15.

Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94), članka 49. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine« broj 90/ 92, 94/93 i 117/93) Gradsko vijeće Grada Kraljevice, na 4. sjednici održanoj dana 27. ožujka 2003. godine usvojilo je

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Grada Kraljevice
1. ožujka 2003. godine

1. Dokumenti prostornog uređenja

Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju su: Prostorni plan uređenja Primorsko-goranske županije, Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice (u nastavku: PPU GK) donesen 21. siječnja 2003. godine na 1. redovnoj sjednici Gradskog vijeća, a važeći od 8. veljače 2003. godine te Detaljni plan uređenja područja luke Kraljevica. U izradi su tri prostorna plana područja posebnih obilježja (PPPPO) i to: PPPPO priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, PPPPO zaštićenog područja Vinodola i PPPPO Bakarskog zaljeva koji jednim svojim dijelom zahvaćaju područje Grada Kraljevice.

2. Stanje u prostoru i analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja

Grad Kraljevica nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji i graniči s Gradom Bakrom, Gradom Crikvenicom, Općinom Vinodolskom te morskim putem s Općinom Kostrena i Općinom Omišalj. Površina Grada je 17,53 km² na kopnu i 3,65 km² u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Duljina obale je 13,27 km.

Geološko-hidrološke značajke, klima i reljef, biljni i životinjski svijet, struktura i tipologija naselja i stanovanja, gospodarstvo, infrastruktura, prirodna i kulturno-povijesna baština, energetika i infrastruktura te zaštita okoliša detaljno su opisani u tekstualnom dijelu PPU GK (točka 1.2), te je u ovom izvješću obrađeno samo ono što je doživjelo promjene, odnosno nije obrađeno u PPU GK.

Populacijska struktura i kretanje detaljno su obrađeni u Sociološko-demografskoj analizi područja Grada Kraljevice koju je sačinio Urbanistički institut 1997. godine, te u tekstualnom dijelu PPU GK. Sve analize temelje se na podacima do 1991. godine, jer još nisu službeno obrađeni podaci popisa stanovništva iz 2001. godine. Kako su nam sada dostupni podaci iz privremenog izvješća popisa stanovnika 2001. godine potrebna je usporedba s najnovijim podacima, te analiza prostornih potreba koje iz toga proizlaze.

Kretanje populacije Prema popisu iz 1991. godine na području Grada živi 4.513 stanovnika što čini prosječnu gustoću naseljenosti 260,48 stanovnika/km² (Hrvatska 84 stanovnika/ km², Županija 89 stanovnika/km²) u šest naselja (Kraljevica, 2.987 stanovnika, Šmrika 758 stanovnika, Bakarac 274 stanovnika, Veli Dol 208 stanovnika, Mali Dol 200 stanovnika i Križišće 86 stanovnika). Prema privremenom izvješću popisa stanovništva iz 2001. godine Grad ima 4.579 stanovnika u 1.663 kućanstva sa 2.422 stambene jedinice. Ukupni prirast u desetogodišnjem razdoblju od 66 stanovnika ili 1,5 % mogao bi krivo uputiti na statičnost sredine, ali se unutar toga krije dvostruki proces: s jedne strane depopulacija domicilnog stanovništva (negativni prirast i iseljavanje), a s druge mehanički priliv. Točne podatke za razdoblje 1991. - 2001. još ne posjedujemo, ali prema analizama sačinjenima prema prethodnim razdobljima razlikuje se pet grupa općeg kretanja stanovništva (Kraljevica - izrazita depopulacija, Šmrika - regeneracija imigracijom, Križišće i Mali Dol - slaba regeneracija imigracijom, Bakarac - ekspanzija imigracijom, nepouzdano zbog malog broja uzorka i Veli Dol - izumiranje). Vjerujemo da su ratne godine i opadanje zaposlenosti u glavnom privrednom subjektu na području Grada - brodogradilištu samo pojačali migracijske procese te da je emigracija domicilnog i imigracija s drugih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine znatno doprinijela promjeni strukture stanovništva unutar ukupno male izmjene broja stanovnika. Prema procjenama Prostornog plana uređenja Primorsko- goranske županije 2015. godine predviđa se ukupno 5.695 stanovnika na području Grada. Do značajnog prekoračenja planiranog broja moguće je doći samo intenzivnom politikom gospodarskog razvoja, a čemu će pridonijeti i kvaliteno prometno povezivanje novom autocestom do 2006. godine. Planirano proširenje stambenih zona PPU GK-om podrazumijeva primjenu takvih mjera zemljišne politike koja će povećati gustoću izgrađenosti u postojećim zonama, a što je s prostornog, razvojnog i infrastrukturnog stanovišta neophodno.

Do donošenja PPU GK pimjenjivao se Prostorni plan (bivše) Općine Rijeka koji je donesen 1986. godine i koji je predviđao značajan porast radnih mjesta i ukupnog broja stanovnika (do 350 0o 2015. godine). Stvarna kretanja opovrgla su postavke iz toga plana, te je ukupni prirast stanovnišva znatno manji, kao što je ranije izneseno. Primjenom toga plana u razdoblju od prošlog Izvješća, dakle od 1999. godine do danas izdano je 80 građevinskih dozvola i to prema sljedećoj strukturi: Kraljevica 40, Šmrika 28, Bakarac 6, Neriz 4 te Križišće i Veli Dol 2. Ne postoji točna evidencija bespravne izgradnje, no procjena je da ona u promatranom razdoblju nije zastupljena u broju koji bi predstavljao bitnu povredu prostorne strukture. Većina nelegalne izgradnje odnosi se na objekte izgrađene različito (veće) od izdane građevinske dozvole, dogradnju i nadogradnju starih kuća te izgradnju gospodarskih objekata, garaža i ogradnih zidova. Bespravnoj izgradnji doprinosi zabrana gradnje u pojedinim zonama i neažurnost građevinske inspekcije, koja izlazi na uviđaj samo po pismenoj predstavci. No s obzirom na kumulativni učinak bespravne izgradnje Grad bi morao, u okviru svojih mogućnosti, evidentirati nelegalne objekte te predložiti način rješavanja (legalizacija, rušenje). Primjenom spomenutog prostornog plana, te slabo izraženom izgradnjom u cjelini, u promatranom razdoblju nije došlo do bitnog narušavanja stanja u prostoru.

Zagađenje i zaštita okoliša te mjere za njeno unapređenje detaljno su obrađeni u PPU GK, pa na ovom mjestu treba spomenuti samo jedan aspekt koji tamo nije obrađen, a to su deponiji građevinskog materijala i iskopa. Jedini deponij koji je planski nasipravan (Medomišljina - Gubac) i koji se naplaćivao u potpunosti je ispunjen te je potrebno hitno zatvaranje i sanacija. Prilikom izgradnje ceste Krk - Jadranska magistrala - Križišće stvorila su se još tri deponija: Žlibina, Vokotinovo i Briljeva. Kasnije se nastavilo nelegalno nasipavanje od strane nepoznatih osoba. Rješenje tih deponija vidi se kroz urbanizaciju i formiranje poslovnih zona. Pored tih niklo je i nekoliko manjih nelegalnih odlagališta koji pored građevinskog nerijetko sadržavaju i krupni otpad iz domaćinstava. Te deponije je potrebno eliminirati, a za potrebe daljnjeg odlaganja hitno je potrebno formirati novi legalni deponij. U tu svrhu iskoristit će se depresija u poslovnoj zoni Vrtača, koja prema projektu može prihvatiti 56.000 m³ materijala, što bi uz selekcioniranje i prodaju materijala moglo potrajati dugi niz godina. Time bi se ujedno dobio plato za izgranju servisne zone. U slučaju nastavka izgradnje ceste i većih iskopa potrebno je planirati nove deponije, moguće u vidu stvaranja lukobrana i formiranja lučice, no za to je potrebno izraditi prethodnu studiju.

Klasa: 350-01/03-01/4

Ur. broj: 2170/08-08-03-01

Kraljevica, 27. ožujka 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRALJEVICE

Predsjednik

Marinko Čandrlić, v. r.