SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXV. - broj 32. Subota, 4. studenog 2017.
GRAD NOVI VINODOLSKI

45.

Na temelju članka 109. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju (N.N.RH 153/13 i 65/17), članka 21. Statuta Grada Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko- goranske županije br.12/13 i 18/14) I Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 04/17 i 07/17), po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (KLASA: 350-02/17- 11/47. URBROJ: 531-05-17-2 od 18.10.2017. godine) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski na 4. sjednici održanoj dana 26.10.2017. godine donijelo je

O D L U K U
o donošenju V.Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Grada Novi Vinodolski

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se V.Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko- goranske županije br. 55/06, 23/10, 36/10, 19/13, 13/14, 41/ 15 i 18/17-pročišćeni tekst) (u daljnjem tekstu:Plan).

Članak 2.

Plan predstavlja elaborat koji sadrži:

I.TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provođenje

II.OBVEZNI PRILOZI

1. Obrazloženje Plana

2. Sažetak za javnost

3. Izvješće o javnoj raspravi.

Elaborat Plana izradila je tvrtka URBANISTICA d.o.o., Zagreb, Đorđićeva 5 u suradnji sa Upravnim odjelom za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U članku 25., stavku 1., točki b) i c) broj : »4« se zamjenjuje brojem: »6«.

Članak 4.

U članku 27., stavku 2., alineji 7. riječi: »bez nadozida« zamjenjuju se riječima: »maksimalne visine nadozida 1,50 m«, broj: »10,0« zamjenjuje se brojem: »11,5« i broj: »7,0« zamjenjuje se brojem: »8,5«.

U stavku 3. alineji 8. riječi: »bez nadozida« zamjenjuju se riječima: »maksimalne visine nadozida 1,50 m«, broj: »10,0« zamjenjuje se brojem: »11,5« i broj: »7,0« zamjenjuje se brojem: »8,5«.

Članak 5.

U članku 28., stavku 2., alineji 4. broj: »200« se zamjenjuje brojem: »300«

U alineji 7. riječi: »bez nadozida« zamjenjuju se riječima: »maksimalne visine nadozida 1,50 m«, broj: »10,0« zamjenjuje se brojem: »11,5« i broj: »7,0« zamjenjuje se brojem: »8,5«.

U stavku 3. alineji 8. riječi: »bez nadozida« zamjenjuju se riječima: »maksimalne visine nadozida 1,50 m«, broj: »10,0« zamjenjuje se brojem: »11,5« i broj: »7,0« zamjenjuje se brojem: »8,5«.

Članak 6.

U članku 29. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Kod rekonstrukcije građevina stambene namjene unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja dozvoljena su odstupanja od vrijednosti navedenih u stavku 3. i 4. ovog članka u skladu sa odredbama članka 37. ovog Plana.«

Članak 7.

U članku 30., stavku 1., alineji 1. veznik: »i« briše se, te se iza riječi: »(slojnica terena)« dodaju riječi: »i da je pristup s javne prometne površine u razini kote poda druge etaže«.

U stavku 3. riječi: »Otvoreni bazeni i septičke« zamjenjuju se riječju: »Septičke«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 3a. koji glasi:

(3a) Otvoreni bazeni mogu se graditi na granici građevne čestice uz uvjet gradnje dvostrukog zida prema susjednoj građevnoj čestici.»

Članak 8.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»Članak 35.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i kod rekonstrukcije postojećih, oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, i dr.).

(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja, odnosno u brdskim naseljima moraju se poštivati pravila proporcija otvora postojećih građevina u naselju primjerenih brdskoj gradnji.

(5) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa.

(6) Unutar dijela građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA11 koji je registriran kao povijesna graditeljska cjelina mogu se graditi isključivo kosa krovišta.

(7) Ako se krovišta građevina unutar naselja na području priobalja grade kao kosa, moraju biti minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18Ê i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje. Navedeni uvjeti iz ovog stavka ne odnose se na rekonstrukciju postojećih građevina sa ravnim krovom.

 (8) Ako se krovišta građevina unutar naselja na području prijelaznih padina grade kao kosa, moraju biti minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18Ê i 23o sa pokrovom mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje ili sa nagibom krovnih ploha do 45o sa pokrovom crijep. U skladu sa zahtjevima arhitektonskog oblikovanja i klimatskoj zoni dozvoljeni su i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja u skladu s kojim će se definirati i nagib krova.

(9) Ako se krovišta građevina u naseljima na području brdskih predjela grade kao kosa, moraju biti minimum dvostrešna, pokrov mora biti crijep, s nagibom krovnih ploha do 45o. U skladu s zahtjevima arhitektonskog oblikovanja i klimatskoj zoni dozvoljeni su i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja u skladu s kojim će se definirati i nagib krova.

(10) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora i krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno korištenje- postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine.

(11) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(12) Na području cijelog Grada Novi Vinodolski zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje krovišta građevina.

(13) Kamene fasade postojećih građevina moguće je obnavljati samo upotrebom kamena kao građevinskog materijala, bez mogućnosti žbukanja istih.»

Članak 9.

U članku 36., stavku 3. iza druge rečenice dodaje se rečenica: »Iznimno, postojeći zidovi se mogu zamijeniti ili rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim planom.«

U stavku 6. iza pete rečenice dodaje se rečenica: »Iznimno, postojeće ograde se mogu zamijeniti ili rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.«

Stavak 12. mijenja se i glasi:

(12) Odredbe iz stavka (9) i (10) ne odnose se na novu gradnju, rekonstrukciju i zamjensku gradnju unutar izgrađenog dijela naselja NA11 Novi Vinodolski.

Članak 10.

U članku 37. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(3) U izgrađenom dijelu svih građevinskih područja naselja moguća su kod rekonstrukcije postojećih građevina odstupanja od zadanih graničnih vrijednosti za novu izgradnju u smislu koeficijenata izgrađenosti navedenih u člancima 27., 28. i 29. ovih Odredbi, odnosno:

a) koeficijent izgrađenosti (Kig) može iznositi najviše:

.0,3 za sve samostojeće građevine južno od državne ceste D8 i stambene građevine (iz članka 28. ovih odredbi) sjeverno od državne ceste D8,

.0,4 za samostojeće obiteljske kuće (iz članka 27. ovih odredbi) sjeverno od državne ceste D8,

.0,55 za građevine u nizu i dvojne građevine (iz čl. 27. ovih odredbi) sjeverno od državne ceste D8,

.0,6 za građevine izgrađene na regulacijskom pravcu;

b) koeficijent iskorištenosti (Kis) može iznositi najviše:

.2,75 za građevine u nizu i dvojne građevine (iz čl. 27. ovih odredbi) sjeverno od državne ceste D8,

.3,0 za građevine izgrađene na regulacijskom pravcu.

(4) U već izgrađenim dijelovima naselja, postojeće građevine stambene namjene (ali ne i pomoćne građevine i manje gospodarske-obrtničke), izgrađene u skladu s građevinskom dozvolom i udaljene manje od 4 metra od susjedne granice građevne čestice, mogu se dograđivati do maksimalnih tlocrtnih vrijednosti određenih ovim Planom uz uvjet da se ne smanjuje postojeća udaljenost od granice građevinske cestice, te se mogu nadograđivati s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini, a na udaljenosti manjoj od 4 m (minimalno 3 m) predvidjeti i novi otvori uz suglasnost vlasnika susjedne građevinske cestice.«

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Kod rekonstrukcije građevina stambene namjene mogu se graditi otvorena stubišta i podesti za pristup građevini na udaljenosti manjoj od 4 m od regulacijskog pravca. Otvorena stubišta i podesti se ne uračunavaju u izgrađenost građevinske čestice.«

Članak 11.

U članku 45. stavku 1. iza druge rečenice dodaje se rečenica: »Iz skupine »ostalih ugostiteljskih objekata za smještaj« mogu se graditi »hosteli« određeni »Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali ugostiteljski objekti za smještaj«.«, te se iza riječi: »Iz drugih skupina mogu se graditi sve vrste objekata određenih »Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«« dodaju riječi: »i »Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu«.»

Članak 12.

U članku 46., stavku 1., alineji 2. iza riječi: »objekti jednostavnih usluga« dodaju se riječi: »i iz skupine »ostali ugostiteljski objekti za smještaj« - »hostel«.

U alineji 6., podalineji 2. iza riječi: »turistički apartmani« dodaju se riječi: »i iz skupine »ostali ugostiteljski objekti za smještaj« - »hostel«.

U alineji 10. iza treće rečenice dodaje se rečenica: »Otvoreni bazeni i terase mogu se graditi na granici građevne čestice uz javnu prometnu površinu ili obalnu šetnicu.«

Iza alineje 19. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Unutar građevinskog područja naselja Novi Vinodolski, na području južno od državne ceste D 8 ne mogu se graditi građevine iz skupine »ostali ugostiteljski objekat za smještaj« - »hosteli«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 13.

U članku 76., stavku 1., točki A. iza riječi: »komunalne,« dodaju se riječi: »kamp odmorišta«.

Iza točke H. dodaju se točke I. i J. koje glase:

»I. Građevine u funkciji poljoprivrede,

J. Botanički vrt (tematski park).«

U stavku 5. iza alineje 1. dodaje se alineja:

»- Iznimno, građevine u funkciji poljoprivrede iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi na vrijednim (P2) i ostalim (P3) obradivim tlima.«

Dosadašnja alineja od 2. do 5. postaje alineja od 3. do 6.

Članak 14.

U članku 77., stavku 1. iza riječi: »poklonaca« dodaju se zarez i riječi: »te kamp odmorišta«.

Članak 15.

Iza članka 80. dodaje se članak 80a. koji glasi:

»Članak 80a.

(1) Kamp odmorišta su objekti u kojima se pružaju usluge kampiranja, noćenje i kraći odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje. Kamp odmorište se sastoji od kamp mjesta, centralne servisne stanice, a usluga recepcije pruža se na zahtjev gosta.

(2) Kamp odmorišta mogu se graditi isključivo izvan građevinskog područja.

(3) Kamp odmorišta mogu se graditi isključivo unutar građevne čestice ceste.

(4) Kamp odmorišta mogu se graditi isključivo kao pomoćne građevine u funkciji građevine ceste.

(5) Građevine iz ovog članka se grade neposrednom provedbom ovog Plana u skladu sa sljedećim uvjetima:

-minimalna površina dijela građevne čestice ceste na koju se smješta kamp odmorište je 1500 m2,

-građevina mora biti udaljena od obalne crte najmanje 100 m,

-najveća dopuštena visina iznosi 5 m tj. prizemlje (Pr) veličine do 100 m2 (bruto),

-granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine,

-najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara,

-minimalno I. kategorija uređenja zemljišta,

-odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda.«

Članak 16.

Iza članka 96. dodaju se naslovi, članci 96a., 96b. i 96c. koji glase:

»I. Građevine u funkciji poljoprivrede

Članak 96a.

a) U prostoru ograničenja (unutar pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte)

(1) Unutar prostora ograničenja mogu se graditi građevine u funkciji poljoprivrede. Pod građevinama u funkciji poljoprivrede podrazumijevaju se građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede.

(2) Građevine iz prijašnjeg stavka grade se neposrednom provedbom ovog Plana u skladu sa sljedećim uvjetima:

-najmanja površina zemljišta za smještaj zgrada iznosi 3 ha,

-građevina mora biti udaljena od obalne crte najmanje 100 m,

-najveća dopuštena visina iznosi 5 m tj. prizemlje (Pr) veličine do 400 m2 (bruto),

-potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske brutto površine (bruto),

-minimalno I. kategorija uređenja zemljišta,

-granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine,

-najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara,

-u slučaju gradnje više građevina, područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom njegovom dijelu s time da površina pod svim građevinama ne prelazi 400 m2,

-prostorna cjelina mora imati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s člankom 123. ovih odredbi za provođenje.

b) Izvan prostora ograničenja (izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte)

(1) Na prirodnim područjima mogu se graditi gospodarske građevine prema sljedećim osnovnim kriterijima:

-građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna);

-građevina mora imati, ovisno o namjeni i načinu korištenja, vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10 m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo);

-građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(2) Izgrađene objekte nije dopušteno prenamijeniti u stambene, ugostiteljsko-turističke namjene ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama ovog Plana.

(3) Građevine poljoprivredne namjene grade se izvan građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu.

(4) Gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda izvan građevinskog područja smiju se graditi na vrijednim (P2) i ostalim (P3) obradivim tlima.

(5) Pod registriranim poljoprivrednim gospodarstvom, podrazumijeva se gospodarstvo upisanim u odgovarajuće registre sukladno djelatnosti.

(6) Zemljište propisane minimalne površine, na kojem se smiju graditi građevine poljoprivredne namjene ne može biti manje od 1000 m2, odnosno od trećine pripadajućih poljoprivrednih površina u čijoj je funkciji gradnja.

U zemljište poljoprivredne površine iz ovog članka pribrajaju se sve katastarske čestice izvan građevinskog područja koje čine funkcionalnu poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu međusobno dodirivati i/ili biti povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim putom, u krugu do 2000 m od gospodarskih građevina iz ovog članka.

Građevine moraju biti udaljene od građevinskog područja, građevinskog zemljišta i ostalih građevina izvan građevinskog područja, izuzev linijske infrastrukture, minimalno 500 m za uzgoj bilja.

(7) Građevine iz ovog članka grade se neposrednom provedbom ovog Plana u skladu sa sljedećim uvjetima:

a) na zemljištu minimalne površine 30 000 m2:

-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem,

-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49 % ukupne bruto razvijene površine svih građevina,

-u slučaju gradnje više građevina, područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom njegovom dijelu s time da površina pod svim građevinama ne prelazi 600 m2,

-građevina može imati podrumski prostor i dvije nadzemne etaže,

-potpuno ukopan podrum površine do 1 000 m2 građevinske bruto površine,

-visina građevine maksimalno 7 m,

-granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine,

-najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara,

-udaljenost od obalne crte najmanje 100 m,

-minimalno I. kategorija uređenja zemljišta,

-prostorna cjelina mora imati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s člankom 123. ovih odredbi za provođenje,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost.

b) na zemljištu minimalne površine 10 000 m2:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme. U sklopu građevine može se urediti i stambeni prostor.

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto razvijene površine,

-visina građevine maksimalno 7 m, dvije etaže,

-granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine,

-najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara,

-minimalna udaljenost od obalne crte 100 m,

-minimalno I. kategorija uređenja zemljišta,

-prostorna cjelina mora imati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s člankom 123. ovih odredbi za provođenje,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost.

c) na zemljištu minimalne površine 5 000 m2:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 50 m2 bruto razvijene površine,

-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,

-minimalna udaljenost od obalne crte 100 m.

d) na zemljištu minimalne površine 1 000 m2:

-namjena gospodarska, za držanje alata, strojeva i poljoprivredne opreme,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 30 m2 bruto razvijene površine,

-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,

-minimalna udaljenost od obalne crte 100 m.

Članak 96b.

(1) Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montažno-demontažnih objekata dopuštena je na svim kategorijama poljoprivrednog zemljišta za obavljanje poljoprivredne ratarske djelatnosti isključivo izvan prostora ograničenja (izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte).

(2) Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu većem od 2.000 m2.

(3) Staklenici i plastenici su lagane montažno-demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim providnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,50 m.

(4) Uz staklenike i plastenike dopuštena je gradnja pratećeg - pomoćnog objekta za spremanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i slično, površine do 30 m2 tlocrtne bruto površine s maksimalno jednom etažom, bez smještajnih kapaciteta.

J. Botanički vrt (tematski park)

Članak 96c.

(1) Botanički vrt je pretežito umjetno oblikovani prostor koji ima estetsku i obrazovnu funkciju.

(2) Moguć je smještaj paviljona, ugostiteljskog sadržaja, spremišta i sl. Građevine iz ovog članka se grade neposrednom provedbom ovog Plana u skladu sa sljedećim uvjetima:

-granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine,

-najveća dopuštena visina građevine je dvije etaže, od čega je druga etaža potkrovlje bez nadozida i iznosi 4,5 metra veličine do 100 m2 (bruto),

-arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

-najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara,

-minimalno I. kategorija uređenja zemljišta.

(3) Naglasak botaničkog vrta treba biti na uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta. Botaničke vrtove treba redovito održavati.

(4) Prilikom odabira lokacije za botanički vrt potrebno je uzeti u obzir prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune, te planirati botanički vrt na područjima na kojima planirani zahvati ne bi doveli do gubitka rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitka staništa i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti te na način da ne uzrokuju prenamjenu površina ili fragmentaciju staništa.«

Članak 17.

U članku 154.a. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) U cilju zaštite od lokalnog interesa određuje se ovim Planom obale - stijene na području Grada Novi Vinodolski koje također treba zaštititi u kategoriji osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza. To je dio predjela »pod vilu Katicu« ispod Glavice u građevinskom području naselja Novi Vinodolski NA11. Ovim Planom propisuje se mjera zabrane uređenja dijela ovog poteza odnosno mogućnost bilo kakvog narušavanja postojećeg stanja, a nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski. Za predio »pod Sv. Mikulj« i dio predjela »pod vilu Katicu« moguće je planom užeg područja preispitati mogućnost proširenja te uređenja plažnih prostora u skladu s uvjetima iz čl. 71. ovih odredbi, uzimajući u obzir uvjete zaštite prirode te uz propisivanje detaljnih mjera zaštite.»

U stavku 11. iza brojčane oznake: »NN 124/13« dodaje se brojčana oznaka: »i 105/15«.

U stavku 12. riječi: »plana, programa i zahvata« brišu se, te se brojčana oznaka: »118/09« zamjenjuje brojčanom oznakom: »146/14«.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Elaborat Plana izrađen je u šest (6) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća.

Elaborati izvornika čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije-Ispostava Crikvenica, Zavoda za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje, pravne poslove i programe Europske unije.

Uvid u Plan osiguran je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1.

Član 19.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju se primjenjivati odredbe iz Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.23/10, 36/10, 19/13, 18/14, 21/16 i 18/17-pročišćeni tekst) koje su u suprotnosti sa člankom 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10.ove Odluke.

Članak 20.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 940-02/17-20/8

URBROJ:2107/02-01-17-9

Novi Vinodolski,26.10.2017.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik Gradskog vijeća
Neven Pavelić, v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr