102.
Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13), a sukladno članku 100. stavka 6. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11
i 50/ 12), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja »Čikat« (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 08/08 i 37/15) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na 31. sjednici održanoj dana 15. prosinca 2016. godine, donijelo
ODLUKU
o donošenju
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA »ČIKAT«
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja »Čikat« (u daljnjem
tekstu: Plan).
Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 08/08 i 37/15) izradio URBING d.o.o. iz Zagreba.
Članak 2.
Plan je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja / UPU 13/ Čikat,
koji se sastoji od tekstualnog, grafičkog dijela i
obveznih priloga, a sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO
I. Uvod
II. Odredbe za provedbu plana
B. GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi u mjerilu 1:2000:
1. Korištenje i namjena površina
2.a. Infrastrukturna mreža - promet
2.b. Infrastrukturna mreža - energetika i elektroničke
komunikacije
2.c Infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja
3.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
3.b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
- mjere posebne zaštite
4. Način u uvjeti gradnje
C. OBVEZNI PRILOZI
PRILOG I Obrazloženje
PRILOG II Popis propisa i dokumenata koje je bilo potrebno poštivati u
izradi Plana
PRILOG III Izvješće o prethodnoj raspravi
PRILOG IV Sažetak za javnost
PRILOG V Izvješće o javnoj raspravi
PRILOG VI Evidencija postupka izrade i donošenja sa
preslikama zahtjeva, očitovanja, mišljenja i suglasnosti nadležnih tijela
PRILOG VII Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu
prostornih
planova
II. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA
Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja (UPU-13) Čikat (u nastavku Plan) donosi se za
izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke i
sportsko- rekreacijske namjene u Gradu Mali Lošinj.
(2) Površina i kapacitet ugostiteljsko-turističke namjene u obuhvatu Plana
određeni su Prostornim planom Primorsko-goranske županije (u nastavku PPŽ) i
iznose do 62 ha i 6.000 kreveta u kampu i hotelima. Ovim se Planom kapacitet
ograničava na do 5.000 kreveta u kampu i hotelima.
(3) Granica obuhvata Plana određena je Prostornim planom uređenja Grada Mali
Lošinj (u nastavku PPUG) i obuhvaća ukupno 95 ha; prenesena je na odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu za izradu Plana u
mjerilu 1:2000 i prikazana je na svim kartografskim prikazima.
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA
1.1. Korištenje i namjena površina
Članak 4.
(1) Planirano korištenje i namjena površina obilježeno bojom i planskim
znakom na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i
namjena površina« u mjerilu 1:2000 na sljedeći način:
a) GOSPODARSKA NAMJENA:
UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA NAMJENA:
-veći objekti iz skupine hoteli (T1),
-manji objekti iz skupine hoteli (T1-1)
-kamp (T3),
-privezi u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR),
b) SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA:
1. SPORT I REKREACIJA:
-sportsko-rekreacijski centar (R1),
-prateće građevine sportsko-rekreacijske namjene
(R1-1),
-sportsko-rekreacijski centar - morski dio
(vaterpolo) (R4),
2. KUPALIŠTE:
-kopneni dio uređene plaže (R2),
-morski dio uređene plaže (R3),
c) ZELENE POVRŠINE:
-park (Z)
d) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA:
-javne prometne površine (IS),
-javna parkirališta (P),
-trafostanice (TS)
-crpne stanice odvodnje (CS)
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
(2) Javnim se prostorom i javnim namjenama u smislu ovih odredbi smatraju
površine infrastrukturnih sustava (IS, P), parkova (Z) i plaža (R2, R3).
1.2. Razgraničenje namjena i formiranje građevnih čestica
Članak 5.
(1) Granica obuhvata, razgraničenje površina po namjeni i iskazane prostorne
veličine (površine kazeta i sl.) u skladu su s točnošću koja proizlazi iz
mjerila 1:2000. Moguća su odstupanja ukoliko ne utječu negativno na funkcionalnost bilo koje od funkcionalnih cjelina.
Pogotovo se to odnosi na ispravljanje neusklađenosti
katastarske podloge sa stanjem u naravi.
(2) Površina jedne namjene, omeđena površinama drugih namjena, predstavlja
osnovnu funkcionalnu cjelinu - kazetu.
(3) Građevna čestica, odnosno zahvat u prostoru, u pravilu obuhvaća jednu
kazetu. Iznimno, moguće je građevnu česticu/zahvat u prostoru definirati tako
da bude:
-veći od kazete, uz uvjet da veći dio
čestice/zahvata u prostoru bude unutar osnovne namjene, i da se građevina
smješta na površinu odgovarajuće namjene,
-manji od kazete, uz uvjet da se na ovaj način
unutar kazete ne stvaraju dodatne funkcionalne cjeline.
(4) Iznimno od prethodnog stavka, pojedinačne
građevine infrastrukture (trafostanice, crpne stanice i sl.) mogu se izdvajati
u zasebne čestice.
Članak 6.
(1) Površine na moru su:
-zona rekreacije u moru (R3): morski pojas promjenjive širine (50 -100 m) uz
obalu, unutar koje je izdvojena lokacija sportsko-rekreacijskih sadržaja (R4),
-morski dijelovi privezišta (PR).
(2) Linija granice između površina na moru i
površina na kopnu je obalna crta. Obalna crta određuje se i može se mijenjati
sukladno odredbama Plana i posebnim propisima.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA I UREĐENJA PROSTORA
2.1. Opći uvjeti
Članak 7.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar prostora ograničenja u
zaštićenom obalnom području mora (ZOP).
(2) Nove smještajne cjeline planirane su na
kazetama T1C i T1E i grade se izvan pojasa 100 m od
obalne crte.
Članak 8.
(1) Turistički smještaj moguć je isključivo na
površinama ugostiteljsko-turističke namjene, podnamjene: hotel (T1, T1-1) i
kamp (T3), i to u kategorijama 4 i više zvjezdica. Ugostiteljsko-turistička
namjena podrazumijeva i usluge zdravstvenog turizma.
(2) Za svaku kazetu u kojoj je predviđen smještaj definiran je max. kapacitet iskazan brojem postelja, te gustoća korištenja
iskazana brojem postelja po hektaru površine, u Tablici 2:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
gdje je:
A - površina kazete
(3) Broj postelja se preračunava u broj smještajnih jedinica na slijedeći način:
-spavaća soba u hotelu, apartmanu = 2 postelje,
-smještajna jedinica kampa = 3 postelje.
(4) Broj postelja iskazan u Tablici 2 može se projektom povećati za najviše
2,5%, a na kazetama s manje od 50 kreveta za najviše 10%, kako ukupni kapacitet
zone ne bi prešao 5.000 kreveta.
Članak 9.
(1) Uvjeti gradnje propisani ovim Planom načelno se odnose na sve vrste zahvata bez razlike radi li se o novoj gradnji,
ili rekonstrukciji, ili gradnji zamjenskih građevina.
(2) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina može se zadržati
izgrađenost i koeficijent iskoristivosti građevne čestice koji je veći od planiranog, ali bez povećanja.
(3) Jednostavne građevine određene posebnim propisom ne mogu se graditi na način da koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti
građevne čestice prijeđu vrijednosti određene ovim Planom, a njihov smještaj na
čestici mora biti u skladu s odredbama Plana.
Članak 10.
Planom se određuje najveći broj nadzemnih etaža građevina (suteren,
prizemlje, katovi i potkrovlje); gradnja podzemnih etaža dozvoljena je na cijelom području obuhvata Plana, na zgradama hotela
dozvoljena je gradnja krovnih kućica sa strojarnicama i drugim tehničkim
prostorima.
Članak 11.
(1) Oblici korištenja prostora prikazani su na
kartografskom prikazu 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(2) Planom se razlikuje 5 oblika korištenja prostora u pogledu gradnje:
-dovršeni i pretežito dovršeni dijelovi (nedavno rekonstruirani objekti za
koje se planiraju održavanje i manji zahvati sanacije),
-rekonstrukcija/zamjenski objekt,
-nova gradnja i rekonstrukcija (promjena korištenja prostora radi
poboljšanja funkcionalnosti),
-nova gradnja (nedovršeni dijelovi),
-te dijelovi predviđeni za kultivaciju i
rekultivaciju (zelene površine).
Članak 12.
(1) Sve se planirane zgrade grade na
slobodnostojeći način, tako da su odmaknute od građevina na susjednim
česticama. Građevine koje se nalaze na istoj čestici,
odnosno koje sačinjavaju jednu funkcionalnu cjelinu, mogu se prislanjati jedna
na drugu.
(2) Udaljenost zgrade od granice građevne čestice
mora biti takva da ne remeti korištenje i susjedne čestice i ambijentalnu
vrijednost zone. U pravilu se građevina odmiče najmanje 3 m, odnosno h/2 od granice susjedne čestice, te 5 m, odnosno h/2 od
regulacijskog pravca. Izuzeci od tog pravila mogu se
uvažiti izvan smjerova evakuacije, i to u slučajevima:
-gradnje na granici čestica prema prostorima koji
se komplementarno koriste (dio su istog zahvata u prostoru), pogotovo u slučaju
gradnje unutar funkcionalne cjeline kampa ili gradnje plažnih građevina,
-zadržavanja postojeće građevne linije pri rekonstrukciji i zamjenskoj
gradnji,
-unaprjeđenju stanja u prostoru koje je potrebno posebno obraditi i dokazati
projektom.
Članak 13.
(1) Ako Planom nije izričito zabranjeno ili
ograničeno, na površinama svih namjena mogu se graditi, odnosno postavljati:
-pješački, kolno-pješački i biciklistički putovi, pristupi građevinama i
obali, rasvjeta, infrastrukturni vodovi, te ostale
infrastrukturne građevine i oprema,
-nenatkriveni prostori za boravak na otvorenom
(dozvoljene su pergole i tende) i dječja igrališta, urbana oprema i sprave za
rekreaciju.
(2) Površine javnih namjena treba uređivati i opremati sukladno integralnom
idejnom rješenju koje treba utvrditi smjernice za izbor urbane opreme,
uključujući i turističku signalizaciju, a posebice javnu rasvjetu sukladno
uvjetima iz čl. 37. st. 8.
Članak 14.
Lokacijskom dozvolom može se predvidjeti uređenje pojedine građevine/zahvata
u prostoru u više faza. Svaka faza uređenja mora činiti funkcionalnu cjelinu
sukladno kategoriji objekta i posebnim propisima.
Članak 15.
U zaštitnim koridorima infrastrukturnih sustava ne dozvoljava se gradnja i
sadnja trajnih nasada, a trase moraju biti pristupačne za održavanje i
intervencije. Koridori su prikazani na kartografskom prikazu broj 3.a. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina«, a njihove širine iznose:
-podzemni kabel 35 kV: 1 m sa svake strane osi
trase, ukupno 2 m,
-glavni opskrbni vodovod 1 300 mm: 3 m sa svake
strane osi trase, ukupno 6 m,
a ukoliko se trase infrastrukturnih sustava
temeljem čl. 36. modificiraju, odnosno ukoliko se
ustanovi da su one u naravi drugačije od onih ucrtanih u Planu, prilikom
izdavanja dozvola za zahvate u prostoru trebaju se na odgovarajući način
korigirati i njihovi koridori.
Članak 16.
Uvjeti za priključenja na prometni sustav i
potreban broj parkirališnih mjesta određeni su u poglavlju 3.1. »Prometna
mreža«.
Članak 17.
(1) Izbor i projektiranje svih građevina i opreme trebaju biti primjereni
karakteru turističke ponude, kvalitetni i ujednačeni na
razini funkcionalne cjeline, a po mogućnosti i cijele zone.
(2) Sve objekte potrebno je projektirati i graditi na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne sječa drveća, a u projektima je
potrebno navesti broj, vrstu i veličinu stabala predviđenih za uklanjanje.
2.2. Uvjeti građenja i uređivanja prostora po pojedinim prostornim cjelinama
Članak 18.
Kratice iz tablica uvjeta građenja i uređivanja prostora imaju slijedeća
značenja:
A -površina kazete,
kig -najveći dopušten koeficijent izgrađenosti
građevne čestice,
Kig -najveći dopušten koeficijent izgrađenosti kazete,
E -najveći dopušten broj nadzemnih etaža građevina,
V -najveća dopuštena visina građevine definirana propisom,
kis -najveći dopušten koeficijent iskoristivosti
čestice,
Kis -najveći dopušten koeficijent iskoristivosti kazete,
z -najmanja dopuštena površina čestice uređena kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo,
N -najveći dopušteni kapacitet izražen u posteljama,
g -gustoća korištenja.
2.2.1. Objekti iz skupine hoteli (T1) i (T1-1)
Članak 19.
(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene:
-veći objekti iz skupine hoteli (T1), kapaciteta 20 postelja ili većeg,
-manji objekti iz skupine hoteli (T1-1), kapaciteta do 20 postelja ili manjeg,
planirana je rekonstrukcija, zamjena i/ili nova
gradnja smještajnih građevina sa pratećim i pomoćnim građevinama koje uključuju
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične
namjene, sa ciljanom kategorijom smještaja 4 i 5 zvjezdica (*).
(2) Na postojećim građevinama koje nisu u skladu s namjenom iz prethodnog
stavka mogu se izvoditi zahvati održavanja ili
poboljšanja bitnih zahtjeva za građevinu, dok se bilo kakvi drugi zahvati
mogući tek nakon prenamjene u osnovne, pomoćne ili prateće građevine iz
prethodnoga stavka.
(3) Obavezni prostorni pokazatelji uvjeta građenja i uređivanja prostora
definirani su Tablicom 3:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
2.2.2. Kamp (T3)
Članak 20.
(1) Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju kampa (T3)
planirana je gradnja i rekonstrukcija smještajnih i pratećih građevina iz
skupine kampovi prema posebnom propisu.
(2) Prostorna cjelina kampa, osim površina namjene (T3) sa
svim smještajnim i pratećim sadržajima kampa obuhvaća i privezište (PR)
definirano člankom 21, te postojeći objekt »vila Kredo« iz skupine hoteli.
(3) Cijeli prostor kampa potrebno je definirati u cjelini idejnim
rješenjem/programskom skicom u kojoj se iskazuju i brojčani pokazatelji za
cijeli zahvat (distribucija smještajnih kapaciteta, Kig, Kis itd.). Ovo idejno
rješenje treba biti priloženo dokumentaciji za svaki pojedinačni zahvat u
prostoru.
(4) Nije moguće formirati pojedinačne građevne čestice za postojeće
smještajne jedinice u građevinama i time ih izdvajati u zasebne funkcionalne
cjeline.
(5) Smještajne građevine kampa su:
-osnovne smještajne jedinice kampa (kamp mjesto, kamp parcela), na kojima se,
u omjerima određenim posebnim propisom, kao posebna kategorija pokretne opreme
za kampiranje mogu postavljati kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom
(kamper) šator, pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema i
slično, koje ne smiju imati nikakvu stalnu povezanost sa terenom i čiji se
priključci moraju moći maknuti u svakom trenutku, te
-u zoni kampa (T3) ne planiraju se nove smještajne jedinice u čvrstim
građevinama, a postojeći objekt »vila Kredo« može se
rekonstruirati.
(6) Obavezni prostorni pokazatelji uvjeta građenja i uređivanja prostora
definirani su Tablicom 4:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
(8) Površina novoformiranih parcela kampa iznosi najmanje 100 m2.
(9) Novoformirane osnovne smještajne jedinice u kampu udaljene su najmanje
25 m od obalne crte.
(10) Dodatni uvjeti za gradnju i rekonstrukciju pratećih i pomoćnih
građevina:
-maksimalna izgrađena površina zemljišta pod građevinom:
oaquapark: dogradnja do 20% na postojeće stanje, te
mogućnost natkrivanja vanjskih bazena,
okompleks vila »Kredo« s pratećim sadržajima:
dogradnja do 20% na postojeće stanje,
ocentralna građevina (rekonstrukcija-dječja
igraonica, restoran, market i ostalo): do 2000 m2,
orecepcija i ostale pomoćne i prateće građevine: do
500 m2 / građevini,
-izvan kompleksa aquapark dozvoljena je izgradnja do 5 manjih otvorenih
bazena do 200 m2,
-na postojećim građevinama pratećih sadržaja koje
se nalaze unutar 70 m od obalne crte mogu se izvoditi zahvati u svrhu
poboljšanja usluge i uvjeta rada.
2.2.3. Privezi u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (PR)
Članak 21.
(1) Na površinama privezišta (PR) može se graditi privezište - turistička
lučica u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene, koje obuhvaća kopneni i
morski dio, namijenjen privezima sportskih i rekreacijskih brodica korisnika
ugostiteljsko-turističke zone Čikat, te turističkog
linijskog broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave.
(3) Sukladno PPUG, planiraju se dvije zone priveza u funkciji
ugostiteljsko-turističke namjene:
-privezište PRA, u uvali Zabojci, površine akvatorija 0,92 ha, kapaciteta 100 vezova, kao sastavni dio funkcionalne
cjeline kampa (T3), za koji se planira postavljanje plutajućih valobrana,
pontona i/ili bova za privez,
-privezište PRB, u uvali Čikat, površine akvatorija 1,35 ha, kapaciteta 70 vezova, kao prateća građevina u
funkciji građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene (T1), za koji
se planira održavanje/rekonstrukcija postojećih čvrstih građevina i
postavljanje plutajućih valobrana i pontona za privez.
(4) Obalnu crtu kopnenog dijela moguće je rekonstruirati, odnosno izgraditi
novu sa ciljem prihvata pontonskih građevina,
poboljšanja uvjeta priveza i poboljšanja usluge korisnika priveza.
(5) Potrebe za eventualnim pomoćnim građevinama (sanitarije, spremišta i
sl.) treba rješavati u kontaktnoj zoni: na površini
kampa (kazeti T3) za privezište PRA, odnosno u rekreacijskoj zoni
(kazeti R1B) za privezište PRB. Na pomorskom dobru (kopnenom dijelu
privezišta) ne planiraju se građevine visokogradnje.
(6) Za potrebe zaštite privezišta od dominantnih
valova moguća je postava plutajućih valobrana, koji mogu biti i izvan
akvatorija privezišta. Položaj, veličina i tip valobrana definirati će se kroz projektnu dokumentaciju.
(7) Stabilizaciju pontonskih privezišta treba izvesti bez povlačenja
stabilizacijskih blokova po morskome dnu, a pri njihovom postavljanju nužno je
izbjegavati gusta naselja posidonije. Nakon postavljanja pontonskih privezišta
ne bi se smjelo premještati stabilizacijske blokove u moru, a ni u kojem slučaju ih se ne smije premještati povlačenjem po
morskome dnu.
(8) Površine privezišta PRA, koje nisu nužne za funkcioniranje privezišta,
ukoliko je to prihvatljivo sa stanovišta sigurnosti
kupača i plovidbe, mogu se uređivati kao plaže sukladno čl. 23. i 24. ovih odredbi.
2.2.4. Sportsko-rekreacijski centri (R1)
Članak 22.
(1) Na površinama namjene sportsko-rekreacijski centar (R1) planirana je
gradnja sportskih terena i ugostiteljsko- turističkih sadržaja kao zasebnih
zahvata u prostoru.
(2) Površine planirane PPUG-om kao sportsko-rekreacijski centri su:
-Čikat-nogomet (R1A), za gradnju/rekonstrukciju
sportsko-rekreacijskih igrališta i pomoćnih zgrada (svlačionice, klupske
prostorije, ugostiteljstvo i dr.),
-Ostrugova-Čikat (R1B - R1D), za gradnju sportsko-
rekreacijskih sadržaja na otvorenom u park-šumi (trim
staze, adrenalinski park) i zgrada (isključivo na kazeti R1B na
udaljenosti min. 70 m od obalne crte: jedan kiosk za potrebe osoblja i kao
spremište rekvizita veličine do 50 m2, te jedan ugostiteljski objekt
veličine do 50 m2). Postojeće zgrade mogu se rekonstruirati u
postojećim gabaritima.
(3) Na postojećim građevinama koje nisu u skladu s namjenom iz prethodnog
stavka mogu se izvoditi zahvati održavanja ili
poboljšanja bitnih zahtjeva za građevinu.
(4) Površine planirane ovim Planom kao prateći sportski sadržaj
ugostiteljsko-turističke namjene su:
-sadržaji uz Molo Apostoli (R1-1), za rekonstrukciju objekta restorana/
ronilačkog centra i pratećih objekata privezišta (sanitarije), te izgradnju sportsko- rekreacijskih sadržaja na otvorenom u
park-šumi.
(5) Obavezni prostorni pokazatelji uvjeta građenja i uređivanja prostora
definirani su Tablicom 5:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
2.2.5. Kopneni dio uređene plaže (R2)
Članak 23.
(1) Površine namjene kopneni dio uređene plaže (R2) su površine na samoj morskoj obali, te uređene parkovne površine u
neposrednom zaleđu, koje služe za iste namjene kao i uređena plaža. Na području
obuhvata Plana planirane su sljedeće uređene plaže:
-Ostrugova (R27),
-Blatna (R28),
-Srebrna uvala (R29),
-Zabojci (R210).
(2) Na površinama uređene plaže Ostrugova (R27), moguće su
slijedeće intervencije:
-od uvale Sv. Marko do parka A. Haračića moguće su intervencije
koje ne mijenjaju prirodni karakter plaže i ne utječu na okoliš (uređenje
prilaza moru, ulazi u more i sl., te dohranjivanje prirodnih žalića), te
rekonstrukcija postojećih obalnih građevina, uglavnom u postojećim gabaritima,
-obala na potezu od hotela »Alhambra«/»Augusta« do vile »Mirasole« smatra se
dovršenim dijelom plaže i ne planiraju se novi zahvati osim u svrhu održavanja,
-na obali na potezu od vile »Mirasole« do vile
»Karolina« (lijevo i desno od Velog mola) planira se uređenje pristupa moru i
uređenje sunčališta (nasipavanje pijeska ili šljunka, pontoni, manja
pojedinačna betonska sunčališta).
(3) Na površinama uređene plaže Blatna (R28), moguće su slijedeće
intervencije:
-obala na potezu vila »Mirasole - hotel »Bellevue«
- vila »Hortenzija« smatra se dovršenim dijelom plaže i ne planiraju se novi
zahvati osim manjih zahvata na austrougarskoj terasi (montaža tendi, pultova i
sl. ugostiteljske opreme),
-na potezu između vile »Hortenzija« i žala planira
se rekonstrukcija obale na način da se postojeća denivelacija odmakne od obale
prema šetnici, a u obalnom pojasu planira se uređenje pristupa moru i uređenje
sunčališta (nasipavanje pijeska ili šljunka, pontoni, betonska sunčališta).
-u zoni žala Blatna planira se dohrana žala, te
rekonstrukcija obalne šetnice i pristupnih putova, te parkovno uređenje
površina pod borovima kao sekundarnog sunčališta,
-u zoni postojećih betonskih sunčališta zapadno od
žala planira se rekonstrukcija sunčališta,
-na plaži ispod hotela »Helios« - »Diana« dozvoljeno
je povećanje kupališnih kapaciteta rekonstrukcijom postojećih obalnih
građevina, pri čemu je moguće formirati novu obalnu liniju na maksimalnoj
udaljenosti 10 m od morskog ruba postojeće šetnice. Unutar denivelacije moguće
je smještati ulaze u more, spremišta, sanitarije, tuševe, kabine za
presvlačenje. Zahvati na uređenju plaže uvjetovani su
utvrđivanjem nove lokacije za postojeće sadržaje,
-na svim lokacijama gdje površina plaže R2 zahvaća
parkovne površine iznad obalne šetnice, planira se parkovno uređenje tih
površina kao sekundarnih sunčališta.
(4) Na površini uređene plaže Srebrna uvala (R29) i Zabojci (R210)
moguće su sljedeće intervencije:
-na potezu od granice obuhvata Plana do žala ispod
vile »Kredo« planira se uređenje pristupa moru i uređenje manjih pojedinačnih
sunčališta,
-na žalu ispod vile »Kredo« planira se isključivo
dohrana žala i uređenje pristupa žalu,
-na potezu između vile »Kredo« i uvale Zabojci
(uključujući i površine privezišta koje nisu nužne za funkcioniranje istoga)
planira se rekonstrukcija već pretežito izmijenjenog obalnog ruba (sanacija
betonskih ploha i nasutih dijelova), te uređenje ulaza u more,
-na žalu u uvali Zabojci planira se isključivo
dohrana žala i uređenje pristupa žalu,
-na potezu od žalu u uvali Zabojci do granice
obuhvata Plana planira se uređenje pristupa moru.
(5) Iznimno od stavka (2)-(4) ovog članka, na odgovarajućem mjestu na
površini plaže Blatna (R28), te plaže Srebrna uvala (R29) i/ili Zabojci (R210),
potrebno je urediti pristup za osobe s invaliditetom i smanjenom
pokretljivošću, i to na način da se maksimalno koristi prirodna topografija
obale.
(6) Na svim površinama uređene plaže moguće je smještati tuševe, koševe za
smeće i montažne paravane za presvlačenje.
2.2.6. Morski dio uređene plaže (R3)
Članak 24.
(1) Morski dijelovi uređene plaže su površine akvatorija kupališta ograđene
i obilježene s morske strane. Od plovnih objekata ove površine mogu koristiti
rekreacijska plovila duljine do 5 m, bez porivnog stroja, te daske za jedrenje
i jahanje na valovima, kanui, kajaci, sandoline, pedaline i sl.
(2) Na površinama rekreacije u moru moguće je postavljanje plutajućih
objekata u svrhu rekreacije i označavanja i obilježavanja zone rekreacije, te u svrhu priveza rekreacijskih plovila iz prethodnog
stavka, sve prema posebnim uvjetima nadležnih tijela za upravljanje, te
provođenje reda na pomorskom dobru.
2.2.7. Akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4)
Članak 25.
(1) Dio akvatorija kupališta u uvali Čikat zadržava se u funkciji postojećeg
vaterpolo igrališta i pontona za jedriličare do iznalaženja bolje lokacije.
Lokacija sadržaja iz st. (1) ovoga članka određena je načelno i ne isključuje
sadržaje R3.
2.2.8. Park (Z)
Članak 26.
(1) Na površinama namjene park (Z) planirano je parkovno uređenje, bez
reduciranja homogenih šumskih površina. Moguća je gradnja građevina iz čl. 13.
(2) Na kazetama ZD i ZE u neposrednom zaleđu kupališta, te
na kazeti ZM (proširenje spomen parka A. Haračića) moguća je i gradnja
amfiteatara i sličnih prostora za boravak većeg broja ljudi na otvorenom,
gradnja sjenica, javnog sanitarnog čvora, te manjih ugostiteljskih i uslužnih
sadržaja.
2.2.9. Površine infrastrukturnih sustava (IS, P, TS, CS)
Članak 27.
(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na
kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne
građevine, a posebice javne prometne površine (IS) koje uključuje kolne
površine, pješačke i biciklističke površine i zaštitno zelenilo, te javna
parkirališta (P).
(2) Uvjeti projektiranja površina infrastrukturnih sustava određeni su
poglavljem 3. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ovih odredbi«.
(3) Pojedinačne površinske infrastrukturne građevine: trafostanice (TS) i
crpne stanice odvodnje (CS) označene su planskim znakom, a za njih je moguće
formirati zasebnu česticu ili ih smještati na čestici
osnovne namjene.
3.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 28.
(1) Smještaj objekata i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne
mreže predviđen je na površinama infrastrukturnih
sustava (IS, P), te ostalim površinama unutar obuhvata ovog Plana.
(2) Točan položaj i raspored objekata infrastrukture definirat će se projektnom dokumentacijom, vodeći računa o
konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Ukoliko se detaljnijom razradom dokaže neko racionalnije i pogodnije rješenje
mreže, te ukoliko dođe do povećanja potreba za
infrastrukturom zbog povećanja prostornih standarda, moguća su odstupanja od
odredbi ovog Plana, što je potrebno obrazložiti u projektu.
Članak 29.
Sve objekte infrastrukture potrebno je projektirati i graditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne sječa
drveća, a u projektima je potrebno navesti broj, vrstu i veličinu stabala
predviđenih za uklanjanje.
3.1. Prometna mreža
3.1.1. Prometni priključak građevnih čestica
Članak 30.
(1) Planiranom mrežom javnih prometnih površina omogućen je pristup do
pojedinih kazeta i prostornih cjelina. Osim planiranih javnih prometnih
površina, Planom se omogućuje gradnja internih prometnica unutar čestica i
kazeta.
(1) Do izgradnje/rekonstrukcije prometnica u punom planiranom profilu mogu
se koristiti postojeće prometnice i putovi. Prometne površine uže od 3,0 m smatrat će se kao pješačke/biciklističke površine.
(2) Priključak građevinske čestice na prometnu
površinu može se izvesti i preko pojasa zaštitnog zelenila ako je takav pojas
planiran između građevne čestice i prometne površine.
3.1.2. Kolni, pješački i biciklistički promet
Članak 31.
(1) Javne prometne površine u zoni prikazane su na kartografskom prikazu
2.a. »Infrastrukturna mreža - promet«, s normalnim poprečnim profilima među
kojima se razlikuju kolno-pješačke prometnice razdvojenog prometa, kolno-
pješački putovi , te glavne pješačke i pješačko-biciklističke staze. Širina
internih i ostalih prometnica koje nisu prikazane na
kartografskom prikazu, uključujući i pješačke i biciklističke putove i stubišta
dimenzionira se sukladno namjeni, prometnom opterećenju, protupožarnim i
ostalim zahtjevima.
(2) Dozvoljavaju se korekcije trasa i odstupanje od
planirane širine cestovnog zemljišta na način i u širinama koje će omogućiti
sigurno odvijanje planiranih vrsta prometa u svim vremenskim razdobljima i
uvjetima. Na prometnicama užim od 5 m na kojima se
odvija promet motornim vozilima potrebno je izvesti ugibališta svakih 50 m ili
promet regulirati kao jednosmjeran. Odstupanje od
planiranih širina treba obrazložiti u projektu.
(3) Javne pješačke i biciklističke staze, bilo kao samostalne staze, bilo
kao elementi profila prometnica, ne moraju imati vlastitu česticu, tj. mogu prolaziti kroz parkovne površine i pomorsko dobro
(lungomare), te preko površina, odnosno građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.
(4) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih prometnih površina potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne
vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena:
-vrijedna stabla mogu se sačuvati razdvajanjem elemenata profila ili korekcijom trase. Pogotovo se na
potezima označenim na kartografskom prikazu preporuča razdvajanje pješačke,
odnosno biciklističke staze od kolnika.
-ukoliko se prometnica izvodi na nasipu ili usjeku,
potporni zidovi se izvode na čestici ceste prema rješenjima koja osiguravaju
uklapanje u krajobraz.
(5) Završna obrada prometnih površina nije uvjetovana, osim uvjeta
osiguranja nosivosti prema posebnom propisu za kolne površine planirane za
pristup interventnim vozilima.
Članak 32.
(1) Mjesta za parkiranje vozila korisnika određene građevne čestice
osiguravaju se za slijedeće grupe korisnika:
-korisnici - gosti sa smještajem unutar zone, i to
posebno oni sa smještajem u hotelima, a posebno oni sa smještajem u u
smještajnim jedinicama kampa,
-korisnici - »dnevni« gosti plaža i drugih rekreacijskih sadržaja,
-zaposlenici,
-parkirna mjesta za čekanje (sukladno posebnom propisu za kampove),
i to na:
-građevnoj čestici građevine,
-na posebnoj čestici unutar funkcionalne cjeline,
-na javnom parkiralištu (P).
(2) Promet u mirovanju shematski je prikazan na
kartografskom prikazu 2a. »Infrastrukturni sustavi - promet«, a potreban broj
parkirališnih mjesta iskazan je u Tablici 6:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
(3) Preporuča se izvedba svih parkirališta, a pogotovo javnih parkirališta,
propusnim i polupropusnim podlogama radi očuvanja prirodnog karaktera prostora
i režima podzemnih voda.
3.1.3. Pomorski promet
Članak 33.
(1) Privezište nautičkog tipa, koje temeljem koncesije izdane 2011. godine djeluje na području privezišta PRB, zadržava se u
prostoru do isteka koncesije.
(2) Nakon isteka koncesije funkcija privezište se mora uskladiti s ovim
Planom, čl. 21.
Članak 34.
Iz razloga zaštite staništa morskih cvjetnica i namjene prostora za
rekreaciju, planira se zadržavanje statusa zabrane sidrenja u akvatoriju uvale
Čikat, kako je i označeno na službenim pomorskim
publikacijama
3.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže
Članak 35.
(1) Na području obuhvata ne planira se postavljanje antenskih stupova
mobilne telefonije.
(2) Osnovna EEK planira se u pješačkim stazama. Kapacitet EEK u svim njenim
elementima kao i kapacitet, tip i razrada kabela definirati će
se projektom. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju graditi potrebnim
brojem cijevi (plus rezervne cijevi) i potrebnim brojem šahtova. Cijevi moraju
biti žute boje, šahtovi moraju biti označeni kao telefonski šahtovi.
(3) EK priključci grade se podzemno. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi.
(4) Sve zgrade opremaju se EK instalacijom koja izvedbom, tipu i kapacitetom
odgovara njezinoj namjeni. Priključni ormarić (od
nehrđajućeg materijala) ugrađuje se na pročelju zgrade. U građevini hotela je
priključni ormarić moguće ugraditi i unutar zgrade uz uvjet da je omogućen
nesmetani pristup ormariću.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 36.
(1) Linijske građevine komunalne infrastrukture u pravilu se trebaju polagati
unutar prometnih koridora i površina.
(2) Načelni smještaj trasa linijskih građevina komunalne infrastrukture
prikazan je na kartografskom prikazima 2.b. »Infrastrukturna mreža - energetika
i elektroničke komunikacije« i 2.c. »Infrastrukturna mreža - vodoopskrba i
odvodnja«, a modifikacije su moguće temeljem projektne dokumentacije ukoliko
one bitno ne mijenjaju osnovnu koncepciju Plana.
3.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 37.
(1) Srednjenaponska i niskonaponska elektroenergetska mreža je planirana u
cijelom obuhvatu Plana. Na kartografskom prikazu 2.a. »Infrastrukturna mreža -
energetika i elektroničke komunikacije« prikazani su srednjenaponski vodovi i
trafostanice, te trasa 35 kV kabela TS 110/35 kV
Lošinj - TS 35/10(20) kV Lošinj 2.
(2) Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV moguće je
po potrebi rekonstruirati, ili zamijeniti na istoj lokaciji ili što bliže
postojećoj novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
(3) Buduće trafostanice 10(20)/0,4 kV gradit će se
na lokacijama načelno nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije
trafostanica odredit će u projektnoj dokumentaciji
nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u
građevini, za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na
niskom naponu:
-ako se trafostanica gradi kao samostojeća u vlasništvu distribucije,
potrebno je osigurati zasebnu česticu na način da
trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice čestice i 2 m od kolnika.
Trafostanice moraju imati osiguran trajni direktan ili
posredan pristup na javnu površinu,
-ako se trafostanica gradi kao ugradbena, investitor građevine u sklopu koje
je predviđena izgradnja trafostanice dužan je prije izrade projektne
dokumentacije u suradnji s nadležnom elektrodistribucijom dogovoriti
mikrolokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za nju, njen
kapacitet, te nivo koji će biti obrađen u građevinskom dijelu projekta.
(4) Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja
se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica iz ovog Plana,
treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4
kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove
građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.
(5) Vodove 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se
isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća
odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu
dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija
trafostanica.
(6) Sve nove trafostanice i srednjenaponski vodovi moraju zbog uvođenja 20
kV naponskog nivoa biti prilagođeni za 20 kV napon.
(7) Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu
Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.
Niskonaponsku mrežu planirana je podzemnim kabelima, a samo iznimno kao
nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim
na betonskim ili željeznim stupovima.
(8) Javna rasvjeta (rasvjeta) cesta i pješačkih staza unutar obuhvata Plana
riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će
definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i svjetiljki i traženi nivo osvijetljenosti. Projekti
javne rasvjete trebaju biti izrađeni sukladno integralnom idejnom rješenju
usklađenom sa posebnim propisima, te gradskim aktima o
zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i upravljanju rasvijetljenošću. Koristiti
ekološki prihvatljive zasjenjene svjetiljke.
3.3.2. Plinoopskrba
Članak 38.
Planira se individualna opskrba plinom iz spremnika ukapljenog naftnog plina
sukladno potrebama. Spremnici se lociraju na česticama
sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela, a mogu se povezivati u
mrežu koja poslužuje više građevina, odnosno funkcionalnih cjelina
ugostiteljsko-turističke namjene.
3.3.3. Obnovljivi izvori energije
Članak 38a.
(1) Planira se korištenje dopunskih izvora energije, prirodno obnovljivih
izvora (sunce, more).
(2) Moguća je upotreba samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW, te za pripremu potrošne tople vode.
Pločaste instalacije sustava moguće je postaviti na
krovove građevina na način da prate nagib krovne plohe, odnosno kod ravnog
krova da ne narušavaju liniju vijenca građevine.
(3) Planira se korištenje mora kao toplinskog spremnika, optimalnom
primjenom toplinskih crpki.
3.3.4. Vodoopskrba
Članak 39.
(1) Voda u zoni se predviđa za slijedeće namjene:
-voda za piće, sanitarne i tehnološke namjene,
-voda za rekreaciju (bazeni, wellness),
-voda za protupožarnu namjenu i održavanje čistoće,
-voda za zalijevanje zelenih površina.
(2) Vodoopskrbni cjevovodi su planirani uz postojeće i planirane prometnice
i puteve čime se olakšava pristup i održavanje.
(3) Snabdijevanje vodom je iz postojeće vodospreme »Čikat«. Osim vode iz
vodoopskrbne mreže, moguće je korištenje prikupljene čiste oborinske vode i
pročišćene vode iz sustava odvodnje za zalijevanje zelenih površina, te morske vode za wellness i bazene, što podrazumijeva
izgradnju odgovarajućih objekata i postavljanje opreme, sukladno odredbama ovog
Plana, a prema posebnim propisima, te posebnim uvjetima i suglasnosti nadležnih
tijela.
(4) Za protupožarnu hidrantsku mrežu planiraju se nadzemni hidranti na
propisanom međusobnom razmaku, sa minimalnim profilom cijevi DN 100 mm.
Prilikom projektiranja javne hidrantske mreže preporuča se usklađenje sa
projektima zaštite od požara građevina ugostiteljsko-turističke namjene,
posebice u pogledu uvjeta za smještaj spremnika ukapljenog naftnog plina i
površina za operativni rad vatrogasnog vozila.
3.3.5. Odvodnja, zaštita voda i mora i zaštita od
štetnog djelovanja voda
Članak 40.
(1) Područje zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.
(2) Područje obuhvata Plana nije u slivu osjetljivog područja, a obalno more nije određeno kao eutrofno područje.
(3) Na lokaciji nema registriranih stalnih ili
povremenih vodotoka.
(4) Planira se razdjelni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda.
(5) Rizici od poplava obrađeni su člankom 55. ovih odredbi.
Članak 41.
(1) Planiraju se dvije faze rekonstrukcije sustava odvodnje otpadnih voda:
1. faza:
-rekonstrukcija i dogradnja samostalnog sustava odvodnje sa
postojećim podmorskim ispustom,
2. faza
-spoj na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda na rtu Kijac.
(2) Kod projektiranja svih odvodnih sustava potrebno je predvidjeti
vodotijesne spojeve kanala, okana i spremnika. Odgovarajućim proračunima i izvedbom
nužno je spriječiti pojavu pukotina zbog nejednolikog slijeganja, stezanja
materijala uslijed temperaturnih razlika i sličnih uzroka.
(3) Minimalni profil javne kanalizacije iznosi DN 250 mm. Dubina na koju se
polažu kanalizacijske cijevi iznose 1,5 - 1,9 m osim
na lokacijama uz more gdje dubina polaganja može biti i manja ali uz adekvatnu
zaštitu.
(4) Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini. Ispred javnih
crpnih stanica potrebno je izvesti dodatnu zaštitu crpki ili
u vidu taložnice ili grube rešetke. Crpna stanica mora imati sigurnosni preljev
u obalno more ili u slučaju zatvorenog akvatorija
moraju imati izvedenu retenciju. Buka na lokaciji
crpne stanice mora zadovoljiti propise zaštite od buke. Crpne stanice mogu biti
na vlastitoj čestici ili u sklopu drugih građevnih
čestica/površina.
(5) Glavne crpne stanice moraju imati crpke i poseban tlačni vod za zimsko
opterećenje i crpke i poseban tlačni vod za ljetno opterećenje kako bi se
osigurala funkcionalnost sustava zbog razlike sezona/nesezona.
(6) Sve dijelove crpnih stanica gdje postoji mogućnost prodora neugodnih
mirisa potrebno je pokriti i zatvoriti. Onečišćeni zrak potrebno je ventilirati
i pročistiti na odgovarajućem filtru.
(7) Kakvoća otpadne vode koja se ispušta u sustav javne odvodnje treba biti
u skladu s odredbama posebnog propisa. Prije spajanja na
sanitarno-potrošnu kanalizacijsku mrežu zone, u svim kuhinjama ugostiteljskih
objekata treba ugraditi separatore ulja i masti.
(8) Preporuča se korištenje pročišćenih otpadnih voda za navodnjavanje
zelenih površina kao i za tehnološke vode.
Članak 42.
(1) Oborinske vode rješavaju se putem slobodnog otjecanja po terenu ili se prihvaćaju mrežom otvorenih i zatvorenih kanala i uz
odgovarajući predtretman upuštaju u teren ili u more. Mreža postojećih
oborinskih kanala prikazana je na kartografskom prikazu 2.c. »Infrastrukturna
mreža - vodoopskrba i odvodnja«, dok se novi grade
prema potrebi, prvenstveno kroz javne prometne površine.
(2) U načelu je oborinske vode sa privatnih čestica
potrebno rješavati na vlastitoj čestici, osim kad ih je iz sanitarnih ili
tehničko-tehnoloških razloga opravdanije upustiti u sustav javne oborinske
odvodnje.
(3) Oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih
površina kapaciteta više od 15 parkirnih mjesta i površine veće od 450 m2,
ukoliko se kanaliziraju i upuštaju u sustav odvodnje, more ili tlo putem
upojnih bunara, potrebno je prethodno pročistiti na separatoru.
(4) Upojni bunari moraju biti dimenzionirani na način
da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Ispusti
oborinskih kanala u more izvode se u obalnom zidu ili
cijevima položenim na morsko dno.
4.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 43.
Zaštita zaštićenih dijelova prirode i krajobraznih vrijednosti provodi se:
a) poštivanjem smjernica zaštite zaštićenih
dijelova prirode, zaštićenih divljih svojti, ugroženih i rijetkih staništa i
područja ekološke mreže,
b) posebnim dokumentima i aktima izvan
ingerencije Plana:
-upravno tijelo Županije izdaje uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje
za zahvate u prostoru na području Park šume Čikat,
-za zaštićeno područje Park šuma Čikat potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti
prirode donijeti plan upravljanja koji će određivati
razvojne smjernice, način provođenja zaštite, način korištenja i upravljanja te
pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog
područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i turističkog razvoja,
c) namjenom površina odnosno uvjetima građenja i
uređivanja prostora:
-formiranjem negradivih i pretežito negradivih površina na
kopnu i moru - park (Z), te sport i rekreacija (R1), (R2), (R3),
-ograničenjem izgrađenosti građevnih čestica, te
formiranjem negradivih pojaseva u zonama turističke izgradnje,
-zabranom sidrenja u uvali Čikat,
d) slijedećim uvjetima uređenja zelenih
površina:
-prilikom uređenja zelenih površina unutar površina svih namjena potrebno je
štititi krajobraznu raznolikost, bioraznolikost, autohtonu i udomaćenu floru i
kvalitetu ambijenta,
-propisuje se izrada krajobrazne studije kao podloge za izradu svih
projekata za središnjem potezu zone načelno prikazanom na
kartografskom prikazu 3.a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«
(obuhvat studije može biti širi),
-sastavni dio projektne dokumentacije za izdavanje akata za gradnju trebaju
biti idejna rješenja krajobraznog uređenja,
-glavni projekti krajobraznog uređenja su obavezni, a izvedbeni projekti
krajobraznog uređenja su poželjni dio projektne dokumentacije za sve planirane
zahvate koji sadrže više od 5.000 m2
otvorenih površina,
-kojima se s izvedbenim projektima krajobraznog uređenja propisuje očuvanje
postojeće i udomaćene vegetacije i prepoznatljive krajobrazne slike Čikata,
ozelenjavanje autohtonim, udomaćenim i ugroženim biljnim vrstama,
-poglavljem 4.1. Zaštita prirode posebno su određene mjere koje se odnose na očuvanje kvalitete park šume.
4.1. Zaštita prirode
4.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 44.
Cijelo područja obuhvata Plana dio je šireg područja Park šume Čikat
zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, a mogući zahvati planirani su u
skladu s načelima detaljne zonacije park šume. Za sve zahvate gradnje
odgovarajuće tijelo izdaje posebne uvjete, a za ostale zahvate Planom se
propisuju slijedeće smjernice:
-ostaviti dovoljno prostora i mogućnosti za očuvanje postojećeg raslinja,
naročito starih alepskih borova
-očuvati postojeće zdravo raslinje (prema potrebi presaditi s jednog na drugo mjesto)
-obaviti sanitarnu inspekciju na postojećim
alepskim borovima u svrhu produljenja životnog vijeka istih
-za osiguranje zelenog fonda za budućnost park
šume, posaditi nova stabla vrste Pinus halepensis, Pinus pinea, Quercus ilex i
Fraxinus ornus,
-u etažama ispod borova posaditi primjereno zimzeleno grmlje,
-prilikom izvođenja radova zabranjeno je paljenje vatre, osim uz posebno
dopuštenje nadležne vatrogasne postrojbe.
4.1.2. Područja Ekološke mreže Natura 2000
Članak 45.
(1) Manji dio akvatorija rubno unutar obuhvata Plana (od
dna uvale Zabojci prema sjeveru), te kopnenog dijela obuhvata Plana (krajnji
sjeverni dio kampa) nalazi se unutar područja ekološke mreže NATURA 2000,
međunarodno važnog područja za ptice HR1000033 Kvarnerski otoci.
(2) Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u
područjima očuvanja značajnim za ptice, određene su posebnim propisom. U cilju
zaštite staništa, za navedeno područje planira se uređenje obale sa maksimalnim očuvanjem prirodnog karaktera (stijene).
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan
utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja
ekološke mreže podliježu postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu,
sukladno posebnom propisu.
4.1.3. Zaštita kulturnih dobara
Članak 46.
(1) Na području obuhvata nema zaštićenih kulturnih
dobara. Područje obuhvata Plana dijelom se nalazi u C zoni zaštite povijesne
cjeline naselja Mali Lošinj koja je evidentirana u PPUG Mali Lošinj. U zoni se
nalaze povijesne vile, od kojih su neke rekonstruirane
metodom faksimila. Sastavni dio vila je i njihov
parkovno uređen prostor.
(2) Rekonstrukcije vila mogu se izvoditi na način
da se prije izrade projekta rekonstrukcije kao stručna podloga izradi konzervatorski
elaborat, koji treba odrediti način intervencije na povijesnom objektu, te
eventualnu mogućnost i uvjete izgradnje aneksa.
(3) Prije zahvata u području središnjeg poteza između uvale Čikat i uvale
Velopin prikazanog na kartografskom prikazu 3.a. »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina« (osim izgradnje podzemne infrastrukture), obvezno se izrađuje
urbanističko-krajobrazna studija kojom će se valorizirati graditeljske i
krajobrazne vrijednosti prostora, odrediti dodatne uvjete za gradnju građevina
i uređenje njihovog okoliša, te profil i oblikovanje glavne kolno-pješačke
prometnice i stepeništa prema uvali Čikat.
5. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 47.
(1) Na području obuhvata plana nije predviđeno trajno odlaganje otpada.
Osnovno zbrinjavanje otpada u zoni planira se kroz sustav privremenog odlaganja
i prikupljanja komunalnog otpada sa predviđenih mjesta
te njegovo odvoženje na odlagalište sukladno gradskom sustavu prikupljanja i
odvoženja komunalnog otpada.
(2) Komunalni otpad potrebno je odlagati u za to predviđene tipizirane
posude. Sav komunalni otpad potrebno je sortirati odnosno odlagati prema vrsti
otpada kroz planirani sustav prikupljanja i odvoženja otpada.
(3) Za postavljanje posuda stavka 2. ove odredbe
potrebno je osigurati i urediti odgovarajući prostor kojim se neće ometati
kolni i pješački promet.
(4) Unutar zone na površinama infrastrukturnih
sustava (IS) moguće je sukladno utvrđenim potrebama te elaboratom zbrinjavanja
otpada zone planirati površinu za privremeni smještaj i obradu (prebacivanje u
veće kontejnere uz prethodno sabijanje) otpada.
6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 48.
Unutar obuhvata Plana planirane su ugostiteljsko-turističke i
sportsko-rekreacijske aktivnosti čiji se potencijalno štetan utjecaj na okoliš manifestira prvenstveno u degradaciji neposrednog
okoliša i biljnog fonda prilikom izgradnje, te emisiji buke i svjetlosnog
onečišćenja za vrijeme korištenja planiranih građevina.
Članak 49.
(1) Zaštita tla i zemljine kore, te zaštita zraka
provodi se očuvanjem zelenih površina na području obuhvata Plana. Čitav prostor
obuhvata nalazi se na potencijalno erodibilnoj
podlozi. Dokumentacija za zahvate u prostoru koji uključuju iskope i
preoblikovanje terena i biljnog pokrova treba obraditi antierozijsku zaštitu.
(2) Prostor obuhvata plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite. Zaštita
voda provodi se slijedećim planskim mjerama:
-planiranim razdjelnim sustavom odvodnje sa
pročišćavanjem otpadnih voda (čl. 40.),
-lokalnim rješavanjem sustava oborinske odvodnje
(čl. 42.),
-preporukom za korištenje propusnih i polupropusnih podloga na parkiralištima (čl. 32.),
-pridržavanjem važećih propisa, te gradskih Odluka
iz područja odvodnje otpadnih i oborinskih voda
(3) Zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti
provodi se:
-mjerama zaštite park šume i područja ekološke mreže (čl. 43.,
44. i 45.),
-očuvanjem zelenih površina na području obuhvata
Plana na razini svih zahvata u prostoru (čl. 17 i 29.) i pojedinih građevnih
čestica (čl. 19., 20. i 22.),
te uvjetima uređenja zelenih i parkovnih površina i plaža (čl. 23. i 26.).
(4) Zaštita od buke provodi se:
-odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i
transport,
-izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,
-uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu
građevnih čestica.
(5) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja provodi se:
-obvezom korištenja ekološki prihvatljivih zasjenjenih svjetiljki za vanjsku
rasvjetu građevnih čestica i prometnica (čl. 37.).
7. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 50.
Na području obuhvata Plana uvjeti gradnje određuju se u postupku ishođenja
akata za gradnju a sukladno odredbama ovog Plana i prema važećim propisima.
8. MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
Članak 51.
(1) Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:
-sklanjanje i zbrinjavanje stanovništva
-zaštitu od potresa
-zaštitu od poplava
-zaštitu od požara
-zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i
nesreća u gospodarstvu
-zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta
(2) Temeljem odredbi posebnih propisa izrađene su procjene ugroženosti i
planovi iz područja zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija, te civilne zaštite, i to na razini jedinice lokalne samouprave i
pojedinačnih objekata. Ovim Planom određuju se urbanističke mjere zaštite, te na odgovarajući način prenose mjere iz navedenih
dokumenata.
(3) Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih
nesreća prikazani su u kartografskom prikazu 3.b. »Mjere posebne zaštite«.
Članak 52.
(1) U okviru Planom obuhvaćenog područja definiran je javni sustava za
uzbunjivanje koji se sastoji od 4 sirene za uzbunjivanje dometa 500 m. Lokacije
sirena prikazane su na kartografskom prikazu 3.b. »Mjere posebne zaštite«.
(2) U građevinama u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog
buke ili akustične izolacije ne može osigurati
dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, mora se osigurati
odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana i prijem priopćenja
nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
8.1. Sklanjanje i zbrinjavanje stanovništva
Članak 53.
(1) Planom je definiran sustav mreže prometnica koji omogućava protok i
evakuaciju ljudi i dobara iz zone u slučaju potresa, rušenja građevina visokogradnje,
požara, tehničko-tehnološke katastrofe i dr.. U tom
sustavu omogućena je evakuacija:
-kopnenim putem (planiranim prometnicama u smjeru ceste Ž5159 i dalje prema
D100),
-morskim putem (planiranim prometnicama i pješačkim putevima u smjeru obale
odakle je moguća evakuacija plovilima - s privezišta ili
s plaža).
(2) Otvorene površine (površine za sklanjanje od
rušenja i evakuaciju) osigurane su jednoliko raspoređenim površinama parkova,
plaža, otvorenih sportskih terena i parkirališta koje su dovoljno udaljene od
susjednih građevina i koje svojim kapacitetom (površinom) znatno premašuju
potrebe prema broju korisnika prostora.
(3) Planom civilne zaštite Grada Malog Lošinja nogometno igralište na Čikatu definirano je kao mjesto prikupljanja i prihvata s
kojeg je organizirana evakuacija u slučaju potresa i tehničko-tehnološke
nesreće.
(4) Sklanjanje ljudi provodi se privremenim izmještanjem, prilagođavanjem
prirodnih prostora, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju
sklanjanja ljudi.
(5) Sustav površina i puteva za sklanjanje od
rušenja i evakuaciju prikazan je na kartografskom prikazu 3.b. »Mjere posebne
zaštite«.
(6) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.), ako u
krugu od 250 metara od takvih građevina nije osigurano
sklanjanje ljudi, dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za
potrebe sklanjanja ljudi.
(7) Sukladno popisu lokacija za zbrinjavanje stanovništva navedenom u Planu
civilne zaštite Grada Mali Lošinj u slučaju potresa u obliku šatorskog naselja
koristi se kamp Čikat.
8.2. Zaštita od potresa
Članak 54.
(1) Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba
provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, za intenzitet potresa do
6Ê MCS (MSK 64) skale.
(2) Sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na
ovom području Grada Mali Lošinj nije potrebno osigurati lokacije za privremeno
deponiranje otpada. Materijal od urušavanja u slučaju
potresa pohranjuje se u postojeće reciklažno dvorište van obuhvata ovoga Plana.
(3) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene
kritične infrastrukture nalaze se: trafostanice, magistralni opskrbni cjevovod,
telekomunikacijski vodovi i prometne površine.
8.3. Zaštita od poplava
Članak 55.
(1) Prema popisu povremenih bujičnih tokova na
području Grada Malog Lošinja navedenih u Procjeni ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na
području obuhvata Plana nema bujičnih tokova.
(2) Rizici od poplava mora:
-procijenjene maksimalne visine razine mora u odnosu na
HVRS71 za 50 i 100-godišnji povratni period iznose: H (cm) 105-114 cm, te za
1000-godišnji povratni period 125 cm,
-apsolutni maksimum visine vala na području
otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. za
vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax = 10,8m,
-srednja vrijednost (vjerojatnost) mjerodavne visine poplava mora na širem
prostoru obuhvata Plana iznosi do 3,1 m.n.m. Ova vrijednost odnosi se na
položaje izložene zapljuskivanju valova otvorenog mora i treba se uzeti u obzir
prilikom projektiranja građevina i plutajućih objekata na pomorskom dobru i
neposredno uz njega (lungomare). Sve građevine ugostiteljsko-turističke i
sportsko-rekreacijske namjene na potencijalnu
ugroženim položajima (zona kampa, uvjetno dijelovi uvale Čikat) planiraju se
iznad navedene visine.
8.4. Zaštita od požara
Članak 56.
(1) Područje Čikata je zbog visoke borove šume i turističke namjene vrlo
ugroženo mogućnošću izbijanja šumskog požara.
(2) Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u
prostoru provode se u skladu s odredbama posebnih propisa i usvojenih pravila
tehničke prakse, te Planom zaštite od požara.
(3) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnom propisu o hidrantskoj
mreži za gašenje požara.
8.5. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa
i nesreća u gospodarstvu
Članak 57.
(1) Prema Planu zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja unutar obuhvata
Plana nalaze se dva izvora mogućih tehničko-tehnoloških katastrofa zbog
korištenja opasnih tvari (UNP, zapaljive tekućine): kamp Čikat i hotel
Bellevue. U ovu grupu spadaju i druge građevine
(2) Zone ugroženosti definirane su u Procjeni ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća i obuhvaćaju područje radijusa 242 do 303m oko spremnika
u kampu Čikat i područje radijusa 82 do 188m oko spremnika u hotelu Bellevue.
(3) Unutar obuhvata Plana promet opasnim tvarima odvija se županijskom
cestom Ž5159 što predstavlja mogući izvor tehničko-tehnoloških nesreća u
prometu.
Unutar obuhvata Plana nalazi se slijedeća tehničko-tehnološkom nesrećom
ugrožena infrastruktura (prati ili presijeca Ž5159):
magistralni opskrbni cjevovod, elektroprijenosne kablovi i pojedinačne
trafostanice, te telekomunikacijski vodovi.
8.6. Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta
Članak 58.
(1) U slučaju nastanka olujnog ili orkanskog
nevremena te jakog vjetra može doći do materijalnih šteta uslijed rušenja
stabala kao i do manjeg oštećenja zgrada i građevina.
(2) Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i
nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra i imati na
umu pozicioniranje istih u odnosu na veća stabla.
(3) U krajobraznom uređenju ne preporuča se ostavljati pojedinačna visoka
stabla bora, jer su ona daleko manje otporna na
rušenje od vjetra od stabala u sastojina.
Članak 59.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
KLASA: 350-01/08-01/05
URBROJ: 2213/01-01-16-16
Mali Lošinj, 15. prosinca 2016.
GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.
