SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXV. - broj 9. Ponedjeljak, 3. travnja 2017.
OPĆINA OMIŠALJ

12.

Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 38. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/13) po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: 350-02/17-11/14, URBROJ: 531-05-01- 17-02 od 17. 3. 2017. godine, Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 30. ožujka 2017. godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja Općine Omišalj

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Omišalj mijenja se i dopunjuje Prostorni plan uređenja Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 52/07, 33/09, 14/10, 37/11-ispravak, 19/ 13, 43/14-pročišćeni i 17/15).

Članak 2.

Elaborat »Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Omišalj« (u daljnjem tekstu: Plan i Izmjena i dopuna Plana) se sastoji od:

A.TEKSTUALNOG DIJELA PLANA:

I.Temeljne odredbe

II. Odredbe za provođenje

III. Završne odredbe

B.GRAFIČKOG DIJELA PLANA koji nije predmet objave i sadrži slijedeće kartografske prikaze:

1.Korištenje i namjena površina mjerilo 1:25 000

1.A. Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije mjerilo 1:25 000

2.Infrastrukturni sustavi i mreže mjerilo 1:25 000

3.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

-Uvjeti korištenja, područja posebnih obilježja u korištenju mjerilo 1:25 000

3.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

-Područja dijelova primjene planskih mjera zaštite mjerilo 1:25 000

4.1.- 4.7. Građevinska područja mjerilo 1:5 000

C.PRILOZI PLANA koji nisu predmet objave i sadrže:

1.Obrazloženje Izmjena i dopuna Plana

2.Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima

i.u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu izmjene i dopune Plana

3.Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

4.Zahtjevi javnopravnih tijela iz članka 90. Zakona

5.Sažetak za javnost

6.Izvješće o javnoj raspravi

7.Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

8.Mišljenje Zavoda iz članka 107. Zakona

9.Suglasnost Ministarstva iz članka 108. Zakona

Članak 3.

Izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja Općine Omišalj je izradio Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka, broj elaborata 3/16, temeljem ugovora sklopljenog s Općinom Omišalj, klasa: 023-01/15-01/26, ur.broj: 2142-06-15- 01-5 od 31.12.2015. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

U Članku 6. treći stavak se briše.

Četvrti stavak postaje treći stavak u kojem se iza riječi: »područja« dodaje riječ: »naselja«.

Članak 5.

U Članku 9. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Dodaje se novi drugi stavak koji glasi:

»(2) Unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja utvrđuje se neuređeni dio na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura, odnosno prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade, javno parkiralište, građevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mreža. Neuređeni dijelovi neizgrađenog dijela građevinskih područja prikazani su na kartografskim prikazima broj 4.1.- 4.7. Građevinska područja (mj. 1:5000)

Dosadašnji drugi stavak postaje treći stavak.

Članak 6.

U Članku 11. drugom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 7.

Članak 14. mijenja se i glasi:

Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja i to kao:

»- građevine na prirodnim područjima i

-građevine na građevinskim zemljištima

Članak 8.

Članak15. mijenja se i glasi:

»(1) Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskog području naselja na uređenom građevinskom zemljištu. Ovim se Planom određuju sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

I. minimalnouređenograđevinskozemljištekojeobuhvaćapripremui osnovnu infrastrukturu:pristupni put, javno parkiralište, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju;

II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovne infrastrukture i druge elemente opremanja (plinoopskrba, DTK i drugo);«.

Članak 9.

U Članku 20. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 10.

U Članku 24. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 11.

U Članku 25. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 12.

U Članku 29. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 13.

Članak 38. se briše.

Članak 14.

Članak40. mijenja se i glasi:

»(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2 statistička naselja: Omišalj i Njivice. Određuje segrađevinsko područje naselja Njivice oznake NA1 i građevinsko područje naselja Omišalj oznake: NA2-1 Omišalj, NA2-2 Lučica, NA2-3 Štalice; NA2-4 Stran i NA2-5 Mulic.

(2) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom i površinom, daje se u sljedećoj tablici:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Ukupna površina građevinskog područja naselja općine Omišalj iznosi oko 243,07 ha ili oko 6,64 % ukupne površine Općine Omišalj, od čega površina izgrađenog dijela iznosi 136,35 ha, a neizgrađenog dijela iznosi 106,71 ha.«

Članak 15.

Dodaje se novi članak 43. koji glasi:

»(1) Izgradnja unutar građevinskih područja naselja planira se neposrednom i posrednom provedbom Plana.

(2) Posredna provedba Plana podrazumijeva izradu urbanističkog plana uređenja, kako se određuje člankom 259. i 261. U neuređenim dijelovima građevinskog područja za koje je propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja do donošenja toga plana ne dozvoljava se građenje novih građevina, osim ako ovim planom nije drugačije određeno.

(3) Neposrednom provedbom plana, mogu se graditi i/ili rekonstruirati građevine u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja i izvoditi zahvati u prostoru za koje se ovim planom određuju uvjeti s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja

Članak 16.

U članku 44. briše se prvi stavak te prva i druga rečenica drugog stavka.

Članak 17.

U članku 44.a na kraju trećeg stavka dodaje se rečenica: »Niz može imati najviše 5 jedinica

Članak 18.

U članku 44.b na kraju trećeg stavka dodaje se rečenica: »Niz može imati najviše 5 jedinica

Članak 19.

U članku 44.d na kraju prvog stavka dodaje se rečenica: »Planom užeg područja čiji obuhvat nije određen ovim Planom, može se planirati sklop od najmanje 3 višestambene zgrade, te je obvezno planirati zajednički uređeni okoliš za javno korištenje.«

U drugom stavku se riječ: »četiri« zamjenjuje rječju: »tri«.

U trećem stavku se brišu riječi: »ugostiteljsko-turističke« a iza riječi: »namjene« dodaju se riječi: »kompatibilne stanovanju«.

U četvrtom stavku u prvoj rečenici se briše riječ: »samo«.

Članak 20.

Iza članka 44.d mijenja se naslov i glasi:

»2.2.1. Uvjeti gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina unutar izgrađenog i uređenog dijela građevinskog područja naselja pri neposrednoj provedbi plana«.

Članak 21.

U članku 45. mijenja se prva rečenica i glasi:

»Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja naselja stambene građevine obiteljske i višeobiteljsketipologije, graditi prema sljedećim uvjetima

U točki (1) tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

U točki (3) dodaje se nova peta alineja koja glasi:

»Dozvoljava se izvedba bazena pod uvjetom da se gradi na najmanjoj udaljenosti od 3,00 m od granica građevne čestice.«

Peta alineja postaje šesta alineja, mijenja se i glasi:

»Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu i bazeni ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren, odnosno dio iznad terena ima visinu najviše do 1,0 m.«

Dodaje se sedma alineja koja glasi:

»Najmanje 30% površine čestice potrebno je ozeleniti

Točka (4) mijenja se i glasi:

»(4) Veličina građevine:

Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) definiran je tablicom iz točke (1) ovog članka.

Najveći koeficijent iskoristivosti (kis) za slobodnostojeću i poluugrađenu građevinu iznosi 0,6, a za građevinu u nizu 0,8.

Najveća dozvoljena površina pod građevinom iznosi 250 m2.

Građevine mogu imati najviše sljedeće etaže: podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže.

Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9 m. Iznimno, u zoni reducirane visine građevina prikazanoj na kartografskom prikazu br. 3., dozvoljava se izgradnja najviše 2 nadzemne etaže i najveća dozvoljena visina 7 m.

Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m2, a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu

U točki (5) dodaju se nove prva i druga alineja koje glase:

»Građevine se mogu graditi kao samostojeće, može se izgraditi nedostajuća (druga) dvojna građevina i interpolirati nedostajuća građevina u izgrađenom nizu.

Smještaj građevine na građevnoj čestici definiran je tablicom iz stavka (1) ovog članka.

Prva alineja postaje treća, druga postaje četvrta, treća postaje peta, četvrta postaje šesta i peta postaje sedma alineja.

U točki (6) na kraju druge alineje briše se »:« i dodaju se riječi: »kako je navedeno u članku 148.

Podtočke a), b), c), d) i e) se brišu.

U točki (7) deveta alineja se mijenja i glasi:

»Na nagnutim terenima, radi očuvanja njihovog izvornog izgleda, ne dozvoljava se izgradnja potpornih zidova viših od 1.5 m. Veće visinske razlike mogu se svladati pomoću najviše 2 potporna zida, između kojih je ozelenjena terasa širine najmanje 1,0 m.«

Članak 22.

Članak 52. se briše.

Članak 23.

U članku 65. prvom stavku, na kraju osme alineje riječi: »javne ceste« zamjenjuju se riječima: »prometne površine«.

Jedanaesta i dvanaesta alineja se brišu.

Članak 24.

Članak 68. mijenja se i glasi:

»(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja propisanih ovim planom, dozvoljava se rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene sukladno članku 128.

(2) Iznimno, na području građevinskog područja naselja oznake NA2-1 na lokaciji neposredno uz osnovnu školudozvoljava se gradnja građevine javne i društvene namjene - dječjeg vrtića i jaslica, te rekonstrukcija postojeće građevine u građevinu društvenog doma na lokaciji k.č. 1715 k.o. Omišalj-Njivice, također neposrednom provedbom ovog Plana. Gradnja se dozvoljava sukladno uvjetima gradnje definiranim člankom 66, odnosno 68a.

(3) Iznimno, neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih građevina javne i društvene namjene i rekonstrukcija postojećih, uključivo prenamjenu u građevine javne i društvene namjene, primjenom uvjeta gradnje iz članka 45

Članak 25.

Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi:

»Članak 68.a

Društveni dom unutar građevinskog područja naselja NA2-1 - Omišalj rekonstruira se neposrednom provedbom ovog plana, prema uvjetima gradnje kako slijedi:

1.vrsta radova

Planira se rekonstrukcija društvenog doma Omišalj neposrednom provedbom ovog Plana.

2.lokacija zahvata u prostoru

Lokacija zahvata je k.č. 1715 k.o. Omišalj-Njivice.

3.namjena građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Društveni dom Omišalj namijenjen je za:

-aktivnosti udruga (Dobrovoljno vatrogasno društvo, radio klub, karnevalske udruge i slične udruge),

-dječje igraonice (igraonice djece nacionalnih manjina i slično),

-smještaj etnografske i drugih zbirki,

-višenamjenska dvorana,

-i drugi sadržaji javne i društvene namjene.

Uz sadržaje osnovne namjene planira se poslovna namjena na najviše 20% bruto građevinske površine, pomoćne namjene (administrativne prostorije, smještaj vozila, spremišta, sanitarije), te prateća ugostiteljska namjena i slično.

Broj funkcionalnih jedinica prilagođava se potrebama zajednice. Uz osiguranje posebnih prostorija za pojedine korisnike, planiraju se prostorije za zajedničko korištenje (sala za sastanke, pomoćne prostorije).

Kapacitet višenamjenske dvorane okvirno iznosi 300 posjetitelja.

4.veličina građevine

Veličina zgrade društvenog doma određuje se unutar sljedećih parametara:

-najveći koeficijent izgrađenosti iznosi kig = 0,3,

-najveći koeficijent iskoristivosti iznosi kis = 0,4,

-najveća etažnost iznosi tri nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu (Po + P + 1 + Pk),

-najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,00 m, izuzev visine funkcionalno tehnički uvjetovanih dijelova građevine.

5.uvjeti za oblikovanje građevine

Oblikovanje građevina i površina planira se suvremeno.

Sklop treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita i kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine, površine, oprema, hortikulturno uređenje) treba primijeniti jednako vrijedna načela oblikovanja, pri čemu treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini. Pritom je osobitu pažnju potrebno posvetiti uklapanju novog rješenja u postojeći dio zgrade.

6.oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru

Građevna čestica definirana je postojećom katastarskom česticom, približno pravokutnog oblika, površine oko 4215 m2.

7.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Planira se jedna građevina. Zgrada se smješta na udaljenosti najmanje 4,0 m od javne prometne površine, a od drugih granica građevne čestice najmanje pola visine zgrade, ali ne manje od 4,0 m.

8.uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Na površini čestice planira se uređenje vanjskih funkcionalnih površina za potrebe korisnika zgrade: vježbališta, igrališta, prostori za boravak na otvorenom i slično, te manipulativni prostori, parkiralište i zelene površine.

Potrebno je hortikulturno urediti najmanje 20% površine čestice. Pri odabiru vrsta prednost dati autohtonim i izdržljivim vrstama.

Potrebno je osigurati parkirališni prostor sukladno potrebama, i prema normativu danom u čl. 51.a st. (3) u sklopu čestice, odnosno u sklopu susjednih čestica, kako je navedeno u članku 105, stavak (2). Parkirališne površine obvezno se ozelenjuju s najmanje jednim stablom na 2 parkirna mjesta.

9.uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Potrebno je omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. Planira se propisani broj pristupačnih parkirališnih mjesta unutar parkirališnog prostora, pristupačna pješačka površina, pristupačni prostori ulaza, komunikacija i sanitarija te mjesta u gledalištu, induktivna petlja ili transmisijski obruč, oglasni pano te orijentacijski plan za kretanje u građevini ovisno o ostvarenim namjenama i kapacitetima.

10.način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Građevina se kolno i pješački priključuje na postojeću javno prometnu površinu, te drugu infrastrukturu naselja.

11.mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Pri izgradnji građevine potrebno je osigurati sve mjere zaštite od zagađenja okoliša sukladno važećim propisima.

Nastale tehnološke vode od pranja i održavanje vatrogasnih i drugih vozila odvoditi prema odgovarajućem uređaju za predtretman ove vrste tehnoloških otpadnih voda, prije ispuštanja u javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Odabrani uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda mora pročistiti ove vode tako da granične vrijednosti pokazatelja, odnosno dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari odgovaraju graničnim vrijednostima, odnosno dopuštenim koncentracijama pokazatelja opasnih i drugih tvari, propisane prema propisima o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Obvezno je postavljanje kontrolnog okna za uzimanje uzoraka pročišćenih tehnoloških voda, neposredno nakon uređaja, a prije ispuštanja u javni sustav sanitarne odvodnje.

Otpadna ulja moraju se skladištiti u posebnim tankovima postavljenim unutar tankvane - ograđene površine opremljene zatvorenim sustavom odvodnje, koji otpadne vode odvodi prema separatoru ostalih oborinskih otpadnih voda, te se tretiraju na isti način.

Na isti uređaj treba dovoditi i otpadne vode nastale pranjem poda svih radnih površina servisa i smještaja vozila.

Preporuča se korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno korištenje energija sunca, te recikliranje vode.

Predviđa se ekološka vanjska rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. Potrebno je primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

Članak 26.

Dodaje se novi članak 71. koji glasi:

»Iznimno, neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih građevina gospodarske namjene i rekonstrukcija postojećih, uključivo prenamjenu u građevine gospodarske namjene, primjenom uvjeta gradnje iz članka 45., unutar izgrađenih i uređenih dijelova građevinskog područja naselja, izuzev građevina iz članka 69. stavka 5.«

Članak 27.

U Članku 72. drugom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.« a druga alineja se mijenja i glasi:

»U građevinskom području naselja planom užeg područja može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta od najviše 80 kreveta

Dodaje se novi treći stavak koji glasi:

»(3) Iznimno, neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se gradnja novih pojedinačnih građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 40 kreveta i rekonstrukcija postojećih, uključivo prenamjenu u građevine za smještaj kapaciteta do 40 kreveta, primjenom uvjeta gradnje iz članka 45. unutar izgrađenih i uređenih dijelova građevinskog područja naselja.«

Članak 28.

U članku 73. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 29.

U čalnku 74. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Drugi stavak mijenja se i glasi:

»(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, Kijac (NA-T4) namijenjeno je izgradnji ugostiteljskih sadržaja (restauranta, caffe-bara i sl.) u funkciji plaže i obalne šetnice.«

U trećem stavku se briše zadnja rečenica.

Članak 30.

U članku 75. u drugom stavku, u prvoj rečenici tekst unutar zagrade se mijenja i glasi:

»(NA-T1, NA-T1-2, NA-T4)«.

U drugom stavku zadnja alineja se briše.

Četvrti stavak se briše.

Peti stavak postaje četvrti stavak i u njegovoj drugoj alineji oznaka: »NA3« se mijenja u oznaku: »NA2-1«.

Članak 31.

Članak 75.a se briše.

Članak 32.

U članku 76. drugom stavku iza riječi: »pojedinog« briše se riječ: »građevinskog« a broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«

Tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 33.

U članku 77. četvrtom stavku riječ: »pratećih« zamjenjuje se riječju: »pomoćnih« i na kraju se dodaju riječi: »i kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene.«

Članak 34.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim se planom zadržavaju i potvrđuju sve površine postojećih parkova, igrališta i odmorišta kao osobita urbanotvorna vrijednost i hortikulturna nadgradnja osnovne funkcije svih naselja.

(2) Postojeće parkove nije moguće prenamijeniti, a novoplanirane parkove i igrališta treba planirati prema posebnostima svake zone. Nove javne zelene površine - javni parkovi, igrališta, odmorišta, vrtovi i slično, mogu se prema smjernicama danim u ovom članku planirati planovima užeg područja, odnosno uređivati neposrednom provedbom u svim građevinskim područjima.

(3) Pri izradi plana užeg područja UPU 1 Omišalj se primjenjuje normativ za planiranje novih javnih zelenih površina najmanje 5-10 m2 po stanovniku gravitirajućeg područja.

(4) Javne zelene površine uređuju se oblikovanjem terena, uređenjem pješačkih puteva i površina, dječjih igrališta, biciklističkih staza, sadnjom autohtonog visokog i niskog raslinja, javnom rasvjetom te opremanjem komunalnom i urbanom opremom. Unutar javnih zelenih površina planira se do 70% visokog raslinja. Uz opremu (sprave za igru, fontane, skulpture, klupe, kante za otpatke i drugo), dozvoljava se izvedba, odnosno postava manjih objekata paviljonskog tipa (sanitarni čvor, kiosk iz članka 80. ovih odredbi i slično) u funkciji korištenja javne zelene površine.

(5) Dječja igrališta se planiraju prema sljedećim smjernicama:

a.igrališta za djecu do 7 godina:

-predvidjeti za broj korisnika koji iznosi oko 2,5 % od broja stanovnika gravitirajućeg područja,

-površina igrališta veća od 30 m2,

-po korisniku predvidjeti više od 10 m2 površine igrališta, optimalno 25 m2,

-gravitirajuće područje u radijusu do 200 m.

b.igrališta za djecu od 7 do 15 godina:

-predvidjeti za broj korisnika koji iznosi oko 3 % od broja stanovnika gravitirajućeg područja,

-površina igrališta veća od 100 m2,

-po korisniku predvidjeti više od 20 m2 površine igrališta, optimalno 25 m2,

-gravitirajuće područje u radijusu do 600 m

Članak 35.

Članak 80. mijenja se i glasi:

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se kiosci i druge građevine gotove konstrukcije, privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, nadstrešnice, paviljoni, reklamni panoi, komunalna oprema, spomenička ili sakralna obilježja i slično.

Kiosci i druge građevine gotove konstrukcije služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za ugostiteljske ili obrtničke usluge, informativne punktove, sanitarne čvorove i slično.

(2) Kiosci i druge građevine gotove konstrukcije postavljaju se prema slijedećim uvjetima:

-najveća dozvoljena površina iznosi 30,00 m2;

-najveća dozvoljena visina iznosi 3,00 metra,

-dozvoljava se postava reklamnog naziva i loga,

-bojom i materijalom trebaju biti usklađeni s drugim privremenim objektima u zoni, okolnim objektima i ambijentom,

-montiraju se na ravnu (betonsku) podlogu, na kojoj se prema potrebi postavlja odgovarajuća infrastruktura,

-dozvoljava se postava terase natkrivene pergolom ili tendom najveće površine 75 m2.

(3) U naselju se kiosci i druge građevine gotove konstrukcije postavljaju na javnim površinama te na uređenim plažama.

Na javnim površinama se postavljaju sukladno posebnoj odluci Općinskog vijeća.

(4) Posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće odrediti će se za kioske i druge građevine gotove konstrukcije te reklamne panoe, minimalno:

-lokaciju za postavu,

-namjenu,

-površinu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje,

-način korištenja pripadajućeg vanjskog prostora,

-uvjeti oblikovanja (veličina, tip i vrsta),

-rok za uklanjanje.

Odluka sadrži grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje kioska i drugih građevina gotove konstrukcije i njihov izgled.

Članak 36.

U članku 82. prvom stavku broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.« i tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 37.

U članku 83. prvom stavku, četvrtoj alineji iza riječi: »odabiru« brišu se riječi: »u skladu sa općinskom odlukom, a«.

Dodaje se četvrti stavak koji glasi:

»(4)Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se postavljati i priključiti na infrastrukturu kiosci i druge građevine gotove konstrukcije prema uvjetima iz članka 80. ovih odredbi.«

Članak 38.

Članak 83.a mijenja se i glasi:

»(1) Kao smjernice za izradu planova užeg područja, a u svrhu izgradnje stambenih građevina potrebno je primijeniti sljedeće urbanističko-arhitektonske normative, ukoliko ovim odredbama nije drukčije određeno:

Smjernice smještaja i gradnje građevina u posrednoj provedbi plana.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

** odnosi se i na atrijske i poluatrijske građevine,

(i) udaljenost površine za izgradnju od lijevog/desnog/ gornjeg ruba/donjeg ruba parcele, tj. do regulacijske linije.

Građevine mogu imati najveći broj etaža sukladno odredbama članaka 44.a, 44.b i 44.d.

Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9 m za građevine koje imaju podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže, odnosno 10 m za građevine koje imaju podrum ili suteren te još tri nadzemne etaže.

Iznimno:

-za područje stare jezgre naselja Omišlja i užeg centra naselja Njivice prema lokalnim uvjetima mogu se definirati i drugi uvjeti od uvjeta danih u tablici.

-za zonu reducirane visine građevina određenoj na kartografskom prikazu br. 3., uvjeti gradnje građevina određuju se člankom 83c. ovih odredbi,

-smještaj građevina na građevnoj čestici se može odrediti drugačije, sukladno lokalnim uvjetima, posebno prema konfiguraciji terena, pri rekonstrukciji ili interpolaciji unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno i sl.

(2) Pri izradi urbanističkih planova uređenja, javne i zaštitne zelene površine u načelu se određuju na površinama zatečenih šuma, poljoprivrednih i drugih ozelenjenih površina, osobito s vrijednim visokim zelenilom

Članak 39.

U članku 83.b prvom stavku, četvrtoj alineji se oznaka: »P+2+M« zamjenjuje riječima: »podrum i tri nadzemne etaže od kojih treća može biti isključivo potkrovlje«.

Drugi stavak se briše.

Treći stavak postaje drugi stavak i četvrti stavak postaje treći stavak.

Članak 40.

Članak 83.c se mijenja i glasi:

»(1) Za područje zone reducirane visine građevina označene na kartografskom prikazu broj 3., primjenjuju se sljedeće smjernice pri izradi UPU-a 1:

Ciljana gustoća stanovništva Gnst iznosi približno 50 -70 st/ha.

-na površinama unutar zone zaštite etnološkog područja Štalice dozvoljeno je graditi infrastrukturu, bez asfaltiranja prometnica,

-na ostalim površinama dozvoljava se izgradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih prema uvjetima danim UPU-om, a u skladu sa čl. 83.d, sa sljedećim iznimkama:

-u dvorištu okućnice površine oplemeniti autohtonom i otpornom ukrasnom vegetacijom, bez uvođenja invazivnih vrsta. Ozelenjeni dio čestice mora iznositi najmanje 30%,

-pokrivanje i popločavanje površina na čestici poželjno je izvesti šljunčanim nasipom ili pločama lokalnog kamena,

-najveći dozvoljeni kig iznosi 0,20,

-najveći dozvoljeni kis iznosi 0,50,

-određuje se etažnost najviše dvije nadzemne etaže i podrum Po+P+1,

-određuje se najveća dozvoljena visina V = 7,00 m, odnosno najveća ukupna visina 9,50 m.«

Članak 41.

U članku 83.d prva rečenica se mijenja i glasi:

»Pri izradi planova užeg područja primjenjuju se sljedeće smjernice smještaja i gradnje građevina pri posrednoj provedbi plana, ukoliko ovim Planom nije drukčije određeno.

Članak 42.

Iza članka 83.d dodaju se članci 83.e, 83.f, 83.g i 83.h koji glase:

»Članak 83.e

(1) Smjernice za izradu UPU 12 - Štalice:

Obuhvat UPU-a prikazan je na grafičkim prikazima 3a i 4.2.

Izradom UPU-a potrebno je ostvariti ciljeve zaštite etnološke baštine na području obuhvata, te paralelno ostvariti gospodarsku održivost prostora, odnosno omogućiti djelatnosti u skladu s režimom zaštite.

Obavezna je izrada stručne geodetske i arhitektonsko - urbanističke konzervatorske podloge za izradu UPU-a, sadržaja prema mjerama zaštite iz čl. 202.a

UPU-om je potrebno odrediti zone različitih režima gradnje kako slijedi: etnološki park (I), zona interpolacije (II) i zone tradicijskog krajobraza (III).

Granice zona dane su načelno u kartogramu br. 2. u okviru Obrazloženja plana te se mogu korigirati sukladno stručnoj podlozi.

(2) Smjernice za uređenje etnološkog parka (I):

Etnološki park obuhvaća zonu najstrože zaštite i kontaktne čestice dobro očuvanih povijesnih objekata, te se određuju mjere korištenja i cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima.

Planira se mješovita, pretežito poslovna namjena.

Poželjne namjene građevina i prostora vezane su prioritetno uz revitalizaciju poljoprivrede i stočarstva na tradicijskim i ekološkim principima, te uz muzejsku prezentaciju baštine, muzej na otvorenom, proizvodnju tradicijskih proizvoda, agroturizam i kulturno-umjetnička događanja. Iznimno, stanovanje se dozvoljava na katu građevina poljoprivredne, poslovne ili javne namjene.

Uvjeti gradnje usklađuju se s mjerama zaštite iz čl. 202.a, te kako slijedi:

-zabranjuje se izgradnja novih građevina,

-dozvoljava se rekonstrukcija postojećih štala prema smjernicama za rekonstrukciju iz članka 202.a, stavka (6) i smjernicama arhitektonsko - urbanističko konzervatorske podloge,

-ne dozvoljava se širenje i izmjena trasa postojećih putova,

-zabranjuje se pokrivanje (asfaltiranje i betoniranje) i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva,

-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena, a ulazi na česticu zatvaraju se isključivo lesama,

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštititi suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare, štaje) od moguće štete,

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva,

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina,

-krovove na suhozidnim građevinama potrebno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili u nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel,

-ne dozvoljava se izgradnja bazena,

-u dvorištu okućnice površine oplemeniti autohtonom vegetacijom, odnosno reinterpretacijom tradicionalne sadnje,

-ne dozvoljava se pokrivanje i popločavanje površina na čestici. Iznimno se može izvesti u manjoj mjeri šljunčanim nasipom ili kamenim pločama iz okoline.

(3) Smjernice za uređenje zone interpolacije (II):

U zoni interpolacije određuju se mjere korištenja i zaštite osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih posebno zaštićenih građevina i drugih, za ukupnost cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Dozvoljava se interpolacija objekata u znatnoj mjeri.

Planira se mješovita namjena.

Poželjne namjene objekata i prostora vezane su za poljoprivredu i stočarstvo, agroturizam i ruralni turizam, rekreativne i sportske sadržaje na otvorenom, kao i stanovanje.

Ciljana gustoća stanovništva Gnst iznosi približno 10-20 st/ha.

Uvjeti gradnje usklađuju se s mjerama zaštite iz čl. 202.a, te kako slijedi:

-rekonstrukcija postojećih štala se dozvoljava prema smjernicama za rekonstrukciju iz članka 202.a, stavka (6) i smjernicama arhitektonsko - urbanističko konzervatorske podloge,

-dozvoljava se rijetka izgradnja (interpolacija) novih građevina - prema smjernicama za tip štale. Prema načinu gradnje nove građevine mogu biti samostojeće ili dvojne građevine (uz novu ili sačuvanu građevinu),

-dozvoljava se rekonstrukcija infrastrukture - širenje postojećih puteva radi osiguranja prilaza za dostavu i intervenciju do širine najviše 3,00 m i minimalna izmjena trasa, uz obveznu ponovnu izgradnju suhozidnih ograda,

-na rubnim dijelovima obuhvata dozvoljava se uređenje parkirališnih površina za potrebe sadržaja unutar obuhvata plana, prema raspoloživom prostoru, na manje vrijednim prostorima. Potrebe za parkirnim mjestima mogu se osigurati i izvan obuhvata plana, a također i na način da se koriste u različitim vremenskim periodima za posjetitelje etnološkog parka odnosno potrebe osnovne škole i vrtića.

-zabranjuje se pokrivanje (asfaltiranje i betoniranje) i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva,

-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena, a ulazi na česticu zatvaraju se isključivo lesama,

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštititi suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare, štaje) od moguće štete,

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim ili trajnim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva,

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina,

-krovove na suhozidnim građevinama poželjno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili u nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel,

-dozvoljava se izgradnja bazena pod uvjetom da se bazen smješta u dijelu čestice koji je udaljen od javne površine i oblikovan u svijetloj boji kamena ili drugoj, u skladu s okolinom. UPU-om se određuju detaljnija ograničenja površine i geometrije bazena,

-površine okućnice oplemeniti autohtonom vegetacijom (smokva, vinova loza, maslina, dud...). Ozelenjeni dio neizgrađenog dijela čestice mora iznositi najmanje 50%,

-pokrivanje i popločavanje površina na čestici može se izvesti šljunčanim nasipom ili pločama lokalnog kamena, bez upotrebe cementa i betona.

(4) Smjernice za uređenje zone tradicijskog krajobraza (III):

Tradicijski krajobraz obuhvaća područje dobro očuvanih povijesnih struktura u krajobrazu (suhozida), te se određuju mjere korištenja i cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima.

Planira se poljoprivredna i/ili rekreacijska namjena, odnosno uređenje zelenih površina.

Uvjeti uređenja površina usklađuju se s mjerama zaštite iz čl. 202.a, te kako slijedi:

-dozvoljava se izgradnja parkirališta i infrastrukturnih građevina, uređenje rekreacijskih i dječjih igrališta, odmorišta i sl., a izgradnja drugih novih građevina se zabranjuje,

-dozvoljava se rekonstrukcija postojećih štala prema smjernicama za rekonstrukciju iz članka 202.a, stavka (6),

-dozvoljava se rekonstrukcija infrastrukture - širenje postojećih puteva radi osiguranja prilaza do parkirališta, za dostavu i intervenciju do širine najviše 3,00 m i minimalna izmjena trasa, uz obveznu ponovnu izgradnju suhozidnih ograda,

-zabranjuje se pokrivanje i popločavanje zemljanih i makadamskih puteva,

-zemljišne ograde smiju biti izvedene jedino u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena, a ulazi na česticu zatvaraju se isključivo lesama,

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštititi suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare, štaje) od moguće štete,

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva,

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina,

-krovove na suhozidnim građevinama poželjno je obnoviti izvornim biljnim pokrovom, ili u nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel,

-dozvoljava se izvedba suhozidnih građevina u funkciji poljoprivredne i stočarske djelatnosti prema tradicijskom obrascu, najveće površine do 30 m2,

-ne dozvoljava se izgradnja bazena,

-površine oplemeniti autohtonom vegetacijom, odnosno reinterpretacijom tradicionalne sadnje,

-ne dozvoljava se pokrivanje i popločavanje površina na čestici.

Članak 83.f

(1) Smjernice za izradu UPU 13 - Homutno:

Izradom UPU-a potrebno je postaviti skup planskih mjera i uvjeta kako bi se ostvarila urbana preobrazba područja obuhvata. Planira se bitna izmjena obilježja područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica.

U zoni Homutno određuju se uvjeti gradnje u cilju uspostave prihvatljivog standarda stambenog susjedstva.

(2) Planira se mješovita, pretežito stambena namjena. Planira se centar naselja/susjedstva koji uključuje građevinu javne i društvene namjene - društvene i kulturne ustanove u funkciji naselja Homutno i šire, u rekonstruiranoj velikoj štali na k.č. 1799 k.o. Omišalj. Uz javne sadržaje potrebno je osigurati uređene vanjske javne površine. Na ostalim površinama može se planirati dodatne centralne sadržaje.

(3) Ciljana gustoća stanovništva Gnst iznosi približno 40 -70 st/ha.

(4) U području Homutno planira se izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina, prema tipologijama iz čl. 44.a, 44.b i 44.c.

(5) Uvjeti gradnje i mjere zaštite:

-rekonstrukcija postojeće velike štale izvodi se obvezno prema smjernicama za rekonstrukciju za štale iz čl. 202.a, stavka (6). Iznimno se dozvoljavaju odstupanja i/ili dogradnja sukladno funkcionalnim zahtjevima.

-dozvoljava se izgradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih prema uvjetima danim UPU-om, a u skladu sa čl. 83.a i 83.d, sa sljedećim iznimkama:

-poželjno je zemljišne ograde izvoditi u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena, od prozračnih materijala ili živica, odnosno bez ograde,

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem,

-površine okućnice oplemeniti autohtonom i otpornom ukrasnom vegetacijom, bez uvođenja invazivnih vrsta. Ozelenjeni dio čestice mora iznositi najmanje 30%,

-pokrivanje i popločavanje površina na čestici poželjno je izvesti šljunčanim nasipom ili pločama lokalnog kamena,

-najveći dozvoljeni kig iznosi 0,20,

-najveći dozvoljeni kis iznosi 0,50,

-određuje se etažnost najviše dvije nadzemne etaže i podrum Po+P+1,

-određuje se najveća dozvoljena visina V = 7,00 m, odnosno najveća ukupna visina 9,50 m.

Članak 83.g

(1) Smjernice za izradu UPU 14 - Lokvica:

Izradom UPU-a potrebno je postaviti skup planskih mjera i uvjeta kako bi se ostvarila rijetka izgrađenost zone, kao prijelazne zone uz zaštićeno područje etnološke baštine, odnosno očuvanje ambijentalnih vrijednosti.

(2) Planira se mješovita, pretežito stambena namjena.

(3) Ciljana gustoća stanovništva Gnst iznosi približno 50 -100 st/ha.

(4) U području obuhvata UPU 14 Lokvica planira se izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina, prema tipologijama iz čl. 44.a, 44.b i 44.c.

(5) Uvjeti gradnje i mjere zaštite:

-na površinama vrijednog zelenila, odnosno krajobrazne vrijednosti (vrtača, suhozidne strukture) označenim na kartogramu dozvoljava se uređenja zelenih površina, pretežito javnog korištenja,

-rekonstrukcija postojećih štala izvodi se obvezno prema smjernicama za rekonstrukciju za štale u dobrom stanju, te prema smjernicama za tip štale za one u srednjem stanju prema ukupnoj valorizaciji,

-dozvoljava se izgradnja novih građevina i rekonstrukcija štala u lošem stanju prema uvjetima danim UPU-om, a u skladu sa čl. 83.a i 83.d, sa sljedećim iznimkama:

-poželjno je zemljišne ograde izvoditi u tehnici suhozida, bez upotrebe veziva i od lokalno raspoloživog kamena, alternativno se dozvoljava izrada ograda od prozračnih materijala ili živica,

-pokrivanje i popločavanje površina na čestici poželjno je izvesti šljunčanim nasipom ili pločama lokalnog kamena, bez upotrebe cementa i betona.

-najveći dozvoljeni kig iznosi 0,20, a najveća površina pod građevinom 100 m2,

-najveći dozvoljeni kis iznosi 0,50,

-određuje se etažnost najviše dvije nadzemne etaže i podrum Po+P+1,

-određuje se najveća dozvoljena visina V = 7,00 m, odnosno najveća ukupna visina 9,50 m.

-dozvoljava se izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih putova,

-suhozidne ograde i gospodarske strukture u dobrom i srednjem stanju obvezno se obnavljaju u izvornom obliku, biljnim pokrovom krova, ili u nedostatku istog, zamjenom koju odobri nadležni konzervatorski odjel,

-prilikom nužnih infrastrukturnih i drugih radova potrebno je potpuno zaštititi suhozidne zemljišne ograde i gospodarske strukture (gumna, magare, štaje) od moguće štete,

-ukoliko dođe do oštećenja ili potrebe za privremenim izmještanjem suhozidnih ograda, iste je potrebno rekonstruirati u izvornim dimenzijama, materijalu i tehnici, bez upotrebe veziva,

-elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je provesti isključivo ukapanjem, uz obnovu izvornih pokrovnih površina,

-u dvorištu okućnice površine oplemeniti autohtonom i otpornom ukrasnom vegetacijom, bez uvođenja invazivnih vrsta. Ozelenjeni dio čestice mora iznositi najmanje 50%.

Članak 83.h

(1) Smjernice za izradu UPU 15 - Mulic:

Izradom UPU-a potrebno je postaviti skup planskih mjera i uvjeta kako bi se ostvarila rijetka izgrađenost zone, odnosno očuvanje ambijentalnih vrijednosti.

(2) Planira se mješovita, pretežito ugostiteljsko turistička namjena.

(3) Izradom UPU-a potrebno je ostvariti prostorni razmještaj ugostiteljsko turističkih, sportsko rekreativnih i drugih građevina, javnih i rekreacijskih površina - obalna šetnica, uređena plaža, te javnih zelenih i prometnih površina - prometnice i javno parkiralište. Rekonstrukcija građevina stambene namjene dozvoljava se u zatečenim gabaritima.

(4) Izradi UPU-a prethodi konzervatorska i krajobrazna studija.

(5) Maksimalna gustoća izgrađenosti Gig iznosi 0,15.

(6) Do donošenja UPU-a iz ovog članka na neuređenom području ne dozvoljava se gradnja, osim održavanja u svrhu nužnog poboljšanja životnih i radnih uvjeta

Članak 43.

U članku 87. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«.

Članak 44.

U članku 88. tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 45.

U članku 90. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

U drugom stavku dodaje se peta alineja koja glasi:

»- kamp odmorište kao prateća građevina u funkciji osnovne namjene

U četvrtom stavku u zagradi se brišu riječi: »i K«.

Članak 46.

U članku 91. prvom stavku dodaju se peta i šesta alineja koje glase:

» - rubne i obalne dijelove područja gospodarske namjene potrebno je krajobrazno urediti, osobito upotrebom visokog zelenila (čempresa i slično) s ciljem poboljšanja vizura,

-za kamp odmorišta primjenjuju se uvjeti dani stavcima (3), (4) i (5) članka 126. i člankom 141.a.«

Članak 47.

U članku 91.a prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Dodaje se četvrti stavak koji glasi:

»(4) Dozvoljava se planirati gradnju građevina i uređenje površina za smještaj poslovnih zabavnih, poslovnih sportsko-rekreacijskih i sl. poslovnih sadržaja te kamp odmorišta. Kamp odmorišta se planiraju kao prateće građevine u funkciji osnovne namjene građevinskog područja koje se mogu graditi kao samostalne, na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da ukupna površina namijenjena pratećim građevinama ne može činiti više od 20% ukupne površine građevinskog područja.«

Članak 48.

U članku 92. prvom stavku prva rečenica se mijenja i glasi:

»Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinska područja gospodarske namjene utvrdit će se prostornim planom užeg područja, dok se gradnji pristupa temeljem plana užeg područja sukladno danim smjernicama.

U prvom stavku dodaje se četvrta alineja koja glasi:

»- za kamp odmorišta primjenjuju se uvjeti dani stavcima (3), (4) i (5) članka 126. i člankom 141.a.«

Dodaje se drugi stavak koji glasi:

»(2) Unutar područja izdvojene namjene K moguće je planirati postavu uređaja i opreme za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.«

Članak 49.

U članku 93. petom stavku druga alineja se mijenja i glasi:

»- T3-2 kamp Njivice.

Članak 50.

U članku 94. tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 51.

Članak 95. se mijenja i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja Njivice, utvrđena su sljedeća građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene T1-2 hoteli Njivice i T3-2 kamp Njivice:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene, hoteli Njivice ( T1-2)

Hoteli Njivice - turističko naselje - Bungalovi (T1-2-2)

Područje obuhvaća djelomično izgrađenu zonu Bungalowa Hotela Njivice. Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih te uslužnih građevina, te manjeg hotela ili pansiona do 30 soba.

Hoteli Njivice - Beli Kamik (T1-2-1)

Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Beli Kamik u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj zaposlenika.

Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz izradu plana uređenja užeg područja.

Hoteli Njivie - Jadran (T1-2-3)

Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Jadran u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina.

(3) B. područje ugostiteljsko turističke namjene, kamp Njivice (T3-2)

Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa Njivice. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar područja kampa moguć je smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes) te bungalowa. Unutar područja kampa smještajne jedinica ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način

Članak 52.

U članku 96. prvi stavak se mijenja i glasi:

»(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području poluotoka Voz - Peškera, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2 - turističko naselje:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

U drugom stavku, drugoj rečenici se iza riječi: »površina dodaju riječi: »kamp odmorišta te«.

Članak 53.

U članku 97. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 54.

U članku 98. drugom stavku šesta alineja se briše.

Sedma alineja postaje šesta alineja.

Dodaje se treći stavak koji glasi:

»(3) Iznimno, kod planiranja kamp odmorišta primjenjuju se uvjeti dani stavcima (3), (4) i (5) članka 126. i člankom 141.a.«.

Članak 55.

U članku 99. prvom stavku druga alineja se briše.

Na početku drugog stavka brišu se riječi: »Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su člankom 104. dok su« a iza riječi: »obuhvaćene« dodaje se riječ: »su«.

Članak 56.

U članku 100. drugom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.« i tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Dodaje se sedmi stavak koji glasi:

»(7) Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se postavljati i priključiti na infrastrukturu kiosci i druge građevine gotove konstrukcije prema uvjetima iz članka 80. ovih odredbi.«

Članak 57.

U članku 103. prvom stavku, prvoj alineji se oznaka: »UP6« zamjenjuje oznakom: »R3-2«.

Drugi stavak se briše.

Članak 58.

U članku 104. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 59.

U članku 105. prvom stavku, prvoj rečenici riječ: »gospodarskih« zamjenjuje se riječima: »sportsko-rekreacijskih«.

Dodaje se novi drugi stavak koji glasi:

»(2) Iznimno, za sportsko područje Omišalj R1-1, potrebno je primijeniti sljedeće smjernice:

-najveći koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,3;

-najveći koeficijent iskoristivosti iznosi 0,8;

-najmanje 40% svake građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovni nasad i prirodno zelenilo;

-dozvoljava se izvedba parkirališta za potrebe parkiranja u različitim vremenskim periodima za posjetitelje manifestacija u društvenom domu koji se planira na k.č. 1715 k.o. Omišalj-Njivice odnosno za korisnike sportskog područja

Drugi stavak postaje treći stavak u kojem se riječi: »Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja« zamjenjuju riječima: » prostornim planom užeg područja

Članak 60.

Iza članka 105. u naslovu se broj: »2.3.1.5.« zamjenjuje brojem: »2.3.1.4.«.

Članak 61.

U članku 109. prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 62.

U članku 110. peti stavak se mijenja i glasi:

»(5) Područje Luke otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja u Omišlju, (IS 2) uključuje cjelinu terminala jadranskog naftovoda namijenjenog odvijanju djelatnosti prekrcaja, skladištenja i transporta nafte i naftnih derivata s pripadajućim građevinama i površinama, osim površine pomorskog dobra. Građevine lučke infrastrukture i suprastrukture koje se nalaze na području pomorskog dobra, ovim Planom preuzimaju se u granicama lučkog područja određenog odnosnom Odlukom, donesenom prema pozitivnim zakonskim propisima.

Naftovodni sustav je složena infrastrukturna energetska građevina sastavljena od više funkcionalno i tehnološki povezanih građevina s opremom, a kojeg čine: cjevovod s blok stanicama i pripadajućom nadzorno-upravljačkom opremom; prihvatno-otpremni terminali sa spremničkim kapacitetima; pumpne, odušne i mjerne stanice; ostala osnovna infrastruktura, te prateći objekti.

U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:

-naftni terminal u Omišlju

-dio magistralnog naftovoda dionice Omišalj- Sisak

-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne dionice Omišalj- Sisak

-podmorski naftovod Omišalj-Urinj

-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe napajanja naftnog terminala Omišalj

Planira se daljnji razvoj djelatnosti transporta nafte, skladištenja nafte i derivata nafte, te razvoj drugih energetskih djelatnosti na Terminalu Omišalj, odnosno dogradnja naftovodno skladišnog sustava i to: spremničkih prostora, pumpaonice i kompresornice, cjevovoda, sustav nadzora i upravljanja transporta, mjernih stanica, zgrada, cesta i ostale infrastrukture, sustava zaštite od požara, zaštite na radu i tjelesno-fizičke zaštite i dr. Sukladno strateškim ciljevima daljnjeg razvoja planiraju se i mogućnosti gradnje objekata obnovljivih izvora energije.«

Dodaju se osmi i deveti stavak koji glase:

(8) Obvezno se izrađuje projekt krajobraznog uređenja za sve zahvate kojima se oblikuje nova konfiguracija terena uz povećanje ili smanjenje visine za više od 2,00 m u odnosu na postojeći teren. Krajobraznim uređenjem potrebno je smanjiti negativni vizualni utjecaj infrastrukturnih postrojenja, kao i pridonijeti zaštiti od buke i povoljnijoj mikroklimi. Krajobraznim projektom potrebno je dokazati očuvanje i poboljšanje kvalitete vizura iz naselja Omišalj, arheološkog područja Mirine i s mora.

Krajobraznim rješenjem je potrebno postići uklapanje zahvata, osobito pokosa, u prirodni okoliš, pomoću sadnje autohtonog visokog i niskog raslinja, oblikovanja terena i upotrebe elemenata suhozida.

(9) Određuju se uvjeti uređenja prostora unutar površine IS2, u kontaktnoj zoni prema arheološkom području Mirine, na k.č. 4560/4.

Izvedba većih vodoravnih površina planira se terasasto. Visinska razlika svladava se pokosima i/ili potpornim zidovima, a na spoju s prirodnim terenom obvezno se izvodi pokos.

Pojedini izvedeni pokos terena ne smije imati visinu veću od 3,0 m. Dozvoljeni najveći nagib pokosa iznosi 1:1,5. Dozvoljena najveća visina potpornih zidova iznosi 2,0 m, iznimno ako se gradi samo jedan zid, može biti visine do 3,0 m. Najmanja širina terase je 3,0 m, a u slučaju da se izvodi više od 2 terase, najmanja širina druge terase iznosi 9,0 m. Maksimalni nagib terase je 5%. Svladavanje visinske razlike prikazano je na kartogramu br. 3. u okviru Obrazloženja plana. Dozvoljava se izvedba kombinacije potpornih zidova i pokosa, u svemu se pridržavajući navedenih parametara.

Obvezno se sadi drvored čempresa uz cestu i druge asfaltirane površine, kao vizualna barijera

Članak 63.

Iza članka 110. u naslovu se broj: »2.3.1.6.« zamjenjuje brojem: »2.3.1.5.«

Članak 64.

U članku 111. prvom stavku u prvoj rečenici se riječi: »detaljnog plana uređenja« zamjenjuju riječima: »prostornog plana užeg područja«.

U prvom stavku tablica se mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 65.

Iza članka 111. u naslovu se broj: »2.3.1.7.« zamjenjuje brojem: »2.3.1.6.«

Članak 66.

U Članku 112. prvom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«

Članak 67.

Članak 113. se mijenja i glasi:

»Izvan građevinskog područja naselja, a putem neposrednog provođenja, planira se izgradnja:

-građevina na prirodnim područjima:

-poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

-građevina rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa (Rg);

-građevina na građevinskim zemljištima:

-pročišćivača (PČ),

-skloništa za životinje,

-reciklažnih dvorišta,

-opreme i uređaja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije,

-građevine prometne i komunalne infrastrukture,

-uređenih morskih plaža (R4).

(2) Unutar građevinskog zemljišta se za građenje građevina iz alineje druge, stavka (1) ovog članka, utvrđuje građevna čestica površine unutar koje se osigurava smještaj osnovne i pomoćnih građevina te organizacija funkcije i obavljanje djelatnosti jedne namjene. Građevna čestica može biti dio, cijela ili sastavljena od više katastarskih čestica

Članak 68.

Iza članka 115. u naslovu se na kraju dodaju riječi: », sklonište za napuštene životinje i reciklažno dvorište«.

Članak 69.

U članku 116.a u prvom stavku se tablica mijenja i glasi:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 70.

Iza članka 116.a u naslovu se broj: »2.3.2.4 zamjenjuje brojem: »2.3.2.3.«

Članak 71.

U članku 118. trećem stavku brišu se drugi i treći podstavak, četvrti postaje drugi, a peti postaje treći podstavak.

Dodaje se peti stavak koji glasi:

»(5) Neposrednom provedbom ovog Plana mogu se postavljati i priključiti na infrastrukturu kiosci i druge građevine gotove konstrukcije prema uvjetima iz članka 80. ovih odredbi.«

Članak 72.

Iza članka 118. briše se podnaslov: »Uređene plaže«.

Članak 73.

Članak 119. se briše.

Članak 74.

U članku 125. dodaje se drugi, treći i četvrti stavak koji glase:

»(2) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije zabranjeno je preoravanje trajnih pašnjaka i neobrađenih površina na nagibu većem od 15Ê.

(3) Plantažni uzgoj poljoprivrednih kultura dozvoljava se isključivo na prostorima koji nisu potrebni za ovčarstvo kao prioritetnu tradicionalnu djelatnost, temeljem stručne podloge kojom se dokazuje pogodnost odabranog područja za određenu kulturu te odsutnost nepovoljnih utjecaja na okoliš i krajobraz (erozija, zagađenje voda i drugo). Na najviše 10% površine obuhvaćene stručnom podlogom može se pristupiti plantažnom uzgoju.

(4) Ne dozvoljava se izvedba ograda, osim gromača i ograde duž prometnice za sprečavanje prolaza životinja

Članak 75.

U članku 126. dodaje se treći, četvrti i peti stavak koji glase:

»(3) Planira se smještaj građevina gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke - kamp odmorišta, u pravilu uz prometnice i na drugim prometno dostupnim lokacijama, i to: izvan građevinskog područja kao pomoćne građevine u funkciji građevine ceste na građevnoj čestici ceste, te kao prateće građevine u funkciji osnovne namjene: unutar građevinskog područja naselja Njivice na površini sportsko-rekreacijske namjene R1-4 - Njivice, te unutar sljedećih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene:

I2 - servisna zona Omišalj,

K1 - poslovna zona Kijac,

T2-2 - Voz-Peškera.

(4) Kao pomoćna građevina na građevnoj čestici prometnice kamp odmorište se gradi neposrednom provedbom ovog Plana, temeljem uvjeta iz članka 141.a.

(5) Kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne namjene unutar građevinskih područja iz stavka (3) ovog članka, mogu se gradi temeljem urbanističkog plana uređenja, primjenom smjernica iz članka 141.a. kao samostalne građevine, na zasebnim građevinskim česticama uz uvjet da ukupna površina namijenjena pratećim građevinama ne može činiti više od 20% ukupne površine pripadajućeg građevinskog područja.«

Članak 76.

U članku 127. treći stavak se mijenja i glasi:

»(3) Iznimno, građevine javne i društvene namjene - predškolske namjene i društvenog doma mogu se graditi neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja naselja oznake NA2-1, a sukladno uvjetima definiranim točkom 2.2.2. ovih Odredbi.«

Članak 77.

U članku 128. prvom stavku zadnja rečenica se briše.

Članak 78.

Iza naslova 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, podnaslov »5.1. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometne infrastrukture« se briše.

Članak 79.

U članku 139. prvom stavku, u zagradi iza riječi: »županijskih« briše se slovo »i« a iza riječi: »lokalnih« dodaje se slovo: »i«.

Drugi stavak se mijenja i glasi:

»(2) Mreža prometnih i drugih infrastrukturnih sustava određena je načelno na kartografskim prikazima br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000) i br.2. Infrastrukturni sustavi (mj.1:25000)

Članak 80.

Iza članka 139. dodaje se podnaslov: »5.1. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometne infrastrukture«.

Članak 81.

Članak 140. mijenja se i glasi:

»Cestovni promet

(1) Prometne površine su:

-pješačke površine;

-pješačko-kolne površine;

-kolne površine;

-biciklističke površine;

-ostale prometne površine.

(2) Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene su prometovanju pješaka, a iznimno mogu služiti za prilaz interventnih i dostavnih vozila te za prometovanje biciklima prema posebnoj odluci Općine.

(3) Pješačko-kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a planiraju se kao ceste, ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi. Pješačko-kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim ograničenjem kretanja vozila.

(4) Ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja kao glavne, sabirne i ostale. Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim, fizički odvojenim trakama.

(5) Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija pješački promet i uz to promet vozila.

(6) Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i uz to pješački prilaz. Putem privoza dozvoljeno je priključiti najviše 5 građevnih čestica.

(7) Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a planiraju se kao javne (lokalne, županijske i državne) te nerazvrstane ceste.

(8) Biciklističke površine su biciklističke staze i biciklističke trake, namijenjene prometovanju biciklima.

(9) Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza.

(10) Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih te ostalih nerazvrstanih cesta. Postojeći i planirani pravci cesta, s kategorizacijom istih kao i njihove oznake, popisani ovom točkom Odredbi Plana te određeni kartografskim prikazom br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25 000).

(11) Nerazvrstane ceste označene na kartografskom prikazu kao makadamski putevi ne smiju se asfaltirati

Članak 82.

Članak 141. mijenja se i glasi:

(1) U kartografskom prikazu br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije utvrđene su osi cesta, a širina planiranog zaštitnog koridora cesta iznosi:

kategorija cesta širina koridora

za brze državne ceste 150 m

za ostale državne ceste 100 m

za županijsku cestu 70 m

za lokalnu cestu 50 m

za nerazvrstanu cestu 50 m

(2) Do donošenja dokumenata prostornog uređenja niže razine ili lokacijske dozvole za prometnice, unutar ovih koridora ne mogu se izdavati lokacijske dozvole ili dozvoliti izgradnja novih građevina.

Gradnja građevina moguća je i u slučajevima kada postojeća prometna površina nema širinu određenu Planom. U tom slučaju omogućit će se gradnja građevine sa priključenjem na postojeću prometnu površinu uz rezervaciju (kasnije i parcelaciju) prostora za proširenje prometne površine.

(3) Unutar zaštitnog koridora može se dozvoliti izgradnja novih građevina temeljem dokumenta prostornog uređenja niže razine kojim je nedvojbeno određen položaj trase, profil prometnice i udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije. Minimalne udaljenosti građevinskog pravca građevine od ruba kolnika dane u tablici iz članka 83.a, odnosno 45. predstavljaju smjernicu za provođenje od koje se može odstupiti.

(4) U koridoru ceste, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, planira se gradnja pratećih građevina i sadržaja u funkciji prometa (benzinskih postaja, pratećih uslužnih objekata, odmorišta i sl.) te kamp odmorišta kao pomoćnih građevina unutar građevinske čestice cesta.

(5) U koridoru lokalne i nerazvrstane ceste planiraju se javna parkirališta, uzdužno ili na drugi način, ovisno o prostornim mogućnostima

Članak 83.

Iza članka 141. dodaje se članak 141.a koji glasi:

»(1) Kamp odmorište se gradi temeljem sljedećih uvjeta gradnje:

-kamp odmorište je ugostiteljski objekt za pružanje usluga kampiranja za kraći odmor gosta s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje;

-kamp odmorište ima smještajne jedinice - kamp mjesta i centralnu servisnu stanicu,

-smještajne jedinice nisu povezane sa tlom na čvrsti način;

-najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 20 kamp mjesta;

-smještaj se osigurava na kamp mjestima minimalne površine 50 m2 (cca 5 m širine uz prometnicu i 10 m dubine),

-dozvoljena je gradnja građevine, odnosno postavljanje kioska i građevine gotove konstrukcije, sanitarnog čvora, recepcije, pratećeg ugostiteljskog sadržaja za pripremu hrane i pića te pružanje drugih uslužnih djelatnosti (trgovačkih, informacijskih i promotivnih, servisnih i sl.);

-najmanja površina građevne čestice (zemljišta) je 600 m2;

-najveća površina građevne čestice (zemljišta) je 4.000 m2;

-koeficijent izgrađenosti (kig) je najviše 0,2 do ukupno 150 m2 izgrađene površine;

-koeficijent iskorištenosti (kis) je najviše 0,2;

-najveći broj etaža građevine je 2 etaže, podrum ili suteren i prizemlje;

-ukupna visina građevine je najviše 4 m; ako se gradi suteren najviše 7 m,

-udaljenost kamp mjesta i građevina od regulacijskog pravca (prometnice) je najmanje 6 m;

-udaljenost kamp mjesta i građevina od ruba građevne čestice (zemljišta) je najmanje 4 m;

-oblikovanje građevina suvremeno ili u skladu s tradicijskim načinom gradnje;

-osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, na koju se priključuje na najviše dva mjesta, odnosno najviše na jednom mjestu kad se to određuje posebnim uvjetima,

-osigurana opskrba pitkom vodom,

-osigurana elektroopskrba i vanjska rasvjeta,

-osigurana odvodnja oborinskih voda,

-osigurano izljevno mjesto za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda izdvojeno od smještajnih jedinica i/ ili pražnjenje kemijskih zahoda iz vozila,

-potrebno je osigurati najmanje 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena i najmanje 2 zaustavna parkirna mjesta,

-ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa izvesti tako da ne naruše izgled čestice, veće visinske razlike mogu se svladati pomoću najviše 2 podzida najveće visine 1,5 m, između kojih je terasa širine najmanje 1,0 m.

-osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, te zelenilo (živica) i metal,

-visina čvrstog dijela ograde građevne čestice (zemljišta) ili njenog dijela određuje se s najvećom visinom od 1.20 m,

-neizgrađene površine se hortikulturno uređuju uz očuvanje prirodnog zelenila, od prometnice se odvaja zelenilom,

-planira se opremanje urbanom i opremom vizualnih komunikacija.

(2) Međusobna udaljenost pojedinih kamp odmorišta mora biti najmanje 2 km

Članak 84.

U članku 142. trećem stavku iza broja :»100 m« brišu se riječi: »za planirane i 70 m za postojeće« i iza broja: »50« zagrada i tekst unutar zagrade se brišu.

Članak 85.

U članku 143. trećem stavku iza broja :»70 m« brišu se riječi: »za planirane i 40 m za postojeće« i iza broja: »35« zagrada i tekst unutar zagrade se brišu.

Članak 86.

U članku 144. prvom stavku peta alineja se briše a šesta alineja postaje peta alineja.

Članak 87.

Članak 145. mijenja se i glasi:

»(1) Širina zaštitnog pojasa postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta, mjereno od vanjskog ruba parcele ceste, unutar kojeg se neposrednom primjenom odrednica ovoga Plana ne može dopustiti izgradnja, ne može biti manja od 6 m, osim unutar područja središta naselja.

(2) Utvrđuju se minimalni elementi za dimenzioniranje prometnih površina kako slijedi:

-Minimalna širina prometnog traka glavne i sabirne ulice i/ili javne ceste je 2,75 m.

-Minimalna širina prometnog traka ostale ulice je 2,75 m, a iznimno kod rekonstrukcije može iznositi 2,50 m.

-Minimalna širina jednosmjerne ceste/ulice s jednim prometnim trakom je 4,50 m.

-Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano. Minimalna širina nogostupa je 1,50 m.

-Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza po kome je planiran dvosmjerni promet je 5,50 m. Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza za jednosmjerni promet je 4,50 m. Maksimalna duljina pješačko-kolnog prilaza je 200 m.

-Minimalna širina privoza je 3,00 m. Maksimalna duljina privoza je 50 m.

-Maksimalni uzdužni nagib pješačko-kolnih površina je 12 %, iznimno na kraćim dionicama uzdužni nagib može biti i veći ako su zadovoljene mjere zaštite od požara.

-Duljina prometne površine se mjeri između križanja s prometnom površinom višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.

-Ostale prometne površine mogu se odrediti s maksimalnom duljinom do 50 m.

(3) Od ovih se uvjeta iznimno može odstupiti u slučajevima regulacije prometa u središtu naselja i pri rekonstrukciji postojećih prometnica ako položaj postojećih građevina onemogućava izvedbu prometne površine propisane širine.

(4) Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni prilazi moraju na svom kraju imati okretište za osobna vozila, a dulji od 100 m okretište za interventna vozila.

(5) Na nagnutim terenima, dozvoljava se izvedba usjeka i nasipa radi izvedbe ceste, te izvedba potpornih zidova visine do 1,5 m. Veće visinske razlike mogu se svladati pomoću najviše 2 potporna zida, između kojih je ozelenjena terasa širine najmanje 1,0 m. Gdje zbog konfiguracije terena nije moguća drukčija izvedba, od navedenih uvjeta može se odstupiti, te potporni zidovi mogu biti visine do 3,00 m. Iznimno, mogu biti i viši kad drukčije rješenje ne dozvoljava postojeća izgradnja.«

Članak 88.

U članku 147. dodaje se treći stavak koji glasi:

»(3) Glavne biciklističke staze označene su na kartografskom prikazu br. 1. Neposrednom provedbom plana, osim staza označenih na kartografskom prikazu mogu se graditi i biciklističke staze unutar i izvan građevinskih područja. Biciklističke staze izvan građevinskog područja mogu se asfaltirati ako se nalaze uz asfaltirane cestovne prometnice, dok se ostale uređuju u pravilu kao makadam, drugom propusnom površinskom obradom i slično, a u skladu s uvjetima zaštite prirode i povijesnih puteva

Članak 89.

Članak 148. mijenja se i glasi:

»(1) Neposrednom primjenom ovih Odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete:

a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup na parcelu moguć je sa svake lokalne ceste izravno. Ne dozvoljava se izravan pristup na parcelu sa državnih i županijskih cesta, već je iste potrebno ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u razini. Kod rekonstrukcija i interpolacija i planom užeg područja moguće je iznimno u izgrađenom dijelu naselja omogućiti pristup s državnih i županijskih cesta.

b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza, ali mora biti odijeljena otokom od prometnice.

c) Neposrednim pristupom na prometnu površinu smatra se izravan pristup na cestu i ulicu, kao i pristup putem pješačko-kolnog prilaza i privoza, odnosno ostalih prometnih površina.

d) Kod rekonstrukcija i interpolacija unutar izgrađenih dijelova naselja može se omogućiti i samo pješački prilaz do građevne čestice minimalne širine 1,5 m.«

Članak 90.

U Članku 162. drugom stavku se broj: »8.« zamjenjuje brojem: »7.«

Članak 91.

U Članku 167. prvom stavku druga alineja se briše.

Članak 92.

U Članku 173. drugom stavku treća alineja se briše.

U zadnjoj alineji iza riječi: »lokaciji« brišu se riječi:
»Selo i«.

Članak 93.

U članku 183. prvom stavku druga alineja se mijenja i glasi:

»- značajni krajobraz«.

Članak 94.

U članku 184. prvom stavku točka 3) se mijenja i glasi:

3) značajni krajobraz

-Otok sv. Marko, uvala Selehovica-Voz

-Njivice-Blatna-Zaglav-obalno područje Rosulje - Ćuf, otok Krk».

Članak 95.

U članku 189. drugi stavak se mijenja i glasi:

»(2) U značajnom krajobrazu nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim.«

Članak 96.

Članak 190. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim se Planom štite sljedeći krajolici, a sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25 000:

-Značajni krajobraz - Otok sv. Marko, uvala Selehovica-Voz

-Značajni krajobraz - Njivice-Blatna-Zaglav-obalno područje Rosulje - Ćuf«.

Članak 97.

Iza članka 190. dodaje se članak 190.a koji glasi:

»Članak 190.a

(1) Unutar obalnog područja Rosulje - Ćuf kao posebna vrijednost štite se: postojeća autohtona šuma, tlo (preduvjet rasta šume), zamočvarena slana lokva te obalni rub.

(2) Mjere zaštite usmjerene k sprečavanju degradacijskih procesa uključuju sljedeće:

-zabranjuje se odlaganje otpada i nasipavanje izvan područja uređenih plaža, luke, rekreacijskih i ugostiteljskih namjena, prometnih i infrastrukturnih površina,

-zabranjuje se betoniranje obale izvan područja uređenih plaža i luke,

-ne dozvoljava se prekidanje prirodnih koridora (šumske jaruge, obalni rub) izgradnjom ili uređenjem površina,

-degradacijska žarišta potrebno je ublažiti, otkloniti i sanirati u skladu s preporukama stručne analize,

-turističke posjete potrebno je prema eko-turističkim itinererima sa stručno vođenim turama za ljubitelje prirode, osobito van sezone,

-potrebno je ograničiti kretanje masovnih turista - kupača po prirodnom zemljanom terenu pomoću izdvajanja uređenih staza i postavljanja informativnih panoa i znakova zabrane.

(3) Pri uređenju raslinja slijediti smjernice:

-zabranjuje se unošenje alohtonih, osobito invazivnih vrsta,

-pri sadnji je potrebno prednost dati postojećim kombinacijama drveća (osobito par piramidalni čempres - autohtoni hrast),

-obvezno je uklanjati invazivne alohtone vrste,

-prilikom košnje livada u predjelu šume Rosulje ostaviti manje plohe (kvadrate, krugove, pruge) nepokošene radi obnove pojedinih vrsta biljaka,

-na obalnom rubu u predjelu Rosulje osobito čuvati i potpomagati rast mladog drveća - npr. hrastova, brijestova i drugog autohtonog raslinja.

(4) Svi zahvati uređenja i gradnje planirani na prostoru značajnog krajobraza kao i zahvati na održavanju i gospodarenju ovim prostorom provode se sukladno stručnoj podlozi: Studija o prirodnim vrijednostima obalnog pojasa poluotok Ćuf - Njivice, otok Krk (Broj: 2/2014, Priroda, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode).

(5) Projektna dokumentacija za građenje i uređenje na prostoru značajnog krajobraza treba biti izrađena na osnovu stručne podloge iz prethodnog stavka, uvažavajući valorizaciju prostora i prirodnih vrijednosti, zaključke, preporuke i druge podatke iz stručne podloge

Članak 98.

U članku 198. trećem stavku riječ: »Mirine« se briše i broj: »107.« zamjenjuje se brojem: »80.«

Zadnja alineja se briše.

U četvrtom stavku prvoj rečenici slovo »i« se briše.

Članak 99.

Članak 198.a mijenja se i glasi:

»(1) Arheološko područje Mirine (A), područje je bogato antičkim, ranokršćanskim i drugim vrijednim zdanjima arheološke baštine. Za ovo su područje nužna daljnja arheološka istraživanja jer Omišalj usprkos svojoj bogatoj arheološkoj kulturnoj baštini nije dovoljno poznat ni znanstvenoj ni široj publici.

(2) Prezentacija arheološke baštine na području Mirine planira se kroz izvedbu arheološkog parka, prema uvjetima danim člankom 117. U sklopu područja nalazi se prirodna plaža planske oznake PP4 unutar koje površine je postojeće povijesno privezište na Prezicah, čija se rekonstrukcija planira kako je navedeno u članku 202.c.

(3) Arheološki park Mirine - Fulfinum uređuje se neposrednom provedbom ovog plana, prema uvjetima gradnje kako slijedi:

1.vrsta radova

Planira se uređenje arheološkog parka s izgradnjom centra za posjetitelje neposrednom provedbom ovog Plana.

Unutar obuhvata zahvata u prostoru planira se konzervacija, restauracija, arheološka rekonstrukcija te prezentacija arheoloških građevina, izvedba šetnica, hortikulturno i krajobrazno uređenje, izgradnja zgrade centra za posjetitelje i parkirališta, postava montažnih objekata i rekonstrukcija privezišta.

2.lokacija zahvata u prostoru

Lokacija zahvata nalazi se unutar površine arheološkog područja Mirine planske oznake A i područja prirodne plaže uvale Sepen planske oznake PP4 označene na kartografskim prikazima plana: br. 1. i 4.3.

Unutar površina k.č. 4561, 4562 4563, 4564 k.o. Omišalj - Njivice, planira se izgradnja građevine centra za posjetitelje.

3.namjena građevine s brojem funkcionalnih jedinica

Arheološki park namijenjen je za:

-arheološka istraživanja,

-prezentaciju i muzealizaciju arheološke baštine,

-edukativne i kulturne aktivnosti i manifestacije.

Uz sadržaje osnovne namjene planiraju se pomoćne namjene (parkiralište za posjetitelje, sanitarije), te prateća rekreacijska, ugostiteljska i trgovačka namjena.

Planira se 1 cjelina arheološkog parka.

Unutar cjeline planira se 1 građevina centra za posjetitelje, te najviše 2 izdvojena paviljona.

4.veličina građevine

Veličina zgrade centra za posjetitelje određuje se unutar sljedećih parametara:

-najveća dozvoljena površina pod građevinama iznosi 500 m2,

-najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina građevina iznosi 1.000 m2,

-najveći broj etaža građevine je 2 etaže, podrum ili suteren i prizemlje;

-najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 9,00 m, izuzev visine funkcionalno tehnički uvjetovanih dijelova građevine.

Dozvoljava se postava montažnih paviljonskih objekata pomoćne i/ili prateće namjene, svaki veličine najviše 16 m2.

5.uvjeti za oblikovanje građevine

Oblikovanje građevina i površina planira se suvremeno, podređeno okvirima suvremene arheološke prezentacije.

Sklop treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita i kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine, površine, oprema, hortikulturno uređenje) treba primijeniti jednako vrijedna načela oblikovanja, pri čemu treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini, a osobito prema arheološkoj baštini.

Dozvoljava se zatvaranje crkve Mirine u svrhu osiguranja i zaštite, ujednačenim elementima i u skladu s uvjetima konzervacije.

Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih priveznih građevina i dopuna lučke podgradnje povijesnog privezišta isključivo plutajućim elementima, drvenih završnih ploha.

6.oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru

Građevinsko zemljište za Arheološki park definirano je granicom arheološkog područja i prirodne plaže i uključuje kopnenu i morsku površinu. Površina morskog dijela (akvatorija) iznosi najviše 17,45 ha, a površina kopnenog dijela najviše 39,20 ha i formiraju se unutar površine označene na kartografskim prikazima plana.

Građevna čestica centra za posjetitelje formira se unutar površina postojećih k.č. 4561, 4562 4563, 4564 k.o. Omišalj, najveće dozvoljene površine oko 8.100 m2.

7.smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Planira se građevina centra za posjetitelje kao samostojeća ili složena građevina. Zgrada se smješta na udaljenosti najmanje 6,0 m od javne prometne površine, a od drugih granica građevne čestice najmanje pola visine zgrade, ali ne manje od 6,0 m. Ukoliko se gradi kao složena građevina, najmanje dozvoljene udaljenosti između pojedinih zgrada iznose pola visine više zgrade, ali ne manje od 4,0 m.

Unutar obuhvata zahvata mogu se postaviti dodatni kapaciteti pomoćne namjene (u prvom redu sanitarije) u montažnim objektima, isključivo ako je to dozvoljeno, na lokaciji i pod uvjetima danim od konzervatorske službe. Montažni objekti planiraju se na udaljenosti većoj od 200 m od centra za posjetitelje, na predjelu manje vrijednosti te na način da se ne narušavaju vizure.

8.uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Uz centar za posjetitelje planira se uređenje vanjskih funkcionalnih površina za potrebe namjene: igrališta, prostori za boravak na otvorenom i slično, te manipulativni prostori, parkiralište i zelene površine (unutar površina k.č. 4561, 4562 4563, 4564 k.o. Omišalj).

Potrebno je hortikulturno urediti najmanje 50% površine građevne čestice centra za posjetitelje. Ozelenjeni dijelovi krovova uračunavaju se u površine pod hortikulturnim uređenjem. Pri odabiru vrsta prednost dati autohtonim i izdržljivim vrstama.

Potrebno je osigurati parkirališni prostor sukladno potrebama, i prema normativu danom u čl. 51.a st. (3). Parkirališne površine obvezno se ozelenjuju s najmanje jednim stablom na 2 parkirna mjesta.

Površine arheološkog parka uređuju se neinvazivnim i u najvećoj mogućoj mjeri uklonjivim zahvatima. Elementi uređenja su konzervirani arheološki nalazi in situ, šetnice, informativni panoi, hortikulturna rješenja i slično, sve u skladu s muzeološkim rješenjem i konzervatorskim uvjetima.

Informativni panoi u cjelini arheološkog parka oblikuju se ujednačeno i usklađeno.

Površine prirodne plaže održavaju se u prirodnom stanju te je dozvoljeno postavljanje pokretne opreme za zaštitu od sunca, usklađenog oblikovanja.

Obuhvat zahvata oprema se urbanom opremom primjerenog oblikovanja: klupe, kante za otpatke, stalci za bicikle i slično.

9.uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Potrebno je omogućiti pristupačnost prostora i funkcija osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. Planira se propisani broj pristupačnih parkirališnih mjesta unutar parkirališnog prostora, pristupačna pješačka površina, pristupačni prostori ulaza, komunikacija, sanitarija i prijema, pri centru za posjetitelje. Pristupačnost cjelini arheološkog parka planira se putem izvedbe prilagodbe mjesta parkiranja, te izvedbe šetnica s pristupačnim elementima svladavanja visinskih razlika, sve u okviru ograničenja zaštite arheološke baštine, a u cilju pristupačnosti najvrjednijih dijelova baštine osobama smanjene pokretljivosti.

10.način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Arheološki park se kolno i pješački priključuje na postojeću javno prometnu površinu.

Pješački priključci mogu se ostvariti na više mjesta, osobito na spoju sa šetnicama uz more i slično.

Pristup morskim putem ostvaruje se preko postojećeg privezišta manjim plovilima i izletničkim brodovima.

Zgrada centra za posjetitelje i paviljonski objekti se priključuju na javnu vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i telekomunikacijsku mrežu. Pojedine muzealizirane građevine mogu se opskrbiti istim priključcima.

U obuhvatu zahvata se osigurava vanjska rasvjeta, protupožarna hidrantska mreža i prikupljanje i odvoz otpada.

11.mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Pri izgradnji potrebno je osigurati sve mjere zaštite od zagađenja okoliša sukladno važećim propisima.

Nastale otpadne vode iz kuhinje odvoditi prema odgovarajućem uređaju za separaciju masti i ulja ove vrste otpadnih voda, prije ispuštanja u javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Preporuča se korištenje obnovljivih izvora energije, prvenstveno korištenje energija sunca, te recikliranje vode.

Predviđa se ekološka vanjska rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. Potrebno je primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru

Dozvoljava se izvedba ograda transparentne izvedbe u svrhu osiguranja i zaštite kulturne baštine, u slučaju realne ugroze.

Dozvoljava se izvedba zaštitnih struktura i nadstrešnica što lakše i transparentnije izvedbe, ukoliko postoji potreba dodatne zaštite pojedinog nalaza in situ.

Pri izvedbi arheoloških radova potrebno je kontinuirano obavljati revizije do sada izvedenih radova te ukloniti eventualne neprimjerene konzervacije.

13.dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine

Planira se mogućnost etapnog i/ili faznog građenja, pri čemu je obvezno uređenje primjerenih parkirališnih kapaciteta u svakoj fazi.

14.posebni uvjeti

Bilo kakva intervencija unutar obuhvata zahvata podliježe osobito propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se izvodi uz dopuštenje i po posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

15.uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.)

Obvezno je projekte temeljiti na stručnim podlogama, odnosno izraditi odgovarajuće arheološke i konzervatorske elaborate.

Članak 100.

U članku 200. na kraju prvog stavka dodaje se rečenica koja glasi:

»Izradi urbanističkog plana uređenja obvezno prethodi Konzervatorska podloga izrađena do razine kataloga zgrada povijesne cjeline, kako bi se obvezno ostvarila detaljnija razina UPU-a, koja uključuje podatke do razine svake pojedinačne zgrade unutar uže povijesne urbane jezgre. Zeleni pojas oko povijesne graditeljske cjeline grada Omišlja se štiti i uređuje sukladno članku 79. ovih odredbi.«

Članak 101.

U članku 202. prvom stavku točka c. se mijenja i glasi:

»c. Štalice - skupina gospodarsko-etnografskih objekata«.

Članak 102.

Članak 202.a mijenja se i glasi:

»(1) Etnološko područje Štalice tradicionalnog duha namijenjeno je prvenstveno seoskim gospodarstvima, te stanovanju. Izgradnjom se planira vrlo rahla struktura koja slijedi postojeću matricu organizacije prostora, gdje će prvenstveno dominirati zelene površine i kultivirani krajolik.

(2) Osnovni princip očuvanja povijesne cjeline podrazumijeva konzervatorsku obnovu svih sačuvanih struktura, kao i mjere kod daljnje rekonstrukcije za objekte koji intervencijama nisu u potpunosti devastirani. Pri tom se primjenjuju kriteriji strože zaštite za najvrjednija područja, kako bi se očuvali kompletno u izvornom stanju, dok rubna područja imaju ulogu prijelazne zone, odnosno zone u funkciji etno-parka. Planirane namjene prioritetno uključuju poljoprivredu i stočarstvo zasnovane na tradicijskim obrascima.

(3) Kako bi se definirale detaljne planske mjere zaštite i uvjeti korištenja prostora, određuje se obveza izrade UPU- a Štalice, prema smjernicama u čl 83. e.

(4) Prethodno je potrebno izraditi detaljnu arhitektonsko - urbanističku konzervatorsku podlogu kojom će se utvrditi:

-Katalog sačuvanih objekata - štala i suhozidnih poljoprivredno-stočarskih objekata i ograda (gromača)., s ukupnom valorizacijom stanja (dobro, srednje, loše) na temelju ocjene očuvanosti, vrijednosti i mogućnosti vraćanja u izvorno stanje,

-Tipičan raspored objekata u prostoru, gustoću izgradnje i pozicije nestalih štala,

-Na temelju arhitektonskog snimka i analize postojećih sačuvanih objekata štala, osobito onih u izvornom stanju, te fotodokumentacije Konzervatorskog odjela u Rijeci utvrditi tipologiju štala.

U svrhu definicije tipologije štala utvrđuju se:

-točne proporcije i tlocrtni gabariti sačuvanih objekata štala,

-točna visina sačuvanih objekata štala - visina do vijenca i ukupna visina te nagibi krovova,

-broj i razmještaj, točne proporcije i dimenzije te način nadsvođenja otvora - u pravilu kamenih lukova otvora u prizemlju, drvenih greda otvora na katu,

-upotrijebljeni materijali i način oblikovanja.

Tipologija štala određuje se unutar raspona dobivenih podataka.

(5) Rekonstrukciji postojećih objekata potrebno je pristupiti prema konzervatorskim načelima, kako bi se zadržao izvorni izgled građevine, te ne bi uveli novi građevinski materijali i tehnike gradnje koji bi umanjili vizualni identitet zaštićene cjeline.

Prilikom svih zahvata potrebno je uvjete određene UPU-om, a u skladu s ovim smjernicama u potpunosti uvažiti i ugraditi u idejno rješenje, te isto, prije daljnje razrade, dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu na uvid i izdavanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra.

(6) Smjernice za rekonstrukciju štala:

-obnova starih štala mora se izvoditi izvornim tehnikama i materijalima ili prikladnim zamjenama odobrenim od strane konzervatora. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Svaku rekonstrukciju postojećih objekata treba iskoristiti za uklanjanje prijašnjih neprimjerenih intervencija. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.

-dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u njihovim izvornim tlocrtnim i visinskim gabaritima i etažnosti P+1, iznimno P,

-dozvoljena je obnova krovišta na način da se u potpunosti očuva oblik i nagib krova. Ne dozvoljava se izvedba otvorenih krovišta, ili krovišta s loggiama. Kod zamjene dijelova drvene konstrukcije istu zamijeniti isključivo na način da se zadrži izvorna geometrija krovišta, te dimenzije i pozicije konstruktivnih krovnih elemenata. Obzirom na stanje krovišta moguće je pristupiti obnovi istog prije razrade idejnog rješenja kako bi se sačuvali zidovi i eventualno iskoristila drvena građa krovišta prije početka zime i nepovoljnih vremenskih uvjeta.

-vertikalna komunikacija mora biti riješena unutar objekta, pomoću drvene ili druge lagane konstrukcije.

-ne dozvoljava se otvaranje balkona i terasa,

-ne dozvoljava se dogradnja nadstrešnica, već isključivo izvedba drvenih pergola ili na kolcima.

-pokrov isključivo tradicionalnom kupom kanalicom (polaganje u vapneni mort ili izvedba u suho), bez istaknutih potkrovnih vijenaca i bez vijenaca na zabatnom dijelu. Postojeći krovni pokrov može se zamijeniti istovjetnim novim pokrovom (kanalicom). Moguće je koristiti i postojeću donju kanalicu koja nije izgubila svoja građevinska svojstva i ugraditi je kao gornju. Kanalica se ugrađuje isključivo prema tradicionalnom predlošku te u prva dva reda od strehe za povezivanje kanalice koristiti tradicionalni vapneni mort (gašeno vapno i mljeveni kamen granulacije »nula«), kao i na kosim strehama prema vani odnosno krajnjim rubovima zabatnih zidova te iste završiti s donjom kupom u propustu 1/3 širine kupe, dok se ostatak krovnog pokrova do sljemena polaže u suho. Spoj prema susjednom objektu u nizu također završiti donjom kupom koja ujedno služi kao oluk.

-dopušteno je izvoditi pocinčane oluke po uzoru na postojeće, ne dozvoljava se postava limenih opšava na zabatu građevine,

-međukatna konstrukcija izvodi se kao drveni grednik, postavom greda u postojeća ležišta,

-potrebna ojačanja konstrukcije izvode se isključivo na način koji ne narušava izgled štale,

-obvezno je potpuno očuvanje oblikovnih elemenata pročelja u skladu s tradicionalnim načinom gradnje, u pogledu obrade površina kao i izvedbe otvora,

-pročelja građevine potrebno je ožbukati na klasičan način, sukladno postojećoj obradi pročelja smjesom vapna i pjeskovite zemlje obavezno preko čitave fasade i zaglavnih kamena. Svu novu žbuku pročelja izvoditi po uzoru na izvornu bojom, granulacijom i završnom obradom, te se ne dozvoljava izvođenje završne obrade »pod letvu« kao ni korištenje grube žbuke npr. »sep«. Pročelja se ne bojaju naknadno već je boja žbuke završna obrada građevine,

-kod štala na kojima nije sačuvana žbuka može se ostaviti kameno pročelje, uz sanaciju zida isključivo lokalnim kamenom obrađenim na tradicionalni način,

-u pogledu broja i rasporeda prozora i vrata, veličine i proporcije te načina nadsvođenja otvora, potrebno je sačuvati izvorno stanje. Iznimno se, u cilju prilagodbe modernim funkcijama, dozvoljava otvaranje do jednog dodatnog otvora u postojećem gabaritu štale, istovjetnog postojećim za odgovarajuću etažu,

-dopušta se zatvaranje otvora kvalitetnom drvenom stolarijom, vanjske škure izvode se kao pune drvene škure. Ne dozvoljava se ugradnja PVC ili Alu bravarije. Sva krila se postavljaju uz ravninu unutarnje plohe zida.

-ne dopušta se izvođenje betonskih ili drugih okapnica nad otvorima, niti istaknutih prozorskih klupčica, sve bez uvođenja novih detalja i suvremenih elemenata.

-iznimno se, u cilju prilagodbe modernim funkcijama, dozvoljava prizemna dogradnja u gabaritima, odnosno proporcijama tipičnih dogradnji - šterne ili slično. Pri dogradnji je moguće odstupiti od navedenih smjernica, u skladu s tipičnim oblikovanjem postojećih dogradnji i funkcionalnim zahtjevima (dopušta se ravni neprohodni krov bez vijenca, ožbukano pročelje, maleni otvori i povezivanje s osnovnim gabaritom štale), sve na način da dogradnja s tradicionalnom štalom čini skladan sklop,

(7) Smjernice za izgradnju/rekonstrukciju tipa štala:

-tip štale, namijenjen prvenstveno interpolaciji u etnološkom području treba biti usklađen s tradicionalnim načinom gradnje, na način da se preuzmu elementi gradnje postojećih sačuvanih štala posebno u pogledu gabarita i oblikovanja,

-tlocrtni i visinski gabariti određuju se sukladno rezultatima arhitektonsko - urbanističke konzervatorske podloge,

-određuje se etažnost P+1,

-iznimno, u cilju prilagodbe modernim funkcijama, dozvoljava se prizemna dogradnja u gabaritima, odnosno proporcijama tipičnih dogradnji - šterne ili slično, sukladno rezultatima arhitektonsko - urbanističke konzervatorske podloge,

-određuje se dvostrešni tip krova, nagiba sukladno rezultatima arhitektonsko - urbanističke konzervatorske podloge,

-ne dozvoljava se izvedba istaknutih potkrovnih vijenaca i vijenaca na zabatnom dijelu niti se dozvoljava postava limenih opšava na zabatu građevine,

-vertikalna komunikacija mora biti riješena unutar objekta,

-ne dozvoljava se otvaranje balkona i terasa,

-ne dozvoljava se dogradnja nadstrešnica, već isključivo izvedba drvenih pergola ili na kolcima.

-pročelja građevine potrebno je izvesti jednoplošno i glatko,

-potrebno je upotrijebiti materijale sukladne tradicijskim. Iznimno se dozvoljava reinterpretacija tipa štale u modernim materijalima, u slučaju kvalitetnog idejnog rješenja.

-broj i raspored prozora i vrata, te njihove veličine i proporcije određuju se sukladno rezultatima arhitektonsko - urbanističke konzervatorske podloge, odnosno prilagođavaju funkcionalnim zahtjevima,

-ne dopušta se izvođenje betonskih ili drugih okapnica nad otvorima, niti istaknutih prozorskih klupčica

Članak 103.

Članak 202.b se briše.

Članak 104.

Članak 202.c postaje članak 202.b.

Članak 105.

U članku 223. u prvom stavku prva alineja se mijenja i glasi:

»- Pridržavanjem zakonskih propisa koji reguliraju emisije iz nepokretnih izvora i propisa koji reguliraju registar onečišćavanja okoliša

Druga alineja se briše.

U drugom stavku prvoj rečenici riječ: »kakvoće« zamjenjuje se riječju: »kvalitete«.

U drugom stavku se prva alineja mijenja i glasi:

»- u cilju smanjenja mogućih nepovoljnih utjecaja iz pogona industrije i zanata potrebno je zahtijevati optimalno vođenje i održavanje pogona i opreme

U drugom stavku u drugoj alineji zagrada i tekst u zagradi se brišu.

Članak 106.

U članku 245. drugi stavak se mijenja i glasi:

»(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja građevina javne i društvene namjene sukladno uvjetima gradnje definiranim točkom 2.2.2. Odredbi ovog Plana

Članak 107.

U članku 255. prvi stavak mijenja se i glasi:

»(1) Sukladno Zakonu o vodama prije izrade tehničke dokumentacije, za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina, a ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete određene važećim propisima.«

Članak 108.

Članak 257. mijenja se i glasi:

»(1) Područje urbane preobrazbe kao dio izgrađenog dijela građevinskog područja na kojemu se planira poseban skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno poboljšava kvaliteta prostora, na lokalitetu Homutno, određeno je kartografskim prikazom broj 3.

(2) Za područje urbane preobrazbe određuje se obvezna izrada urbanističkog plana uređenja, u skladu sa smjernicama iz čl. 83.f kao i mjerama zaštite iz članka 202.a te konzervatorskim uvjetima.«

Članak 109.

U članku 259. prvom stavku točka A. mijenja se i glasi:

»A. za građevinska područja naselja:

-UPU 1 - Omišalj (NA 2-1)

-UPU 2 - Njivice (dio NA1)

-UPU 10 - Medkijci - Lučica (dio NA 2-4, LN2-2, LO2-3)

-UPU 11 - Stran (dio NA 2-4)

-UPU 12 - Štalice (dio NA 2-3)

-UPU 13 - Homutno (dio NA 2-3)

-UPU 14 - Lokvica (dio NA 2-3)

-UPU 15 - Mulic (NA 2-5)

-UPU 16 - Fortičina - Buč (dio NA 2-2)

-UPU 17 - obalni pojas Njivice sjever (R3-1, UP4)

-UPU 18 - područja ugostiteljsko-turističke namjene Njivice (T1-2 /T1-2-1, T1-22, T1-2-3/ i T3-2)

-UPU 19 - poslovna zona Kijac (K1)

-UPU 20 - Njivice - naselje (dio NA 1, LO3-1)

-UPU 21 - Njivice - Kijac (dio NA 1, LO3-2

U točki B. trećoj alineji prva podalineja se briše.

Četvrta alineja se briše.

Članak 110.

U članku 268 dodaje se drugi stavak koji glasi:

»(2) UPU 2 Njivice (NA1) (SN PGŽ 30/10, 36/10, 16/11 i 10/16) ostaje na snazi u važećem obuhvatu do donošenja Odluka o izradi UPU-a 17, 18, 19, 20 i 21, kojima prestaju važiti odredbe UPU 2 za područja obuhvata pojedinog UPU-a za koji se donese Odluka o izradi.«

Članak 111.

U članku 268.a prvom stavku, točki 1. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2.« a riječi »i 4.5.« se brišu.

U točki 1. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 2. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2.«.

U točki 2. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 3. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2.«.

U točki 3. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 4. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2.«.

U točki 4» podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 5. podtočki 2. broj »4.7.« zamjenjuje se brojem »4.4.« a riječi »i 4.8.« se brišu.

U točki 5. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 6. podtočki 2. broj »4.8.« zamjenjuje se brojem »4.4.«.

U točki 6. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 7. podtočki 2. broj »4.7.« zamjenjuje se brojem »4.2.« i dodaju se riječi »i 4.4.«

U točki 7. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja mijenja se i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 8. podtočki 2. broj »4.2.« zamjenjuje se brojem »4.5.«.

U točki 8. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 9. podtočki 2. broj »4.2.« zamjenjuje se brojem »4.5.«.

U točki 9. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 10. podtočki 2. broj »4.6.« zamjenjuje se brojem »4.7.«.

U točki 10. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja se mijenja i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuje prema smjernicama iz članka 154. stavka (4).«

U točki 11. podtočki 2. broj »4.2.« zamjenjuje se brojem »4.5.«.

U točki 11. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici se iza riječi: »linije« dodaju riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru » a druga alineja mijenja se i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuju u odnosu približno 3:1

U točki 12. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2.« a riječi »i 4.5.« se brišu.

U točki 12. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici iza riječi: »se« dodaje se riječ: »minimalna«, iza riječi: »linije« dodaju se riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru« i na kraju se dodaje rečenica koja glasi:

»Minimalna korekcija obalne linije podrazumijeva povećanje širine obale za najviše 6,00 m od obalne linije ucrtane na kartografskim prikazima.«

U drugoj alineji, prvoj rečenici brišu se riječi: »iznosi najviše 0,75 ha i« i iza riječi: »površine« dodaju se riječi: »lučkog područja«.

U točki 13. podtočki 2. broj »4.3.« zamjenjuje se brojem »4.2«.

U točki 13. podtočki 6. prvoj alineji, trećoj rečenici iza riječi: »se« dodaje se riječ: »minimalna«, iza riječi: »linije« dodaju se riječi: »izgradnjom i nasipavanjem u moru« i na kraju se dodaje rečenica koja glasi:

» Minimalna korekcija obalne linije podrazumijeva povećanje širine obale za najviše 6,00 m od obalne linije ucrtane na kartografskim prikazima.«

Druga alineja mijenja se i glasi:

»Površina morskog dijela (akvatorija) i kopnenog dijela se unutar površine lučkog područja označene na kartografskim prikazima plana određuju u odnosu približno 5:1.

Članak 112.

(1) Elaborat Izmjena i dopuna PPUO Omišalj izrađen je u četiri (4) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

(2) Po jedan izvornik čuva se u:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Krk,

-Pismohrani Općine Omišalj.

Članak 113.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 021-05/17-01/5

URBROJ:2142-06-17-01-3

Omišalj, 30. ožujka 2017.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Krešimir Kraljić, v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr