teren oko građevina, potporni zidovi, terase
i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled kampa, te da se ne
promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih
građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m, dok je nagib terena koji
zahtjeva više podzida potrebno rješavati terasasto.
-Kamp mora biti ograđen, a ograde se
izgrađuju od kamena i zelenila, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,10
metar, odnosno do visine koju određuje postojeća konfiguracija terena.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine (površine kampa) nužno je osigurati mjere zaštite
okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj
čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.3.UVJETI SMJEŠTAJA PROIZVODNIH GRAĐEVINA
(pretežito zanatske)
2.1.3.1.Uvjeti smještaja proizvodnih
građevina - pretežito zanatske na površini proizvodne namjene - pretežito
zanatske (I2) - brodogradilište
Članak
34.
Na površini proizvodne namjene-pretežito
zanatske (I2) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice istovjetna je
površini (I2) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana.
Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno
odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija postojećih građevina u funkciji brodogradnje, koja uključuje i
smještaj pratećih sadržaja (uslužna, ugostiteljsko-turistička,
komunalno-servisna, trgovačka i sl. sadržaji u funkciji osnovne namjene), te
skladišnih kompleksa na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih
građevina dopušten je smještaj prostora za manipulaciju, prometnih građevina i
uređaja, te drugih građevina prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Smještaj građevina stambene namjene nije
dopušten.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,5 m (2 nadzemne etaže).
-Postojeće proizvodne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržava
njem postojeće etažnosti, a
za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana
ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od
propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim
gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene
(proizvodne) prema cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Postojeće građevine osnovne namjene - proizvodne
koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Na dijelovima građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od
granice građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na
istoj građevnoj čestici iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevine gospodarske namjene treba
projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih
građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija
građenja.
-Građevine mogu biti montažne, prema načelima
iz prethodne alineje.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama
potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II.
kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba,
električna energija).
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je
urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim
vrstama ukrasnog grmlja visokog zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica grade se od kamena,
betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti
ograđene i živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su
javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački
prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice i visina ograde između građevnih čestica iznosi 1,8 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopušten je smještaj pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do
granice građevne čestice. Ako su smještene na granici građevne čestice, moraju
od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju
građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)
sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.UVJETI SMJEŠTAJA POSLOVNIH GRAĐEVINA
(uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne)
2.1.4.1.Uvjeti smještaja poslovnih
građevina (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni
poslovne namjene (K1)
Članak
35.
U zoni poslovne namjene (K1) grade se poslovne građevine i rekonstruiraju
postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije određena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne, a dopuštena je i
gradnja sirane, uljare, klaonice, bioplinskog postrojenja i sl. sadržaja) i
rekonstruiraju postojeće građevine, a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička,
sportsko-rekreacijska, proizvodna (pretežito zanatska) namjena, skladišni kompleksi
i manji pogoni-obrtništvo) na način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih
građevina dopušten je smještaj prostora za manipulaciju, prometnih građevina i
uređaja, te drugih građevina prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Postojeće poslovne građevine druge namjene
mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u poslovne građevine u skladu s uvjetima
za nove građevine iz ovog članka.
-Smještaj građevina stambene namjene nije
dopušten.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,1 od
čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5
m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže). Ukopani ulazi podrumske garaže
maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja
najniže točke terena.
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima
propisanim ovim člankom.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene
(poslovne) prema cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih
iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Na dijelovima građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od
granice građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na
istoj građevnoj čestici iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
zaštitnog pojasa dijela postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102)
dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1
»Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim
ovim Odredbama, a sve uz uvjete nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela
postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom
korištenja označen je na kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevine poslovne namjene treba
projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih
građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija
građenja.
-Građevine se mogu graditi i kao montažne,
prema načelima prethodne alineje u točki 4. ovog članka.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama
poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti ceste ili koti okolnog
terena.
-Za građevne čestice određuje se II.
kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba,
električna energija).
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je
urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim
vrstama ukrasnog grmlja visokog zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica poslovne namjene
grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne
čestice mogu biti ograđene i živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su
javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački
prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je 1,8 m.
-Najveća dopuštena visina ograde između
građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m,
kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije
prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9. Iznimno, od odredbi ovog članka
A) Na formiranim građevnim česticama koje su
određene dozvolama za upotrebu (broj: UP/I-07-3197/88 od 25.11.1988 i klasa
UP/I-361-05/90-01/7, ur.broj: 2142-07- 90-5 od 12.04.1990.g.), te građevinskim
dozvolama broj:UP/I-07-2460/1987/AJ od 19.10.1987 i broj: UP/I-07-
3040/04-1986/JM od 11.12.1986. dozvoljava se rekonstrukcija uz slijedeće
granične uvjete:
-upravne zgrade: etažnost S+P+3, visina 18,0
m, tlocrtna projekcija 1500 m2,
građevinska (bruto) površina građevine 4450 m2,
-dvije zgrade za smještaj radnika: kapaciteta
ukupno 200 ležajeva, visine 12,0 m sa tri nadzemne etaže (P+2 ili S+P+1),
tlocrtne projekcije jedne zgrade 910 m2 i građevinske (bruto) površine 2730 m2, tlocrtne projekcije druge zgrade 780 m2 i građevinske (bruto) površine 2340 m2,
-ostali opći uvjeti:
-površinu formirane građevne čestice je
dopušteno smanjiti isključivo radi izgradnje infrastrukturnih sustava
(prometnica i ostali infrastrukturni sustavi).
-Najmanja dopuštena udaljenost građevnog
pravaca od regulacijskog iznosi 10 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost granica
gradivog dijela čestice od granice građevne čestice susjednih građevina iznosi
6 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost između
građevina iznosi (h1+h2) /2, gdje su h1 i h2 visine susjednih građevina, ali ne
manje od 6 m.
-Građevine gospodarske namjene, koje se mogu
graditi i kao montažne, treba projektirati i oblikovati prema načelima
suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Najmanje 20% površine građevne čestice
potrebno je urediti kao parkovno ili zaštitno zelenilo.
-Pristup na formiranu građevnu česticu je
postojeći.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, a
normativ, za minimalni broj parkirališnih mjesta unutar gospodarske namjene
iznosi 5 mjesta/ 1000m2 bruto
izgrađene površine. Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje ili
garažiranje vozila rješava na izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni
osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne
mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je
okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
-Svi priključci na komunalnu infrastrukturu
(elektronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba i
odvodnja) su postojeći.
B) Hala za proizvodnju montažnih objekata
-Zbog tehnologije proizvodnje dozvoljava se
visina koja iznosi 12,0 m (kao prizemlje).
-Za istu građevinu građevne čestice
k.č.1234/7,/6, 1235/ 2, 1236/4,/7 sve k.o. Krk-grad formirat će se građevna
čestica u skladu s uvjetima iz ovog članka.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u
skladu s uvjetima iz ovog članka (točke 1-8.).
C) Betonara za proizvodnju betona:
-Zbog tehnologije proizvodnje ima visinu
silosa do 20,0 m. Locirana je na k.č. 1234/6 k.o. Krk-grad.
-Građevna čestica formirat će se u skladu s
uvjetima iz ovog članka kao i svi ostali uvjeti gradnje koji moraju biti u
skladu s uvjetima iz ovog članka (točke 1-8.).
10.Iznimno, od odredbi ovog članka, za poslovnu
građevinu (poslovnu strukturu) na česticama z.č. 2108/14, 2108/15, 2108/18,
2108/20, 2108/21, 2108/22, 2108/23, 2108/24, 2108/25, 2108/26, 2113/2, 2113/3,
2113/4, 2114/2, 2114/3, sve k.o. Krk-grad, dozvoljava se rekonstrukcija u
obliku nadogradnje nad postojećim natkrivenim terasama. Rekonstrukciju je
potrebno izvesti istodobno nad svim terasama, osim prve i zadnje jedinice u
nizu koje se mogu rekonstruirati u prvoj i u drugoj fazi. Za građevinu na
navedenim česticama obavezno je zadržavanje postojeće tlocrtne izgrađenosti
(kig), etažnosti i ukupne visine građevine prema građevinskoj dozvoli, a
dozvoljava se povećanje iskoristivosti čestice (kis) na 0,75.
-Građevina ima pristup na postojeću
prometnicu.
-Građevina ima postojeće priključke na
komunalnu infrastrukturu.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u
skladu s uvjetima iz ovog članka (točke 1-8.).
11.Iznimno, od odredbi ovog članka, dopušteno
je uklopiti poslovnu građevinu turističkog biroa na z.č.1264/3 k.o. Krk-grad u
Krku uz slijedeće granične uvjete:
-Dozvoljena tlocrtna projekcija građevine
iznosi 78,54 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemno (kis) iznosi 0,25.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
3,0 m (prizemlje).
-Postojeće udaljenosti od granica građevne
čestice se zadržavaju.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna
zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u
skladu s uvjetima iz ovog članka (točke 1-8.).
12.Iznimno, od odredbi ovog članka, dopušteno
je na formiranoj građevnoj čestici temeljem Detaljnog plana uređenja kompleksa
RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku (»SN PGŽ« br. 37/07),
rekonstruirati postojeće poslovne (trgovačke) građevine u Krku u smislu dogradnje
parkirališno-garažnog platoa iz razloga povećanja parkirališnih kapaciteta, te
prilagođa
vanja postojeće građevine u
smislu funkcionalno-prostornog povezivanja sa planiranim parkirališno-garažnim
platoom (izmjena dimenzija otvora, proširenja hodnika, izgradnja komunikacijske
vertikale sa stubištem i dizalom te pokretne rampe i sl. zahvata) uz slijedeće
granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
kig građevne čestice iznosi 0,45.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
kis građevne čestice iznosi 0,90.
-Najveća dopuštena visina
parkirališno-garažnog platoa iznosi 4,5 m.
-Najmanja dopuštena površina zelenila na
građevnoj čestici iznosi 15%.
-Najmanja dopuštena udaljenost
parkirališno-garažnog platoa od granice građevne čestice iznosi 2,5 m. Iznimno,
dopuštena je i manja udaljenost ukoliko se parkirališno-garažni plato uklapa u
formirane ozelenjene padine granične zone.
-Pristup na katni parkirališni nivo ostvario
bi se rekonstrukcijom postojećeg pristupnog pravca sa županijske ceste. Na toj
poziciji bi se zadržao kolni pristup kompleksu (zadržao bi se postojeći kolni
režim). Potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog tijela za upravljanje
cestama.
-Prometna veza između katnog i parternog
parkirališnog nivoa ostvarila bi se kolnom prometnom rampom na građevnoj
čestici.
-Postojeći kapacitet od cca 217 parkirališnih
mjesta će se povećati na ukupno najviše 350 parkirališnih mjesta.
13.Iznimno, od odredbi ovog članka dopušta se
rekonstrukcija građevine na dijelu ili formiranoj građevnoj čestici koja je
određena građevinskom dozvolom (klasa UP/I-361-03/04-01/207; ur. broj:
2170-83-01-04- 9-JM od 29. listopada 2004.g.); i lokacijskom dozvolom (klasa:
UP/I-350-05/03-01/484; ur.broj: 2170-83-01-04- 10-JM) uz slijedeće granične
uvjete:
-Površina građevne čestice istovjetna je
formiranoj građevnoj čestici upravne zgrade komunalnog poduzeća ili njezinom
dijelu, a smještena je u poslovnoj zoni Sv. Petar u Krku.
-Namjena građevine je poslovna uz mogućnost
smještaja svih ostalih pratećih sadržaja. Osim navedene namjene dopušten je i
smještaj solarne elektrane.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice kig iznosi 0,7.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
kis (ukupni) iznosi 1,1 (uračunat je i podrum).
-Najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi Po+2 nadz. etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
9,5 m.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
pomoćne građevine koje se grade kao prizemne, najveće dopuštene visine do 7,0
m.
-U sklopu rekonstrukcije građevine dopušten
je smještaj solarne elektrane. Fotonaponski paneli/kolektori se postavljaju u
skladu sa tehnologijom. Solarni fotonaponski paneli i kolektori se mogu
postavljati na krovove građevina, ili kao samostalne konstrukcije na građevnoj
čestici.
-Građevine (spremišta/radionice) u funkciji
solarne elektrane se moraju svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom
građevinskih materijala prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Kapacitet solarne elektrane
-Najveća dopuštena snaga solarne elektrane
iznosi 499 kW.
Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne
širine 6,5 m i stepeništa ulaza u podrum širine do 2,0 m izuzimaju se kod
mjerenja najniže točke terena.
-Udaljenost građevine od županijske ceste
iznosi najmanje 10,0 m, a od ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Udaljenost fotonaponskih panela (koji se
postavljaju kao samostalne konstrukcije) od granice susjednih građevnih čestica
iznosi najmanje 4,0 m.
-Ograde građevnih čestica grade se od kamena,
betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti
ograđene i živicom.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u
poglavlju 5. ovih Odredbi za provođenje.
-Najmanje 10% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica mora imati pristup sa javne
prometne površine.
Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na komunalnu i drugu infrastrukturu
-Građevna čestica mora biti priključena na
javnu vodoopskrbnu mrežu i sustav odvodnje otpadnih voda.
-Građevna čestica mora biti priključena na
elektroenergetsku mrežu radi distribucije el. energije.
2.1.4.2.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito poslovne (M21)
Članak
36.
U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne
(M21) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena,
ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25
od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima
propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je
smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«)
udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih
iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.Iznimka - Na k.č. 3523/2 i 3524/2 sve k.o.
Krk-grad dopušteno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim
gabaritima, a dopuštena je i gradnja podzemne etaže za koju najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,25. U građevinama se zadržava isključivo
poslovna i/ili društvena namjena. Ne dopušta se smještaj prohodne terase na
krovu građevine. Nije dopušten smještaj stambenih sadržaja. Parkiranje ili
garažiranje vozila rješava se u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini
lokacije osnovne građevine.
10.Iznimka - Na k.č. 3568/1,5 sve k.o.
Krk-grad dopušteno je postojeću građevinu rekonstruirati i prenamijeniti iz
poslovne u poslovno-javno-društvenu te se omogućava izgradnja kino dvorane
nadogradnjom korpusa na katu iznad prostora marketa. U građevini nije dopušten
smještaj stambenih sadržaja. U sklopu zahvata dozvoljava se nadsvođenje
kolno-pješačke interne prometnice na način niveliranja razine prvog kata
građevine s razinom ulice koja prolazi sjevernom granicom gra
đevne čestice. Na tako
formiranom platou organizirala bi se parkirna površina za potrebe
poslovno-društvenih programa u građevini. Za navedeni zahvat određuju se
slijedeći granični uvjeti:
-Najveća dopuštena tlocrtna
projekcija/površina planirane građevine s platoom iznosi 3.389 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti s
platoom (kig) iznosi 0,75.
-Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
s platoom nadzemno (kis) iznosi 1,40, a sveukupni koeficijent iskoristivosti
(kis) s potpuno ukopanim podrumom iznosi 4,40.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (katnost P+2).
-Smještaj građevine je dopušten na
regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.
-Nije dopuštena prenamjena građevine u
građevinu stambene i ugostiteljsko-turističke namjene.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.3.Uvjeti smještaja poslovnih
građevina (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito poslovne (M22)
Članak
37.
Zona mješovite namjene - pretežito poslovne
(M22) obuhvaća postojeću
poslovnu građevinu (restoran) i građevine stambene namjene.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M22) dopušteno je
prenamijeniti i rekonstruirati postojeće građevine u poslovne, graditi poslovne
građevine (restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i
sl.) i rekonstruirati postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je
smještaj poslovnih građevina (restorani, kavane, zabavni centri, klubovi,
barovi, kockarnice i sl.).
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,25, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 0,5, od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
4,5 metara (potpuno ukopani podrum i 1 nadzemna etaža).
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima
propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće poslovne građevine osnovne namjene
koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjednih građevnih čestica, ali ne manje 4,0 metra od
granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade
kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s
nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim
i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne
(M22) dopuštena je
rekonstrukcija postojećih stambenih građevina u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima, isključivo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta
korištenja i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i
rada smatra se:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i
dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.4.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) na površini mješovite
namjene - pretežito poslovne (M23)
Članak
38.
Na površini mješovite namjene-pretežito
poslovne (M23) dopuštena je
gradnja poslovne građevine uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice je istovjetna
površini (M23) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana.
Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno
odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri uz uvjet da se
prioritetno riješi infrastruktura propisana ovim Odredbama.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja poslovne građevine (uslužna, trgovačka i/ili komunalno servisna), a
dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna
i društvena, ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena). U
prizemlju je obavezan smještaj poslovne namjene.
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevnog pravca od središnje
točke rotora (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) iznosi najmanje
39,0 m, a udaljenost od ostalih cesta iznosi najmanje 6,0.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
odredbama iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomuni
kacijske i komunalne
infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji,
odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici,
moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.5.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) na površini mješovite
namjene - pretežito poslovne (M24)
Članak
39.
Na površini mješovite namjene-pretežito
poslovne (M24) dopuštena je gradnja poslovne građevine uz slijedeće granične
uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice je istovjetna
površini (M24) čiji su oblik i
veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri uz uvjet da se prioritetno riješi
infrastruktura propisana ovim Odredbama.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja poslovne građevine (uslužna, trgovačka i/ili komunalno servisna), a
dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna
i društvena, ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena, garaža).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevnog pravca od središnje
točke rotora (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) iznosi najmanje
39,0 m, a udaljenost od sjeverne ceste iznosi najmanje 6,0.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.6.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito poslovne (M25)
Članak
40.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M25) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten je smještaj
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena,
ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih
namjena u poslovne građevine dopuštena je pod uvjetima kao za nove građevine, a
ukoliko ne zadovoljavaju te uvjete dopuštena je prenamjena u postojećim
gabaritima.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima
propisanim ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena
je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih
iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dogradnja dijelovi postojeće građevine mora zadovoljiti
uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama,
a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica iznosi (h/2), ali ne manje 3,0 metra od granice
građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne
određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je
uređenje površina namijenjenih internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s ovim člankom. Ukoliko nisu ispunjeni
uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.7.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito poslovne (M26)
Članak
41.
U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne
(M26) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, uslužna
i sportsko-rekreacijska namjena).
-U poslovnim građevinama u zoni (M26) nije dopušten smještaj stambenih sadržaja, osim
unutar građevine na k.č. 3215 k.o. Krk-grad u kojoj je dopušten smještaj jednog
prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25
od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a
za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana
ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od
propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim
gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od one iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća uda
ljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo
u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.8.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito stambene (M11)
Članak
42.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M11) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade
se poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten
je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i
društvena, ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25
od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima
propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen
oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi
najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih
iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne
čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovih Odredbi. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.Iznimno, na čestici z.č. 3352/2,/7, k.o.
Krk-grad dozvoljava se rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine uz iznimne
uvjete: maksimalni dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig 0,38, maksimalni
dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti kis 0,6,
maksimalna visina 7,63 m, odnosno katnost P+1+Pk, šest samostalnih uporabnih
cjelina, minimalno 14 parkirnih mjesta i 6% ozelenjene površine čestice.
Ostali uvjeti određeni su ovim člankom (točke
1-8.).
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.9.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito stambene (M12)
Članak
43.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M12) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 700 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade
se poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten
je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i
društvena, ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 250 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,88
od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne
čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati prema
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Kod građenja građevine potrebno je na
građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s
normativom određenim ovim Odredbama.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao
niveleta ulice, odnosno max
do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.Mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.10.Uvjeti smještaja poslovne
građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno-servisne) u zoni mješovite
namjene - pretežito stambene (M15)
Članak
44.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M15) grade se poslovne
građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade
se poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten
je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i
društvena, ugostiteljsko-turistička i sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten
je smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene građevinske
bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovne građevine moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25
od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 metra od granice
građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu
postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Kod građenja građevine potrebno je na
građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s
normativom određenim ovim Odredbama.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore
prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.11.Uvjeti smještaja poslovnih
građevina (uslužne i trgovačke) u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a)
Članak
45.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopušteno je rekonstruirati postojeće i graditi
građevine poslovne namjene (uslužne - trgovine, restorani, kavane, klubovi,
barovi, kockarnice, turist biroi i sl. sadržaji koji upotpunjuju osnovnu
namjenu zone) na zasebnim građevnim česticama uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je
smještaj poslovne građevine (uslužne - trgovine, restorani, kavane, zabavni
centri, klubovi, barovi, kockarnice, turist biroi i sl. sadržaji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu zone).
-Nije dopušteno graditi poslovne građevine -
trgovačke centre, obrte, proizvodne građevine, skladišta i druge sadržaje koji
zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju ugostiteljsko-turističku
namjenu.
-Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine poslovne namjene nije dopuštena.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,1, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum 0,2, od čega je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog
podruma.
-Najveća tlocrtna projekcija građevine iznosi
120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1 nadzemna etaža).
-Postojeće građevine poslovne namjene mogu se
rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 metra od granice
građevne čestice.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7. pomoćne građevine nije dopušteno graditi.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.12.Uvjeti smještaja poslovne
građevine na površini (lokalitetu) (K11) unutar površine komunalne građevine KGg
Članak
46.
Na površini (lokalitetu) poslovne namjene (K11) unutar površine komunalne građevine KGg dopuštena je
prenamjena postojećih građevina u poslovne građevine (uslužni, ugostiteljski,
trgovački i sl. sadržaji) i rekonstrukcija u postojećim gabaritima.
-Rekonstrukcija se odnosi na neophodno
poboljšanje uvjeta korištenja i rada:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i
dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
-uređenje potkrovlja ili drugog prostora
unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
-Građevna čestica priključena je na postojeću
prometnicu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže, s pripadajućim objektima i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice ili na izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj
zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne
građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.13.Uvjeti smještaja poslovne
građevine na površini (lokalitetu) K12
Članak
47.
Na površini (lokalitetu) poslovne namjene K12 (k.č. 2518/1, /2 i /3 k.o Krk-grad) dopuštena je
prenamjena u poslovne građevine i rekonstrukcija građevine (uslužni,
ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji) u postojećim gabaritima.
1. oblik i veličina građevne čestice
-Građevna čestica je formirana na k.č. 2518/2
k.o. Krk- grad.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini čestica k.č. 2518/1, /2 i /3 k.o Krk- grad.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
prenamjena u poslovnu namjenu i rekonstrukcija građevine (uslužna - restoran) a
dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena
i rekonstrukcija postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Na formiranoj postojećoj građevnoj čestici
k.č. (k.č. 2518/2 k.o Krk-grad) dopuštena je rekonstrukcija građevine u
postojećim gabritima.
Za rekonstrukciju u smislu dogradnje određuju
se slijedeći granični uvjeti:
-Najmanja dopuštena građevna čestica iznosi
500 m2.
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj
jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,3.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,0 m (1 nadzemna etaža).
-Postojeća građevina može se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeća građevina ima veću etažnost
i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija iste u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojeće građevine dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeća građevina ima veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost
nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeća građevina osnovne namjene koja se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost.
-Najmanja udaljenost građevine od granica
susjednih građevinskih čestica je (h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne
čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina
moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica priključena je na postojeću
prometnicu.
-Priključci na komunalnu infrastrukturu su
postojeći.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti
uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u
građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
na izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u
blizini lokacije osnovne građevine (parkirališna površina P17).
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene grade se pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovih Odredbi. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.4.14.Uvjeti smještaja poslovne
građevine na površini (lokalitetu) K2
Članak
48.
Na površini poslovne (lokalitetu) namjene K2 (k.č. 2635 k.o Krk) dopuštena je rekonstrukcija i
prenamjena postojeće građevine u poslovnu građevinu (uslužnu / trgovačku - u
sklopu građevine dopušten je smještaj sadržaja konobe, suvenirnice i etno
izložbenog prostora). Dopuštena je rekonstrukcija u smislu dogradnja postojeće
građevine koja se odnosi isključivo na dogradnju volte sa balaturom sa
jugoistočne strane građevine dimenzija 6,15 m x 4,0 m.
-Pristup je osiguran postojećim pješačkim
pristupom.
-Parkiranje na građevnoj čestici se ne
određuje.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.15.Uvjeti smještaja građevine
mješovite namjene u zoni (M21)
Članak
49.
Za gradnju građevine mješovite namjene na
dijelovima čestica z.č. 3543/1, 3544, 3545 sve k.o. Krk-grad utvrđuju se
slijedeći granični uvjeti:
-Dozvoljavaju se dvije suterenske etaže za
koje kig iznosi 0,65, a kis iznosi 1,3 te prizemlje i kat za koje važi kig 0,25
i kis 0,50. Nivelacijska kota poda prve etaže (suterena) može biti sukladna
koti nivelete ulice (Šetalište Sv. Bernardina), a do max. apsolutne kote 2,0 m.
Kota poda treće nadzemne etaže (prizemlje) određuje se do max. apsolutne kote
9,0 m, kota vijenca određuje se do max. apsolutne kote 14,60 m. Građevinska
linija je na udaljenosti 50 m od šetališta Sv. Bernardina.
-Udaljenost građevine od ostalih granica
građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Proširenje ulica s jugozapadne strane
čestice izvršit će se do propisane širine ovim Odredbama, a na teret predmetnih
čestica.
-Do izgradnje nove građevine dopuštena je
rekonstrukcija benzinske crpke u postojećim gabaritima. Benzinska crpka se ne
može ukloniti do izmještanja na planiranu lokaciju na lukobranu u luci Krk.
-Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s
uvjetima iz članka 35. (točke 1-8.) ovih Odredbi.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B/ C
zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
50.
Površine, površine (lokalitet) i zone u koje
se smještaju građevine društvenih djelatnosti označene su na kartografskim
prikazima br.1. »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način
gradnje«.
Uvjeti smještaja, odnosno gradnje građevina i
sadržaja društvenih djelatnosti, određuju se u skladu s uvjetima površine ili
zone unutar koje se nalaze.
Građevine društvenih djelatnosti smještaju se
na površinama/u zonama javne i društvene namjene (D21, D22,
D3, D41, D51, D52,
D6, D7 i D8), mješovite namjene (M11-5, M21, M25-6), ugostiteljsko-turističke (T11a) i poslovne (K1).
Građevine mješovite namjene grade se prema
strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.
3a.1UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI / U ZONI
JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D21)
- starački dom na lokaciji Sv. Lucija
Članak
51.
Na površini/u zoni javne i društvene namjene
(D21) dopuštena je gradnja
građevina staračkog doma i uređenje
površina za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (D21)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja građevine za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za
smještaj, prehranu i njegu starijih osoba) i smještaj pratećih sadržaja koji
upotpunjuju osnovnu namjenu (prostorije za smještaj osoblja, prostorije za
smještaj različitih vrsta servisa i tehničkih pogona, prostorije za sportske i
rekreacijske aktivnosti i ostali sadržaji potrebni za funkcioniranje staračkog
doma). Najveći dopušteni kapacitet površine/zone (D21) iznosi 250 korisnika.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 1.000 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,9, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu
osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.2.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI
(lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D22) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE M11 - starački dom na lokaciji Mali Kartec
Članak
52.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D22) određena je
simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene
namjene (D22) dopuštena je
rekonstrukcija građevina i uređenje površina za smještaj sadržaja staračkog
doma i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevina za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma
(građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba i sl.) i pratećih
sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
-Najveći dopušteni kapacitet površine
(lokaliteta) javne i društvene namjene (D22) iznosi 190 korisnika.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani
podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je
0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu
dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta, parkiranje
ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.3.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE (D3) - dom
zdravlja u Vinogradskoj ulici
Članak
53.
Zona javne i društvene namjene (D3) određena je na kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«. Zona je
podijeljena u dva dijela na površine (D3a) i (D3b)
Površina (D3a)
Na površini javne i društvene namjene (D3a) dopuštena je rekonstrukcija građevine doma zdravlja
i uređenje površina za smještaj građevine osnovne namjene i pratećih sadržaja
uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevina za smještaj sadržaja u funkciji doma zdravlja i
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu
dogradnje i nadogradnje, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar
građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, ili u
kontaktnoj zoni osnovne građevine (površina D3b) u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu doma
zdravlja dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propi
sima, na građevnoj čestici i
susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
Površina (D3b)
Površina javne i društvene namjene (D3b) obuhvaća postojeće parkirališne površine koje je
dopušteno uređivati za potrebe građevine doma zdravlja.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
3a.4.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI
(lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D41) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M11) - dječji vrtić u ulici Smokvik
Članak
54.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D41) određena je simbolom
na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4.
»Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene
namjene (D41) dopuštena je
rekonstrukcija građevine i uređenje površina za smještaj sadržaja dječjeg
vrtića i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevine dječjeg vrtića i uređenje površina za prateće sadržaje
(vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko
dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu,
najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine potrebno je na
građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s
normativom određenim ovim Odredbama.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje
i nadogradnje, ili kod povećanja kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila
rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne
čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže -
Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne
čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.5.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE (D51) -
srednja škola u Vinogradskoj ulici
Članak
55.
Površina javne i društvene namjene (D51) određena je na kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini javne i društvene namjene (D51) dopuštena je rekonstrukcija građevine škole (D51) i uređenje površina za smještaj građevine osnovne
namjene i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini D51
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevine škole i uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske
površine za igru, sport i rekreaciju djece, slobodne zelene površine,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine uz slijedeće granične uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete
određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje
i nadogradnje, ili kod povećanja kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila
rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne
čestice,
u skladu s normativima iz
točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu škole
dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.6.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitet)
JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D52)
U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M25)
- osnovna škola u staroj gradskoj jezgri
Članak
56.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D52) određena je
simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene
namjene (D52) dopuštena je
rekonstrukcija građevine i uređenje površine za smještaj sadržaja škole i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevine škole i uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske
površine za igru, sport i rekreaciju djece, slobodne zelene površine, gospodarsko
dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju
veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a
za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana
ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od
propisanih ovim člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim
gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom.
-Građevine se mogu povezati pothodnikom
(toplom vezom između zgrade škole i školske sportske dvorane) ispod javne
površine koja dijelu građevnu česticu škole na dva dijela.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću javnu površinu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
parkiranje.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
3a.7.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI
(lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D6) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE M25 - multimedijalni centar u staroj gradskoj jezgri
Članak
57.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D6) određena je simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje
i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini javne i društven namjene -
multimedijalnog centra (D6) dopuštena je gradnja, prenamjena postojeće
građevine u multimedijalni centar i rekonstrukcija i uređenje površine za
smještaj sadržaja multimedijalnog centra i pratećih sadržaja, u skladu sa
mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz uvjet poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
prenamjena postojeće građevine u multimedijalni centar, rekonstrukcija i i
uređenje površina za prateće sadržaje.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici (k.č. 3005/1 k.o. Krk)
dopušteno je prenamijeniti, graditi i rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 1,0.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 3,4, ukupni koeficijent iskorištenosti (kis) s
potpuno ukopanim podrumom iznosi 4,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Dopušten je smještaj građevine na
regulacijskoj liniji i na granicama građevne čestice prema susjednim česticama.
-Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
parkiranje.
7.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz članka 137. ovih Odredbi za provođenje.
3a.8.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI
(lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D7) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M25) - dom biskupa Mahnića
Članak
58.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D7) određena je simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje
i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini javne i društvene namjene (D7)
dopuštena je gradnja i rekonstrukcija i uređenje površine za smještaj sadržaja
vjerske građevine - doma, u skladu sa mišljenjem
nadležnog Konzervatorskog
odjela uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture, odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena)
uz uvjet poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija vjerske građevine - doma (polivalentna dvorana, biblioteka,
višenamjenska učionica, prostorije za edukaciju, kulturne i vjerske aktivnosti,
izložbeni prostori i ostali sadržaji u funkciji doma) i uređenje površina za
prateće sadržaje (vanjske površine za edukaciju, slobodne zelene površine,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije i sl.)
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 1,0.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 3,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 4,5 od
čega je 1,0 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
14,0 m (potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih
u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj
čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i
h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između
17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću javnu površinu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za
parkiranje.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni
uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz članka 137. ovih Odredbi za provođenje.
3a.9.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI
(lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D8) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M11) - vatrogasni dom u ulici Stjepana Radića
Članak
59.
Površina (lokalitet) javne i društvene
namjene (D8) određena je simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje
i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene
namjene (D8) dopuštena je rekonstrukcija građevine i uređenje površine za
smještaj sadržaja vatrogasnog doma i pratećih sadržaja uz slijedeće granične
uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice
dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture,
odnosno povećati (najveća dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu
poštivanja uvjeta građenja iz ovog članka.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
rekonstrukcija građevine vatrogasnog doma i uređenje površina za prateće
sadržaje (slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije,
parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je
rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
11,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju
veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a
za dogradnje postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana
ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od
propisanih ovim člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim
gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog
pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom
dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.10.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO POSLOVNE M25
Članak
60.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne M25 dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih
namjena u javne i društvene građevine dopuštena je pod uvjetima kao za nove
građevine, a ukoliko ne zadovoljavaju te uvjete dopuštena je prenamjena u
postojećim gabaritima.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati građevine predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne
i vjerske namjene do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 10,5 m.
-Postojeće građevine javne i društvene
namjene mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko
postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom
dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa
zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta
se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju
veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena
je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne
i društvene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od
onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
građevina vjerske namjene.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne
određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je
uređenje površina namijenjenih internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna
i moraju biti s nagibom
krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep
ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
3a.11.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONAMA MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE/ POSLOVNE M11, M15,
M21, M26
Članak
61.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/poslovne (M11, M15, M21,
M26) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne komunikacije,
parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske
namjene građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,35
od čega je 0,6 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 10,5 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu
se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen
oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi
najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne
i društvene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od
onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.Iznimno, od odredbi ovog članka dopuštena
je rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene (Gradske uprave,
Ministarstva unutarnjih poslova, Suda i Hrvatske pošte) uz slijedeće granične
uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Ostali uvjeti istovjetni su uvjetima iz ovog
članka (točke 1-8.).
10.Iznimno od odredbi ovog članka, na k.č.
3523/2 i 3524/ 2 sve k.o. Krk-grad dopušteno je postojeće građevine
rekonstruirati u postojećim gabaritima, a dopuštena je i gradnja podzemne etaže
za koju najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,25. U
građevinama se zadržava isključivo društvena i/ili poslovna namjena. Ne dopušta
se smještaj prohodne terase na krovu građevine. Nije dopušten smještaj
stambenih sadržaja. Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u kontaktnoj
zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine
je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
3a.12.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE
NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M12
Članak
62.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni mješovite namjene - pretežito stambene M12, dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i društvenih
građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i vjerske) i
uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske
namjene građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koe
ficijent iskorištenosti (kis)
iznosi 0,88 od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane
etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 10,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama.
Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je
na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.13.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M13
Članak
63.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni mješovite namjene-pretežito stambene M13 dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske
namjene građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od
čega je 0,6 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 10,5 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu
se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne
i društvene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od
onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
vjerskih građevina.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.14.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M14)
Članak
64.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni mješovite namjene -pretežito stambene (M14) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine
iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije
nadzemne etaže (građevne čestice uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale
građevne čestice suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
5,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti
oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
3a.15.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI POSLOVNE NAMJENE (K1)
Članak
65.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni poslovne namjene (K1) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske
namjene građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od
čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 8,0 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu
se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne
i društvene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od
onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar
zaštitnog pojasa dijela postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102)
dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1
»Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim
ovim Odredbama, a sve uz uvjete nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela
postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom
korištenja označen je na kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3a.16.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I
DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T11a)
Članak
66.
Osim građevina javne i društvene namjene
određenih člancima 51-59. u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstve ne, kulturne
i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina predškolske, školske, socijalne,
zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i uređenje površina za prateće sadržaje
(slobodne zelene površine, igrališta, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i
rekonstruirati predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske
namjene građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,4 od
čega je 0,2 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1 nadzemna etaže). Iznimno, visina zvonika kod
vjerskih građevina može biti veća od 5,0 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu
se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne
i društvene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od
onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih
vjerskih građevina.
4. oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju
biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz
upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet
da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I
REKREACIJE
Članak
67.
Površine i zone u koje se smještaju građevine
sporta i rekreacije razgraničene su na kartografskom prikaz br. 1 »Korištenje i
namjena površina«.
Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina
sporta i rekreacije prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i
način gradnje«.
Građevine sporta i rekreacije smještaju se u
slijedećim površinama/zonama:
-površini/zoni sportsko-rekreacijske namjene
- sportski centar Krk (R12)
-površina/zoni sportsko-rekreacijske namjene
- sportski bazen Dražica (R13),
-površina/zoni sportsko-rekreacijske namjene
- vodeni park (R14),
-zonama mješovite namjene (M11-5, M25-6),
ugostiteljsko-turističke namjene (T11a, T3) i poslovne
namjene K1)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu
/ uređena plaža (R31 - plaža
Portapižana)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu
/ uređena plaža (R310 -
Gradska plaža)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu
/ uređena plaža (R311 - plaža
Dražica)
3.b.1.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R12) - sportski centar Krk uz ulicu Slavka Nikolića
Članak
68.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene
(R12) određena je
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini/u zoni sportsko-rekreacijske
namjene (R12) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja
sportskog centra i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 4.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (R12)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena izgradnji
dvorane sa pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni
i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), građevine boćarskog kluba,
glavnog terena sa atletskom stazom i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i
igrališta, natkrivenih terena (boćalište i sl.), natkrivene tribine u sklopu
kojih se smještaju prateći sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske
prostorije, ugostiteljsko-uslužni sadržaji i sl.).
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,6 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kar
tografskom prikazu br. 3c
»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.2.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R13) - sportski bazen Dražica
Članak
69.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene
(R13) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni sportsko-rekreacijske
namjene (R13) dopuštena je
gradnja građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja sportskog bazena i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (R13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena gradnji
građevine sa zatvorenim sportskim bazenom (kategorija »mali bazen« polivalentne
namjene (vaterpolo, kratke pruge) sa tribinama i pratećim sadržajima (dopušten
je smještaj ugostiteljskih, uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja u funkciji
osnovne namjene).
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,6 od
čega je 0,8 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (Po+S2+S1+Pk ili ostale kombinacije nadzemnih etaža).
-Dopušten je smještaj građevine na regulacijskoj
liniji i na granicama prema susjednim građevnim česticama.
-Kapacitet bazena iznosi cca 450 gledatelja i
cca 120 ostalih korisnika.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno grad
nje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s
pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima
br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i
br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, a
iznimno se rješava u kontaktnoj zoni osnovne građevine u skladu s normativima
iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.3.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R14) - vodeni park
Članak
70.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene
(R14) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni sportsko-rekreacijske
namjene (R14) dopuštena je
gradnja građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja vodenog parka i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 5.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (R14)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena izgradnji
vodenog parka, i to:
-Otvorenih, poluotvorenih (natkrivenih) i/ili
zatvorenih rekreacijskih i/ili plivačkih bazena, fontana, umjetnih jezera, svi
s mogućnošću vodenih efekata i atrakcija (vodoskoci, prskalice, vodene i
podvodne masaže, umjetni valovi, umjetna rijeka (voda tekućica), umjetni otoci,
mostovi, tematske scenografije, zelenilo i sl.),
-Otvorenih, poluotvorenih (natkrivenih) i/ili
zatvorenih splash bazena za skokove, s nadgrađenim pristupnim montažnim
konstrukcijama, odnosno napravama, skakaonicama, postrojenjima i uređajima
sportske i rekreacijske namjene - vodenim atrakcijama, kao što su otvoreni,
poluotvoreni ili zatvoreni, ravni ili zavojiti tobogani za spuštanje, cijevi za
spuštanje i sl.,
-Sportsko-rekreacijskih građevina sa pratećim
sadržajima (uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u funkciji osnovne
namjene).
-Površine sportske i rekreacijske namjene,
kao što su otvorena sportska i rekreacijska igrališta (tenis teren, odbojkaško
igralište, mini-golf, dječje igralište, košarkaško igralište, boćalište, stolni
tenis, i sl. sadržaji). Površine otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta
mogu iznositi najviše 5.000 m2.
-Najveća dopuštena pojedinačna površina
otvorene vodene površine iznosi 1500 m2, a ukupna 7.000 m2. Natkriveni i zatvoreni bazeni i ostale vodne
atrakcije su uračunati u površine sportsko-rekreacijskih građevina za koje su
uvjeti određeni u točki 3. ovog članka.
-Na građevnim česticama unutar zone sportsko
rekreacijske namjene mogu se graditi kolne, kolno pješačke i pješačke površine,
površine za promet u mirovanju, otvorene, poluotvorene i zatvorene građevine
i/ili dijelovi građevina za smještaj vozila - (parkirališne podzemne i/ili
nadzemne zgrade i/ili platforme), te uređivati javne i zaštitne zelene površine
i postavljati urbana oprema.
-Kapacitet vodenog parka iznosi 22 m2 otvorenih površina/korisniku.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od
čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
12,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže). Iznimno, naprave u funkciji
vodenog parka (tobogani, skakaonice i sl.) mogu biti i veće visine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne
može biti manja od 4,0 m, a
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati
prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.4.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO POSLOVNE (M25) - jezgra
Članak
71.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M25) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površina za
smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena gradnji i rekonstrukciji
sportsko- rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih
namjena u sportsko-rekreacijske građevine dopuštena je pod uvjetima kao za nove
građevine, a ukoliko ne zadovoljavaju te uvjete dopuštena je prenamjena u
postojećim gabaritima.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine sportsko-rekreacijske
namjene mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko
postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom
dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa
zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta
se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne
gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim
tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim
člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti
postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena je i
rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između
dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu *
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne
određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na
postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je
uređenje površina namijenjenih internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine se mogu graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.5.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONAMA MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE/ POSLOVNE M11, M15,
M21, M26
Članak
72.
U zonama mješovite namjene stambene/poslovne
(M11, M15, M21,
M26) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine za
smještaj sportsko-rekreacijskih građevina i pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine
gradi potpuno ukopani podrum
najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,35 od čega je 0,6
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen
oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi
najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B i C
zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.6.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M12)
Članak
73.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M12) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine za
smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,88
od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A,B i C
zone grada Krka« ovih Odredbi ukoliko se područje nalazi u jednoj od zaštićenih
zona.
3.b.7.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M13)
Članak
74.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M13) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacij
skih građevina, te uređenje
površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od
čega je 0,6 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.8.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M14)
Članak
75.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M14) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine za
smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine
iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije
nadzemne etaže (građevne čestice uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale
građevne čestice suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,4.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
5,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni
uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3b.9.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA U ZONI POSLOVNE NAMJENE (K1)
Članak
76.
U zoni poslovne namjene (K1) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija
sportsko-rekreacijskih građevina i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od
čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar
zaštitnog pojasa dijela postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102)
dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1
»Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim
ovim Odredbama, a sve uz uvjete nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela
postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom
korištenja označen je na kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne
s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih
materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između
17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne
namjene dopuštena je gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno,
ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.10.UVJETI SMJEŠTAJA
SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T11a)
Članak
77.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija
sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i
rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih
sadržaja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,4 od
čega je 0,2 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1 nadzemna etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine
mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene -
sportsko- rekreacijske koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog
pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se
ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija novih građevina
(između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama,
a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/ 2) od granice susjedne građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene
na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
građevine.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju
površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima,
rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom
terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz
građevine osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i
jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propi
sima, na građevnoj čestici i
susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
3.b.16.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE
- Portapižana (R31)
Članak
78.
Zona uređene plaže - Portapižana (R31) predstavlja kopnenu površinu s pripadajućim morskim
pojasom.
Unutar zone Portapižana (R31), kartografskim prikazom 1. »Korištenje i namjena
površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je planirati dvije ili više
površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz
sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti:
buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne
građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi jednu etažu, a maksimalna visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od
najniže kote okolnog terena,
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih
zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i
rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti
prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti
lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo
mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na
površinama javnih parkirališta P17.
-Priključak građevina na komunalnu
infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s odredbama Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u
funkciji plaže (vodoopskrbna mreža, hidrantska, kanalizacijska mreža,
niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, elektronička
komunikacijska infrastruktura) uz uvjete određene u točki 5. (članci 119-129).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih
kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne
opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne
ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače
i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi
(putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.
Članak
79.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite
kupališta iz članka 78. ovih Odredbi za provođenje, omogućavaju se slijedeći
zahvati na uređenju plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim
zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova
plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova
plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju
biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićeni B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.17.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE
- Gradska plaža (R310)
Članak
80.
Zona uređene plaže - Gradske plaže (R310) predstavlja kopnenu površinu s pripadajućim morskim
pojasom širine cca 50 metara.
Unutar zone Gradske plaže (R310), kartografskim prikazom 1. »Korištenje i namjena
površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je planirati dvije ili više
površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz
sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti:
buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne
građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi jednu etažu, a maksimalna visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od
najniže kote okolnog terena,
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih
zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i
rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti
prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti
lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo
mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na
površinama javnih parkirališta.
-- Priključak građevina na komunalnu
infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u skladu s odredbama Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u
funkciji plaže (vodoopskrbna mreža, hidrantska, kanalizacijska mreža,
niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, elektronička
komunikacijska infrastruktura) uz uvjete određene u točki 5. (članci 119-129).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih
kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne
opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne
ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače
i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi
(putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite
kupališta, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim
zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova
plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova
plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju
biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati
i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada
Krka« ovih Odredbi.
3.b.18.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE
- Plaža Dražica (R311)
Članak
81.
Zona uređene plaže - plaže Dražice (R311) predstavlja kopnenu površinu s pripadajućim morskim
pojasom širine cca 50 metara.
Unutar zone plaže Dražica (R311), kartografskim prikazom 1. »Korištenje i namjena
površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je planirati dvije ili više
površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz
sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti:
buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne
građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine
iznosi jednu etažu, a najveća dopuštena visina je 4,0 m.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih
zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i
rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti
prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti
lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo
mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na površinama
javnih parkirališta.
-Priključak građevina na komunalnu
infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća, u skladu s odredbama Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u
funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska
elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih
kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne
opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne
ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače
i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi
(putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite
kupališta, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim
zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se
poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova
plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova
plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju
biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE
NAMJENE
Članak
82.
Građevine stambene namjene se na području
obuhvata Plana smještaju unutar zona koje su kartografskim prikazom br. 1.
»Korištenje i namjena površina« određene kao zone mješovite namjene-pretežito
stambene (M11-5) i mješovite
namjene-pretežito poslovne (M21,
M25-6).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje
stambenih građevina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i
način gradnje«.
Članak
83.
Građevine stambene namjene su:
-obiteljske kuće,
-višeobiteljske građevine,
-stambene građevine,
-višestambene građevine.
4.1. UVJETI SMJEŠTAJA OBITELJSKIH KUĆA
Članak
84.
Obiteljske kuće grade su unutar zona
mješovite namjene - pretežito stambene (M11, M12,
M15) i pretežito poslovne (M21 i M25).
4.1.1. Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u
zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25)
Članak
85.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M25) dopuštena je gradnja
obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 500 m2
·
dvojne i ugrađene
300 m2
Iznimno, za izgradnju samostojeće obiteljske
kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju
već formiranih građevnih čestica.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena
(najviše 1 stan).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel- vrsta turistički
apartmani) u obiteljsku kuću moguća je pod istim uvjetima kao za novu
građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene) i uz nju
pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 60 m2
·
dvojne i ugrađene
građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
·
dvojne građevine
150 m2
·
ugrađene
građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,5
·
dvojne i ugrađene
građevine 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis)
nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 1,0
·
dvojne i ugrađene
građevine 1,0
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 1,5 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
·
dvojne i ugrađene
građevine 1,5 (od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m za (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže) sve tipove građevina.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju
rekonstrukcije postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada dopušteno je i ukoliko su izgrađenost i iskorištenost veći od
određenih ovim člankom dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske bruto
(bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u
izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama,
a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima
otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim
fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane)
prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu
površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje ovim Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade
se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a
grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4.1.2.Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u
zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito
poslovne (M11, M15, M21)
Članak
86.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21) dopuštena je gradnja obiteljskih kuća uz slijedeće
granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 500 m2
·
dvojne i ugrađene
300 m2
Iznimno, za izgradnju samostojeće obiteljske
kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju
već formiranih građevnih čestica.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena
(najviše 1 stan).
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u obiteljsku kuću moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije
građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 60 m2
·
dvojne i ugrađene
građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije
građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 200 m2
·
dvojne građevine
150 m2
ugrađene građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,25
·
dvojne i ugrađene
građevine 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis)
nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,5
·
dvojne i ugrađene
građevine 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,75 (od čega je 0,25
koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
·
dvojne i ugrađene
građevine 0,75 (od čega je
0,25 koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže) za sve tipove građevina.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom
»Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje
39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane)
prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba 17- 23Ê, a
pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice,
poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu
autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade
se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
1.1.3.Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u
zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12)
Članak
87.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M12) dopuštena je gradnja
obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 550 m2
·
dvojne 350 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena
(najviše
1 stan).
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u obiteljsku kuću moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne
građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije
građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 80 m2
·
dvojne građevine
60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije
građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 200 m2
·
dvojne građevine
150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig)
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,23
·
dvojne građevine
0,23
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis)
nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,4
·
dvojne građevine
0,4
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine0,63 (od čega je 0,23
koeficijent iskorištenosti (kis)podruma)
·
dvojne građevine
0,63 (od čega je 0,23
koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
7,5 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže) za sve tipove građevina.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog
pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za
glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili
granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti
udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od
granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i
otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu
predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine
stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice,
poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu
autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene
površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka
moguća su samo u slučaju interpolacije kada se u postojećoj građevnoj strukturi
dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade
se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati
isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.2.UVJETI SMJEŠTAJA VIŠEOBITELJSKIH KUĆA
Članak
88.
Višeobiteljske kuće grade se unutar zona
mješovite namjene - pretežito stambene (M11, M12,
M15) i pretežito poslovne (M21 i M25).
4.2.1. Uvjeti smještaja višeobiteljskih
kuća u zoni (M25)
Članak
89.
U zonama mješovite namjene (M25) dopuštena je gradnja višeobiteljskih kuća uz
slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 500 m2
·
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše
2 stana).
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne
građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 60 m2
·
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 200 m2
·
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,5
·
dvojne 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 1,5
·
dvojne 1,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 2,0 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne 2,0 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost
i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom
dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina
u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada dopušteno je i ukoliko
su izgrađenost i iskorištenost veći od određenih ovim člankom dogradnja
postojeće građevine do 10% građevinske bruto (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u
izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima
otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim
fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane)
prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višeobiteljske
kuće, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu
površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje ovim Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje ne određuje se
ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade
se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati samo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4.2.2.Uvjeti smještaja višeobiteljskih
građevina u zonama mješovite namjene - pretežito stambene /pretežito poslovne
(M11, M15, M21)
Članak
90.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21) dopuštena je gradnja višeobiteljskih kuća uz
slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 500 m2
·
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena
(najviše 2 stana).
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne
građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 60 m2
·
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 200 m2
·
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,25
·
dvojne 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,75
·
dvojne 0,75
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće građevine
1,00 (od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
·
dvojne 1,00 (od
čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti (kis)
podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen
oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi
najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje,
udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa
postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Višebiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili
granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti
udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od
granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i
otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu
predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
4.2.3.Uvjeti smještaja višeobiteljskih
građevina u zoni mješovite namjene - pretežito stambeno M12
Članak
91.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene
(M12) dopuštena je gradnja
višeobiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 600 m2
·
dvojne 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena
(najviše 2 stana).
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne
građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 80 m2
·
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 200 m2
·
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,23
·
dvojne 0,23
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,65
·
dvojne 0,65
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
·
slobodnostojeće
građevine 0,88 (od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
·
dvojne 0,88 (od
čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi na
slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao
dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili
granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti
udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od
granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i
otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 3,0 m.
-Građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s ovim Odredbama za provođe
nje. Ukoliko nisu ispunjeni
uvjeti propisani ovim Prostornim planom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.3.UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
92.
Stambene građevine grade se unutar zona
mješovite namjene - pretežito stambene (M11, M12,
M14, M15, M16) i pretežito poslovne (M21 i M25-6).
4.3.1.Uvjeti smještaja stambenih građevina
u zoni mješovite namjene-pretežito poslovne (M25)
Članak
93.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M25) dopuštena je gradnja
stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene
namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4
samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine
omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim
sadržajima smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem
ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u stambenu građevinu moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeću) i uz nju pomoćne građevine.
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeću).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije
građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi za 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 2,00, od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju
rekonstrukcije postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada dopušteno je i ukoliko su izgrađenost i iskorištenost veći od
određenih ovim člankom dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske bruto
(bruto) površine. - Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne
čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u
izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze
na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0
m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0
m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu
površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje ovim Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne
određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha od 17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep
ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.Iznimno, od odredbi ovog članka dopuštena
je rekonstrukcija građevine na k.č. 2670 k.o. Krk-grad uz slijedeće uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) istovjetan je koeficijentu izgrađenosti postojeće građevine.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 2,1 a građevinska bruto površina nadograđenog dijela građevine
iznosi najviše 180 m2.
-Najveća dopuštena ukupna visina dograđenih i
nadograđenih dijelova ne može biti veća od ukupne visine postojeće građevine.
-Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima
određenim ovim člankom (točke 1.-8.).
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4.3.2.Uvjeti smještaja stambenih građevina
u zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11, M15, M21, M26)
Članak
94.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21, M26)
dopuštena je gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene
namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4
samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine
omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim
sadržajima smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem
ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
-Iznimno, odredbe ovog članka se u zoni M26
odnose samo na katastarsku česticu k.o. 3215 k.o. Krk-grad.
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u stambenu građevinu u zonama M11, M15
i M21 moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeću) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi za 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi
potpuno ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0, od čega je 0,25
koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etaž
nosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne
čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen
oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi
najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje
se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost
može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim
susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine
moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja
vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu
sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena
površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
4.3.3.Uvjeti smještaja stambenih građevina
u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M16)
Članak
94a.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M16) dopuštena je
gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-U ovoj zoni je dopuštena gradnja stambene
građevine sa najviše 3 samostalne uporabne. Stambena građevina je građevina
stambene namjene po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća..
-Osim stambene u sklopu stambene građevine
omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena uz uvjet da
je stambena namjena pretežita. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i
55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju
zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i
uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene (slobodnostojeću).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,2
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 0,60.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,5 m (potpuno ukopani podrum/suteren i dvije nadzemne etaže). Najveća
dopuštena ukupna visina iznosi 10,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine
imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem
postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i
etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće
tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, osim od glavnih obodnih prometnica (ulica Slavka Nikolića, Vinogradska
ulica) kod kojih ne može manja biti 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina
koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje,
udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa
postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Za oblaganje pročelja
građevine ne dozvoljava se uporaba keramičkih i kamenih pločica. Za pokrov
kosog krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova i pokrova
od bitumenske šindre.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa (do max. 30% krovne površine) u funkciji stanovanja ili za
solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcio
nalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od osnovnih materijala
kamena i zelenila (živice) visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Pomoćne građevine se mogu graditi izričito u
sklopu stambene građevine i ne mogu se graditi kao slobodnostojeće. Iznimno,
mogu se graditi pomoćne građevine bazeni i garaže kao slobodnostojeće građevine
i najviše do visine jedne nadzemne etaže, ukoliko je zbog konfiguracije terena
(prevelike visinske razlike) nije moguće izgraditi u sklopu građevine osnovne
namjene. U tom slučaju se garaže mogu izgraditi u pojasu do regulacijske do
građevinske linije ukoliko je kota nivelete ulice iznad kote terena, a
građevina svojom visinom ne prelazi kotu nivelete ulice. Garaže se mogu graditi
u pojasu od regulacijske do građevinske linije kao suterenske jednoetaćžne
građevine na deniveliranim razinama.
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
40 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.3.4.Uvjeti smještaja stambenih građevina
u zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12)
Članak
95.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M12) dopuštena je gradnja
stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 600 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene
namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4
samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine
omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim
sadržajima smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem
ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
-Prenamjena postojećih
ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice
(hotel- vrsta turistički apartmani) u stambene građevine moguća je pod istim uvjetima
kao za novu građevinu.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi za 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum
koeficijent iskorištenosti iznosi 0,88, od čega je 0,23 koeficijent
iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže)
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica
građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Stambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima u ovom članku. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.3.5.Uvjeti smještaja stambenih građevina
unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M14)
Članak
96.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
(M14) dopuštena je gradnja
stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene
namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća. U zoni mješovite
namjene M14 stambena građevina sadrži najviše 2 samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine
omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim
sadržajima smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem
ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 200 m2.
-Najveća građevinska bruto izgrađena površina
iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi za 0,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine
iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije
nadzemne etaže (građevne čestice uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale
građevne čestice suteren ili podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne
može biti manja od 5,0 m, a
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između
17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici stambene
građevine uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući
funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih
biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Pomoćne građevine Na regulacijskom pravcu
mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom
terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice,
odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.4.UVJETI SMJEŠTAJA VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
4.4.1.Uvjeti smještaja višestambenih
građevina unutar zona mješovite namjene (M13)
Članak
97.
U zoni mješovite namjene (M13) dopuštena je gradnja višestambenih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene
namjene s više od 4 samostalne uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne
sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,
koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu osnovne namjene i uz nju pomoćne ili gospodarske građevine.
-Građevina se gradi kao slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 1,1, od čega je 0,3
koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje
postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje građevine,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višestambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu
ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se rekonstruirati isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propi
sima, na građevnoj čestici i
susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.4.2.Uvjeti smještaja višestambenih
građevina unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M17)
Članak
97a.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene
(M17) dopuštena je gradnja
višestambene građevine uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.800 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
istovjetna je površini (M17)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-Namjena višestambene građevine je stambena
ili pretežito stambena. Višestambena građevina je građevina stambene namjene s
više od 4 samostalne uporabne cjeline. Dopušteno je najviše 18 samostalnih
uporabnih jedinica.
-Višestambena građevina može imati poslovne
sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,
koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
najviše tri građevine osnovne namjene i uz nju najviše tri pomoćne ili gospodarske
građevine.
-Građevina se gradi kao slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum koeficijent iskorištenosti iznosi 1,1, od čega je 0,3
koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
9,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se
nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne podalineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od
regulacijskog pravca.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Međusobna udaljenost dviju građevina osnovne
namjene iznosi h1/2+k2/2, ali ne manje od 6 m. Omogućuje se povezivanje
osnovnih građevina suhim i toplim vezama u prizemnoj i podrumskoj etaži.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s
uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje građevine,
pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Za oblaganje pročelja građevine
ne dozvoljava se uporaba keramičkih i kamenih pločica. Za pokrov kosog krova ne
dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova i pokrova od bitumenske
šindre.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Osnovni materijal za izgradnju ograde je
kamen i zelenilo (živica). Ograde se izrađuju visine do najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višestambenu građevinu
grade se uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
40 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice
građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema
susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo
garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je
završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine
ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se
rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove pomoćne građenime.
-Pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u
stambeni i poslovni prostor.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
4.4.3.Uvjeti rekonstrukcije postojećih
višestambenih građevina u zoni mješovite namjene-pretežito poslovne (M25)
Članak
98.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne
(M25) dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene
namjene s više od 4 samostalne uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne
sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,
koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Postojeća građevina je slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi 1,5, a sa potpuno ukopanim podrumom koeficijent
iskorištenosti iznosi 2,0, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina
nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0
m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0
m.
-Postojeće građevine dopušteno je
rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.
-Nije dopuštena gradnja novih višestambenih
građevina.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višestambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji
građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu
površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na
građevnu česticu se ne određuje ovim Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice ili na izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj
zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne
građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine
(parkirališne površine izvan jezgre).
7.Postojeće pomoćne građevine uz višestambene
građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu sa slijedećim
graničnim uvjetima:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra,
a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do
granice građevne čestice. Ako su izgrađene na granici građevne čestice, moraju
od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se smjestiti
samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno
kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do
visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani
točkom 7 ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone
grada Krka« ovih Odredbi.
4.4.4.Uvjeti rekonstrukcije postojećih
višestambenih građevina u zonama mješovite namjene-pretežito stambene/pretežito
poslovne (M11, M21) i gradnje u zoni mješovite namjene (M12)
Članak
99.
U zonama mješovite namjene - pretežito
stambene/pretežito poslovne (M11,
M21) dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
2. namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene
namjene s više od 4 samostalne uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne
sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i
ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,
koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Postojeća građevina je slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi za 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
nadzemnih etaža (kis) iznosi 0,75, a sa potpuno ukopanim podrumom koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,0, od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
10,5 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od
regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od
4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati u
skladu s uvjetima iz ovog članka. Nije dopušteno kod rekonstrukcije povećati
postojeći broj samostalnih uporabnih cjelina.
-Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
-Nije dopuštena gradnja novih višestambenih
građevina.
4. oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višestambene
građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se
grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i
23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore te kolektore sunčeve energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira
prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a
ovisno o lokaciji građevine i
mogućnosti primjene pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu
koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali
isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena
svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu
i komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u
točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim
građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br.
2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br.
4. »Način i uvjeti gradnje«.
6. uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se
na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se
urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve
zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona,
zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.Postojeće pomoćne građevine uz višestambene
građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu sa slijedećim
graničnim uvjetima:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog
terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a
grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od
50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se
grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti
s nagibom krovnih ploha između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do
granice građevne čestice. Ako su izgrađene na granici građevne čestice, moraju
od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne
građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se smjestiti
samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno
kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do
visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani
točkom 7 ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i
pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo,
voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Iznimno, od odredbi ovog članka u zoni M11
dopuštena je gradnja višestambenih građevina na dijelu ili čitavoj površini
k.č.3318/1 i k.č. 3334/2 k.o. Krk-grad uz istovjetne uvjete određene člankom
97. ovih Odredbi za provođenje.
Iznimno, u zoni mješovite namjene M12 je
dopuštena gradnja višestambene građevine isključivo na dijelu ili čitavoj
površini k.č.2286 Krk-grad uz istovjetne uvjete određene člankom 97. ovih
Odredbi za provođenje. U preostalom dijelu zone M12 nije dopuštena gradnja
višestambenih građevina.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je
poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C
zona grada Krka« ovih Odredbi.
5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
100.
Planom su osigurane površine i trase
infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav,
-sustav pošte i telekomunikacija,
-vodnogospodarski sustav,
-energetski sustav.
Na kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«, grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na
infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja svake
zone/površine na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama, ali ne i
obavezan (priključenje može biti ostvareno sa bilo koje strane na javnu
površinu. Priključci su prikazani načelno (simbolom) te će se točne pozicije
planiranih priključaka odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom,
postojeći mogu ostati na sadašnjim pozicijama osim ako se projektnom
dokumentacijom ne odredi drugačije.
Građevna čestica koja se formira unutar zone,
odnosno površina (lokalitet), može se priključiti na infrastrukturnu mrežu u
bilo kojoj točki duž onih javnih površina.
Kod svih infrastrukturnih radova (vodoopskrba
i odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije, prometna mreža - mijenjanje
opločenja i sl.) unutar obuhvata zaštićene stare gradske jezgre grada Krka,
potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
101.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata
Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav«.
Kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i
namjena površina« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, definirane su
površine prometnica i
pješačkih puteva, te su prema planskim oznakama dani pripadajući uvjeti
gradnje.
Planom su definirane površine za gradnju
prometnica i način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu
mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je
određen raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa. U
sklopu površine namijenjene za gradnju prometnica potrebno je izvesti
vertikalne potporne zidove kako bi se izbjegla gradnja velikih pokosa i usjeka.
Površine infrastrukturne namjene namijenjene
su uređenju i izgradnji novih cesta s kolnim i pješačkim površinama te
izgradnji parkirališta.
U zaštitnom pojasu županijskih cesta
dozvoljeno je smještanje vodova infrastrukture i građevina infrastrukture
(trafostanice i sl.) temeljem posebnih uvjeta Županijske uprave za ceste, a za
sve druge građevine koje se grade unutar zaštitnog pojasa županijske ceste
udaljenost od zemljišnog pojasa ceste iznosi minimalno 6,0 m.
Širina neposrednog pristupa građevne čestice
na prometnu površinu mora iznositi minimalno 3,0 m, a maksimalno 6,0 m.
Neposredni pristup građevne čestice na prometnu
površinu iznimno je dopušten preko površine zaštitnog zelenila do uređene plaže
R38 - Jedriličarski klub, te preko zone zaštitne zelene površine na
sjevero-zapadu sportsko-rekreacijske zone Lunta do zone M12 sa kojom graniči.
Pristupni put je pristup građevnoj čestici
minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina
pristupa može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m. Pristupni put dužine do 30,0
m se izvodi bez okretišta i/ili ugibališta, a pristupni put čija dužina prelazi
30,0 m se izvodi s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili
okretištem.
Osim pristupnih potova koji čine prometnu
mrežu naselja, iznimno se ovim Planom dopušta izvedba pristupnih putova koji
nisu prikazani u grafičkom dijelu Plana, te čine sastavni dio građevne čestice
i to:
-minimalne širine 3,0 m za gradnju obiteljske
i višeobiteljske kuće,
-minimalne širine 5,5 m za ostale građevine.
Iznimno, ovim se Planom za staru gradsku
jezgru Krk (zona M25)
pristupnim putem na građevnu česticu smatraju postojeće pješačke površine.
Članak
102.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata
Plana sačinjavaju:
-glavne ulice:
-GU 1 - zapadna obilaznica sa spojem na
državnu cestu D 102 Šmrika (D8) - Krk - Baška (planirana županijska cesta
Krk-Baška koja se nalazi izvan obuhvata plana);
-GU 2 - dio postojeće županijske ceste Ž5131
(D102 - Krk - D102);
-GU 3 - dionica kroz grad Krk od zapadnog
spoja na postojeću županijsku cestu Ž 5131 (D102 - Krk - D102) sa spojem na
istočnom dijelu županijske ceste Ž 5131 (D102 - Krk - D102).
-sabirne ulice:
-SU 1 - dionica od spoja GU 2 do GU 1
(prolazi kroz poslovnu zonu smjerom sjever - jug) ;
-SU 2 - dionica od spoja GU 1 preko GU 3 do
GU 2 ( prolazi južno od poslovne zone i dio je postojeće županijske ceste Ž
5106 (Vrh (L58090) - Krk (Ž5131);
-SU 3 - dionica od spoja GU 1 (zapadna
obilaznica) do GU 2 sjeverno od stare gradske jezgre;
-SU 4 - dionica od spoj GU 1 (zapadna
obilaznica) do GU 3 u zoni luke;
-SU 5 - dionica od autokampa »Bor« preko GU 1
(zapadna obilaznica) do GU 3 u zoni rotora (kružni tok)
-SU 6 - dionica od autokampa »Bor« preko GU 1
(zapadna obilaznica) do SU 7 u zoni Lunte;
-SU 7 - dionica od uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda u zoni »Crnike« do GU 3 u zoni rotora (kružni tok);
-SU 8 - dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2
(istočni dio) koja prolazi sjeverno od ceste GU 2 područjem »Vidikovca« ;
-SU 9 - dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2
(istočni dio) koja prolazi južno od ceste GU 2 uz područje turističke namjene
(T14, T12).
-ostale ulice:
-sve preostale ulice namijenjene prometovanju
motornih vozila
-kolno-pješačke površine unutar zone:
-kolno pješačke površine uz kopneni dio luka
i na području Vidikovca
-pješačke površine unutar zone:
-pješačke površine uz kopneni dio lučkog
područja (lungo mare) i uz uređene plaže u području turističke namjene (T14, do T12),
te pješačke površine uz groblje i na području Vidikovca.
Glavne ulice (GU)
Članak
103.
Priključak i prilaz na javne ceste (županijske
ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) - planska oznaka GU 2 i dio županijske ceste Ž
5106 (Vrh (L58090) - Krk (Ž5131) oznaka SU 2 i dio GU 3) izvodi se na temelju
prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava
gradnja, koji mora biti usklađen s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i
izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).
Sva projektna rješenja na izradi komunalne
infrastrukturne mreže koja se izvodi uz navedene županijske ceste moraju biti u
skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. Sve radove i
radnje na navedenoj cesti kao i radove unutar zaštitnog pojasa ceste potrebno
je izvoditi u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13 i 92/14).
Minimalni tehnički elementi zapadne
obilaznice grada Krka (oznaka GU1) moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:
-minimalna računska brzina Vrač=60 km/h,
-minimalna širina kolnika 2x3,25 m,
-raskrižja se izvode u razini (kružna
raskrižja, četverokraka, trokraka i sl.),
-minimalna udaljenost između planiranih
raskrižja 250 m,
-pješački nogostup obostrano minimalne širine
1,50 m.
Na površinama koje su smještene unutar
planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice
ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon
rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi
u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i
namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim
Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja
označen je na kartografskom prikazu br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Na površinama koje su smještene unutar
zaštitnog pojasa dijela postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102)
dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1
»Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim
ovim Odredbama, a sve uz uvjete nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela
postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom
korištenja označen je na kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Sabirne ulice (SU)
Članak
104.
Za sabirne ulice (SU1 do SU9) Planom je
definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i
jednostranim odnosno dvostranim nogostupom ukoliko lokalni uvjeti dopuštaju.
Minimalna širina prometne trake iznosi 2,75 m, a širina nogostupa 1,50 m
(iznimno 1,20 m).
Iznimno je za sabirnu ulicu SU2 definirana
minimalna širina prometne trake 3,00 m obzirom da se radi o lokalnoj cesti.
Ostale ulice (OU)
Članak
105.
Za sve ostale ulice Planom se predviđaju
dvije prometne trake minimalne širine 2,75 m, a širina jednostranog odnosno
dvostranog nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).
Za postojeće ostale ulice gdje se ne može
zbog lokalnih uvjeta izvesti nogostup planiraju se dvije prometne trake
minimalne širine 2,75 m, bez nogostupa.
Za odvijanje jednosmjernog prometa unutar
površina ostalih ulica minimalna širina prometne trake iznosi 4,50 m (iznimno
3,50 m) sa izvedbom jednostranog nogostupa gdje god lokalni uvjeti
dozvoljavaju.
Kolno-pješačke površine (KP)
Članak
106.
Za kolno-pješačke površine određena je na
najužim dijelovima minimalna širina 3,0 m.
Na kolno-pješačkim površinama je dopušteno
postavljanje montažnih privremenih objekata u skladu s odgovarajućom Odlukom
Grada Krka.
Pješačke površine (PP)
Članak
107.
Za pješačke površine Planom su na najužim
dijelovima određene minimalne širine 1,50 m.
Planom se dopušta izvedba pješačkih
pothodnika, nadhodnika, nadstrešnica i toplih hodnika preko javnih prometnih
površina i sl. radi jednostavnijeg pješačkog povezivanja pojedinih zona, uz
poštivanje obaveznog slobodnog profila ceste sukladno kategoriji ceste i
zakonskim propisima (minimalno 4,80 m ukoliko se pješačka veza nalazi iznad
javne ceste).
Obalna šetnica (LM)
Obalna šetnica (LM) je površina namijenjena
uređenju pješačkog puta. Na postojećim dijelovima šetnice dopušteno je uređenje
i rekonstrukcija, a planom je predviđena nova trasa šetnice (na dijelu uz
gradske zidine, te uz zonu ugostiteljsko-turističke namjene T14) koja se može
graditi na prirodnom terenu ili kao konzolna konstrukcija uz uvjet minimalne
širine 1,50 m). Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz
poglavlja »Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene zone grada Krka« ovih
Odredbi.
Na obalnoj šetnici je dopušteno postavljanje
terasa sa tendama i montažnih privremenih objekata u skladu sa odgovarajućom
Odlukom Grada Krka.
Raskrižja
Članak
108.
Planom se dopušta izgradnja novih raskrižja
na području zapadne obilaznice kao i rekonstrukcija postojećih raskrižja.
Raskrižja koja su planom predviđena za izgradnju
na području zapadne obilaznice su:
-spoj sabirne ulice SU 2 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 3 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 4 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 5 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 6 i GU 1
Sva raskrižja se izvode u razini kao
četverokraka raskrižja ili rotor.
Sve rekonstrukcije ostalih postojećih
raskrižja kao i izvedba novih raskrižja moraju se izvesti sa minimalnim
radijusom zaobljenja rubnjaka 6,0 m.
Sva raskrižja koja se izvode na županijskim
cestama i budućoj zapadnoj obilaznici moraju biti usklađena sa važećom normom
za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o
osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima,
propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja,
projektiranja, a izvode se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za
ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava gradnja.
Javni prijevoz
Članak
109.
Područje obuhvata Plana povezano je u sustav
javnog gradskog prijevoza na način da su osigurana autobusna stajališta na
glavnoj ulici GU 2 i GU 3 i sabirnoj ulici SU2.
Unutar obuhvata Plana moguće je osigurati
prostor za smještaj autobusnih stajališta (ugibališta) uz glavnu ulicu oznake
GU 1, a minimalna širina ugibališta u tom slučaju iznosi 3,0 m.
Biciklistički i pješački promet
Članak
110.
Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane
biciklističke staze, a biciklistički promet se odvija u sklopu postojećih i
planiranih ulica i kolno-pješačkim površinama ukoliko drugim propisima nije
drugačije određeno.
Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi
1,50 m (iznimno 1.20 m), a planirani su jednostrano odnosno dvostrano ovisno o
lokalnim uvjetima.
Pješačke površine moraju imati primjerenu
završnu obradu hodne površine, moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na
njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako
da se onemogući stvaranje arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne
površine)
Članak
111.
U sklopu planiranih namjena površina, ovisno
o namjeni građevine, na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor
za parkiranje vozila,
Iznimno, parkiranje ili garažiranje vozila
rješava se na izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne
građevine, na način kako je određeno ovim Odredbama za pojedine zone/površine.
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
Kriteriji za određivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta ostalih građevina, ovisno o namjeni građevine i
građevinskoj bruto površini su sljedeći:
*tablica se nalazi na dnu dokumenta*
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene
M11 na površini između ulica
Stjepana Radića i Krčkih glagoljaša zadržava se namjena postojeće parkirališne
površine unutar postojećih gabarita.
Članak
112.
Minimalna površina parkirališnog mjesta za
osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz
kriterije iz prethodnog članka mora se osigurati potreban broj parkirališnih
mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja
parkirališnih mjesta na čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne
površine manje od 20 parkirališnih mjesta.
Parkirališna mjesta potrebno je ozeleniti na
način da se na svaka četiri parkirališna mjesta zasadi jedno stablo.
Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo
označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta
najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
Kolni i pješački pristupi građevinama i
površinama poslovne namjene potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
Javna parkirališta i garaže
Članak
113.
U sklopu organizacije prometa u mirovanju na
području obuhvata Plana predviđeno je sedamnaest javnih parkirališta i jedno
javno parkiralište/garaža za koja su kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje
i namjena površina« i 4. Način i uvjeti gradnje, određene površine parkirališta
(P1 do P17 odnosno P/G).
Minimalni normativ za izvedbu jednog
parkirališnog mjesta, a koji ujedno obuhvaća i površinu dijela prometnice koja
je u funkciji parkirnog mjesta iznosi minimalno 35 m2 ukoliko se radi o parkirnom mjestu za osobne
automobile, odnosno 120 m2
ukoliko se radi o parkirnom mjestu za autobuse.
Parkirališne površine treba urediti kao
asfaltirane ili ih treba opločiti adekvatnim tipskim elementima dimenzioniranim
za predviđeno prometno opterećenje.
Na parkirališnoj površini P16 potrebno je ukloniti postojeće građevine ili ih
prenamijeniti u građevine u funkciji
parkirališne površine. Na
navedenoj površini parkirališta P16 dopuštena je izgradnja podzemne/nadzemne
garaže. Uvjeti gradnje garaže istovjetni su uvjetima za javne garaže koji su
određeni ovim člankom, osim uvjetu kojim se određuje površina građevne čestice,
obzirom da površina građevne čestice može biti istovjetna površini P16, ali i
manja, a odredit će se u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje.
U sklopu javnih parkirališnih površina treba
riješiti sustav oborinske odvodnje i javne rasvjete.
Na površini javnog parkirališta/garaža (P/G)
je dopuštena izgradnja parkirališta ili garaže. Uvjeti za parkiralište su
određeni prethodnim stavcima ovog članka, a uvjeti za gradnju javne garaže su
sljedeći:
-Namjena građevine je javna garaža.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu građevinu.
-Površina građevne čestice je istovjetna
površini P/G čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik
i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u
postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno
odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
-Za garaže vrijedi normativ: 35 m2 površine po svakom vozilu za osobne automobile. (U
prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara,
prilazna cesta 2,5 x 6,0 m), te priključenje na javnu površinu za osobna
vozila.
-Koeficijent izgrađenosti garaže je odnos
između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i
iznosi najviše:
-za uređenje u jednoj razini: 0,8
-za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.
-Ukoliko se iznad garaže uređuje zelena
površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.
-Svjetla visina dvije etaže za smještaj
osobnih vozila iznosi 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta
dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.
-Prilazi garaži izvode se prema tehničkim
normativima s prometnih površina a prema uvjetima nadležnih službi ili
organizacija.
-Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti
max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste,
prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne
čestice, na prometnu površinu određeni su člankom 101. ovih Odredbi za
provođenje.
5.1.2. Javni trg
Članak
114.
Javni trg JT1 - zona
U zoni javnog trga (JT1) uz gradske zidine dopušten je smještaj urbane
opreme, te postavljanje montažnih privremenih objekata i terasa sa tendama u
skladu sa odgovarajućom Odlukom Grada Krka.
U zoni javnog trga (JT1) dopuštena je gradnja poslovne ili društvene
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 1.000 m2.
-Tlocrtna projekcija građevine iznosi najviše
10% površine građevne čestice.
-Dopuštena je najviše jedna etaža građevine.
-Dopuštena je i rekonstrukcija uz uvjete
određene ovim člankom, a ukoliko postojeća izgradnja nije u skladu s tim
uvjetima, dopuštena je rekonstrukcija u postojećim gabaritima građevine.
Javni trg JT2 - površina
Na površini sjeverno od raskrižja ulica
Stjepana Radića i Kralja Tomislava (k.č. 3194/7, 3194/8, 3194/9, 3194/10,
3194/11, 3194/12, 3194/13, 3194/14 i 3194/15 sve k.o. Krk- grad) formirat će se
građevna čestica javnog trga.
Na površini trga je dopuštena gradnja
poslovne građevine (poslovni, društveni, ugostiteljski, uslužni, trgovački i
sl. sadržaji) uz slijedeće granične uvjete:
-Dopušteno je graditi samo jednu poslovnu
građevinu koja će biti smještena na jugozapadnom dijelu trga. Građevina mora
biti udaljena 4,0 m od zapadne granice građevne čestice i 4,0 m od formirane
regulacijske linije. Regulacijska linija se formira na način da se nogostup
prema trgu proširi za 1,0 m. Nenatkrivena terasa mora biti smještena na
istočnoj strani zatvorenog dijela građevine.
-Tlocrtna površina zatvorenog dijela
građevine (nadzemnog) je kružnog oblika.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija
zatvorenog dijela građevine (nadzemne etaže) iznosi 90 m2, a nenatkrivene terase 90 m2. Najveća dopuštena tlocrtna projekcija zatvorenog
dijela građevine (podzemne etaže) koji je dopušteno smjestiti ispod zatvorenog
nadzemnog dijela građevine i terase iznosi 180 m2.
-Najveća dopuštena visina poslovne građevine
iznosi 6,5 m (2 podzemne etaže - potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Poslovna građevina mora imati ravni krov.
-Apsolutna nivelacijska kota poda donje nadzemne
etaže i nenatkrivene terase je kota +6,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
na izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u
blizini lokacije osnovne građevine.
-Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri
sačuvati postojeće zelenilo.
-Na površini trga je dopušteno postavljanje
urbane opreme (klupe, koševi za otpatke i sl.).
5.1.3. Benzinske crpke
Članak
115.
Planom se dopušta izgradnja benzinske crpke
na kopnenom dijelu županijske luke otvorene za javni promet Krk (područje
planiranog lukobrana) koja će opskrbljivati gorivom plovila na moru.
Planom se dopušta izvedba crpki sa ukopanim
spremnicima za gorivo. U sklopu benzinske crpke planira se i prateća građevina
za korisnike benzinske crpke, najveće dopuštene građevinske bruto površine 100
m2 i maksimalne visine 6,0 m
(jedna nadzemna etaža). U sklopu prateće građevine treba predvidjeti prostorije
za zaposlenike i korisnike benzinske pumpe (ured, garderoba, sanitarni čvor,
prodajni dio, manje skladište i sl.).
Obalni dio benzinske crpke treba biti uređen
na način da se osigura adekvatan broj priveza za plovila koja koriste usluge na
benzinskoj crpki.
Dopuštena je rekonstrukcija benzinske crpke
uz autobusni kolodvor u postojećim gabaritima. Benzinska crpka se može ukloniti
nakon izmještanja na planiranu lokaciju na lukobranu u luci Krk.
5.1.4. Autobusni kolodvor
Članak
116.
Površina postojećeg autobusnog kolodvora
namijenjena je rekonstrukciji građevine (nadogradnja potkrovlja, vanjskih
stepenica, ploča iznad perona postaje, terasa) uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena: građevina autobusnog kolodvora
sadrži ured prometnika, čekaonice, biljetarnicu, sanitarne čvorove,
ugostiteljske sadržaje, turističku agenciju, urede i sl. sadržaje potrebne za
funkcioniranje osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,14.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,39.
-Najveća dopuštena visina iznosi 8,3 m
(prizemlje + kat + potkrovlje).
5.1.5. Zračni promet
Članak
117.
Planom se dopušta korištenje nogometnog
igrališta na površini sportskog centra Krk kao površine za interventne potrebe
u funkciji javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar naselja Krk.
Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x
100 metara, a način uređenja površine helidroma odnosno uvjeti korištenja
moraju biti u skladu sa zakonskom regulativom.
5.1.6. POMORSKI PROMET
Članak
118.
Luka otvorena za javni promet
Planom je određena luka otvorena za javni
promet županijskog značaja, čije su granice prikazane na kartografskom prikazu
br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Razgraničenje kopnenog i morskog dijela luke
prikazan je na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, dok su
prometni koridori unutar luke prikazani na kartografskom prikazu br. 4 »Način i
uvjeti gradnje« i 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Prometni sustav«.
Zonu luke čini lučko područje koje obuhvaća
površine kopna i mora namijenjene slijedećim djelatnostima:
-ukrcaj i iskrcaj putnika,
-prekrcaj roba,
-privez i odvez brodova, jahti, ribarskih,
sportskih i drugih brodica.
Osim tih djelatnosti na kopnenom dijelu luke
moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne
djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj,
prometnoj ili tehnološkoj svezi.
Unutar zone luke moguće je graditi i
rekonstruirati građevine koje su u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili
tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom luke (rekonstrukcija obale,
rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezišta, pasarela, nasipa, postava
dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa pripadajućim priključnim
mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne rasvjete i slično).
Unutar luke planirano je produljenje
lukobrana (lukobran je ucrtan načelno, a dopušteno ga je smjestiti i na
drugačijim pozicijama unutar »površine za smještaj lukobrana/ mola« u skladu s
projektnom dokumentacijom. Dopušteno je postavljati privremene pontonske
gatove. Unutar luke planirano je i proširenje kopnenog dijela luke.
Lukobran na Punti de Galeto je ucrtan
načelno, a dopušteno ga je smjestiti i na drugačijim pozicijama unutar
»površine za smještaj lukobrana/mola« u skladu s projektnom dokumentacijom.
Kopneni dio na jugozapadnom dijelu luke
(područje od autobusnog kolodvora do brodogradilišta) dopušteno je koristiti i
kao kolno-pješačku površinu.
Kopneni dio na sjevernoj strani luke (od
autobusnog kolodvora do uređene plaže Portapižana) je dopušteno koristiti i kao
obalnu šetnicu - lungo mare.
Kopneni dio luke na sjevernoj strani koji se
nastavljaju na kolno-pješačke pristupe ili javnu cestu je dopušteno koristiti
kao kolno-pješačku površinu.
Na kartografskom prikazu br. 4 »Način i
uvjeti gradnje« ucrtan je pristupni put na moru širine 20 m, unutar morske
površine luke otvorene za javni promet do luke posebne namjene -
brodogradilište (LB) i uređene plaže Portapižana (R31). Koridor je površina
javnog karaktera unutar površine luke otvorene za javni promet.
Plovni put i javni pomorski prijevoz
Izvan površine luke otvorene za javni promet
i luka posebne namjene organiziraju se plovni putevi za javni pomorski prijevoz
na udaljenosti minimalno 300 m od obale.
Površine luka posebne namjene
Planom su određene luke posebne namjene čije
su granice prikazane na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena
površina«, i to:
-luka za posebne namjene za djelatnosti
brodogradilišta Krk (postojeća)
Kopneni dio luke za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta je ovim
Planom određen kao površina proizvodne namjene - pretežito zanatske (I2) za
koju se uvjeti određeni u članku 34. ovih Odredbi za provođenje. Morski dio je
određen kao luka posebne namjene - brodogradilište (LB).
-luka nautičkog turizma - marina Krk
(planirana)
Luka je namijenjena vezivanju nautičkih plovila (kapacitet iznosi najviše 50
vezova).
Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma predviđa se smještaj sadržaja kao što
su recepcija, uprava, garderobe, sanitarije, servisni sadržaji i ostali
sadržaji u funkciji marine.
-sportska luka Lunta (planirana)
Sportska luka (za potrebe jedriličarskog društva i domicilnog stanovništva)
namijenjena je za sigurno vezanje plovila max. kapaciteta cca 60 vezova.
Lukobran i mol su ucrtani načelno, a dopušteno ih je produljiti unutar
»površine za smještaj lukobrana/mola«).
Razgraničenje kopnenog i morskog dijela luka
posebne namjene je prikazano na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«, dok su prometni koridori unutar luke prikazani na kartografskom
prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - prometni
sustav«.
5.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE
MREŽE
Članak
119.
Na kartografskom prikazu br. 2b. »Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, energetski sustav, pošta i
telekomunikacije«, prikazana je nepokretna elektronička komunikacijska mreža.
Planom je predviđena
rekonstrukcija/proširenje postojeće i izgradnja nove infrastrukture za
elektroničke komunikacije i povezne opreme. Nova elektronička komunikacijska
infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije izvodi
se podzemnim kablovima u
sklopu prometnih i pješačkih površina.
Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke
komunikacijske infrastrukture planom se omogućava postava eventualno potrebnih
građevina (manje zgrade, kabinet ormarići za smještaj telekomunikacijske
opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguracije
mreže.
Izgradnjom kabelske kanalizacije osigurava se
elastično korištenje već izgrađene elektroničke komunikacijske mreže kroz
povećanje kapaciteta, a kabelska kanalizacija osigurava uvođenje mreže za
kabelsku televiziju kao i nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku
mrežu bez naknadnih građevinskih radova.
Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je
polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje
telekomunikacijskih kabela.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u
pravilu sa cijevima promjera 1 50, 75 i
110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih
distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih
zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu
zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim
projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.
Dubina rova za polaganje cijevi između
zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do
tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak
mora biti min 1,0 m.
Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do
zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom
ormariću potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.
Kućne telekomunikacijske instalacije treba
izvoditi prema pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku
mrežu poslovnih i stambenih zgrada.
Radove na izvođenju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba izvoditi prema važećim
zakonskim propisima i pravilnicima:
-Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN
73/2008, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17)
-Uredba o mjerilima razvoja elektroničke
komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/ 12 i 92/15)
-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku
kanalizaciju (NN 114/10 i 29/13)
-Pravilnik o jednostavnim građevinama i
radovima (112/17)
-Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja
zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne
zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (NN
75/13)
-Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim
mrežama (NN 57/14)
Ovim planom dopušta se gradnja objekta
distribucijskog središta za komunikacijsku infrastrukturu (MDF) na z.č. 2112/9,
2108/12, 2108/17 sve k.o. Krk-grad u gradu Krku, čija je površina prema
katastarskom operatu 366 m2 uz
slijedeće granične uvjete:
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od
granica susjednih građevnih čestica iznosi 3,0 m.
-Najveća dopuštena katnost iznosi suteren i
prizemlje, a visina građevine mora biti u skladu sa zahtjevima građevine.
5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak
120.
Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar
površina postojećih i planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući
minimalne dopuštene udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.
Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će
se detaljan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba
biti usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su
nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Vodoopskrba
Članak
121.
Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata
Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, vodnogospodarski sustav - vodoopskrba«.
Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se
unutar prometnih površina na nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod se
polože unutar kolnika.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti
priključenjem na glavne distributivne cjevovode koji osiguravaju vodu unutar
niske i visoke zone iz vodospreme »Krk« i prekidne komore/vodospreme »Lizer«.
Priključne vodove vodoopskrbne mreže potrebno
je izvesti minimalnog profila DN 100 mm. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati
prstenasto radi izjednačenja tlaka u mreži i opskrbe potrošača vodom iz dva
smjera.
Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov
čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita
od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi.
Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda
određen je kao min. prostor za intervenciju na cjevovodu i min. udaljenosti u
odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5m od osi cjevovoda s obje strane).
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne
mreže, uz obaveznu izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara (NN broj 08/06).
Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće
vodoopskrbne mreže (zamjena cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.).
Na mjestima prijelaza ispod kolničke konstrukcije
vodoopskrbne cjevovode je potrebno obavezno izvesti u zaštitnoj cijevi ili u
betonskoj oblozi.
Odvodnja
Članak
122.
Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda
unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskim prikazima br. 2d »Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja
otpadnih voda« i 2e. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža,
Vodnogospodarski sustav - Odvodnja oborinskih voda«.
Prema Odluci o zonama zaštite izvorišta vode
za piće na otoku Krku (»Službene novine« PGŽ broj 17/2007) predmetno područje
je izvan zone sanitarne zaštite.
Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao
razdjelni sustav. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i
oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode odvode se preko
postojećih i planiranih crpnih stanica (CS »Dražica«, CS »Stari Grad«, CS
»Sunčani sat«, CS »Porat«, CS »Ježevac«, CS
»Ježevac 1«, CS »Ježevac 2«,
CS »Plav«, CS »Turči« i CS »Poslovna zona« u smjeru uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda na Lokaciji Crnika (izvan obuhvata plana).
Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje
otpadnih voda, unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja,
dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda (priključak na nepropusnu
septičku taložnicu) za manju građevinu kapaciteta do 10 ES, prihvatljivo s
aspekta zaštite okoliša, sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima. Za
građevine veće od 10 ES dopušta se izvedba mini uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
Članak
123.
Sanitarne vode iz građevina potrebno je
ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih okana.
Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u
kanalizacijski sustav mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/ 16).
Sanitarne otpadne vode projektirati prema
Idejnom rješenju sustava sanitarne kanalizacije grada Krka br.projekta RN 15497
- Fluming d.o.o.Rijeka od travnja 1997.g.
Članak
124.
Prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda na području Grada Krka (Službene novine PGŽ br.21/2000 i 7/2001)
sustavom oborinske odvodnje upravlja Grad Krk.
Oborinske i površinske vode s neizgrađenog
građevinskog zemljišta, zelenih površina i prometnih površina potrebno je
prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju
ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi,
te tako obrađenu vodu spojiti na postojeći sustav oborinske odvodnje (otvoreni
ili zatvoreni kanali) i ispustiti u more ili u okolni teren na lokacijama gdje
se mora osigurati izvedba upojnih bunara.
Na svim javnim parkirališnim površinama koje
imaju kapacitet parkirališta preko 20 parkirališnih mjesta potrebno je ugraditi
separatore mineralnih ulja i ugljikovodika na kojima se oborinske vode moraju pročistiti
prije ispuštanja u more ili u okolni teren putem upojnih bunara.
U sustav oborinske odvodnje ne smiju se
ispuštati sanitarne i industrijske otpadne vode.
Oborinske otpadne vode projektirati prema
Idejnom rješenju sustava oborinske kanalizacije grada Krka br. projekta RN
68205 - Fluming d.o.o.Rijeka od siječnja 2006.g.
Oborinske vode sa krovova građevina i
uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar građevne čestice,
korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne
oborinske odvodnje.
Članak
125.
Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno
je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i
poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka
površina), a slivnike kao tipske s taložnicom.
Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti
usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom
o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka(»Službene
novine« PGŽ br. 21/00 i 7/01).
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti
kao vodonepropustan.
5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV
Elektroopskrba
Članak
126.
Rješenje sustava elektroopskrbe unutar
obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije«.
Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se
na lokacijama načelno ucrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija
trafostanice 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih
kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa kroz dokumentaciju za
ishođenje lokacijske dozvole. Trafostanice će se graditi kao samostojeće
građevine ili kao ugrađene u građevini.
Ako se trafostanice 20/0,4 kV grade kao
samostojeće u vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na
način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od
kolnika.
Ako se trafostanica gradi kao poluukopana u
vlasništvu distribucije, potrebno je osigurati parcelu u veličini propisanoj
ovim Odredbama.
Ako se trafostanica gradi kao ugradbena u
vlasništvu distribucije, potrebno je unutar građevine za nju osigurati prostor
koji će biti u njenom vlasništvu.
Planirane trafostanice trebaju imati direktan
pristup / neposredan pristup do javne površine.
Za one nove kupce električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica
20/0,4 kV treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao
samostojeću građevinu ili kao ugrađenu u građevini) u njegovoj neposrednoj
blizini.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se
isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu
Plana. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju,
a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu
prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim
projektima. Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa
samonosivim kabelskim vodičima na betonskim ili željeznim stupovima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar
zone plana riješit će se zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.
Planom se dopušta održavanje i rekonstrukcija
postojećih 20/0,4 kV trafostanica na način da se omogući izmjena transformatora
radi povećanja snage transformatora ili zamjena postojeće građevine
trafostanice tipskim i sl. objektom na istoj građevnoj čestici, (ili zamjenskoj
građevnoj čestici u neposrednoj blizini postojeće TS) radi ugradnje
transformatora većih dimenzija.
U području stare jezgre (ili uz njen rub) i u
zoni uvale Portapižana moguće je izgraditi nove trafostanice (prema uvjetima
stavka 2-7 ovog članka), a lokacije istih nisu označene u grafičkom dijelu
plana.
Plinoopskrba
Članak
127.
Područje obuhvata Plana nema izgrađenu
plinoopskrbnu mrežu na bazi prirodnog plina. Do izgradnje plinoopskrbne mreže
na bazi prirodnog plina, dopušta se korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) u
svim sektorima potrošnje sukladno važećim Pravilnicima.
Obnovljivi izvori energije
Članak
128.
Planom se dopušta korištenje obnovljivih
izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli).
Planom je dopuštena ugradnja solarnih
fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i
toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje,
odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu
postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina,
ali nije dopušteno postavljanje panela unutar zaštićenih zona A, B i C grada
Krka bez prethodnog odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.
6a.UVJETI SMJEŠTAJA KOMUNALNIH GRAĐEVINA
Članak
129.
Unutar područja obuhvata Plana određene su
zone/ površine komunalnih građevina, i to:
Garaža sa tržnicom (KGg)
Na površini/u zoni komunalne građevine (KGg) dopuštena je gradnja komunalne građevine - garaže sa
tržnicom uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena građevine je garaža sa tržnicom, a
dopušten je smještaj pratećih ugostiteljsko-uslužnih, trgovačkih i sl.
sadržaja.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi
jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice
iznosi 2.300 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice
je istovjetna površini KGg čiji
su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
kig iznosi 0,6.
-Najveća dopuštena katnost građevine iznosi
jednu podzemnu i tri nadzemne etaže (moguće su 3 suterenske ili ostale
kombinacije nadzemnih etaža).
-Svjetla visina dvije etaže za smještaj
autobusa je 4,5 m, a za osobna vozila 2,25 m.
-Prilazi se izvode prema tehničkim
normativima, s planiranih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s glavne
ulice (GU3) odnosno ostale ulice sjeverno od površine/zone sukladno članku 101
ovih odredbi.
-Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti
max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste,
prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.
-Krov građevine može biti ozelenjen. Ukoliko
se iznad građevine uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta,
izgrađenost se umanjuje za 20 %.
Tržnica na malo (KGt)
Na površini komunalne građevine (KGt) dopuštena je gradnja tržnice na malo uz slijedeće
granične uvjete:
-Namjena: pod tržnicom na malo se
podrazumijeva prodajna građevina u kojoj se obavlja djelatnost trgovine.
-Dopušten je smještaj najviše 12 samostalnih
prodajnih modula (prodajni modul je ujedno i skladište za pohranu robe, a
ispred je planirana prodajna klupa cca 2 m2 za izlaganje i prodaju robe).
-Dopušten je smještaj najviše 6 štandova
površine do 2 m2, te 3 štanda
površine do 1 m2.
-Dopušten je smještaj najviše 2 kioska
površine do 12 m2, te 1
montažne građevine površine do 12 m2 za potrebe spremišta.
Groblje (G)
Na površini komunalne građevine (G) - groblje
dopušteno je graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele,
mrtvačnice i sl.) te komunalnu infrastrukturu pod slijedećim graničnim
uvjetima:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,8.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) nadzemnih etaža iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno
ukopani podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne
čestice iznosi 1,6.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi
5,0 m.
-Postojeće zelenilo na površinama predviđenim
za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom
treba tvoriti organsku cjelinu.
Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina
te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno
oblikovanju, uređenosti i tradiciji.
Postojeće groblje može se rekonstruirati
sukladno odredbama iz ovog članka.
Dječje igralište (KGd)
Na površini dječjeg igrališta (KGd1-8) je dopušteno postavljanje rekvizita i naprava za
igru djece, urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe, košare za otpatke, javna
rasvjeta i sl.), te uređenje površina (zelene ili popločene površine, šetnice i
sl.).
Na površini dječjeg igrališta dopušteno je
postavljanje montažnih građevina tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne samouprave.
6b. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak
130.
Unutar područja obuhvata Plana određene su
zelene površine, i to:
-javne zelene površine - javni park (Z1)
-zaštitne zelene površine (Z1, Z2
i Z3),
a prikazane su na kartografskom prikazu br.
1. »Korištenje i namjena površina«.
Grafički dio uvjeta i načina gradnje i
uređenja javnih zelenih površina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4.
»Uvjeti i način gradnje«.
Površina javnog parka (Z1)
Članak
131.
Površina javnog parka (Z1) predstavlja
planiranu građevnu česticu (parcelu) javnog parka.
Javni park uređuje se kao jedinstvena
oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternog
zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima parkovne i urbane opreme
(paviljoni, pergole, bunari, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta itd.).
Na površini javnog parka dopušteno je
postavljanje montažnih građevina tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne samouprave.
Podloga pješačkih površina ne smije biti
asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge. Javni park gradi se u duhu
suvremenog oblikovnog izraza, prema projektu oblikovanja parka.
Priključak građevne čestice javnog parka na
komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih
uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća, u skladu s odredbama plana.
Površine zaštitnog zelenila (Z)
Članak
132.
Unutar javnih površina zaštitnog zelenila (Z1-3) potrebno je zadržati i održavati postojeće zdravo
zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati
autohtonim vrstama. Na površini zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi
vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase
odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice.
Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini treba saditi vrste čiji
korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm.
Na površini zaštitnog zelenila određeni su
slijedeći granični uvjeti:
-Na površini Z1 dopuštena je rekonstrukcija
postojećih građevina isključivo u postojećim gabaritima, te smještaj montažnih
građevina površine do 12 m2, a
sve u skladu sa posebnom Odlukom lokalne samouprave
-Na površini Z2 dopuštena je rekonstrukcija postojeće poslovne
građevine (uslužno-ugostiteljska djelatnost) koja se odnosi na mogućnost
izgradnje podruma (potpuno ukopane etaže) čija je najveća dopuštena tlocrtna
projekcija istovjetna tlocrtnoj projekciji nadzemnih etaža postojeće građevine,
te povećanje visine na način da se nadozid gornje nadzemne etaže povisi najviše
za 1,0 m u odnosu na postojeću visinu (uz uvjet da ukupna visina nadozida ne
iznosi više od 1,20 m), te ukupna visina na način da se sljeme krova povisi za
najviše 1,0 m. Građevina mora imati kosi krov.
-Na površini Z3 dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina
isključivo u postojećim gabaritima, te smještaj montažnih građevina površine do
12 m2, a sve u skladu sa
posebnom Odlukom lokalne samouprave. Dopušten je i smještaj parkirališnih
površina na način da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva postojeće zelenilo.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
133.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti za
zaštitu predloženih dijelova prirode.
Članak
134.
Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i
105/15) na području obuhvata Plana nalaze se slijedeća područja ekološke mreže:
-područje očuvanja značajno za ptice
POP:- HR 1000033 -Kvarnerski otoci
-područje očuvanja značajna za stanišne
tipove
POVS HR 2001357 - Otok Krk
Utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite prirode
unutar obuhvata Plana:
-prilikom planiranja i uređenja građevinskih
zona potrebno je koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima
okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,
-potrebno je voditi računa da izgradnja
građevinskih područja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova
te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,
-uređenje postojećih građevinskih područja je
potrebno planirati na način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju postojeće
krajobrazne vrijednosti,
-prilikom ozelenjivanja područja potrebno je
koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone
flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirani u krajobrazno uređenje,
-potrebno je očuvati povoljnu građu i
strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku.
Članak
135.
Prema karti staništa Republike Hrvatske na
području obuhvata Plana nalazi se više tipova staništa.
Od tipova staništa koji zahtijevaju
provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o
staništima, na području obuhvata Plana prisutni su slijedeći stanišni tipovi:
C.3.5.Submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci
C.3.5./D.3.1. Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci/Dračici
C.3.5./E.3.5. Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termofilne šume i šikare medunca
D.3.1.Dračici
E.3.5.Primorske, termofilne šume i šikare
medunca
E.8.1.Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume
i makija crnike ili oštrike
G.3.2.Infralitoralni sitni pijesci s više ili
manje mulja
I.2.1./ C.3.5./ D.3.4. Mozaici kultiviraih
površina/
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Bušici
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene
površine
J.1.1. Aktivna seoska područja
J.1.3. Urbanizirana seoska naselja
J.2.3. Ostale urbane površine
7.2.Mjere zaštite kulturno - povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti
Članak
136.
Za područje obuhvata Plana izrađene su
»Konzervatorska podloga područja Grada Krka« (OMEGA ENGINEERING d.o.o., Zagreb,
2011.g.), odnosno »Konzervatorska podloga »zone A« za potrebe Urbanističkog
plana uređenja UPU 1-Krk« koja se odnosi se na povijesnu jezgru grada Krka
(OMEGA ENGINEERING d.o.o., Zagreb, 2012.g.).
Područje obuhvata Plana bogato je nalazima u
arheološkom, etnografskom i povijesnom smislu te su registrirane, preventivno
zaštićene i evidentirane slijedeće kulturno- povijesne vrijednosti:
A. Hidroarheološke i arheološke (područja
i lokaliteti)
-hidroarheološko područje (sve morske
površine unutar obuhvata Plana)
-arheološko područje - grad Krk (čitav grad
unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)
-arheološki lokalitet - ruševine crkve Sv.
Petra (nije određena točna lokacija - lokalitet nije ispitan)
B. Povijesna graditeljska cjelina:
Urbana cjelina
1. povijesna urbana cjelina grada Krka
(Z-2684)
C. Graditeljski sklop
Civilne građevine
1. Frankopanski kaštel (Z-131)
2. Šesterokutna kula na obali (Z-132)
3.Kasnoantički gradski bedem s renesansnim
bedemom (Z-830)
Sakralne građevine
1.Kompleks katedrale uznesenja Blažene
Djevice Marije i crkve sv. Kvirina (Z-133)
2. Crkva Majke Božje od Zdravlja (Z-786)
3. Crkva Sv. Franje Asiškog sa samostanom
(Z-3106)
4. Crkva Sv. Lucija
5. Krk: Crkva Sv. Lovro (izvan grada)
Zaštita kulturno - povijesnih i ambijentalnih
cjelina prikazana je na kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina, Područja posebnih korištenja«.
Mjere zaštite arheološkog područja
Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan
stupanj istraženosti svrstava arheološko područje u najugroženiju kategoriju
graditeljske baštine.
-grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na
lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)
Područje stare gradske jezgre u cijelosti je
arheološko područje pa je u slučaju bilo kakvih zemljanih radova, zahvata u
podove prizemlja kuća ili radova kojima bi se uklanjalo postojeće popločenje
ulica i trgova potrebno provesti zaštitna, a prema potrebi i smjernicama
nadležnog konzervatorskog odjela i sustavna arheološka istraživanja. Unutar
stare gradske jezgre postoje potpuno neizgrađene površine koje su povijesno
bile naseljene te su na njima nalazi očekivani. Na tim je lokalitetima potrebno
provesti arheološka istraživanja prije izrade arhitektonskog projekta.
Mjere zaštite:
-svakom građevinskom zahvatu u zaštićenoj
povijesnoj jezgri moraju prethoditi zaštitna arheološka istraživanja, nakon
kojih će se odlučiti o tretmanu lokaliteta ili mogućoj promjeni projekta
građevinskog zahvata,
-ukoliko se prilikom zemljanih, građevinskih,
infrastrukturnih i drugih radova unutar zone zaštite naiđe na predmete ili
strukture arheološkog značaja, potrebno je obustaviti radove i o tome
obavijestiti nadležni konzervatorski odjel,
-kod slučajnih arheoloških nalaza na dosad
neevidentiranim lokalitetima potrebno je također obavijestiti konzervatorski
odjel kako bi se nalazi pravodobno dokumentirali,
-arheološka i hidroarheološka istraživanja
provoditi u skladu s Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (Pravilnikom o
arheološkim istraživanjima (NN: 69/99, 151/03, 157/03, 30/05),
-istraživanje se smije provoditi isključivo
uz prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture
RH.
Na području obuhvata Plana evidentiran je
arheološki lokalitet ruševine crkve Sv. Petra. Lokalitet nije dovoljno
istražen, te nije poznata točna pozicija.
Članak
137.
Sustav mjera zaštite provodi se prema
zoniranju područja kulturno-povijesne cjeline. Za zaštićenu urbanističku
cjelinu grada Krka uspostavljene su zone »A« »B« i »C« u kojima se primjenjuje
odgovarajući sustav mjera zaštite:
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A
zone grada Krka
Za »zonu A« izrađena je »Konzervatorska
podloga »zone A« za potrebe Urbanističkog plana uređenja UPU 1-Krk« (OMEGA
ENGINEERING d.o.o., Zagreb, 2012.g.).
Za »A« zonu vrijedi prvi stupanj zaštite i
odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu unutar koje su dobro očuvane, osobito
vrijedne povijesne strukture.
Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu
zaštitu strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se
nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti
rekonstrukciji povijesnih oblika.
Za ovu se zonu propisuju sljedeći uvjeti:
-mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih
kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i
funkcije prostora i sadržaja,
-na području ove zone ne dozvoljava se
unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih očuvanim kulturno
povijesnim vrijednostima,
-prilagođavanje postojećih povijesnih
funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne
fizičke intervencije, bez da bitno utječu ili mijenjaju povijesnu strukturu,
-prihvatljive su metode sanacije,
konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije,
-na području ove zone sve intervencije u
prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima,
a svaki zahvat je podređen rezultatima provedenih istraživanja,
-interpolacije su moguće isključivo unutar
povijesno potvrđenih i egzaktno definiranih i (ili) zatečenih gabarita
povijesnih struktura koje ne negiraju postojeću urbanu matricu, a arhitektonsko
oblikovanje odredit će se tijekom višestupanjskog postupka suradnjom
konzervatorske službe, grada, investitora i projektanta,
-sve građevine sa sačuvanim elementima
povijesne arhitektonske plastike zahtijevaju istražne radove fasade,
-na arhitektonski i povijesno značajnijim
građevinama potrebno je provesti opsežnija konzervatorska istraživanja; za
zahvate koji ne podliježu lokacijskoj i građevinskoj dozvoli, već se izvode
samo temeljem posebnih konzervatorskih uvjeta i prethodnog odobrenja, potrebno
je izraditi arhitektonsku dokumentaciju,
-fasade s očuvanom bitnom površinom povijesne
žbuke zahtijevaju sondiranje žbuke i naliča te njihovu rekonstrukciju u skladu
s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela,
-način obrade pročelja ovisi o tipu i vremenu
nastanka građevine, a definirat će se posebnim konzervatorskim uvjetima;
neožbukane, fugirane fasade prezentiraju se isključivo na rijetkim građevinama
od fino obrađenih klesanaca ili u slučaju kad se tako odredi posebnim
konzervatorskim uvjetima radi prezentacije pojedine građevne faze,
arhitektonskog detalja i sl.; ne dozvoljava se završna obrada »češljane«
teksture, upotreba »sepa«, gotovih silikatnih mortova te mortova na bazi
akrila,
-dimenzije i formate fasadnih otvora
prilagoditi tradicijskim standardima,
-dimnjake oblikovati sukaldno tradicijskim
standardima i žbukati u skladu s fasadom,
-fasade se liče upojnim bojama mineralnog
porijekla, u boji i tonu koje izabire nadležni konzervator (uglavnom se radi o
zemljanim bojama pastelnih tonova,
-ne dozvoljava se izvođenje masivnih
betonskih potkrovnih vijenaca (lindre); pod pokrovom od kupe kanalice u
prepustu izvoditi lindre od kamenih ploča ili opeke (tavelice) ili
rekonstruirati tradicijske strehe od dasake i drvenih greda,
-ne dozvoljava se izvođenje betonskih
okapnica ili onih od crijepa nad fasadnim otvorima,
-ako je, temeljem usvojene konzervatorske
metodologije, moguća rekonstrukcija izgubljenih elemenata arhitektonske
plastike (profilirani potkrovni i međukatni vijenci, profilacije,
karakteristični pilastri i sl.), prihvatljiva je njihova izvedba prilikom
obnove pročelja, u skladu s uvjetima i uz nadzor nadležnog konzervatorskog
odjela,
-ne dozvoljava se izvođenje balkona i krovnih
terasa; postojeće balkone na legalno sagrađenim objektima opremiti ogradama,
tipski i stilski prilagođenima dotičnoj građevini,
-ne dozvoljava se bilo kakvo oblaganje zone
sokla (pločice, kamene ploče, klinker i sl.),
-koristiti klima-uređaje bez vanjske
jedinice, odnosno smještanje vanjske jedinice na neupadljivo mjesto, na način
da ne narušava izgled fasade,
-ne dopušta se ograđivanje predprostora,
terasa, vrtova i parkova zidićima, stupićima ili ogradama, odnosno moraju se u
potpunosti poštivati granice javnih gradskih trgova, uličnih ili parkovnih
prostora,
-tende i poslovne reklame potrebno je
ujednačiti i svesti na najmanju moguću mjeru donošenjem i provođenjem Odluke o
komunalnom redu,
-stubišta, podeste i druge hodne površine
popločiti pločama od lokalnog vapnenca; ne dozvoljava se upotreba keramičkih
pločica, mramora i sl,
-postojeća povijesna popločenja čuvaju se ili
obnavljaju po postojećem stanju, a dijelovi koji nedostaju rekonstruiraju se.
-zatečena, povijesna popločenja čuvaju se ili
obnavljaju po postojećem stanju, a dijelovi koji nedostaju se rekonstruiraju,
-prije konačnog uređenja popločenja ulica i
trgova nužno je provesti arheološka istraživanja te izvršiti polaganje
cjelokupne gradske infrastrukture
-Promet u kretnju i mirovanju (parkirališta
ili garaže) ovim Planom planirane su na primjerenim mjestima izvan jezgre, a
promet je kroz regulaciju potrebno ograničiti na manja dostavna vozila u
određenom periodu dana i, na hitna interventna vozila hitne pomoći i
vatrogasaca.
-za sve vrste građevnih zahvata, treba
izraditi zakonom propisanu tehničku dokumentaciju, za koju od nadležnog
Konzervatorskog odjela treba ishoditi detaljne konzervatorske uvjete (u
postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodnu dozvolu (u postupku
izdavanja građevne dozvole ili potvrde glavnog projekta). Prilikom izvođenja
radova obvezan je konzervatorski nadzor.
Osim općenitog sustava mjera određenih ovim
člankom, potrebno je za gradnju i rekonstrukciju građevina unutar »zone A« osim
uvjeta gradnje određenih ovim Planom poštivati i detaljne uvjete gradnje
određene »Konzervatorskom podlogom »zone A« za potrebe Urbanističkog plana
uređenja UPU 1-Krk« dane za svaku građevinu pojedinačno.
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B
zone Grada Krka
Ova zona zaštite obuhvaća dvije vremenom
nastanka i sadržajno, različite spomeničke cjeline čije se granice obuhvata
preklapaju, arheološko nalazište neposrednog podgrađa zidina koje se na zapadu
Grada proteže na antičku nekropolu s ostacima crkve sv. Lovre i primjere
kvalitetne urbane i suburbane, ladanjske arhitekture prve polovice XX.
stoljeća. Obje cjeline ujedno predstavljaju obodni, kontaktni pojas koji
okružuje zaštićenu zonu gradskog središta i neposrednog priobalja.
Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih
elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih
skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva
bitna obilježja te strukture.
Potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih
ekspozicija, fizionomija, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz
mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama.
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C
zone Grada Krka
Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su preostali
rubni dijelovi kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline grada Krka. Ovoj zoni
odgovara režim zaštite pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne
strukture naselja prvenstveno radi zaštite ekspozicije integralnih, prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama »A« i »B«, što znači očuvanje
kompozicijskih vrijednosti naselja (dominante, ekspozicije), zaštitu vizura,
panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijednosti krajolika, uz očuvanje
karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih primjera građevne supstance. U
istočnom dijelu ove zone, između parkirališta pokraj Pizanskih vrata i sklopa
kuća podno prometnice koja iz pravca Krka vodi prema Puntu sačuvani su ostaci
srednjovjekovne crkve Sv. Bartola.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
138.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije
svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i
elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava lokalna samouprava, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici
ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz
osiguran prilaz za komunalno vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom,
otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač
dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
139.
Zaštitu okoliša obavljati u skladu s Planom
intervencija u zaštiti okoliša Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 47/07).
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj
djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem
i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka,
smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak
140.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje
se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom
sustava.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja
onečišćenih voda i voda onečišćenih deterdžentima, brigu korisnika o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih
i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i14/01.)
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak
141.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza
održanja kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Budući da na području obuhvata Plana nisu
zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju
zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
-ograničavati emisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim
vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
21/07, 150/08),
-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije
propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u
skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima),
-najveći dopušteni porast imisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka
određen je Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN
133/05),
-stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o
zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
-prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje
korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te
svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne
čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za
prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak
142.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od
buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju
emisiju zvuka.
9.4.Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti
Članak
143.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što
se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
stanovanja.
Sklanjanje ljudi
Članak
144.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava
privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i
drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i
privremenog izmještanja stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih
prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni
planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno
stanje u prostoru.
Ovim Planom određene su lokacije sirena za
uzbunjivanje.
Putovi evakuacije stanovništva za slučaj
elementarnih nepogoda definirani su kartografskim prikazom br. 3.c »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Privremene lokacije za prikupljanje
evakuiranih osoba van zona urušavanja definirane su unutar područja obuhvata
Plana, a prikazane su na kartografskom prikazu 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Zbrinjavanje stanovništva s područja obuhvata
Plana organizirat će se unutar površina prikazanih na kartografskom prikazu 3.c
»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Zbrinjavanje je moguće i izvan područja obuhvata Plana, u građevinama javne
namjene, ukoliko su pogodne za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi, moraju definirati način vlastitog
sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak
145.
Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne
dokumentacije, potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na
požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara
(NN 29/13 i 87/15). Kod projektiranja građevina u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati
numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko
se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi V.
Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju
zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13 i 87/15).
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06 i 56/10).
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje
i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11.
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donijetih na
temelju njega.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Krka.
Temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o
zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za
složenije građevine (građevine skupine 2).
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak
146.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno
je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i
karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj
seizmičnosti iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se
za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Sve prometnice treba zaštititi posebnim
mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije
evakuacije ljudi i dobara.
Privremene lokacije za odlaganje materijala
nakon eventualnih urušavanja, definirane su unutar područja obuhvata Plana, a
prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije
trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti
ugrožena potresnim djelovanjima.
9.7.Zaštita od tehničko - tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
147.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Članak
148.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne
planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne
definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana
područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne
propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.
9.8.Sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera
Članak
149.
Na području obuhvata Plana potrebno je
primjenjivati urbanističko - tehničke uvjete i normative za sprečavanje
stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera, u skladu s posebnim
propisima.
Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti
projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan
pristup, kretanje, boravak i rad.
Potrebno je, u skladu s posebnim propisima,
osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na
ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na
križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje
osoba sa smanjenom pokretljivošću.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak
150.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se
izrada detaljnog plana uređenja.
