SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIV. - broj 32. Petak, 9. prosinca 2016.
GRAD MALI LOŠINJ

87.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), a sukladno članku 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/ 12), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi Ciljanih VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/14, 37/15 i 20/16) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na 30. sjednici održanoj dana 07. prosinca 2016. godine,donijelo

ODLUKU
o donošenju Ciljanih VI. izmjena i dopuna
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA
MALOG LOŠINJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se Ciljane VI. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: Plan) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj br. 13/08, 13/12, 26/13, 5/14, 42/14, 25/15 - pročišćeni tekst, 32/15 - ispravak).

Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/14, 37/15 i 20/16) izradio URBING d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu »Ciljane VI. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja«, koji se sastoji od tekstualnog, grafičkog dijela i obveznih priloga, a sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO

I. Uvod s Odlukom o izradi Plana

II. Obrazloženje

III. Prikaz izmjena u odredbama za provođenje

IV. Prikaz izmjena u obrazloženju izvornog Plana

V. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu i
korištenje površina

B. GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:

1.A.-B.Korištenje i namjena površina

2.A.-B.Infrastrukturni sustav - Vodnogospodarski i energetski sustav

2.2.A.-B.Infrastrukturni sustav - Odvodnja otpadnih voda

3.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Zaštita prirode i kulturnih dobara

3.1.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Ekološka mreža NATURA 2000

3.2.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:

4. Građevinska područja

4.1. Belej

4.2. Ćunski

4.3. Ilovik

4.4. Mali Lošinj

4.5. Male Srakane i Vele Srakane

4.6. Nerezine

4.7. Osor

4.8. Punta Križa

4.9. Susak

4.10. Sveti Jakov

4.11. Unije

4.13. Veli Lošinj

NAPOMENA: nisu se mijenjali kartografski prikazi 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV - POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE, te sekcija C svih karata u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikazi 4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK i 4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - USTRINE u mjerilu 1:5.000.

C. OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I Izvadak iz prostornog plana Primorsko-
goranske županije

PRILOG II Popis propisa i dokumenata koje je bilo
potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG III Izvješće o prethodnoj raspravi

PRILOG IV Sažetak za javnost

PRILOG V Izvješće o javnoj raspravi

PRILOG VIEvidencija postupka izrade i donošenja Plana sa preslikama zahtjeva, očitovanja, mišljenja i suglasnosti nadležnih tijela

PRILOGVIIDokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

U članku 5. u stavku (1) u alineji 6 umjesto točke stavlja se zarez i dodaje se alineja 7 koja glasi:

»- vodne površine vodotoka - bujica i retencija.«

Članak 4.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne mogu se graditi građevine, osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.«

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 9.

U članku 26. mijenja se stavak (3) i glasi:

»Uređena morska plaža je infrastrukturno i sadržajno uređen prostor unutar ili izvan građevinskog područja, označen i zaštićen pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane. Površina uređene plaže je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od kopnenog i morskog dijela. Ukoliko na kartografskim prikazima nije određena površina kopnenog dijela plaže kao zasebna namjena, kopneni dio plaže se određuje kao obuhvat pomorskog dobra, odnosno temeljem urbanističkog plana uređenja.«

Članak 10.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»Uređene plaže se određuju na Planom utvrđenim lokacijama, u građevinskim područjima naselja, izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreacijske namjene, te izvan građevinskih područja.

Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja određuju slijedeće uređene plaže:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Ovim se odredbama u skladu sa karakteristikama lokacija određuju mogući zahvati na uređenim plažama:

 

-zahvati grupe A: zahvati koji minimalno interveniraju u pomorsko dobro: gradnja prilaza pomorskom dobru, obalne šetnice i biciklističke staze dalje od obale (na kopnenom rubu pomorskog dobra ili izvan njega), postavljanje posuda za sakupljanje otpada,

-zahvati grupe B: zahvati na pomorskom dobru koji slijede prirodnu topografiju obale: gradnja prilaza moru i ulaza u more (uključujući i rješenja za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću), gradnja, odnosno montaža paravana za presvlačenje, sunčališta i tuševa, dohranjivanje prirodnih žala i formiranje novih žalića u prirodnim ili minimalno proširenim škrapama obale; postavljanje plutajućih objekata u svrhu sunčanja i rekreacije, te u svrhu priveza malih rekreacijskih plovila; izgradnja pomoćnih građevina izvan pomorskog dobra,

-zahvati grupe C: formiranje nove obalne linije nasipavanjem žala i/ili izgradnjom obalnih građevina; izgradnja pomoćnih građevina na pomorskom dobru.

U građevinskim područjima će se temeljem ovih smjernica urbanističkim planovima uređenja detaljno odrediti način uređenja plaža, pri čemu se pored planiranih uređenih plaža mogu utvrditi njihova funkcionalna proširenja, dodatne lokacije, a posebice zoniranje dozvoljenih intervencija unutar prostora pojedinih plaža.

Izvan građevinskih područja obuhvat plaže određuje se:

-u dubinu kopna do kopnene granice pomorskog dobra,

-u dubinu mora u skladu s granicom odgovarajućeg područja rekreacije u moru (R3), a ako ista nije određena onda najviše 50 m od obalne crte,

-u duljinu u skladu s granicom odgovarajućeg područja rekreacije u moru (R3), a ako ista nije određena, onda najviše 100 m duljine obalne crte.«

Članak 11.

Članak 41. mijenja se i glasi:

»Pomoćne građevine iz čl. 40. mogu sadržavati sanitarije, tuševe, kabine za presvlačenje, ugostiteljstvo, spremišta plažnih rekvizita, u jednoj ili više građevina.

Izvan obuhvata urbanističkih planova uređenja, pomoćne građevine iz st. 1. ovog članka grade se neposrednom provedbom ovog Plana sukladno slijedećim uvjetima:

-tip građevine: u sklopu postojeće građevine, ili kao potpuno/pretežito montažno-demontažni objekti, kod kojih svi zatvoreni prostori osim sanitarnog čvora moraju biti montažno-demontažne konstrukcije, dok platoi, pultovi, nadstrešnice i sjenice mogu biti konstrukcije trajnijeg tipa, ali izrađene od materijala prirodno prisutnih u okolišu (drvo, kamen),

-najveća visina: do 4 m (suteren ili prizemlje),

-najveća ukupna građevinska (bruto) površina: do 1% kopnenog dijela plaže ali ne više od 100 m2 po plaži, uz dozvoljeni dodatak otvorenih natkrivenih terasa,

-ukoliko se pomoćne građevine grade izvan pomorskog dobra, investitor treba biti Grad ili pravna osoba u pretežnom vlasništvu Grada, odnosno Grad treba dati izričitu suglasnost za zahvat.

Unutar obuhvata urbanističkih planova uređenja, uvjeti gradnje pomoćnih građevina određuju se tim planovima.

Otvoreni bazeni i akvagani mogu se graditi na pomorskom dobru na plažama UPL13. Lopari - Nerezine, i UPL25. Ogradina - Nerezine temeljem odredbi UPU-a.«

Članak 12.

Članak 42. mijenja se i glasi:

»Sve uređene plaže unutar građevinskih područja, te uređene plaže izvan građevinskih područja s oznakom »uz naselje« i »za naselje« moraju imati osiguran najmanje pješački pristup sa javne ili nerazvrstane ceste.

Sve uređene plaže moraju imati definirano rješenje za prikupljanje i odvoz otpada, sukladno lokalnim uvjetima.

Oblikovanje:

-sunčališne površine izvode se kao betonske obložene prirodnim kamenom, kao drveni deckovi ili nasip oblucima,

-rukohvati i skale za ulaz/izlaz u more moraju biti montažno-demontažne,

-urbanističkim planovima uređenja mogu se odrediti dodatni, odnosno drugačiji uvjeti oblikovanja sukladno karakteristikama lokacije.«

Članak 13.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»Odredbe članaka 40. i 41. ne odnose se na:

-gradnju građevina u funkciji plaže izvan užeg područja plaže (pomorskog dobra) na površinama mješovite, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene temeljem odredbi UPU-a, te na

-sanaciju postojećih (zakonito izgrađenih) obalnih i pomoćnih građevina na uređenim plažama (uključujući i čestice koje graniče s pomorskim dobrom neposredno ili preko obalne šetnice), pod čim se podrazumijeva održavanje, uklanjanje ili rekonstrukcija u zatečenim gabaritima.«

Članak 14.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:

Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Pomorske građevine

-luke za posebne namjene

-luka Kovčanje Mali Lošinj - vojna i za potrebe
tijela unutarnjih poslova

-luka u funkciji brodogradilišta« Mali Lošinj»

-luke nautičkog turizma - Privlaka-Runjica,

-Velopin (planirana),

-Nerezine (planirana),

-granični pomorski prijelazi - Mali Lošinj -
II. kategorije

Cestovne građevine

-državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres
- Mali Lošinj (D100)

Telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema):

-međunarodni TK kabeli I. razine: Pula - Mali Lošinj - Zadar

Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Građevine sustava za odvodnju:

Građevine pripadajućih sustava za odvodnju otpadnih voda u izgradnji (kolektori, glavni odvodni kanali, rasteretne građevine, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ispust i dr.) kapaciteta većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika (ES):

-Sustav Mali Lošinj

Građevine i kompleksi za potrebe obrane: - Kovčanje,

-Tovar.«

Članak 15.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»Ovim Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:

Građevine društvenih djelatnosti

-Srednje škole - Lošinj

-Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Veli Lošinj

Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

-Luke otvorene za javni promet - Mali Lošinj

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

-Županijske ceste:

-od državne ceste D100 do zračne luke Mali Lošinj (postojeća Ž5157),

-od državne ceste D100 do trajektne luke u Malom Lošinju (postojeća Ž5158),

-od Malog Lošinja do Velog Lošinja (postojeća Ž5161),

-od državne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin (postojeća L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase s izgradnjom obilaznice naselja Punta Križa i novim spojem na T.L. Baldarin),

-od državne ceste D100 do Artatora (postojeća L58103 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase),

-od državne ceste D100 do T.L. Čikat (postojeća Ž5159),

-od županijske ceste iz prethodne alineje do T.L. Sunčana uvala (postojeća Ž5160),

-od državne ceste D100 do luke Mrtvaška.

Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

-Zračne luke - Mali Lošinj (i tercijarna 1A kategorije)

-Zračno pristanište - Unije

-Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II. kategorije - Mali Lošinj

Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

-Telekomunikacijske građevine

- radio relejna postaja - Mali Lošinj

-radijski koridor - Rab-Lošinj

-magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski), alternativni pravci:

-Pula-Mali Lošinj-Novalja

-Mali Lošinj-Krk-Senj

-mjesne pristupne centrale planirane Mali Lošinj

-Poštanske građevine -postojeći poštanski uredi koji
pripadaju Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju

Poštanske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju.

Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Veli Lošinj

Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

-Transformacijske stanice - Mali Lošinj 110/35 kV

-Mali Lošinj (planirana) 110/20 kV

-Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Lošinj

Građevine za postupanje s otpadom

-Transfer stanice u gradovima - Mali Lošinj

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar područja Grada Malog Lošinja uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.«

Članak 16.

Naslov iznad članka 49. mijenja se i glasi:

»Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, te neuređenog dijela građevinskog područja naselja i područja naselja predviđenog za urbanu preobrazbu«

Članak 17.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»Izgrađeni dio građevinskog područja čine izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni.

Temeljem odredbi Zakona, Planom se određuju neuređeni dijelovi građevinskih područja, te dijelovi građevinskih područja određeni za urbanu preobrazbu, za koje se obvezno donosi urbanistički plan uređenja.

Razgraničenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja, neuređenih dijelova tih područja, te područja određenih za urbanu preobrazbu, određeno je u pravilu rubom katastarskih čestica a prikazano je u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. »Građevinska područja«, u mjerilu 1: 5.000.»

Članak 18.

U članku 52. u točkama a), b) i c) iza riječi »Lošinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.

Članak 19.

U članku 54. iza riječi »Lošinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.

Članak 20.

U članku 60a. na kraju stavka (3) dodaje se nova rečenica »Moguće je uklanjanje žbuke i prezentiranje originalnog kamenog gradiva na pročeljima starih kamenih kuća.«

Članak 21.

U članku 69. iza riječi Lošinj dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.

Članak 22.

U članku 97. iza stavka (1) dodaje se novi stavak koji glasi:

»Iznimku od odredbe prethodnog stavka predstavlja izgradnja izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko- turističke namjene (T3-kamp) Slatina (Ćunski) i Preko Mosta (Osor) koje predstavljaju pojedinačne zahvate u prostoru i za koje se ne može izrađivati urbanistički plan uređenja.«

Članak 23.

U članku 98. iza stavka (1) dodaje se novi stavak koji glasi:

»U sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T) za koje nije planirana izrada urbanističkog plana uređenja dozvoljeni su zahvati:

-u kampu Preko Mosta - T36 / Osor:

-izgradnja recepcije u zoni ulaza površine do 50 m2,

-rekonstrukcija ili zamjenska gradnja centralne građevine na lokaciji postojeće površine do 250 m2,

-rekonstrukcija ili zamjenska gradnja građevine sanitarija površine do 100 m2,

-sve navedene građevine ne smiju imati više od prizemnu etažu, visine do 4,5 m, materijali i tehnike gradnje u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela (ambijentalna zaštita kulturno-povijesne urbane cjeline Osor),

-dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etaže za smještaj tehničkih prostorija,

-gradnja i uređenje smještajnih jedinica kampa do kapaciteta 240 kreveta (80 smještajnih jedinica),

-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na čvrsti način,

-planiraju se isključivo smještajne jedinice za kamp opremu u vlasništvu gostiju kampa (bez mobilnih kućica i sl.),

-u kampu Slatina - T39 / Ćunski, uz preduvjet izgradnje osnovne infrastrukture sukladno Zakonu:

-gradnja centralne građevine sa ugostiteljskim, uslužnim, rekreacijskim, zabavnim i drugim sadržajima, visine jedna etaža (Pr) prizemne visine, površine do 400 m2,

-gradnja jedne građevine za sport i rekreaciju (bazeni, wellness i sl.), sa dodatnim ugostiteljskim sadržajima, površine zatvorenog dijela do 400 m2,

-gradnja najviše dvije zasebne građevine sanitarija, površine do 100 m2,

-sve navedene građevine ne smiju imati više od prizemnu etažu, visine do 4,5 m,

-dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etaže za smještaj tehničkih prostorija,

-gradnja i uređenje smještajnih jedinica kampa do kapaciteta 360 kreveta (120 smještajnih jedinica),

-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na čvrsti način,

-na smještajnim jedinicama se, pod uvjetom iz prethodne alineje, kao posebna kategorija pokretne opreme za kampiranje mogu postavljati i razne vrste mobilnih kućica (mobilhome, camping pods i sl.),

-za cijeli zahvat treba formirati jednu građevinsku česticu.«

Članak 24.

Članak 102. mijenja se i glasi:

»Groblja se uređuju unutar utvrđene površine. Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.

Na grobljima se, osim uređenja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te povezana infrastruktura.

Groblja zaštićena kao kulturno dobro (Osor, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Susak) treba uređivati u skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja također treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.«

Članak 25.

Ispravlja se tehnička greška, te se članak 102. koji govori o građevinskim područjima infrastrukturne namjene preimenuje u članak 102a.

Članak 26.

Sadržaj članka 112. se briše.

Članak 27.

U članku 117. mijenja se stavak (1) i glasi:

»Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa-Ul, ukupne površine do 4,0 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 440 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 110 kreveta/ha.«

Članak 28.

U članku 118. mijenja se stavak (1) i glasi:

»Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 22,0 ha je dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.300 gostiju, uz najveću gustoću korištenja do 91 osoba/ha.«

Članak 29.

Iza članka 119. dodaje se novi naslov koji glasi:

»11. Bijar / Osor - T34«

Članak 30.

Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se članak 119a. koji glasi:

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Bijar, ukupne površine do 5,00 ha, planira se uređenje, odnosno rekonstrukcija kampa ukupnog kapaciteta do 600 gostiju, uz najveću gustoću korištenja do 120 osoba/ha.

Kamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina, koja se formira najviše na jednoj ili više građevinskih čestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih smještajnih jedinica kampa, te pomoćnih i pratećih građevina u kojima se smještaju sadržaji, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

Za površinu kampa je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja, u obuhvat kojega se uključuje i područje luke otvorene za javni promet.

Novoplanirane smještajne jedinice u kampu ne mogu biti povezane s tlom na čvrsti način.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog kapaciteta, a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 % ukupnog kapaciteta.

Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m.»

Članak 31.

Iza članka 119a. dodaje se novi naslov koji glasi:

»12. Preslop / Punta Križa - T13«

Članak 32.

Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se članak 119b. koji glasi:

»Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Preslop planiraju se građevine iz skupine hoteli sa pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Najveći ukupni kapacitet zone Preslop površine do 3,00 ha iznosi do 360 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati najviše dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju kapaciteta sukladno udjelu u površini zone.

Visina građevina može biti prizemlje i kat, visine do 7,5 m.

Prije izrade urbanističkog plana uređenja kao podlogu treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja treba analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobraznog aspekta i dati smjernice za zahvate u prostoru.«

Članak 33.

Iza članka 119b. dodaje se novi naslov koji glasi:

»13. Matalda / Punta Križa - T14 «

Članak 32.

Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se članak 119c. koji glasi:

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Matalda planiraju se građevine iz skupine hoteli sa pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Najveći ukupni kapacitet zone Matalda površine do 3,00 ha iznosi do 360 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati najviše dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju kapaciteta sukladno udjelu u površini zone.

Visina građevina može biti maksimalno tri nadzemne etaže;

Prije izrade urbanističkog plana uređenja kao podlogu treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja treba analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobraznog aspekta i dati smjernice za zahvate u prostoru. »

Članak 34.

Sadržaj članka 130. se briše.

Članak 35.

Članak 134. mijenja se i glasi:

Groblja je dozvoljeno planirati unutar utvrđene površine, te na njima planirati ili planom ograničiti gradnju ukopnih mjesta, te pratećih sadržaja koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.) i povezane infrastrukture.

Članak 36.

Članak 135. mijenja se i glasi:

Groblja zaštićena kao kulturno dobro (Osor, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Susak) treba planirati u skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja također treba planom uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.

Članak 37.

U članku 138. u stavku (3) u alineji 5 iza riječi »obalnog puta« dodaju se riječi »i uređenih plaža«.

Članak 38.

U članku 139. iza alineje 7 dodaje se alineja 8 koja glasi:

»- uređene plaže na za to posebno označenim lokacijama, sukladno člancima 40.-43. odredbi,« a dosadašnja alineja 8 postaje alineja 9.

Članak 39.

Članak 144. mijenja se i glasi:

»Građevine poljoprivredne namjene grade se izvan građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu.

Gospodarske građevine namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda izvan građevinskog područja smiju se graditi na vrijednim (P2) i ostalim (P3) obradivim tlima.

Građevina mora imati, ovisno o namjeni i načinu korištenja, vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10 m dubine), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo).

Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Građevine za stočarsku proizvodnju mogu se izvan građevinskog područja graditi uz uvjet da imaju više od propisanog minimalnog broja grla.

Pod registriranim poljoprivrednim gospodarstvom, podrazumijeva se gospodarstvo upisanim u odgovarajuće registre sukladno djelatnosti.

Zemljište propisane minimalne površine, na kojoj se smiju graditi građevine poljoprivredne namjene prema člancima 146. do 148. ovog Plana, ne može biti manje od 1000 m2, odnosno od trećine pripadajućih poljoprivrednih površina u čijoj je funkciji gradnja.

U zemljište poljoprivredne površine iz stavka 6. ovog članka pribrajaju se sve katastarske čestice izvan građevinskog područja koje čine funkcionalnu poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu međusobno dodirivati i/ili biti povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim putom, u krugu do 2000 m od gospodarskih građevina iz stavka 2. i 3. ovog članka.

Određuje se slijedeći razvrstaj gospodarskih građevina i njihova minimalna udaljenost od građevinskog područja, građevnog zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture:

a) građevine za potrebe uzgoja bilja: 500 m,

b) građevine za potrebe stočarske djelatnosti: 2.000 m.

Izgrađene objekte nije dopušteno prenamijeniti u stambene, ugostiteljsko-turističke namjene ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama ovog Plana.«

Članak 40.

Članak 145. mijenja se i glasi:

Posebnu kategoriju građevina čine spremišta i slične manje gospodarske građevine za potrebe vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva, uzgoja povrća i cvijeća i za ostale poljoprivredne djelatnosti (uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj puževa, preradu i pakiranje poljoprivrednih proizvoda i sl.).

Gradnja građevina iz stavka 1. ovog članka temeljem slijedećih uvjeta:

-unutar prostora ograničenja u ZOP-u primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju uređenje i zaštitu tog pojasa,

-općenito za ove građevine, ako se grade kao samostalne građevine na poljoprivrednom zemljištu ili kao prateće građevine plastenicima i staklenicima, vrijede uvjeti određeni člankom 147. stavak 2, točke c) i d).

Članak 41.

Članak 146. mijenja se i glasi:

»Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montažno- demontažnih objekata dopuštena je na svim kategorijama poljoprivrednog zemljišta za obavljanje poljoprivredne ratarske djelatnosti.

Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu većem od 2.000 m2, unutar i izvan prostora ograničenja u ZOP-u.

Staklenici i plastenici su lagane montažno-demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim providnim stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,50 m.«

Članak 42.

Članak 147. mijenja se i glasi:

»Unutar prostora ograničenja u zaštićenom obalnom području mora, građenje građevina za uzgoj bilja vrši se sukladno propisima koji uređuju uređenje i zaštitu tog pojasa.

Građevine za potrebe uzgoja bilja izvan prostora ograničenja u zaštićenom obalnom području mora, mogu se graditi temeljem sljedećih uvjeta:

a) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:

-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 600 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte. Građevina može imati podrumski prostor i dvije nadzemne etaže. Iznimno se dopušta u podrumskoj etaži gradnja podruma površine do 1.000 m2,

-visina građevine maksimalno 7 m,

-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49 % ukupne brutorazvijene površine svih građevina,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.

b) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata ipoljoprivredne opreme. U sklopu građevine može se urediti i stambeni prostor.

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto razvijenepovršine,

-visina građevine maksimalno 7 m, dvije etaže,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.

c) na zemljištu minimalne površine 5.000 m2:

-namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 50 m2 bruto razvijene površine,

-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m,

d) na zemljištu minimalne površine 1.000 m2:

-namjena gospodarska, za držanje alata, strojeva i poljoprivredne opreme,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 30 m2 bruto razvijene površine,

-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.«

Članak 43.

Članak 148. mijenja se i glasi:

»Građevine za potrebe stočarske djelatnosti (farme) mogu se graditi izvan prostora ograničenja u zaštićenom obalnom području mora, temeljem sljedećih uvjeta:

a) na zemljištu minimalne površine 100.000 m2,

-minimalan broj 10 uvjetnih grla,

-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i stanovanjem,

-površina ugostiteljskog i/ili smještajnog dijela može iznositi do 49 % ukupne bruto razvijene površine svih građevina,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 1.000 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte,

-visina građevine maksimalno 8 m,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.

b) na zemljištu minimalne površine 50.000 m2:

-minimalan broj 5 uvjetnih grla,

-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i stanovanjem,

-površina ugostiteljskog i stambenog dijela može iznositi do 30% ukupne bruto razvijene površine svih građevina,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 300 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za stanovanje i pomoćne gospodarske objekte,

-visina građevine maksimalno 6 m,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.

c) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:

-minimalan broj 3 uvjetnih grla,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 100 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte,

-visina građevine maksimalno 3 m,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.

d) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:

-građevina za držanje stoke,

-maksimalna veličina građevine može iznositi do 30 m2 bruto razvijene površine.

-visina građevine maksimalno 3 m,

-gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu djelatnost,

-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.«

Članak 44.

U članku 151. briše se stavak (1), a dosadašnji stavak (2) postaje stavak (1).

Članak 45.

U članku 152. u stavku (1) briše se zagrada s tekstom »(spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)«.

U članku 152. brišu se stavci (4) i (5).

Članak 46.

U članku 153. u stavku (2) iza zareza iza riječi »Veli Lošinj« dodaje se tekst »prostor uz zonu ugostiteljsko-turističke namjene Bijar u površini od 2,5 ha,«.

U članku 153. iza stavka (4) dodaje se novi stavak koji glasi:

Rekreacijsko područje Bijar površine 2,5 ha planira se za uređenje i izgradnju sportskih i rekreacijskih sadržaja u okviru parkovnog uređenja (uključujući i tematske parkove, npr. adrenalinski park). Ne planiraju se zatvorena sportska igrališta, dozvoljava se izgradnja sportskih i pomoćnih građevina prizemne visine sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše dvije lokacije i do najviše 200 m2 ukupne tlocrtne površine svih građevina.

Članak 47.

U članku 163. u stavku (1) u točki a. podtočki 2. iza zadnje rečenice dodaje se nova rečenica »Navedeno se odnosi samo na prostor izvan građevinskog područja, dok će se unutar građevinskog područja trasa ceste planirati urbanističkim planom uređenja.«

U članku 163. u stavku (1) u točki a. iza podtočke 2. dodaje se nova podtočka 3. koja glasi:

»3.rekonstrukciju raskrižja na završetku ceste D100 u Malom Lošinju, te izgradnju spojne ceste između navedenog raskrižja i ceste za uvalu Mrtvaška, gdje je u načelno određenom prostoru moguće izgraditi raskrižja i spojnu cestu, a ostala izgradnja dozvoljena je nakon izgradnje ceste. Navedeno ograničenje se odnosi samo na prostor izvan građevinskog područja.«

Članak 48.

U članku 178. mijenja se stavak (1) i glasi:

»Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustav«, u mjerilu 1:25.000, a projektnom su dokumentacijom, uz obrazloženje, dozvoljene prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.«

Članak 49.

Članak 180. mijenja se i glasi:

Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana, sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, čine javne ceste: državne, županijske i lokalne, te nerazvrstane ceste:

Državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100)

Planirana rekonstrukcija dionice:

-obilaznica Beleja (između naselja Belej i Kačićevi) l = 2.000 m,

-rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog mosta, varijantno s izgradnjom obilaznice i podmorskog tunela,

-rekonstrukcija pred Malim Lošinjem (uvala Kovčanje- autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500m, pri kojem je zahvatu potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva obrane,

-rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje nivelete s izgradnjom novog mosta,

-rekonstrukcija križanja na završetku državne ceste D100 u Malom Lošinju i na početku županijske ceste za Veli Lošinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog prometa (moguće rješenje križana u dvije razine), te spoj prema cesti za uvalu Mrtvaška.

Nakon izgradnje novih dionica državne ceste, postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima, odnosno lokalne ceste.

Županijske ceste

-od državne ceste D100 do zračne luke Mali Lošinj (postojeća Ž5157),

-od državne ceste D100 do trajektne luke u Malom Lošinju (postojeća Ž5158),

-od Malog Lošinja do Velog Lošinja (postojeća Ž5161),

-od državne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin (postojeća L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase s izgradnjom obilaznice naselja Punta Križa i novim spojem na T.L. Baldarin),

-od državne ceste D100 do Artatora (postojeća L58103 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase),

-od državne ceste D100 do T.L. Čikat (postojeća Ž5159),

-od županijske ceste iz prethodne alineje do T.L. Sunčana uvala (postojeća Ž5160),

-od državne ceste D100 do luke Mrtvaška.

Lokalne ceste

-od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do Ustrina (postojeća L58099),

-cesta kroz Nerezine (postojeća L58115),

-nova prilazna cesta od državne ceste (D100) u naselju Nerezine do planirane luke nautičkog turizma - marine Biskupija u Nerezinama.

-produženje ceste od T.L. Sunčana uvala (Ž5160) oko uzvisine Belveder do poslovne zone Kalvarija.

Članak 49.

U članku 181. iza stavka (2) dodaje se stavak (3) koji glasi:

»Kod gradnje i uređenja prometnica koje prolaze kroz područja visoke koncentracije suhozida, potrebno je obostrano uz koridor projektirati suhozide izvedeni u tradicionalnoj tehnici.«

Članak 50.

Članak 197. mijenja se i glasi:

»Biciklističke staze moguće je graditi na cijelom području obuhvata Plana gdje za to postoje uvjeti. Pogotovo se biciklističke staze planiraju u koridoru svih javnih cesta te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi ili u sklopu kolnih ili pješačkih površina posebno označeni, te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno duž povijesnih trasa putova, šumskih protupožarnih putova i drugo, a mogu se graditi i na pomorskom dobru. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu rekreacijskih površina. Uz biciklističke staze mogu se graditi odmorišta sa urbanom opremom.«

Članak 51.

U članku 201. u stavku (1) u alineji 2, iskaz »21 luka« zamjenjuje se iskazom »23 luke«.

U članku 201. u stavku (2) točki 1. briše se alineja 12

»- privez /sidrište/ za plutajući objekt MB Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,«, a dosadašnja alineja 13 postaje alineja 12.

U članku 201. u stavku (2) iza točke 8. dodaje se točka 8a. koja glasi:

»8a. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Biskupija

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica.«

Članak 52.

U članku 202. u tablici riječi »REPUBLIČKO ZNAČENJE« zamjenjuju se riječima »DRŽAVNI ZNAČAJ«.

Članak 53.

Članak 203. mijenja se i glasi:

»U lukama nautičkog turizma se planiraju lučke građevine, instalacije i oprema, te građevine pratećih sadržaja ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene.

Detaljno razgraničenje funkcija na kopnu i moru unutar prostora luka nautičkog turizma regulira se načelno prostornim planovima niže razine, odnosno u konačnici aktima za provedbu prostornog plana temeljem idejnog projekta, odnosno maritimne studije akvatorija. Sidreni sustavi brodova, te plutajućih pontona i valobrana mogu se protezati izvan akvatorija određenog prostornim pla nom, uz dozvolu nadležnog tijela za sigurnost plovidbe na moru.«

Članak 54.

Članak 208. mijenja se i glasi:

»Uz postojeći međunarodni aerodrom Mali Lošinj referentnog koda 2B na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama. Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom.«

Članak 55.

Članak 209. mijenja se i glasi:

»Planira se rekonstrukcija i dogradnja aerodroma »Mali Lošinj«.

Planirani zahvat obuhvaća produljenje i proširenje postojeće uzletno-sletne staze duljine 900 m i širine 30 m na duljinu cca 2.500 m i širine 45 m, a zajedno s osnovno uzletno-sletnom stazom ukupna širina iznosi 150 m, povećanje referentnog koda s 2B na 3C.

Za pristup zrakoplova aerodromu iz zraka potrebno je osigurati prilazne ravnine sa svake strane uzletno sletne staze. Unutar površina ograničenja prepreka zabranjuje se izgradnja građevina koje bi svojom visinom mogle utjecati te površine te predstavljale prepreku sigurnom odvijanju zračnog prometa, a sve prema pravilnicima i zakonima o zračnom prometu.

Prostor aerodroma mora biti zaštićen i ograđen zaštitnom žičanom ogradom cijelom dužinom oko područja aerodroma. Izvan ograde planira se put za potrebe službe održavanja. Obodni put je primarno u funkciji aerodroma a služi i u funkciji prilaza i provoza svih poljoprivrednih, vatrogasnih i drugih vozila, te u funkciji povezivanja prekinutih postojećih putova.

U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za građevinsko područje aerodroma (IS3) se planom rezervirao prostor ukupne površine cca 78 ha.»

Članak 56.

Članak 215. mijenja se i glasi:

»Vodovi i građevine vodnogospodarskog sustava prikazani su na kartografskim prikazima br. 2. Infrastrukturni sustav - Vodnogospodarski i energetski sustav i 2.2. Infrastrukturni sustav - odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25 000.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda provodi se neposrednim provođenjem Plana.«

Članak 57.

Članak 221. mijenja se i glasi:

»Cijelo područje Grada Malog Lošinja nalazi se izvan zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja, dio područja obuhvata Plana je u slivu osjetljivog područja, a obalno more (dio Osorskog zaljeva i Lošinjskog kanala, te luka Mali Lošinj, uvale Kovčanje, Artatore i dr.) određeno je kao eutrofno područje.

Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se planira na osnovi usvojenih koncepcija.

Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojčić) i postojećim podmorskim ispustom te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom. U drugoj fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz studija »Novelacija koncepcije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Mali Lošinj« (2007.g.), te »Priprema projektno-studijske dokumentacije i aplikacijskog paketa za sufinanciranje od strane EU za aglomeracije Cres, Martinšćica, Mali Lošinj i Veli Lošinj - Studija izvedivosti« (2015.). Konačno rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i tlačnim kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala, te građevinsko područje naselja Ćunski (uključujući i Kandiju i Artatore) povezati na centralni uređaj na rtu Kijac. Planira se i mogućnost spoja sustava Veli Lošinj te aerodroma na sustav Mali Lošinj.

Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.

Za dijelove mreže gdje je sada mješovita (jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.

Položaj i broj crpnih stanica i glavnih cjevovoda određen je načelno i može se varirati projektom, uz pridržavanje osnovne koncepcije.«

Članak 58.

Članak 224. mijenja se i glasi:

»Osnovna koncepcija odvodnje oborinskih voda je odvodnja najkraćim putem do recipijenta, uz neophodne mjere zaštite. Glavni recipijent je obalno more, a tamo gdje je to moguće, podzemlje.

U planiranju i projektiranju sustava oborinske odvodnje preporuča se kombinirati dva osnovna rješenja:

-na područjima povijesnih jezgri gdje je prisutna velika gustoća stanovanja i velika učvršćenost ploha predviđena je izgradnja kompletne oborinske kanalizacije,

-na područjima novije izgradnje i manje učvršćenosti ploha planirati djelomično ili kompletno princip prirodne raspršene odvodnje sa upuštanjem oborinskih voda u podzemlje, s provođenjem prethodnih istraživačkih radova upojnosti lokacije upojnog bunara.

Odvodnju oborinskih voda potrebno je uskladiti s koncepcijom sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka-bujica, u načelu na način da se površinske vode prihvate u gornjim zonama naselja, te sprovedu kanalima oborinske odvodnje kroz glavne mjesne ulice do podmorskih ispusta, odnosno upojnica s preljevima uz obalu.

Sustav javne oborinske odvodnje prvenstveno je planiran za prihvat navedenih površinskih voda, te oborinskoj odvodnji javnih površina naselja, dok je oborinske vode sa privatnih čestica u načelu potrebno rješavati na vlastitoj čestici. Iznimno, u slučajevima kad je to opravdano iz sanitarnih, te tehničko-tehnoloških razloga, može se omogućiti upuštanje oborinskih voda s krovnih površina u sustav javne oborinske odvodnje

Oborinske vode sa »čistih« površina potrebno je rješavati putem slobodnog otjecanja po terenu ili upuštanjem u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata.

Oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih površina kapaciteta više od 15 parkirnih mjesta i površine veće od 450 m2, ukoliko se kanaliziraju i upuštaju u sustav odvodnje, more ili tlo putem upojnih bunara, potrebno je prethodno pročistiti na separatoru.

Dio oborinskih voda (sa krovova kuća i postojećih naplova) i dalje će se skupljati u postojećim cisternama naročito za poljoprivredne potrebe. Moguća je i izgradnja posebnih oborinskih kolektora (otvorenih ili zatvorenih) kojima bi se prikupljala voda za potrebe poljoprivrede i spremala u postojećim građevinama ili za to posebno izgrađenim, odnosno u prirodno formiranim lokalnim depresijama - lokvama.«

Članak 59.

Članak 225. mijenja se i glasi:

Sustav uređenja vodotoka Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2.reda, područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«. Evidentirani su slijedeći vodotoci - bujice: Jadrešica, neimenovane bujice Malog i Velog Lošinja (evidentirane pod brojevima 8.118 i 8.119), Kalvarija I, Kalvarija II, Peštine, Podgora, Bučanje i bujice otoka Suska: Draga, Kanal, Garba, Grabovica, Baldarka, Baldarica, Zalbok, Kozlarica 1, Kozlarica 2 i Zagorne sa pritokama.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka planira se za sve vodotoke i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.

Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke - bujice - jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja. Poplavna područja srednje vjerojatnosti pojave (cca 100-godišnji povratni period) uslijed nedovoljnog kapaciteta korita procijenjena su za bujice Kalvarija I, Kalvarija II, Peštine, Podgora, Bučanje, Jadrešica, bujični tok u Velom Lošinju te bujice Suska - Draga i Kanal.

Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski i energetski sustav« u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadržaje prikazani i registrirani vodotoci.»

Članak 60.

Naslov poglavlja »6.2.1. Nacionalna ekološka mreža« mijenja se u »6.2.1. Ekološka mreža NATURA 2000«.

Članak 61.

Članak 237a. mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana se od područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) nalaze slijedeća Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (Područja od značaja za zajednicu): HR3000161 Cres- Lošinj, HR3000027 Podmorje Trstenika, HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar,HR3000017 Podmorje otoka Suska, HR5000032 Akvatorij zapadne Istre, HR2001036 Otočić V. Osir, HR3000008 Lošinj - Vela i Mala Draga, HR3000009 Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala Krivica, HR3000011 Lošinj - uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala Pijeska,HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj),HR2001358 Otok Cres, HR300018 Podmorje otoka Unije, HR3000446 Medvjeđa špilja (morska), HR2001380 Vele i Male Srakane - kopno, HR3000015 V. i M. Srakane, HR2001035 Otočić Zabodarski i HR2000888 Otok Susak, tePodručje očuvanja značajno za ptice (Područje posebne zaštite): HR1000033 Kvarnerski otoci.

Područja koja se nalaze u obuhvatu ekološke mreže NATURA 2000 prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Ekološka mreža NATURA 2000«, u mjerilu 1:25.000.«

Članak 62.

Članak 237b. mijenja se i glasi:

»Za područje HR3000161 Cres-Lošinj primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti,

-prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe,

-rezervat u moru.

Za područja HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000018 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar, HR3000015 V. i M. Srakane i HR3000027 Podmorje Trstenika primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,

-ograničiti sidrenje,

-regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima.

Za područje HR3000017 Podmorje otoka Suska i HR3000018 Podmorje otoka Unije primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,

-ograničiti sidrenje,

-regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima,

-očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana,

-očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća,

-očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

-sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće.

Za područje HR2001036 Otočić V. Osir primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,

-svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta,

-odrediti kapacitet posjećivanja područja.

Za područja HR3000008 Lošinj - Vela i Mala Draga, HR3000009 Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala Krivica, HR3000011 Lošinj - uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala Pijeska i HR3000178 Cres - uvale primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala.

Za područje HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale Lučica (Lošinj) primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti,

-očuvati povoljne stanišne uvjete.

Za područje HR1000033 Kvarnerski otoci primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:

-regulirati lov i sprječavati krivolov,

-osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo,

-regulirati provođenje turističko-rekreativnih aktivnosti,

-zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste,

-prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe,

-sprječavanje trovanja zvijeri,

-zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije,

-sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.«

Članak 63.

Sadržaj članka 238. se briše.

Članak 64.

Članak 240. mijenja se i glasi:

»U kategoriji park šume su zaštićene šume Čikat i Pod Javori na otoku Lošinju. Na dijelovima obje park šume utvrđena su građevinska područja: naselja Mali i Veli Lošinj, te građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene Čikat.

U dijelu park-šume izvan građevinskog područja su dopušteni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina, uređenje javnih površina (ceste, parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te infrastrukturno opremanje prostora, sukladno odredbama za provođenje Plana. Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije. Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno pravilima dobre prakse, odnosno planovima upravljanja. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta.

Na dijelovima područja park šuma Čikat i Pod Javori koji se nalaze u obuhvatu građevinskih područja, dozvoljeni zahvati određuju se temeljem UPU Mali Lošinj, UPU Čikat i UPU Veli Lošinj.

Za sve zahvate u zaštićenom prostoru park šuma potrebno je ishoditi uvjete nadležnog tijela sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Članak 65.

Iza naslova »6.2.3. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu« briše se naslov »6.2.3.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu«, a dodaje se podnaslov »Regionalni park«.

Članak 66.

Iza podnaslova iz prethodnog članka dodaje se članak 240a. koji glasi:

»Za zaštitu u kategoriji regionalnog parka se predlažu slijedeća područja:

-podmorje otoka Susak,

-podmorje otoka Ilovik i Sv. Petar,

-podmorje otoka Vele i Male Srakane,

-podmorje otoka Unije,

-Cres-Lošinj rezervat.«

Članak 67.

Članak 241. mijenja se i glasi:

»Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se predlažu slijedeća područja:

-Slatine kod Osora,

-Vele i Male Orjule s podmorjem,

-otočić Veli i Mali Ćutin s podmorjem,

-otoci Veli Osir, Oruda, Palacol s podmorjem,

-otok Trstenik s podmorjem,

-podmorje rt Margarina,

-sjeveroistočni dio otoka Unije,

-Vele i Male Stijene,

-Puna Križa - šuma hrasta crnike,

-šuma Liski kod Ćunskog.«

Članak 68.

Članak 242. mijenja se i glasi:

»U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu se predlažu slijedeća područja:

-otok Ilovik,

-otok Susak,

-Punta Križa,

-otok Unije,

-Osoršćica/podmorje ispod Osoršćice,

-Srakane Male,

-Srakane Vele,

-podmorje otočića Murter - uvala Mrtvaška.«

Članak 69.

Članak 243. mijenja se i glasi:

»U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu slijedeći dijelovi prirode:

-uvala Vogošćica,

-uvala Pijeska,

-uvala Balvanida,

-uvala Krivica,

-uvala Sunfarni,

-Vela i Mala draga,

-uvala Vognjišća,

-uvala Sonte,

-uvala Kaldonta,

-uvala Martinšćica,

-uvala UI,

-uvala Kolorat,

-uvala Meli,

-uvala Baldarin,

-uvala Jadrišćica,

-uvala Vinikova,

-špilja na Punti Križa,

-špilja na Malim Srakanama,

-izvor na Punti Križa,

-Medvjeđa pećina.

Lokve je potrebno održavati i čistiti od mulja i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.

Područja predložena za zaštitu zajedno sa točkastim lokalitetima predloženim za zaštitu u kategoriji spomenika prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.A i 3.B. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.«

Članak 70.

Podnaslov »Spomenik parkovne arhitekture« i sadržaj članka 244. se brišu.

Članak 71.

Podnaslov »Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru« se briše.

Članak 72.

Podnaslov »Posebni rezervat« i sadržaj članka 245. se brišu.

Članak 73.

Podnaslov »Spomenik prirode« i sadržaj članka 246. se brišu.

Članak 74.

U članku 251. na kraju 3. stavka iza zadnje rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi:

»Za prometnu studiju kojom će se analizirati i predložiti rješenja cestovnog prometa u Osoru, zbog velike osjetljivosti i ranjivosti prostora s aspekta graditeljske, arheološke i krajobrazne baštine mora se izraditi konzervatorsko-krajobrazna podloga.«

Članak 75.

Iza članka 275. dodaje se novi članak 275a. koji glasi:

»Rizici od poplava mora:

-procijenjene maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71 za 50 i 100-godišnji povratni period iznose: H (cm) ? 105-114 cm, te za 1000-godišnji povratni period ? 125 cm,

-apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax = 10,8m,

-za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala na u sjevernom Jadranu iznosi 7,2 m,

-mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području obuhvata Plana iznose 1,85-5,3 m.n.m., pri čemu srednja vrijednost (vjerojatnost) iznosi od 2,6 m.n.m. na Kvarneriću i istočnim obalama otoka Unija, 2,85 m.n.m. na istočnim obalama otoka Suska, do 3,1 m.n.m. na zapadnim obalama otočja. Ove vrijednosti odnose se na položaje izložene zapljuskivanju valova otvorenog mora i Kvarnerića i trebaju se uzeti u obzir prilikom izrade provedbenih prostornih planova, planiranja izgradnje na pomorskom dobru, te smještaja infrastrukturnih objekata poput pročišćivača otpadnih voda.«

Članak 76.

Članak 285. mijenja se i glasi:

»Urbanistički plan uređenja donijet će se za slijedeća naselja i područja za izdvojene namjene:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 77.

U članku 291. u stavku (1) u točkama a), b) i c) iza riječi »Lošinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.

Članak 78.

U članku 293. u stavku (1) alineja 4 sa podalinejama mijenja se i glasi:

»- u sklopu površina groblja - G

-rekonstrukcija postojećih groblja uključuje zahvate određene u članku 102,«

Članak 79.

Sadržaj članka 299. se briše.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 80.

Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

Članak 81.

Elaborat Plana iz članka 2. ove Odluke izrađen je u sedam (7) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj.

Članak 82.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 350-01/13-01/50

URBROJ: 2213/01-01-16-27

Mali Lošinj, 07. prosinca 2016.

GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr