25.
Temeljem članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09 i 13/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU
8b Jardasi jug za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c (SN
PGŽ 29/15, 25/16) Gradsko vijeće Grada Kastva, na 41. sjednici
održanoj 19. travnja 2017. godine
donosi:
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 8b
Jardasi jug za dio građevinskog područja naselja
Kastav, oznake N1-7c
A. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi UPU 8b Jardasi jug za dio
građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c (SN PGŽ 29/15 od 30. rujna
2015., 25/16 od 29. rujna 2016.) i grafičkim dijelom Prostornog plana uređenja
Grada Kastva, kartografski prikaz br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora-Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25000 i
kartografski prikaz br. 4B-1 »Građevinsko područje naselja Kastav-Prikaz UPU-a i DPU-a« u mj. 1:5000. Površina obuhvata Plana je cca 4,63 ha.
Plan se izrađuje u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj: 153/13), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04 i 9/11) i
Prostornim planom uređenja Grada Kastva (SN PGŽ 21/03, 14/ 06, 13/10,
21/11-ispr., 16/13, 36/13-ispr. i 18/15), u daljnjem
tekstu: PPUG Kastva.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od
jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa sljedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Grada Kastva, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
potrebno poštivati pri izradi Plana, zahtjevi iz članka 90. Zakona, izvješće sa javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak
za javnost).
UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
TEKSTUALNI DIO
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina
javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4.1.Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih
građevina unutar zona (S)
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
5.3.4. Plinoopskrba
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna
mreža
2 a.Promet Mj. 1:2000
2.b. Telekomunikacije, energetski sustav i
plinoopskrba Mj. 1:2000
2.c.Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3 a.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000
3 b. Mjere posebne zaštite Mj. 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a.Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b.Način gradnje Mj. 1:2000
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I
RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 2.
Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja, uređenje javnih površina
i ulica, zasnivanje i uređenje javnih zelenih površina te
izgradnju građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Razgraničenje javnih površina od površina drugih namjena prikazano je na
kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina.
Članak 3.
Urbanistički plan uređenja UPU 8b određuje sljedeću namjenu prostora:
Površine za razvoj i uređenje naselja:
-Stambena namjena (S)
-Zaštitne zelene površine (Z)
-Površine prometnica (GMU, SU, PNP, KPP)
-Površine infrastrukturnih sustava (IS)
-Površina Eko otoka
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i
namjena površina.
Članak 4.
Područje stambene namjene (S) namjenjuje se izgradnji stambenih građevina
obiteljske (do 1 stambene jedinice) ili višeobiteljske
tipologije (do 3 stambene jedinice). Unutar područja stambene namjene moguće je
planirati i prometne građevine i površine, infrastrukturne građevine, javne
zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta; kao i
sportsko-rekreacijske površine.
Područje stanovanja podrazumijeva zonu pretežito višeobiteljskog stanovanja
(do 3 stambene jedinice ili 2 plus poslovni prostor) koju je iznimno prema
drugim odredbama ovog Plana moguće, isključivo u suterenskoj ili prizemnoj
etaži (te uz osiguranje adekvatnog pristupa i parkinga), dopuniti
komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili
ureda; i to tako da njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine (ili
najviše površinu jedne etaže).
Kad se u višeobiteljskoj građevini planira poslovni prostor moguće je osim
istog planirati najviše 2 stambene jedinice umjesto 3 što je slučaj kad se
građevine planiraju kao namjenski homogene.
Članak 5.
Zone zaštitnih zelenih površina (Z) predstavljaju dijelove naselja koji
funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između
infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar zaštitnog zelenila moguće
je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili
sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge slične sadržaje.
Članak 6.
Površine prometnica (GMU, SU, PNP, KPP) namijenjene su gradnji i
rekonstrukciji javnih prometnica koje su u okviru ulične mreže kategorizirane
kao glavne mjesne i sabirne ulice te postojeće
nerazvrstane ceste i kolno pješački putevi. Unutar ovih površina planira se
gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.
Članak 7.
Na području èPovršina infrastrukturnih sustava (IS)è
dozvoljava se gradnja infrastrukturnih objekata - trafostanica, te linijskih
infrastrukturnih sustava kao i površina prometnica.
Članak 8.
Na području površine èEKO otokaè osigurava se odgovarajući
prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 9.
Na području obuhvata Plana nisu planirane građevine gospodarskih
djelatnosti.
Iznimno, u sklopu višeobiteljskih građevina moguće je planirati stanovanju
kompatibilne poslovne sadržaje koje neće narušiti kvalitetu stanovanja u građevini
i susjedstvu.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 10.
Na području obuhvata Plana nisu planirane građevine društvenih djelatnosti.
Iznimno, u sklopu višeobiteljskih građevina moguće je planirati palijativni
smještaj društvenih programa predškolskog odgoja, zdravstva (npr. zubarske ili druge ordinacije) ili skrbi za odrasle; sve prema
posebnim propisima i standardima.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 11.
Unutar područja stambene namjene S stambene građevine mogu se graditi kao
obiteljske i višeobiteljske.
Unutar S namjene i to do 50% od ukupnog GBP-a
moguće predvidjeti i određeni spektar pratećih poslovnih sadržaja (manji
trgovački i poslovni sadržaji) kompatibilnih osnovnoj namjeni stanovanja.
Prevladavajuća tipologija gradnje na području
obuhvata Plana je višeobiteljska a iznimno je moguće, na građevnim česticama
veličine od 600 od 800 m2, planirati i stambene građevine obiteljske
tipologije (do jedne stambene jedinice).
4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina unutar zona
(S)
Članak 12.
Uvjeti gradnje slobodnostojećih obiteljskih građevina (jedna stambena
jedinica) unutar površina S
Iako je pretežiti oblik gradnje na području Plana
višeobiteljske tipologije, iznimno je moguće planirati i obiteljske građevine
prema sljedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2
-veličina najveće građevne čestice iznosi 800 m2.
2. Namjena građevine
Obiteljske građevine su homogene stambene namjene bez mogućnosti planiranja
drugih sadržaja.
3. Veličina i površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3 ,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,9,
-najviša visina građevine iznosi 6,5 m,
-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne,
-unutar obiteljske građevine moguće je planirati najviše jednu stambenu
jedinicu
-najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine
iznosi 400m2,
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2
4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne
čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se
udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u
stavku 2 i stavku 3 ove točke ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije
postojeće ili izgradnje nove prometnice.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da se građevina mora:
-prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,
-oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je ostvaren
postojećom arhitekturom,
-zadržati cjelovitost ambijenta.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne
i visinske gradnje.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela,
visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija
rješenja.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći
nagib kosog krova iznosi 23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.
6. Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 30%
ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega
dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju
oborinskih voda riješiti na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na
regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 0,9 m izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini.
U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i
sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m.
Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je
potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase
od najmanje 0,9 m.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog
članka visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na
neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju
izgled naselja.
Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi
ogradom.
Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina, osnovnu i pomoćne.
Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, drvarnice, odlagališta
alata i druge, a grade se na građevinskoj čestici osnovne
građevine u čijoj su funkciji.
Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene
namjene.
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine može biti ravna površina i to za sljedeće
namjene:
-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih
institucija iz područja prometa,
-zelene površine.
Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5 m
odnosno najviše jednu etažu, uz mogućnost planiranja i podruma.
Najveća dozvoljena građevinska brutto površina pomoćne građevine iznosi 60 m2.
Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije moguće na
građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu
100m od osnovne građevine.
-pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne
čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od
susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,
-poljoprivredne gospodarske građevine moraju biti barem 10m odmaknute od osnovne, te 15m od susjednih građevina
-najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se
nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,
-iznimno i prema lokalnim uvjetima, pomoćne građevine mogu se smjestiti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet
da na tom pročelju nema otvora,
-iznimno, udaljenost pomoćne građevine od
prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe,
ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine
ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene minimalne
širine, određene točkom 5. ove Odluke
-spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom
podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta
postave spremnika.
7. Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
Detaljni uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani
su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama ove Odluke.
Sukladno odredbama planova više razine u smislu uređenog građevinskog
zemljišta ovim se Planom osigurava pristup javnoj prometnoj površini,
parkiranje, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba.
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne
površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te
protupožarni pristup vatrogasnog vozila.
Kolno-pješački prilazi (KPP) se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim
dijelovima naselja i njihova dužina može iznositi najviše 50,0m a širina
minimalno 3,0 m.
8. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima,
na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti
određeni za gradnju novih građevina.
Iznimno, rekonstrukcije građevina izgrađenih na
manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se
izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica
građevne čestice.
Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na
prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost
od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta
udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu
dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na
manjim parcelama od propisanih ovim Planom, ali uz poštivanje koeficijenata
izgrađenosti i iskoristivosti.
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.
Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim
parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između
postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti
visinom i tlocrtnim gabaritima.
Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima
koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije
određeno drugačije.
Unutar povijesne ruralne jezgre naselja Kudelji, interpolacija se provodi
tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 14. ovog
Plana.
Članak 13.
Uvjeti gradnje slobodnostojećih višeobiteljskih građevina (do 3
uporabne jedinice) unutar površina S
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2
-veličina najveće građevne čestice nije određena.
2. Namjena građevine
Kod višeobiteljskih građevina (do 3 stambene ili uporabne jedinice) moguće
je unutar građevine planirati poslovne prostore ( 2
stambene jedinice plus poslovni prostor)
Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti
trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna,
sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom
djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne
narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.
Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu
građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg načina gradnje.
Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša visina
poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m
odnosno najviše jednu etažu.
Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio
građevine može biti građevina izdvojenog volumena (planirana kao pomoćna
građevina) koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.
Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te
pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.(ili do dvije etaže)
3. Veličina i površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,2,
-najviša visina građevine iznosi 9,5 m ,
-najveći broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže,
-unutar višeoobiteljske građevine moguće je planirati najviše tri stana, ili dva stana i poslovni prostor.
-najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine
iznosi 600 m2,
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2.
4. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici
Isti uvjeti kao u članku za obiteljske građevine. Na građevnoj je čestici
moguće planirati više građevina, osnovnu i pomoćne prema uvjetima predhodnog
članka.
5. Uvjeti oblikovanja građevina stambene namjene
Isti uvjeti kao u članku za obiteljske građevine.
6. Uvjeti uređenja građevne čestice
Isti uvjeti kao u članku za obiteljske građevine.
7.Uvjeti priključenja građevina na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Isti uvjeti kao u članku za obiteljske građevine.
8. Mjere zaštite okoliša
Isto kao u članku za obiteljske građevine.
9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje
stambenih građevina
Isti uvjeti kao u članku za obiteljske građevine.
Unutar povijesne ruralne jezgre naselja Kudelji, interpolacija se provodi
tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 14. ovog
Plana.
Članak 14.
Uvjeti rekonstrukcije unutar povijesne ruralne jezgre naselja Kudelji
Unutar »povijesne ruralne jezgre naselja« dozvoljava se rekonstrukcija
postojećih građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske i
sportsko-rekreacijske namjene.
Graditi se mogu samo građevine poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti:
obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.
Uvjeti građenja građevina stambene, gospodarske (poslovne,
ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreativne) namjene u »povijesnim
ruralnim jezgrama naselja« određuju se ovim Planom tako da:
-najmanja površina građevne čestice iznosi 180,0 m2,
-najviša visina građevine bude usklađena s postojećom gradnjom u koju se
građevina interpolira, ali ne viša od 9,0 m,
-tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40,0
m2, a najviše 120,0 m2.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 15.
Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao
linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
-kolni i pješački promet
-sustav telekomunikacija
-komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu
-vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
-energetski sustav - građevine za transformaciju i
prijenos energenata (elektroopskrba).
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 16.
Na postojeće definirane kategorije javnih cesta određene planom više razine
nadovezuju se ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se ovim
Planom određuju kategorije glavnih mjesnih ulica, te
sabirnih i postojećih nerazvrstanih prometnica I kpp-a. Sve kategorije su
vidljive iz grafičkog priloga 2.a.- Prometna
infrastrukturna mreža.
Ovim se Planom prometnice klasificiraju kao:
-Glavne mjesne ulice
-Sabirne ulice
-Postojeće nerazvrstane prometnice
-Kolno-pješačke prometnice
Članak 17.
Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od 5,6 m za jednosmjerni promet,
odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za
rekonstrukciju ceste.
Kod rekonstrukcije postojećih cesta (PNP - postojećih nerazvrstanih prometnica),
širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od
3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane
širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0
m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.
Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca
utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja
građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.
U područjima obuhvata »povijesnih ruralnih jezgri naselja« kao i
ambijentalnih sredina određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba
koridora prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu
interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti
pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put,
pješačke stube).
Pješačkim putevima istih karakteristika omogućava se dostupnost zelenim
površinama.
Članak 18.
Glavne mjesne ulice
Postojeća nerazvrstana cesta (spoj Ž5020 (Brnčići- Ž5021 (Kastav-Viškovo) sa županijskom cestom 5025 (Ž 5017 Rupa (D8) - Škalnica -
Saršoni - A.G. grada Rijeka) - Viškovo - Marinići - A.G. grada Rijeka) ovim
Planom nominirana je kao glavna mjesna ulica (GMU).
Ona prolazi sjevernim dijelom Plana, a čini okosnicu prometne mreže i
omogućava kvalitetnije povezivanje dijelova naselja Jardasi Jug sa županijskom cestom. Na glavnu mjesnu ulicu spajaju se
prometnice s oznakama PNP te SU1.
Postojeća prometnica GMU je već definirana prometnica u svim svojim
tehničkim elementima.
Članak 19.
Sabirne ulice
U kategoriju sabirnih ulica (SU) ovim su prijedlogom uvrštene one prometnice
koje imaju funkciju povezivanja prostora objedinjavanjem većeg broja ulica sa povezivanjem na prometnice višeg reda.
Ovim Planom nominirane su dvije sabirne ulice i to SU1 kao postojeća sabirna
ulica i SU2 kao novoplanirana sabirna ulica.
Postojeća prometnica SU1 dijelom (dio prometnice koji prolazi rubnim dijelom
ruralne jezgre naselja Kudelji) je već definirana prometnica u svim svojim
tehničkim elementima.
Planira se rekonstrukcija dijela prometnice od
povijesne ruralne jezgre naselja Kudelji jugo-istočno prema Općini Viškovo.
Nužni tehnički elementi za rekonstrukciju dijela postojeće ulice SU1:
-proračunska brzina 50 km/h
-najveći nagib nivelete 8% (iznimno 12%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m
-raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi
-s prometnice se dozvoljava pristup česticama
-minimalni razmak raskrižja 50 m
-pješački hodnici obostrano (minimalne širine 1,50,
iznimno 1,00 m)
-ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi 9 m
-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
Na rekonstruirani dio postojeće prometnice SU1 spaja se novoplanirana
sabirna ulica SU2.
Nužni tehnički elementi za izgradnju dionice novoplanirane ulice SU2:
-proračunska brzina 50 km/h
-najveći nagib nivelete 8% (iznimno 12%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m
-raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi
-s prometnice se dozvoljava pristup česticama
-minimalni razmak raskrižja 50 m
-pješački hodnici obostrano (minimalne širine 1,50,
iznimno 1,00 m)
-ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet,
-širina planiranog poprečnog profila iznosi 9 m
-parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
Članak 20.
Kolno-pješački prilazi
U kategoriju kolno-pješačkih prilaza (KPP) ovim su prijedlogom uvrštene one
prometnice koje imaju funkciju povezivanja građevnih čestica sa
javnim prometnicama.
Kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima
građevnih područja naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i
njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m, najmanja
širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi
3,0 m.
Kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od
javne kolne površine smatra se cestom.
Članak 21.
Tamo gdje to dopuštaju prostorne mogućnosti, treba izvršiti rekonstrukciju i
proširenje postojeće ulice do planirane širine.
Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama
moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.
Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na
izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna
građevna dozvola.
Članak 22.
Način i uvjeti priključenja stambenih građevina na
prometnu i infrastrukturnu mrežu
Najmanja širina kolno - pješačkog pristupnog puta za pristup građevini
iznosi 3,0 m za obiteljske i višeobiteljske.
Pristup građevne čestice s prometne površine na
javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje
prometa, a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta
različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se
osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila.
Za poslovne sadržaje u prizemlju višeobiteljske stambene građevine potrebno
je osigurati dostupnost, parking i skladištenje; kao i manevarski prostor za
odvijanje radnog procesa.
Parkiranje se organizira u okvirima okućnica stambenih i drugih građevina.
Ovim rješenjem se ne predviđa korištenje uličnog parkiranja duž ulica.
Pri dimenzioniranju parking površina za potrebe stanovanja, potrebno je na građevnoj čestici osigurati 2 parking mjesta po stanu.
Smještaj osobnih vozila za stambene sadržaje unutar građevne čestice
potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:
-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti
poslovno- stambene građevine - 2 PM.
Članak 23.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Na području obuhvata Plana nisu planirana javna parkirališta niti javne
garaže.
Članak 24.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Područje obuhvata ovog Plana dominantno je stambene namjene unutar koje se
ne planiraju javne pješačke površine i trgovi.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 25.
Planirana mreža telekomunikacijskih vodova prikazana je u kartografskom prikazu
broj 2B.-Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža- telekomunikacije,
energetski sustav i plinoopskrba.
Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim
priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u
kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.
Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za
magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će
se odrediti projektima.
Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će
se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje
kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove
tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih
građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama
u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u
telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.
Investitori stambenih i poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana
karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za
kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom
ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba
položiti najmanje 1 cijev 040 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka,
iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata s
manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg
izvodnog ormara na stupu.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodoopskrba
Članak 26.
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i
postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-
vodoopskrba i odvodnja.
Ukoliko bi se tijekom izrade projektne dokumentacije za planirane ogranke
obuhvaćene ovim Planom iznašlo svrsi shodnije rješenje od prikazanog, potrebno
je dopustiti određena odstupanja u smislu duljine ogranka, položaja trase,
profila i slično.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od duktilnog lijeva.
Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje
nadležno komunalno društvo nadležno za vodoopskrbu.
Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji
se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80
mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim
propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi
vodoopskrbe vode iznad kolektora.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 27.
Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši
se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup
novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2C.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-
vodoopskrba i odvodnja.
Ukoliko bi se tijekom izrade projektne dokumentacije za planirane ogranke
obuhvaćene ovim Planom iznašlo svrsi shodnije rješenje od prikazanog, potrebno
je dopustiti određena odstupanja u smislu duljine ogranka, položaja trase,
profila i slično.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od materijala, najmanjeg promjera 200 mm. Promjer cijevi će
se definirati kroz hidraulički proračun u projektnoj dokumentaciji.
Priključenje se izvodi na način da se izradi
priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se
priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na
uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema
posebnim propisima i pravilnicima.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i
manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja
adekvatnim uređajem za pročišćavanje.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog
tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili
s linijskim rešetkama. Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.
Kao privremeno rješenje do izgradnje javne kanalizacijske mreže dozvoljava
se sanitarno otpadne vode zbrinjavati putem septičkih taložnica.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 28.
Planirana mreža elektroopskrbe prikazana je u kartografskom prikazu broj 2B.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije i
energetski sustav.
Priključenje novih potrošača, ovisno o njihovim potrebama, izvoditi će se
proširenjem niskonaponske mreže primarno iz postojećih trafostanica 20/0,4 kV,
koje su smještene izvan granica plana, na svim područjima gdje kapacitet
postojeće trafostanice to omogućuje, odnosno gdje će niskonaponska mreža
osiguravati kvalitetu u napajanju.
Za one potrošače za koje nije moguće osigurati napajanje iz postojećih TS
20/0,4 kV potrebno je izgraditi novu TS 20/0,4 kV s
pripadajućim 20 kV priključkom. Planirana trafostanica gradit će se kao slobodno stojeća građevina. Kapacitet trafostanice
odredit će se u tijeku izrade projektne dokumentacije.
Za buduću trafostanicu potrebno je formirati novu građevinsku česticu.
Zasebna parcela trafostanice mora biti minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika. Trafostanica mora imati
osiguran trajni pješački pristup i pristup vozilom za slučaj zamjene - popravka
opreme.
Trafostanica će biti povezana u srednje naponsku
mrežu sa podzemnim 20 kV kabelima. Načelna lokacija buduće trafostanice i
načelna trasa 20 kV kabela prikazana je u grafičkom dijelu plana. Mikro
lokacija nove trafostanice 20/0,4 kV uvjetovana je
rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa, stoga je u UPU-u nacrtana načelna
lokacija.
Niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će
se s kao nadzemna sa izoliranim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili
Fe stupovima ili prema potrebi sa podzemnim kabelskim vodičima.
Buduća javna rasvjeta unutar zone plana riješiti će
se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje,
odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i
traženi nivo osvijetljenosti.
5.3.4. Plinoopskrba
Članak 29.
Planirana mreža plinoopskrbe prikazana je u kartografskom prikazu broj 2B.
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije i
energetski sustav.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže na cijelom području Plana. Opskrba plinom Grada Kastva, a
samim time i područja Plana predviđena je priključenjem na
transportno-distributivni plinovod prirodnog plina Viškovo - Matulji iz MRS
Rijeka - zapad.
Plinska mreža na području Plana predviđena je kao
srednjetlačna plinska mreže maksimalnog radnog tlaka do 4 bar pretlaka.
Ovim Planom predviđena je izgradnja nove opskrbne plinske mreže koja će se, u skladu s dinamikom izgradnje naselja, širiti svim
postojećim i planiranim ulicama. Postojeće, kao i planirane trase utvrđene su
kartografski.
Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga
Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju idejne projektne
dokumentacije koja će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti
plinifikacije, važećim propisima, konfiguraciji okoliša, zaštiti okoliša,
posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu u sklopu
ovoga urbanističkog plana uređenja uz obvezu polaganja u koridoru prometnica, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa.
Svi cjevovodi srednjetlačne plinske mreže moraju zadovoljavati uvjete za
plinovode radnog tlaka do 4 bara pretlaka.
Plinovod treba polagati poštujući minimalne svijetle razmake između plinske
cijevi i ostalih građevina infrastrukture (instalacija) u skladu s trenutno
važećom zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede
adekvatna pješčana posteljica na način da zemljani sloj iznad cijevi plinovoda
iznosi najmanje 1,0 m, a za kućne plinske priključke
od 0,6 do 1,0m. U slučaju izvedbi manjih ukopavanja cijevi plinovoda potrebno
je izvesti zaštitu plinovoda na način kako je to
definirano zakonskom regulativom i pravilima tehničke prakse.
Plinske priključke za opskrbu prirodnim plinom stambenih, poslovnih i javnih
objekata potrebno je izvesti u skladu s Tehničkim pravilima za regulaciju tlaka
plina do 5 bar - HSUP-P 590, Tehničkim propisom za plinske instalacije HSUP-P
600, te ostalom pozitivnom regulativom i posebnim uvjetima lokalnog
distributera plina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 30.
Ovim Planom predviđeno je javno zelenilo:
-zaštitne zelene površine (Z)
Opseg zelenih površina unutar građevinskih čestica stambene namjene propisan
je člancima 12. i 13. ovih
Odredbi.
Članak 31.
6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)
Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje
imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem
autohotne vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je
nadležnog komunalnog društva.
Sve zaštitne zelene površine potrebno je urediti i omogućiti dostupnost.
Zaštitne zelene površine uz prometne koridore ozeleniti sadnjom stablašica čime
se ujedno provodi i zaštita od buke. Izbor biljnih
vrsta i razinu dostupnosti uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem
se površina uspostavlja kao zaštitna.
Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih
površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona,
kapelica, spomen-obilježja, rekreativnih sadržaja uz suglasnost nadležnih
tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine
(ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina
(pojedinačno) ne prelazi 1% površine zone zaštitnog zelenila.
U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu
prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu
infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4.b. Način i uvjeti gradnje - način
gradnje.
Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne
ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih
površina.
U sklopu zaštitnih zelenih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u
pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na
dišne organe ljudi, te remete sigurnost u prometu (na raskrižjima i sl.)
U postojećim zaštitnim zelenim površinama dozvoljava se zadržavanje
postojećih legalno izgrađenih građevina i uređenih površina bez mogućnosti za
njihovo proširenje.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 32.
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
Zaštita krajobraza
U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti predlažu se
sljedeće mjere:
-nije dopuštena sječa zelenila i stabala,
-obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku projektirati na
principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i
kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima
terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio
skladan graditeljsko - ambijentalni sklop
-pejzaž područja obuhvata Plana uglavnom ima očuvanu pejzažnu i prirodnu
komponentu,
-pri planiranju novih cestovnih pravaca treba uvažiti prostorne i morfološke
značajke terena i krajobraza, što znači da se koriste njegove prirodne
značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedu na minimum
-na temelju krajobrazne valorizacije bioloških,
geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih
značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja potrebno je razraditi
mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti
-nastojati spriječiti smanjivanje šumskih površina zabranom sječe zelenila i
stabala.
Zaštita kulturne baštine
U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/0, 157/03, 87/09 , 88/10, 22/12 i 136/12, 157/13, 152/14, 98/15).
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
Članak 33.
Zaštita kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina
Na području obuhvata Plana, nalazi se povijesna ruralna jezgra naselja
Kudelji. Uređenje povijesne ruralne cjeline potrebno je usmjeriti očuvanju
vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života i rada stanovnika.
Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu
povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre
ostvariti interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.
Tipološka rekonstrukcija je gradnja usklađena s postojećim okolnim
povijesnim objektima unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim
površinama, gabaritima i namjenom, te koja ne narušava
siluetu, osnovne vizure i komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne
jezgre. Potrebno je posebno očuvati neposredni agrarni okoliš i odnos
izgrađenog dijela s poljoprivrednim površinama unutar etno zona i povijesnih
ruralnih jezgri.
Oblikovanje građevine potrebno je zadržati u postojećem prepoznatljivom
obliku, odnosno izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi
funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina nisu predviđene.
Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etno zona i povijesnih
ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju
isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevnih materijala.
Unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« dozvoljava se rekonstrukcija postojećih
građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske i
sportsko-rekreacijske namjene.
Graditi se mogu samo građevine poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti:
obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.
Uvjeti građenja građevina stambene, gospodarske (poslovne,
ugostiteljsko-turističke i sportskorekreativne) namjene u »povijesnim ruralnim
jezgrama naselja« određuju se planom višega reda tako da:
-najmanja površina građevne čestice iznosi 180,0 m2,
-najviša visina građevine bude usklađena s postojećom gradnjom u koju se
građevina interpolira, ali ne viša od 9,0 m,
-tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40,0
m2, a najviše 120,0 m2.
Na kartografskim prikazima broj 3A. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina u mj. 1:2000 označena je »povijesna ruralna jezgre naselja Kudelji«.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 34.
Komunalni otpad iz domaćinstava na području ovog
Plana prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD »Čistoća«. Odvozom komunalnog
otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.
Dimenzioniranjem koridora prometnica unutar obuhvata UPU 8b omogućena je
postava kontejnera i Eko- otoka sukladno zahtjevima nadležnog komunalnog
društva. Prostor Eko-otoka locira se neposredno uz javnu prometnicu SU-1, na
parceli veličine 30 m2, a isti je potrebno s unutarnje strane
ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor Eko-otoka treba primjereno
zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš. Funkcija Eko-otoka ne smije ometati
kolni i pješački promet.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje
jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja
otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na
centralno odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog
i neopasnog tehnološkog otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja
u centar za obradu i odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna
samouprava Grada Kastva trebali provoditi su:
razvijanje službe komunalnog redarstva
evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave
divljih odlagališta
sanacija divljih odlagališta
provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti
otpada
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 35.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom,
odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata
UPU 8b potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša
(NN br. 80/13) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.
Planom višeg reda se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju
zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i
mjere posebne zaštite.
9.1. Zaštita tla
Članak 36.
Zaštita poljoprivrednog tla
Uz granicu obuhvata, ali ne u obuhvatu Plana,
nalazi se zemljište IV i V bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase, koja se
definira kao ostalo poljoprivredno zemljište (P3) i namjenjuje se isključivo
poljoprivrednoj proizvodnji.
U skladu s time preporuča se da se površine vrtača pročiste i da se koriste
u vidu zelenih površina. Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem,
podrezivanjem, uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je
moguće opremiti minimalnom urbanom opremom kojim bi se omogućilo daljnje
korištenje i održavanje.
Zaštita tla za građenje
Na području obuhvata ovog Plana nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije
(Zona krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju
primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom
zemljištu.
9.2. Zaštita zraka
Članak 37.
Područje cijelog Grada Kastva pripada prvoj kategoriji kvalitete zraka -
čist ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i
aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na
način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje granične vrijednosti (GV),
propisane odgovarajućim zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kvalitete zraka potrebno je promicati
upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.
Zbog uspostave kontrole kvalitete zraka potrebno je odrediti potencijalne
izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje
ljudi i vegetaciju, te na specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače, šuma
Lužina, povijesne cjeline).
U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina)
moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom
dozvoljene granice. Potencijalni izvori onečišćenja, na
planskom području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te izgrađeni i
planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i
peradi, ali i male kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni,
planirani željeznički i sl.).
9.3. Zaštita voda
Članak 38.
Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u Gradu Rijeci i slivu izvora
u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ 35/12, 31/13), područje se nalazi izvan zona
sanitarne zaštite.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.
9.4. Zaštita od buke
Članak 39.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:
.u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno- obrazovnih institucija 55
dBA za dan i 45 dBA za noć
.u zonama duž glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju
mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području obuhvata Plana su slijedeći:
.promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za
snabdijevanje i odvoz otpada, te promet po lokalnim i
nerazvrstanim cestama unutar naselja
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 46/08)
potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili
ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće postavljanjem zvučnih
barijera (prirodnih ili izgrađenih).
9.5. Mjere posebne zaštite
Članak 40.
Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara
za područje Grada Kastva i obuhvata UPU 8b, a sukladno članku 4. Stavak 3.
Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i
spašavanja (NN 38/08 i 118/12) donose se slijedeće mjere posebne zaštite
primjenjive u neposrednoj provedbi.
Ovim Planom utvrđeno je i opisano:
1. Način i smjerovi evakuacije naselja, definirane su glavne prometnice koje
će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara,
predviđene su zone i objekti koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi, locirane
zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih
osoba;
2. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (zgrade javne i društvene
namjene) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku
o postupanju uzbunjivanja stanovništva;
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više
od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni
terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi,
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne
može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su
uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i
obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem
priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je
potrebno poduzeti.
Članak 41.
Sklanjanje ljudi
Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta
u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada
Kastva (a time i obuhvata UPU 8b) nije obvezna gradnja skloništa osnovne
zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se
lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema
posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i
spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne
opasnosti.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Članak 42.
Zaštita od rušenja
Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti
građevina, udaljenosti građevina od prometnice i
formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju
prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u
dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli
lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed
projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna
seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po
MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period od 500 godina.
Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a
posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po
protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na
rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od
posljedica rušenja.
Članak 43.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno
Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji (NN 153/13) i
postojećim tehničkim propisima.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao
podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog
zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje
dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem
Republike Hrvatske i geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu
1:25.000. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za
razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8o
MCS.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina
koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i
građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na
razorno djelovanje potresa.
Kritično područje u slučaju potresa je povijesna ruralna jezgra naselja
Kudelji.
Najugroženija krupna infrastruktura unutar obuhvata Plana ugrožena potresom
je: postojeća nerazvrstana prometnica (spoj Ž5020 (Brnčići- Ž5021
(Kastav-Viškovo) sa županijskom cestom 5025 (Ž 5017
Rupa (D8) - Škalnica - Saršoni - A.G. grada Rijeka) - Viškovo - Marinići - A.G.
grada Rijeka).
Članak 44.
Zaštita od požara
Zaštita od požara provodi se dosljednim pridržavanjem važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara kao i
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera prema Procjeni ugroženosti od
požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, te prema Planu zaštite od požara
na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih
pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi
se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te
pravila struke.
Pri projektiranju ugostiteljskih objekata primjenjivati odredbe Pravilnika o
zaštiti od požara ugostiteljskih objekata. (NN
100/99).
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno
opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih
opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija
građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je
pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima,
odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće
proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za
poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima
se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju
na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i
ostale gospodarske građevine.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekat,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meterološkim uvijetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minnimalno 6m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može
biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno
je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od
požara.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem
za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:
-slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati
na svom završetku formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom
kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake
potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje
vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i
zaokretne radijuse. sukladno Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).
U cilju zaštite od požara potrebno je:
-unapređivati vatrodojavni sustav
-regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne (društvene) građevine tako
da im pristup bude omogućen u svako doba
-kod rekonstrukcija i adaptacija građevina predvidjeti odgovarajuće
preventivne mjere
-provoditi održavanje zelenih površina, organizirati osmatračke službe i
ophodnje
-provoditi preventivne i represivne mjere u stambenim objektima
-održavati urednim javne i sanirati sve cisterne
-za građevine s većom zaposjednošću ljudima obvezno planirati vatrodojavni
sustav
-za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima planirati hidrantsku
mrežu sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)
-za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o
zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega
-prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (»NN 8/06«)
-za složenije građevine (skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10)
-provoditi i druge mjere predviđene Planom zaštite od
požara i tehnoloških eksplozija.
-pri projektiranju sustava zaštite od djelovanja
munje primjenjivati odredbe Tehničkog propisa za sustave zaštite djelovanja
munje na građevinama (NN 87/08, 33/10).
-pri projektiranju električnih instalacija primjenjivati odredbe Tehničkog
propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10).
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.
Članak 45.
Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa
i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu
U obuhvatu Plana ne nalaze se mogući izvori tehničko - tehnoloških nesreća.
Članak 46.
Zone plavljenja, klizišta i mjesta jake erozije tla
Na području obuhvata nema stalnih nadzemnih
vodotoka, ni bujica pa nema opasnosti od poplava. Privremenu ugrozu mogu
izazvati velike količine padalina u kratkim vremenskim intervalima na javnim površinama i cestama, ukoliko njihove količine ne
mogu odmah prihvatiti postojeći sustavi oborinske odvodnje.
Na području obuhvata nema evidentiranih aktivnih
klizišta i erozije tla.
Članak 47.
Zaštita od olujnog ili orkanskog nevremena
Vjetrovitih dana ima najviše zimi kada dominiraju
hladna zračna strujanja sa sjevera i sjeveroistoka (tzv. kranjska i senjska
bura). Čitavo područje Grada Kastva se nalazi na jakom
udaru bure, koja ponekad dostiže olujnu brzinu i snagu. Vjerojatnost
učestalosti jakog i olujnog vjetra je mala i iznosi 0.3%.
Članak 48.
Zaštita od tuče, snježnih oborina i poledice
Na području obuhvata Plana ne očekuju se katastrofalne posljedice uzrokovane
tučom stoga nije potrebno predvidjeti posebne mjere obrane od
tuče.
Snijeg se javlja rijetko i neredovito (50% zima). Najduže se može očuvati
tijekom siječnja.
Ledenih dana gotovo da nema (tmin ‹ 0 C), studenih
dana (tmax ‹0 C) ima malo zimi, a u proljeće se javljaju jednom na nekoliko
godina. Hladnih dana (tmin ‹0 C) ima najviše zimi
(prosječno 5 dana u mjesecu), malo u proljeće, a iznimno u jesen.
Članak 49.
Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima
katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)
Unutar područja obuhvaćenog ovim planom nema krupne
infrastrukture uslijed čijeg bi prestanka funkciojiranja došlo do kritičnih
posljedica.
Članak 50.
Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite
U obuhvatu Plana ne nalaze se mjesta okupljanja većeg broja ljudi. Lokacije
za instaliranje sirena za uzbunjivanje stanovništva i glavni putovi evakuacije
u izvanrednim uvjetima prikazani su u kartografskom prikazu broj 3.b.- Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - mjere
posebne zaštite.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 51.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina na
građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih
površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama
Planova više razine-PPU Grada Kastva, (SN.PGŽ.broj 21/03, 14/06, 13/10,
21/11-ispr., 16/ 13, 36/13-ispr. i 18/15) te PPPGŽ
(SN.PGŽ broj 32/13) o optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati
prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju otpadnih voda i priključak
na električnu struju.
Iznimno,moguće je predvidjeti i palijativno
rješenje odvodnje sukladno članku 28. ove odluke.
Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim
tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to
određeno posebnim propisima, a poglavito sa
slijedećima:
-HP i HT
-HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati
odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 52.
Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu
ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 118. Zakona o prostornom
uređenju.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena
pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Kastva.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Kastva, u
pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga
uređenja.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10,
51000 Rijeka.
Članak 54.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 8b za dio građevinskog
područja naselja Kastav, oznake N1-7c, ishođena su sva Zakonom propisana
mišljenja i suglasnosti.
Članak 55.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 021-05/17-01/04
URBROJ:2170-05-06/1-17-3
Kastav, 19. travnja 2017.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik Gradskog vijeća:
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif.
