6.
Na temelju odredbe članka 27. i 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 100/04), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru (»Službene novine« broj 3/05) i odredbe članka 16. Statuta
Općine Čavle (»Službene novine« broj 22/01), Općinsko vijeće Općine Čavle, na
sjednici održanoj 3. ožujka 2005. godine, donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja
Sportskog centra MAVRINCI
Članak 1.
Donosi se Odluka o Detaljnom planu uređenja Sportskog centra MAVRINCI.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Odredbama za provođenje određuju se kriteriji i način realizacije Plana, te
opći i posebni uvjeti uređenja i korištenja prostora, a za detaljnije tumačenje
odredbi koristi se cjelokupni tekstualni i kartografski dio Plana.
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Namjena područja unutar obuhvata Plana određuje se za potrebe društvenih -
pretežito sportsko-rekreativnih sadržaja, uređenje javnih površina ulica, i
drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje postojećih javnih zelenih
površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br. 1
»Detaljna namjena površina«.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
POVRŠINE ZA GRADNJU:
1. sport i rekreacija (R-1)
2. sport i rekreacija (R-2)
3. Stambeno-poslovna namjena (M1)
4. Stambena namjena ( S1, S1-1)
5. Zelene površine (Z1, Z2, Z3)
6. Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža
Ukupna površina zahvata iznosi 4,14 ha
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Odredbama ovog Plana daju se uvjeti za gradnju, rekonstrukciju i korištenje
građevina.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj
4.
Površina građevnih čestica, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i
gustoća izgrađenosti prikazani su u točki 2.2.1. Obrazloženja tekstualnog
dijela Plana.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice,
sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti
provedbu Plana.
2.2. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,8 za
građevine društvene namjene, a za ostale namjene 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 2.4 za
građevine društvene namjene, a za ostale namjene 1,5.
Dozvoljena etažnost građevine je najviše 3 etaže.
Veličina i površina građevina određene su u točki 2.2.1. Obrazloženja
tekstualnog dijela Plana i prikazane na kartografskom prikazu broj 4.
Nivelacijska kota građevine određena je kartografskim prikazom broj 4.
Nivelacijska kota građevine je kota poda prve nadzemne etaže položena
najviše 0,50 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena, mjereno uz rub
građevine.
Nivelacijska kota mora se uskladiti s nivelacijskim kotama postojećih
susjednih građevina i javnih površina.
Katnost građevine određena je kartografskim prikazom broj 4.
Pod visinom građevine podrazumijeva se udaljenost mjerena od najniže točke
terena kojeg pokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova.
Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 14,5 m.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja jedne podzemne etaža.
2.3. Namjena građevina
Na području namjene »Sportsko-rekreativna namjena« dozvoljava se gradnja
građevina osnovne namjene, trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja, te uređenje
skladišnog, i drugog pomoćnog prostora, pod uvjetom da se ne remeti javni red i
mir i ne narušava okoliš.
Na području namjene »Sportsko-rekreativna namjena« dozvoljava se gradnja
podzemnih garaža s pratećim infrastrukturnim uređajima, sa najviše 1 (jednom)
podzemnom etažom.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja osnovnih
građevina sukladno namjeni određenoj Planom, te manjih pomoćnih građevina.
Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj
čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, a visina im
iznosi maksimalno 6 m. Tlocrtna površina pomoćne i manje građevine gospodarske
namjene, ne smije prelaziti 500ovršine zgrade osnovne namjene.
Osnovna građevina mora se doticati 1/2 svoje duže fasade obveznog građevnog
pravca.
Na području namjene »Sportsko-rekreativna namjena« izvan gradivog dijela
građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava:
- trijema, nadstrešnice i providne konstrukcije iznad ulaza u građevinu te
iznad manipulativne površine i površine za parkiranje,
- reklamnog stupa - ètotemaè, maksimalne visine 20m.
- pomoćne građevine namijenjene kontroli ulaza u građevinu i čuvanju
građevine,
- informativnog punkta, reklamne konstrukcije i druge opreme, izložbenog
paviljona i paviljona za promotivnu i prigodnu prodaju;
- građevine i uređaja komunalne infrastrukture;
- podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta goriva, otpadnih materijala,
agregata, baterija solarnih kolektora, dizalice topline i vodnih retencija.
Ograde građevnih čestica (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u
pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti
ograđene i živicom.
Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2
m.
Međusobna udaljenost nadzemnih građevina mora biti jednaka ili veća od
polovice zbira visina susjednih građevina.
2.5. Oblikovanje građevina
Pročelja novih građevina potrebno je oblikovati uporabom suvremenih
materijala, a glavne ulaze u građevinu potrebno je oblikovno naglasiti.
Krov građevine može biti ravan ili kosi.
Dozvoljeni nagib kosog krova iznosi od 10? do 25?.
Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili
pokrova od bitumenske šindre.
Na pročeljima građevina dozvoljava se postava reklamnih površina.
Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore
sunčeve energije.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku
površinu, kolno-manipulativnu površinu, pješačku površinu, dječje igralište,
sportsko-rekreativnu površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili
hortikulturno uređenu površinu.
Najmanje 200ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao zelena površina,
a na
Na području namjene »Sportsko-rekreativna namjena« najmanje 30%.
Na građevnoj čestici oznake R-1 dozvoljava se ograđivanje ogradom do visine
2,0 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina
korištenja.
Površine za parkiranje potrebno je urediti primjenom asfalta, betonskih
elemenata opločenja, granitnom kockom i slično, te hortikulturno urediti.
Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice, a broj
parkirališnih mjesta utvrđuje se s obzirom na vrstu djelatnosti u građevinama
kako slijedi:
- za trgovačku djelatnost: 40 parkirališnih mjesta na 1000m2
brutto razvijene
površine
- za servisne i skladišne sadržaje: 8 parkirališnih mjesta na 1000m2
brutto
razvijene površine
- za uredsku djelatnost: 25 parkirališnih mjesta na 1000m2 brutto
razvijene
površine
- drugi poslovni sadržaji: 15 parkirališnih mjesta na 1000m2
brutto razvijene
površine
- ugostiteljstvo: 35 parkirališnih mjesta na 1000m2 brutto
razvijene površine
- hotel, pansion, motel: 40 parkirališnih mjesta na 1000m2 brutto
razvijene površine
- dvorane i igrališta s gledalištem (kultura, zabava, sport): na svakih 10
sjedala
predvidjeti 4 mjesta za parkiranje.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su
kartografskim prikazom broj 2.1. i tekstualnim obrazloženjem točka 2.3.1.
Gradnja pristupne ulice, kolno-pješačkih putova, biciklističkih staza i pješačkog
puta planirana je na građevnoj čestici oznake C1 i C2.
Najmanja dozvoljena širina kolnika za jednosmjernu cestu iznosi 4,50 m, a
najmanja dozvoljena širina kolnika za dvosmjernu cestu iznosi 5,50 m.
Najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m, a ako se sadi drvored,
najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 3,0 m.
Najmanja dozvoljena širina kolno-pješačkog puta iznosi 3,0 m.
Režim prometa utvrđen Planom nije obvezan.
3.1.2. Pristupne ulice
Na građevnoj čestici oznake C1 planirana je gradnja pristupnih ulica.
Normalni profil prometnice ima minimalno slijedeće elemente :
- širina voznog traka 5,50 m
- širina pješačkog pločnika 2,35 m (2x0,80+0,75) obostrano
- ukupna širina planuma prometnice 2 x (3,25+2,35) = 11.20 m
- dužina prometnice iznosi 110 m
Na građevnoj čestici oznake C2 planirano je uređenje postojeće pristupne
ulice.
Normalni profil prometnice ima minimalno slijedeće elemente :
- širina voznog traka 4,50 m
- širina pješačkog pločnika min. 0,90 m obostrano
- ukupna širina planuma prometnice = 6.30 m
- ukupna dužina prometnice iznosi 320 m
3.1.3 Garaža
Dozvoljava se izgradnja objekta podzemne garaža namijenjenih osobnim
automobilima. Garaže smiju imati najviše jednu podzemnu etažu.
3.1.4. Javna parkirališta
Gradnja i uređenje javnih parkirališta na području obuhvata ovoga Plana
određeno je kartografskim prikazom broj 2.1. i 3.
Za potrebe parkiranja osobnih vozila predviđena je ukupna površina oko 7000
m2. Parkirališne površine unutar zone R-1, odnosno R-2, sa
slijedećim kapacitetima parkirnih mjesta:
- R-1 80 parkirnih mjesta
- R-2 30 parkirnih mjesta
ukupno: 110 parkirnih mjesta
Parkiranje unutar zone R-1, određuje se samo kao privremeno - za vrijeme
sportskih manifestacija, dok će se u ostalo vrijeme površina koristiti za
osnovnu, sportsko-rekreativnu namjenu.
Uz prilaznu cestu C-1 14 parkirnih mjesta
na izdvojenoj parceli P-1 88 parkirnih mjesta
Sveukupno: 202 parkirnih mjesta
Minimalna širina parkirnog mjesta iznosi 2,30 m.
3.1.5. Pješačke površine
Pješačku površinu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata
opločenja: kamenom, šljunkom, granitnom kockom, betonskim elementom, pločom,
asfaltom u boji i slično, te opremiti urbanom i likovnom opremom.
Na pješačkoj površini dozvoljava se postavljanje nadstrešnice, pergole i
fontana.
3.1.6. Biciklističke staze
Dozvoljava se gradnja i uređenje biciklističkih staza na području obuhvata
ovoga Plana, širina istih mora iznositi min. 1.50m.
Biciklističku stazu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata
opločenja: kamenom, asfaltom, asfaltom u boji i slično, te opremiti urbanom i
likovnom opremom.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja ostalih tipova
prometnica.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.3. i točki 3.3. Obrazloženja tekstualnog dijela Plana.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi podzemno.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima broj
2.2.
Mrežu komunalne infrastrukturne potrebno je graditi podzemno.
Mjesto priključenja nove građevine na objekte i uređaje komunalne
infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom broj 4.
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
Vodoopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.2.
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.2.
Oborinske krovne i/ili pročišćene vode sa parkirališnih površina potrebno je
prije upuštanja u teren obraditi i pročistiti.
Regulacijom odvodnje potrebno je oborinske vode sa županijske cesta
regulirati unutar njihove parcele ili preuzeti u sustav odvodnje.
Sanitarne otpadne vode zbrinuti će se pomoću septičkih jama ili
bio-prečistača, u ovisnosti o namjeni objekata, a u skladu sa uvjetima izdanim
od »Hrvatskih voda«, u sklopu ishođenja građevne dozvole.
3.4.3. Elektroopskrba
Elektroopskrbu je potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.3.
Prometne površine na području obuhvata Plana potrebno je opremiti javnom
rasvjetom.
Priključak građevina na postojeću elektroopskrbnu mrežu potrebno je izvesti
podzemnim kabelima.
3.4.4. Opskrba plinom
Priključak na opskrbnu mrežu plinom potrebno je izvesti PVC cijevima,
izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površine i zaštitnih zelenih
površina
Na građevnim česticama oznake Z1, Z2 i Z3 planira se uređenje javnih zelenih
površina sukladno kartografskom prikazu broj 3.
U sklopu zelenih površina dozvoljava se uređenje pješačkih staza,
biciklističkih staza, stubišta, manjih rekreacijskih i dječjih igrališta,
odmorišta i slično te postava urbane i likovne opreme, paviljona, pergola,
skulptura, fontana i slično.
Najveća dozvoljena visina podzida u sklopu zelene površine iznosi 1,50 m, a
visinske razlike potrebno je urediti terasasto i ozeleniti.
Javnu zelenu površinu potrebno je urediti kao jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno
zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem, najmanje 200ovršine parcele
potrebno je ozeleniti, a od toga cca 1/2 visokim zelenilom (100arcele).
Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti jednom vrstom stabala, a u
skladu sa lokalnim klimatološkim uvjetima.
5. Uvjeti i način gradnje
Građevine se moraju držati barem 1/3 duže stranice ucrtanog građevnog
pravca.
Građevine mogu biti međusobno spojene spojnom građevinom - mostom. Lokacija
spojne građevine biti će određena projektnom dokumentacijom. Najmanje
300ovršine pročelja spojne građevine - mosta mora biti ostakljeno.
Dozvoljava se izgradnja nadstrešnica ispred ulaznih pročelja zgrada, a odmah
do prednje fasade - nadstrešnice moraju biti izrađene od suvremenih materijala.
6. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
Na području obuhvata plana nema zaštićenih ili posebno vrijednih prirodnih
cjelina i kulturno povijesnih i ambijentalnih vrijednosti.
7. Mjere provedbe plana
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Za pojedine objekte zaštitu predvidjeti podobnom orijentacijom otvora i
kvalitetnom izolacijom zidovima.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/ 93) i Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/
90 i 145/04).
Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijede za područje II kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97-ispr).
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj
107/95) i Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94 i 12/95).
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju građevina na lokaciji
»Sportski centar Mavrinci« a ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan u
skladu s člankom 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95), ishoditi
vodopravne uvjete. Prilozi koji se trebaju dostaviti uz zahtjev određeni su u
članku 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj
28/96). Vodopravne uvjete izdaju, u skladu s člankom 123. Zakona o vodama,
»Hrvatske vode«, VGO Rijeka, Đure Šporera 3.
Područje obuhvata Plana nalazi se u III. zoni zaštite izvora vode za piće.
Na području III. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:
a) Izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju
sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda sa odvodom izvan zone ili
upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka
pročišćavanja.
b) Oborinske vode sa parkirnih, radnih, manipulativnih površina i
najprometnijih prometnica, zagađenih naftnim derivatima prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na javni odvodni sustav komunalnih otpadnih voda
ili postupiti na način iz točke c).
c) Oborinske vode s autocesta, magistralnih i regionalnih cesta odvesti
nepropusnom kanalizacijom izvan zone ili upustiti u podzemlje putem upojnih
bunara uz prethodno pročišćavanje sistemom separatora i laguna izvedenih u
skladu sa vodoprivrednim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje
prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu. Autoceste, magistralne i regionalne
ceste moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih štetnih
tekućina, kao i bočne branike. Prometni znakovi za ograničenje brzine kretanja
vozila koja prevoze takve terete, moraju biti na svim prometnijim cestama.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Studiji kanalizacije sustava riječkog područja (IGH - PC
Rijeka el. 5100-1- 514994/96 Rijeka 1996/97), Odluci o odvodnji otpadnih voda
na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Viškovo,
Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko- goranske županije broj 15/98)
i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije
kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja na kanalizacijsku mrežu (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 25/94).
Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati na sljedeći
način:
- smanjivati količine otpada,
- otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i
volumena otpada,
- organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge materijale).
Proizvođač tehnološkog otpada dužan je tehnološki otpad koji nastaje
obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja otpad moraju biti
opremljeni na način kojim se sprječava rasipanje ili prolijevanje otpada te
nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Proizvođač otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne
novine« broj 123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/
96).
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan
razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati
uvjete skladištenja radi njegove ponovne obrade.
Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati odvojeno prema vrsti
materijala, u spremnike koje je za tu namjenu dužan postaviti unutar ili u
neposrednoj blizini građevine planirane za gradnju.
Proizvođač je dužan osigurati obradu ambalažnog otpada postupcima i
tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje
istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
Proizvođač ambalažnog otpada i ostali sudionici u postupanju s ambalažnim
otpadom dužni su pridržavati se odredbi Pravilnika o postupanju s ambalažnim
otpadom (»Narodne novine« broj 53/96).
Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj
78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i
manipulacija opasnim tvarima.
9. Posebne odredbe
Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama
Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,
36/85, 42/86 i 30/94).
Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim
uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na
građevinama i otvorenorn prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz
određen po posebnom propisu.
Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili promet
zapaljivim tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz čl. 11.
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) kao i
propisa temeljenih na istome Zakonu.
U prikazu mjera zaštite od požara kao sastavni dio projektne dokumentacije
potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB. Kod projektiranja podzemnih
garaža primijeniti američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB n
106.
U izradi projektne dokumentacije dosljedno se treba pridržavati važeće
zakonske regulative iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i
organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Čavle.
Članak 2.
Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske
županije.
Klasa: 021-05/05-01/1
Ur. broj: 2170-03-05-01-12
Čavle, 3. ožujka 2005.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE
Predsjednik
Općinskog vijeća
Damir Stilinović d.i.s., v.r.
