SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXVI. - broj 26. Ponedjeljak, 20. kolovoza 2018.
GRAD KRK

37.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13 i 65/17), članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13) Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja 25 - kamp Glavotok (T3) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 43/08, 39/11), članka 40. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13, 20/14 i 3/18) i suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, KLASA: 350-02/ 18-14/12, URBROJ:531-05-1-18-02 od 24. srpnja 2018. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 6. kolovoza 2018. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju
Urbanističkog plana uređenja 25- kamp Glavotok (T3)

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 25- kamp Glavotok (T3); u daljem tekstu Plan.

Plan se donosi za područje obuhvata određeno u PPUG Grada Krka, grafičkim dijelom - kartografski prikaz 3b Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25 000 i 4F Građevinska područja: Brzac, Milohnići, Linardići u mjerilu 1:5000.

Plan se donosi za područje obuhvata utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/07, 41/09, 28/11 i 23/ 15).

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se sastoji od namjene i uvjeta korištenja površina, načina uređivanja prostora, načina opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeta gradnje, smještaja i oblikovanja, mjere unaprijeđenja i zaštite okoliša i krajobraza te druge elemente bitne za područje obuhvata.

U odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa PPU Grada Krka i važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1.Podrum - (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati više podrumskih etaža.

2.Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

3.Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

4.Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

5.Etaža - etažom se smatraju:

-bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

Podrum se smatra podzemnom etažom. Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

6.Koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.

7.Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Plan se u cjelosti provodi neposredno.

Izrađivač Plana je ovlašteni arhitektonski ured 'Plan 21' d.o.o. iz Rijeke, Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od 2 (dva) uveza sa sljedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, stručne podloge na kojima se temelje planska rješenja, izvod iz Prostornog plana uređenja, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, zahtjevi iz članka 90. Zakona, izvješća o prethodnoj, javnoj raspravi i ponovnoj javnoj raspravi, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).

uvez I:

a.TEKSTUALNI DIO

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti i građevina sporta i rekreacije

3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2.Interne prometnice unutar zone kampa (T3) i unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)

5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

b. GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000

2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2 a.Promet Mj. 1:2000

2.b.Telekomunikacije, energetski sustav
i plinoopskrba Mj. 1:2000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3 a.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000

3 b. Mjere posebne zaštite Mj. 1:2000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000

4.b. Način gradnje Mj. 1:2000

5. Plan parcelacije Mj 1:2000

uvez II:

Obvezni prilozi Plana

a. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1.Položaj, značaj i posebnosti kampa Glavotok (T3) u prostoru Grada Krka

1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Grada Krka

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4.Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2.Odabir prostorno razvojne strukture na gradskoj razini

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti kampa Glavotok (T3)

2.2.Ciljevi prostornog uređenja KAMPA GLAVOTOK (T3)

2.2.1.Unapređenje uređenja Kampa Glavotok (T3) i komunalne infrastrukture

2.2.2.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na planirani i postojeći broj korisnika, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih te ambijentalnih cjelina

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5.Mjere posebne zaštite

b.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno-planska rješenja

c.Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi prostornog plana

d.Zahtjevi i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima

e.Izvješća o prethodnoj, javnoj raspravi i ponovnoj javnoj raspravi

f.Evidenciju postupka izrade i donošenja prostornog plana

g.Sažeci za javnost

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1: 2000.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao pojedinačne površine.

Pojedinačne površine su površine unutar kojih je planirana gradnja jedne (ili više) građevina planirane namjene, unutar jedne građevne čestice.

Članak 3.

Površine u građevinskom području izdvojene namjene definiraju se kako slijedi:

-Gospodarska namjena

-Ugostiteljsko turistička-Kamp (T3)

-Sportsko-rekreacijska namjena:

-Kupalište (R3)

-Infrastrukturna namjena:

-Javna prometnica (GMU).

Članak 4.

Površina ugostiteljsko turističke namjene - kamp (T3) namjenjuje se uređenju i izgradnji kampa sa svim pratećim sadržajima-recepcije, dućana, ureda i svih pratećih programa.

Unutar površine kampa moguće je tako planirati prostore za manju trgovinu, tržnicu za ribu, voće, povrće i meso; pružanje turističkih i zdravstvenih usluga, ugostiteljstvo u manjem obimu samo za korisnike kampa (manje restorane, pizzerije, kafiće) sportske i rekreacijske površine (košarka, nogomet, tenis, mini golf, stolni-tenis i sl), otvorene ili zatvorene zabavne parkove vezane za kopno i more; otvorena kina s manjim pozornicama i disko-klubove, kao i sve druge slične sadržaje vezane za unaprijeđenje funkcioniranja osnovne namjene, i sl.

Maksimalni kapacitet kampa Glavotok je 500 ležajeva.

Unutar ove površine moguće je planirati i graditi sanitarne čvorove te postavljati objekte ili uređaje u službi funkcioniranja komunalne infrastrukturne mreže (npr. trafostanica).

Minimalni broj parkirnih mjesta određuje se prema članku 16. Odredbi za provođenje, i uvjetima danim u točki 5. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama«.

Članak 5.

Površina sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) obuhvaća obalno područje koje se namjenjuje za uređenje kupališta sa pratećim sadržajima.

Građevina kupališta namijenjena je i uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: plaža, bazena, ronilačkih klubova, sunčališta, šetnice, trim staza, pješčanih (ili od drugih prirodnih podloga) igrališta za sportove loptom, smještaju manjih montažnih objekata za pružanje ugostiteljske usluge, plažnih rekvizita i drugih naprava za rekreaciju i drugih sadržaja.

Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i pomoćne građevine unutar kojih se organiziraju ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).

Kapacitet građevine kupališta iznosi 900 korisnika (8m2/ osobi).

Posebnim sustavom komunalnih mjera potrebno je osigurati primjereno i spram drugih korisnika prostora korektno uređenje i funkcioniranje samih kupališta na način da se donese sustav mjera koji će jamčiti odgovarajuće higijenske uvjete, odgovarajuće sigurnosne mjere, primjeren odabir kvalitetne urbane opreme, režim rada i način korištenja priobalnog prostora.

Članak 6.

Površina infrastrukturne namjene (GMU) namijenjuje se gradnji i rekonstrukciji javne prometnice koja je u okviru ulične mreže kategorizirana kao glavna mjesna ulica.

Unutar ove površine planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI I GRAĐEVINA SPORTA I REKREACIJE

Članak 7.

Građevine kampa te kupališta smještaju se na zasebne građevinske čestice koje su razgraničene kartografskim prikazom br.1 Korištenje i namjena prostora i 4b Način gradnje.

2.1.Uvjeti smještaja građevine gospodrske namjene - kampa (T3)

Članak 8.

Građevina kampa (T3) se gradi prema sljedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevne čestice kampa (T3)

Oblik i veličina građevne čestice kampa definirana je područjem obuhvata namjene T3, utvrđena je kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br.4 Uvjeti gradnje a iznosi 4,2ha.

2.Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevine kampa (T3)

Namjena građevine kampa je pružanje usluge kampiranja.

Ugostiteljski objekt iz skupine »Kampovi« je poslovni objekt i funkcionalna cjelina u kojem se obavljaju ugostiteljske djelatnosti i usluge (smještaja, prehrane i sl) u osnovnim i pomoćnim građevinama.

Osnovni sadržaji kampa čine smještajne jedinice, kamp mjesta, recepcija te ugostiteljski objekt.

Kapacitet građevine kampa iznosi 500 ležajeva.

Unutar ove površine uređuju se i grade prateći sadržaji kampa koji se smještaju u pomoćne građevine.

Unutar površine kampa moguće je tako planirati prostore za manju trgovinu, tržnicu za ribu, voće, povrće i meso; pružanje turističkih i zdravstvenih usluga, ugostiteljstvo u manjem obimu samo za korisnike kampa (manje restorane, pizzerije, kafiće) sportske i rekreacijske površine (košarka, nogomet, tenis, mini golf, stolni-tenis, i sl), otvorene ili zatvorene zabavne parkove vezane za kopno i more; otvorena kina s manjim pozornicama i disko-klubove, kao i sve druge slične sadržaje vezane za unaprijeđenje funkcioniranja osnovne namjene

Uvjeti gradnje građevina unutar građevne čestice kampa (T3):

-najveća dopuštena projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 400 m2

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,10 od čega je 0,05 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže,

-maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po+P).

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici kampa (T3)

-udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara

-najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m

-smještajne jedinice i prateći sadržaji moraju biti najmanje 25m udaljeni od obalne crte

-u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) te uređenje javnih površina.

4. Uređenje građevne čestice kampa (T3)

Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice utvrđenih u čl. 17. Prometna i ulična mreža ovoga Plana

-Najmanje 40% površine građevne čestice kampa Glavotok mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

Zona zaštitnih zelenih površina predstavlja dijo kampa koji se planira i održava kao tampon internog i vanjskog prostora, pretežito visokog zelenila. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati parkove vrijedne endemske flore i faune sa zaštićenim vrstama, eksponate i postave, kao i manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene osnovnoj namjeni koje neće narušiti prirodni kontekst. Površina zaštitnog zelenila nije javna površina već je sastavni dio kampa u funkciji osnovne namjene.

5. Uvjeti oblikovanja građevina kampa (T3)

-smještajne jedinice ne smiju se povezivati s tlom na čvrsti način

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala , kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina mora izvesti kao kosa, pokrov se izvodi kupom kanalicom ili mediteran crijepom, nagiba od 17-23 stupnja

-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti unutar građevne čestice kampa (T3)

-Svi dijelovi kampa i građevine pratećeg sadržaja moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom o smenjene pokretljivosti i zadnjim Izmjenama i dopunama istoga pravilnika

7. Način i uvjeti priključenja građevne čestice kampa (T3) na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja građevinskih čestica na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje, te opisan u poglavljima 3.4. Prometna i ulična mreža i 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža ovoga Plana.

8. Mjere zaštite okoliša kampa (T3)

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9.Rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevne čestice kampa (T3)

Postojeće se građevine rekonstruiraju pod istim uvjetima kao i za novu gradnju, a ako postojeće građevine u uvjetima smještaja i gradnje (katnost, namjena, visina, tlocrtna izgrađenost i sl.) odudaraju od planski propisanih, građevina se rekonstruira unutar postojećih gabarita.

2.2.Uvjeti smještaja građevine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)

Članak 9.

Površina sportsko-rekreacijske namjene-kupalište (R3) utvrđena je kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena prostora i br.4 Uvjeti gradnje.

1. Oblik i veličina građevne čestice kupališta (R3)

-oblik i veličina građevne čestice kupališta (R3) definirana je područjem obuhvata sportsko-rekreacijske namjene R3, površine 7200 m2

2.Namjena, veličina i građevna (bruto) građevine kupališta (R3)

Građevina kupališta obuhvaća morsku obalu,a namijenjena je uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: plaža, bazena, ronilačkih klubova, sunčališta, šetnice, trim staza, pješčanih (ili od drugih prirodnih podloga) igrališta za sportove loptom, smještaju manjih montažnih objekata za pružanje ugostiteljske usluge, plažnih rekvizita, akvagana i drugih naprava za rekreaciju i drugih sadržaja.

Kapacitet građevine kupališta iznosi 900 korisnika (8m2/ osobi).

Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti pomoćne građevine unutar kojih se organiziraju i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).

-najveća dopuštena projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne pomoćne građevine iznosi 120 m2

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05

-maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m,

-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu nadzemnu etažu.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici kupališta (R3)

-udaljenost građevine od granice građevne čestice i obalne crte iznosi najmanje 6,0 metara

-najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 20,0 m

4.Uređenje građevne čestice kupališta (R3)

Javna dostupnost građevini kupališta omogućena je neposrednim pristupom sa južne strane.

Korisnici kampa parkiranje vozila rješavaju uz smještajne objekte, te na parkirnoj površini unutar površine kampa T3 prema normativima iz čl. 16.

Vanjski korisnici parkiranje vozila rješavaju izvan obuhvata Plana.

Najmanje 40% površine građevne čestice kupališta kampa Glavotok mora biti sačuvano i uređeno kao prirodni obalni krajobraz

5. Uvjeti oblikovanja građevina kupališta (R3)

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala , kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije

-krovna ploha građevina mora izvesti kao kosa, pokrov se izvodi kupom kanalicom ili mediteran crijepom, nagiba od 17-23 stupnja

6.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti unutar građevne čestice kupališta (R3)

-Svi dijelovi kupališta moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom o smenjene pokretljivosti i zadnjim Izmjenama i dopunama istoga pravilnika

7.Način i uvjeti priključenja građevne čestice kupališta (R3) na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja površina na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i br.4 Način i uvjeti gradnje, te opisan u poglavljima 3.4. Prometna i ulična mreža i 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža ovoga Plana.

8. Mjere zaštite okoliša kupališta (R3)

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9.Rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevne čestice kupališta (R3)

Postojeće se građevine rekonstruiraju pod istim uvjetima kao i za novu gradnju, a ako postojeće građevine u uvjetima smještaja i gradnje (katnost, namjena, visina, tlocrtna izgrađenost) odudaraju od planski propisanih, građevina se rekonstruira unutar postojećih gabarita.

3.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI

Članak 10.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planiran smještaj društvenih djelatnosti.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA

Članak 11.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA

Članak 12.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

-kolni i pješački promet

-sustav telekomunikacija

-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu

-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

-energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba).

5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 13.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja izdvojene namjene kampa Glavotok koju čine slijedeće građevine cestovnog prometa:

-Glavna mjesna ulica (GMU)

Ceste i ulice

Članak 14.

Mrežu cestovnog prometa čine postojeće i planirane ulice. Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

Glavna mjesna ulica (GMU)

-računska brzina 40 km/h

-maksimalni nagib nivelete 12%

-broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,25m

-s prometnice se dozvoljava pristup česticama

-pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,50 m

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 8 m

-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik

Članak 15.

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola te započeta gradnja sukladno Programu građenja komunalne infrastrukture.

Glavnom mjesnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom postojeća lokalna cesta (sada prenominirana u glavnu mjesnu), planirane širine koridora 8,0 m (kolnik 6,5 m i jednostrani pločnik širine 1,5 m).

Prijedlog dogradnje prometne mreže

Ovim se Planom na temelju poprečnih profila utvrđuju parcele prometnih površina.

Poprečni profil Glavne mjesne ulice je određen sa:

nogostup /N/ +trake kolnika /K/ = 1,5m+3,25m+3,25m=8,0 m.

Parkirališne površine

Članak 16.

Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima planira se isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 22. ovog Plana.

Parkiralište se gradi unutar površine-građevne čestice T3 na ulaznom prostoru kampa sukladno normativima članka 17.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 17.

Ovim planom nije predviđena gradnja javnog parkirališta, već se planira interno parkiralište unutar površine T3. Parkiralište je u funkciji svih programa na području obuhvata plana.

Gradnja garaža ovim Planom nije predviđena.

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 22. ovog Plana.

Članak 18.

Na parkiralištima za automobile osoba s teškoćama u kretanju, treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Takva parkirališna mjesta moraju biti minimalnih dimenzija 3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještaju se na parkirališnim mjestima najbližima pješačkoj površini ili ulazu u građevinu sukladno Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko- urbanističkih barijera.

5.1.2.nterne prometnice unutar zone kampa (T3) i unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3)

Članak 19.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste objekata za smještaj prometnice unutar kampa omogućuju pristup osobnih i interventnih vozila i pješaka do: smještajnih jedinica i parkirališnih mjesta. S pristupnih prometnica mora se omogućiti pristup pješacima do građevina u kojima su sanitarni čvorovi za goste i do građevina u kojima su ugostiteljski sadržaji za usluživanje hrane, pića i napitaka i ostali sadržaji koji se nude gostima.

Nužni tehnički elementi za izgradnju dionica planiranih ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:

Glavna prometnica

-računska brzina 30 km/h

-broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,50m

-s prometnice se dozvoljava pristup smještajnim parcelama

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 5 m

Sabirna prometnica

-računska brzina 30 km/h

-broj prometnih traka i širina kolnika 1x3,00m

-s prometnice se dozvoljava pristup smještajnim parcelama

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 3,00 m

Pristupna prometnica

-računska brzina 30 km/h

-broj prometnih traka i širina kolnika 1x3,00m

-s prometnice se dozvoljava pristup smještajnim parcelama

-širina planiranog poprečnog profila iznosi 3,00 m

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 20.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže određeni su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža-Telekomunikacije i energetski sustavi i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 21.

Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana. Planirana opskrba vodom vršiti će se iz VS Glavotok.

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih internih i dijelom javnih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C - Vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala minimalnog promjera 100 mm, a prema kartografskom prikazu.

Priključenje se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu kampa, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno na interni vodovodnu mrežu, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Trenutna opskrba vodom vrši se postojećim uređajem za desalinizaciju vode, a isti će biti zadržan u kombiniraciji sa konačnim rješenjem vodoopskrbe prema planskim odredbama.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 22.

Na području obuhvata Plana nema izgrađenog sustava javne odvodnje. Koncepcija izgradnje sustava je razdjelni sustav. Cijeli sustav je planiran kao gravitacijski u dijelu prikupljanja otpadnih voda, dok je u djelu transportiranja otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje planiran kao tlačni.

Postojeći kanalizacijski sustav sa taložnicama i biljnim pročišćivačem (trstikom i različitim granulatom tla) pročišćene otpadne vode upušta u teren. U tijeku je unaprijeđenje postojećeg sustava koji će zadovoljavati potrebe maksimalnog kapaciteta kampa (600 ležajeva) i koji će se koristiti do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje.

Sustav kanalizacije otpadnih voda unutar ovog Plana čini cjelinu, koja se za sada ne priključuje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji predstavlja dio javnog sustava kanalizacije, jer isti nije izgrađen. Do izgradnje javnog sustava kanalizacije, na mjestu predviđene crpne stanice, predviđen je privremeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji će vodu pročišćavati na predviđeni stupanj te će se ista potom upustiti na teren, ili se varijantno dopušta izgradnja septičke taložnice.

Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica uz moguća odstupanja od prikazanih trasa i objekata sustava odvodnje sanitarne otpadne vode, ukoliko bi se kasnijom izradom idejnih projekata pokazalo opravdanije i svrsishodnije rješenje, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c.

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Priključenje se izvodi na način da se izradi priključno okno na površini neposredno uz građevinu koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvolja se pojedinačnim objektima izgradnja nepropusnih septičhih taložnica, ili se omogućava izgradnja internog kanalizacijskog sustava sa septičkom taložnicom na mjestu predviđene crpne stanice.

Oborinske vode s krovova objekata prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja adekvatnim uređajem za pročišćavanje.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 23.

Napajanje električnom energijom korisnika unutar ovog plana osigurat će se iz postojeće trafostanice 20/0.4 kV Kamp Glavotok. Postojeću trafostanicu moguće je po potrebi zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Za trafostanicu Kamp Glavotok potrebno je u sklopu kampa osigurati zasebnu parcelu, a trafostanica mora biti udaljena minimalno 1m od ruba čestice, a prema regulacijskoj liniji 2,0m.

Pristup trafostanice do javne površine osiguran je posredno kroz građevnu česticu kampa.

Postojeći 20 kV kabel moguće je preložiti uz nove prometnice koje će formirati u sklopu kampa.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna.

Rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 24.

Ovim planom nije predviđena izgradnja nove opskrbne plinske mreže na području Plana.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

Članak 25.

Unutar obuhvata Plana nema javnih zelenih površina.

Površina zaštitnog zelenila nije javna površina nego je sastavni dio kampa u funkciji osnovne namjene, te kao takva predstavlja dio površine koja se održava kao tampon internog i vanjskog prostora. Budući se za zelenu površinu neće izdavati dokumentacija za građenje, u smislu dostupnosti, dovoljno je za istu osigurati prometnu te komunalnu dostupnost putem interne prometne mreže kampa (T3) ili površne kupališta (R3).

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 26.

ZAŠTITA KRAJOBRAZA

Zaštićeno obalno područje (ZOP)

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar prostora ograničenja- prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/ 13, 65/17).

Ekološke mreže

Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar područja ekološke mreže.

7.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 27.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10, 25/12, 136/12).

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 28.

Komunalni i ostali otpad mora se redovito odstranjivati iz kampova prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine' Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj' (NN 75/08,45/0, 11/14 i 54/16).

Na području obuhvata Plana otpadom se postupa sukladno Planu gospodarenja otpadom u Gradu Krku za razdoblje od 2017. - 2022.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko - goranske županije.

Planom se utvrđuju sljedeći osnovni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

-smanjenje količine otpada

-reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada)

-zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim postupcima)

Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posude za prikupljanje otpada na maksimalno 15m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene najmanje 10m od građevine.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 29.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Krka izrađen je Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata UPU 25 potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Planom višeg reda se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

Članak 30.

ZAŠTITA TLA

Na području obuhvata Plana, se ne nalazi područje šumskog ili poljoprivrednog tla.

Tlo za planiranje izgradnje

Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:

-štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

-na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).

Članak 31.

ZAŠTITA ZRAKA

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

Na području Grada Krka, tako i ovoga Plana, nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/ 03 i 100/04) i Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (150/08) ,

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima),

-zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je, Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/2005), Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

-stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11) i Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08)

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 32.

ZAŠTITA VODA

Zaštita podzemnih i površinskih voda

Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar zona sanitarne zaštite voda.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).

Zaštita mora od zagađenja

Obalno more uz područje obuhvata Plana kategorizirano je kao more II. kategorije.

Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području:

-pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 55/12). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Na području obuhvata Plana nalazi se zona rekreacije R3 koja obuhvaća priobalni dio Plana. Područje je namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji te je obaveza preuzeta iz Plana višega reda održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

ZAŠTITA OD BUKE

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani.

Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13).

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

-odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

-promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),

-izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

-primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

-akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

-povremeno ograničenje emisije zvuka.

Članak 33.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Mjere posebne zaštite predviđene za područje obuhvata Plana temelje se na:

-Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97),

-Zakonu o zaštiti od požara (NN broj 92/10),

-Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86),

-Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91),

-Pravilniku o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83),

-Prostornom plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000).

Na temelju Procjene rizika od velikih nesreća na području Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/18) i UPU-a 25, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja.

Ovim Planom utvrđuje se:

1.Način i smjerove evakuacije na području obuhvata Plana:

-kartografski su definirane glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara; (kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja I zaštite prostora);

-kartografski su definirane i zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba (kartografski prikaz 3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora);

2.Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (turistički i ugostiteljski objekti) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»N.N.« broj 47/06).

Članak 34.

Sklanjanje ljudi

Obzirom da je došlo do promjene zakonske regulative ne postoji više obveza izgradnje skloništa na području RH. Mjere sklanjanja sada se isključivo provodi na način da se izmještaju ljudi iz ugroženih područja ili da se sklanjaju u za to podesnim prostorima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema Planu zaštite i spašavanja za Grada Krka , odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Zaštita od potresa

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar područja najvećeg intenziteta potresa - VII stupanj MCS ljestvice.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13) i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

Objekti kritične infrastrukture ugrožene potresom

Na području obuhvata Plana nalazi se trafostanica, koja spada pod objekte kritične infrastrukture ugrožene potresom, te u slučaju potresa moguć je kratki prekid napajanja električnom energijom zbog čega je otežano redovito funkcioniranje objekata na području obuhvata.

Članak 35.

Zaštita od rušenja

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Na području obuhvata Plana nema starih gušćih jezgri posebno ugroženig od rušenja poradi svog tipa konstrukcije.

U kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja zaštita površina i mjera posebne zaštite definirane su prometnice za evakuaciju ljudi, površina za prikupljanje evakuiranih ljudi, pogodna lokacija za instaliranje sirene za uzbunjivanje ljudi i zona privremenog odlagališta materijala od urušavanja građevina.

Članak 36.

Zaštita od požara

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija i Aneksu Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka - Zaštita šuma od požara, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

U projektiranju planiranih građevina na području Plana prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih i podzemnih hidranata.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 6,5 m (javne prometne površine) ili 5,0 m( interne prometnice), odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe ( NN br. 35/94, 55/94 i 142/03).

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi račuina o požarnom opterećenju objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m. U koliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidratantske mreže sukladno Pravilniku o hidratanskoj mreži za gašenje požara ( NN br. 8/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Na temelju čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Područje obuhvata Plana nalazi se u Požarnom sektoru 4, prema Procijeni zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka (2011). Požarni sektor čini otvoren prostor - površinu uglavnom obraslu šumom i niskim raslinjem (submediteransko raslinje - pašnjaci).

Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Područje obuhvata ovoga Plana ne nalazi se u blizini prometnica koje prevoze opasne tvari, niti se na području Plana nalaze objekti kritične infrastrukture, te se stoga ne donose mjere ograničenja izgradnje u ugroženim područjima.

U slučaju nastanka tehničko-tehnološke katastrofe u prometu, na prometnicama na kojima je prevoze opasne tvari, za potrebe gospodarskih subjekata primjenjuju se točke 3.4.3. - 3.4.10 Plana zaštite i spašavanja Grada Krka.

Zaštita od poplava

Na području Grada Krka, tako I ovoga Plana, mjera evakuacije u slučaju poplave neće se provoditi s obzirom na to da je Procjenom ugroženosti procijenjeno da nema opasnosti za stanovništvo uslijed plavljenja bujičnih vodotoka.

Na području Grada Krka nema opasnosti od proloma hidro-akumulacijskih brana. Postoji brana na području Grada Krka (akumulacija Ponikve), ali u slučaju izlijevanja iste, poplavljene će biti poljoprivredne površine, a opasnosti za ljude nema.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 37.

U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je, sukladno odredbama Planova više razine PPUG Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/07, 04/09, 28/11) te PPPGŽ (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 32/13) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak na električnu struju.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 38.

Unutar obuhvata ovog Plana ne predviđa se izrada planova užeg područja.

10.2.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 39.

Unutar obuhvata ovog Plana ne postoje građevine suprotne namjene u odnosu na planiranu.

C. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradksog vijeća Grada Krka.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi nisu predmet objave.

Članak 41.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 350-02/15-02/7

URBROJ: 2142/01-01-18-61

Krk, 6. kolovoza 2018.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Marinko Pavlić v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr