SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIV. - broj 28. Četvrtak, 3. studenog 2016.
GRAD MALI LOŠINJ

61.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenje (»Narodne novine« broj 153/13), a sukladno članku 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/ 12), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Susak (UPU 23) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/11) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na 28. sjednici održanoj dana 03. studenog 2016. godine, donijelo

O D L U K U o donošenju
Urbanističkog plana uređenja Susak (UPU 23)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(4) Donosi se Urbanistički plan uređenja Susak - UPU 23 (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka PLANIUM, d.o.o. iz Rijeke u koordinaciji sa stručnim službama Grada Malog Lošinja.

(5) U obuhvatu Plana iz stavka (1) nalaze se:

–građevinska područja naselja Susak oznake NA 9;

izdvojena građevinska područja sportsko - rekreacijske namjene R110 i R111.

(6) Plan se provodi neposredno.

Članak 2.

(1) Plan je sadržan u elaboratu koji sadrži slijedeće:

KNJIGA I

A.TEKSTUALNI DIO

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE

4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONAMA A I B

4.2. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONI 1-1

4.3.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA POMOĆNE I PRATEĆE NAMJENE

4.5.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENE I SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

4.6.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE

4.7.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

4.8.UVJETI I NAČIN SMJEŠTAJA PRIVREMENO- MONTAŽNIH GRAĐEVINA

5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.3. Pomorski promet

5.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1.MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

7.2.MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

8.POSTUPANJE S OTPADOM

9.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. ZAŠTITA TLA

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

9.3. ZAŠTITA VODA

9.4. ZAŠTITA OD BUKE

9.5. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

9.6. ZAŠTITA MORA

9.7. POSEBNE MJERE ZAŠTITE

9.7.1. Zaštita od požara

9.7.2. Zaštita od potresa

9.7.3. Mjere zaštite od rušenja

9.7.4. Sigurnost i spašavanje građana

9.7.5. Zaštita od poplava

9.7.6. Zaštita od erozije

9.7.7.Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka

9.7.8. Mjere zaštite od tehničko - tehnološke ugroze

9.7.9. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

B.GRAFIČKI DIO

1 Korištenje i namjena površina 1:2000

2Prometna, ulična, i komunalna infrastrukturna
mreža 1:2000

2.1. Prometni sustav i

2.2. Elektroopskrba i telekomunikacije

2.3. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba

2.4. Vodnogospodarski sustav - odvodnja

3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000

3.1. Uvjeti korištenja

3.2. Uvjeti korištenja

3.3. Posebna ograničenja u korištenju

4.Uvjeti građenja 1:2000

KNJIGA II

C.OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE

II. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA

III.ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ čl. 79 i čl. 94.
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I
GRADNJI (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

IV.IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

V. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA

VI.SAŽETAK ZA JAVNOST

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:

.građevinskog područja naselja Susak NA9;

.građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R110;

.građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R111.

(2) Unutar površina iz stavka (1) ovog članka izvršena je podjela sukladno načinu korištenja na površine:

.javnih namjena

.drugih namjena

(3) Površine javnih namjena na kopnu, a unutar građevinskog području naselja Susak su:

.kolno-pješačke površine,

.površina luke otvorene za javni promet,

.infrastrukturne površine namijenjene građevinama komunalnih djelatnosti (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba),

.površine parkovnog zelenila - Z1.

(4) Površine drugih namjena na kopnu, a unutar građevinskog području naselja Susak su:

.površine mješovite namjene - pretežito stanovanje, pretežito poslovne

.površine društvene namjene - D (vjerski sadržaji),

.površine zaštitnog zelenila - Z.

(5) Površine sportsko-rekreacijske namjene - R110 i R111 su kopnene površine i u ukupnom svom obuhvatu smatraju se površinom javne namjene.

(6) Površine mora dijele se na:

.površine mora za potrebe luke otvorene za javni promet,

.rekreativne površine mora,

.ostale morske površine.

(7) Razgraničenje prema namjeni i korištenju površina grafički je prikazano u kartografskom prikazu 1.

POVRŠINE JAVNIH NAMJENA

Kolno-pješačke površine

Članak 4.

(1) Kolno-pješačke površine su površine namijenjene pretežno kretanju pješaka, ali i kretanju drugih prijevoznih sredstava - traktora, električnih vozila i druga vozila u funkciji života i rada otoka.

(2) Javne kolno-pješačke površine su površine namijenjene:

.postojećoj kolno-pješačkoj infrastrukturi

.rekonstrukciji postojeće kolno-pješačke infrastrukture

.izgradnji nove kolno-pješačke infrastrukture

(3) Granica postojeće prometne infrastrukture određena je granicom njene građevne čestice.

(4) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju odnosnih površina definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površina luke otvorene za javni promet

Članak 5.

(1) Površina luke otvorene za javni promet su kopnene i morske površine potrebne za organizaciju djelatnosti luke Susak.

(2) Uvjeti izgradnje i korištenja luke definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površine komunalne infrastrukture

Članak 6.

1) Površine komunalne infrastrukture su površine namijenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih mreža (trafostanice, crpne stanice i dr.).

2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površine sportsko-rekreacijske namjene R110 i R111

Članak 7.

(1) Sportsko-rekreacijske površine R110 i R111 su površine namijenjene odvijanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti stanovništva i korisnika prostora, te formiranju uređenih plaža.

(2) Uvjeti uređenja površine iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Površine parkovnog zelenila Z1

Članak 8.

(1) Površine parkovnog zelenila su uređene površine zelenila namijenjene odmoru, rekreaciji i igri djece najranije dobi.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 6. ovih Odredbi.

Površine mora

Članak 9.

(1) Površine mora dijele se na površine mora koje pripadaju namjenama definiranih ovim Planom bez koje se namjene ne bi mogla realizirati (luke otvorene za javni promet, sportsko-rekreacijske površine R110 sa uređenom plažom R3 i sportsko-rekreacijske površine R11), te na ostale morske površine.

(2) Rekreativne površine mora utvrđene su u obalnom pojasu uz definirane uređene i prirodne plaže u širini od 300m od obalne linije.

(3) Preostali dio mora definiran je kao ostale površine mora, a koristi se za pomorski prometa i ostale aktivnosti na moru.

(4) Uvjeti uređenja i korištenja definirani su poglavljima 5. i 9.6. ovih Odredbi.

POVRŠINE DRUGIH NAMJENA

Površine mješovite namjene

Članak 10.

(1) Površine mješovite namjene namijenjene su izgradnji stambenih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko- rekreativnih i društvenih građevina odnosno građevina koje svojom uporabom (bukom, otpadom, onečišćenjem, izgledom i sl.) ne narušavaju život i rad ljudi u naselju, te prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline.

(2) Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite namjene definirani su poglavljima 2., 3. i 4. ovih Odredbi.

Površine društvene namjene

Članak 11.

(1) Površine društvene namjene su postojeće površine na kojima su izgrađeni vjerski sadržaji.

(2) Uvjeti i način gradnje na površinama društvene namjene definirani su poglavljima 3. i 4. ovih Odredbi.

Površine zaštitnog zelenila Z

Članak 12.

(1) Površine zaštitnog zelenila su površine na kojima nije moguća bilo kakva izgradnja već je iste potrebno urediti.

(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka definirani su poglavljem 6. ovih Odredbi.

OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 13.

(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana određuju se II kategorija uređenja građevinskog zemljišta za koju je potrebno zadovoljiti slijedeće uvjete:

.imovinsko - pravnu pripremu,

.pristupni put,

.priključak na niskonaponsku mrežu

.priključak na javni sustav odvodnje otpadnih voda i opskrbe vodom.

(2) Naselje mora biti opremljeno osnovnim društvenim sadržajima kao i sustavom javne rasvjete.

(3) Obuhvat Plana nalazi se unutar zaštitnog obalnog pojasa.

(4) Rekonstrukcija postojeće izgradnje, u bilo kojem dijelu obuhvata, moguća je sukladno konzervatorskoj podlozi i odredbama ovog Plana.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 14.

(1) Građevine gospodarske djelatnosti su poslovne, ugostiteljske, turističke, trgovačke, uslužne, servisne, zanatske koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom namjenom planskog područja.

(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti određuje se unutar površina mješovite namjene (zona 1 i 3), te unutar sportsko-rekreacijske (zona 9).

(3) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti moguća je na zasebnoj građevnoj čestici ili kao sastavni dio građevne čestice neke druge namjene.

(4) Uvjeti gradnje gospodarskih građevina definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

(5) Ako je građevina gospodarske namjene osnovna, pored nje, moguća je izgradnja sadržaja pomoćne i prateće namjene. Pomoćne i prateće građevine na česticama gospodarskih građevina mogu biti manji pomoćni (spremišta, kotlovnice i dr.), poslovni (uredi, agencije, ispostave javnih sadržaja, banke, pošta i dr.), društveni (ordinacije, galerije, dječje igraonice ili privremeni prihvat djece i sl.), ugostiteljski i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene.

(6) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina gospodarske namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne i prateće građevine u njenoj funkciji, nesmetan pristup, komunalnu opremljenost i sl.).

Smještaj građevina ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 15.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene koji se mogu graditi na izdvojenim građevnim česticama unutar površina mješovite namjene (zone 1 i 3) ili kao prateći sadržaji na građevnim česticama neke druge osnovne namjene (zone 9) su:

.smještajni sadržaji kapaciteta najviše do 80 ležaja sa minimalnim nivoom usluga od 3*.

.ugostiteljski sadržaji svih ponuda.

Smještaj građevina poslovne namjene

Članak 16.

(1) Sadržaji poslovne namjene koji se mogu formirati unutar već izgrađenih građevina zone 3 su manji proizvodno - zanatski sadržaji vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost - vinarija, uljara, prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, prerada ratarskih proizvoda i sl., trgovačko - uslužni sadržaji, te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.

(2) Građevine poslovne namjene koje se mogu graditi na izdvojenim građevnim česticama unutar površina mješovite namjene (zone 1 i 3) ili kao prateći sadržaji na građevnim česticama neke druge osnovne namjene (zone 9) su:

.trgovine, uredi, predstavništva, servisi i drugi zanatski i uslužni sadržaji različitih karakteristika sukladni namjeni sveukupnog prostora i dr..

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Članak 17.

(1) Građevine društvene djelatnosti su građevine zdravstvene, socijalne, predškolske i školske, kulturne, vjerske i sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Zone društvene izgradnje grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4. i označene kao zone 2.

(3) Izgradnja građevina društvene djelatnosti moguća je:

.unutar površina mješovite namjene kao osnovna građevina na zasebnoj građevnoj čestici (zona 1 i 3);

.unutar površina mješovite namjene kao prateća djelatnost građevina druge osnovne namjene (zona 1 i 3);

.unutar površina sportsko-rekreacijske namjene kao prateća djelatnost (zone 9).

(4) Uvjeti gradnje građevina društvene djelatnosti definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Smještaj građevina društvene namjene

Članak 18.

(1) Građevine vjerske namjene D7 je postojeća crkva Sv. Nikole, kapelica, te stambeni prostor časnih sestara.

(2) Građevine sportsko- rekreacijske namjene smještaju su u građevinsko područje izdvojene namjene kao sadržaji osnovne namjene - zone 9, te unutar zona 1 i 3 kao prateći sadržaji osnovnim namjenama prostora.

(3) Građevine drugih društvenih namjena koje se mogu graditi na izdvojenim građevnim česticama unutar površina mješovite namjene ili kao prateći sadržaji na građevnim česticama neke druge osnovne namjene su:

.zdravstvene (wellness, ordinacije, ambulante, apoteka i sl.),

.predškolske (jaslice, dječji vrtić),

.kulturne (čitaonica, izložbeni prostori, galerije, muzej, kino, udruge i dr.),

.socijalne (domovi, rehabilitacijski centri),

.sportsko-rekreacijske (teretane, igraonice, otvorena igrališta i sl.).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 19.

(1) Naselje Susak zaštićena je povijesna - ruralna cjelina podijeljena na zone A i B. Izvan zaštićenih zona formirane su zone isključive namjene: mješovite - zona 1-1, sportsko rekreacijske - zone 9

(2) Planom su definirane zone gradnje i uređenja na slijedeći način:

.zona 1 - mješovita namjena - M1,

.zona 2 - društvena namjena - D,

.zona 3 - mješovita namjena - M2,

.zona 4 - površine zaštitnog zelenila - Z,

.zona 6 - luka otvorena za javni promet,

.zona 7 - komunalna namjena - cestovni promet, vodoopskrba i odvodnja, elektroopskrba

.zona 8 - parkovne površine - Z1,

.zona 9 - sportsko-rekreacijska namjena - R.

(3) Izgradnja - rekonstrukcija i interpolacija građevina u postojeću izgradnju zone B, te sanacija ili rekonstrukcija u postojećoj izgradnji zone A moguća je na slijedećim površinama:

.mješovite namjene - zone 1

.društvene namjene - zone 2

.mješovite namjene - zone 3.

(4) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - zone 9 dozvoljava se izgradnja sadržaja potrebnih za funkcioniranje namjena.

(5) Izgradnja i uređenje zona 6 i 7 definirane su poglavljem 5., uređenje zona 4 i 8, poglavljem 6. ovih Odredbi.

(6) Obuhvati navedenih zona gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4..

(7) Ovim planom dozvoljava se izgradnja - interpolacija u postojeću izgradnju zone B slijedećih građevina:

.stambenih;

.pomoćnih i pratećih;

.društvenih i sportsko-rekreativnih;

.trgovačko-uslužnih i zanatskih;

.ugostiteljsko-turističkih;

.privremeno-montažnih.

(8) U postojećoj izgradnji zone A dozvoljava se, pored sanacije ili rekonstrukcije postojeće gradnje i prenamjena postojećih građevina u slijedeće građevine:

.stambene;

.društvene;

.poslovne - trgovačko-uslužne;

.ugostiteljsko-turističke - ugostiteljstvo i smještajni kapaciteti tipa apartmana, soba, obiteljskih hotela, pansiona i sl..

4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONAMA A I B

Članak 20.

(1) Izgradnja (sanacija, rekonstrukcija, interpolacija i druge prihvatljive metode obnove tradicijskog naselja) u zonama A i B moguća je uz uvjete nadležnog konzervatorskog odjela sukladno konzervatorskoj podlozi.

(2) Unutar zone A moguće intervencije u prostoru su slijedeće: građevinski zahvati - sanacija, konzervacija, restauracija, konzervatorska rekonstrukcija i druge prihvatljive metode, te zahvati uređenja površina: obnova ulica i trgova, ozelenjavanje površina autohtonim raslinjem, rekonstrukcija javne rasvjete i ostalih infrastrukturnih sustava sukladno potrebi, obilježavanje tradicijskih i kulturnih vrijednosti. Ne dozvoljava se interpolacija unutar već izgrađene strukture. Unošenje novih elemenata, struktura, sadržaja mora biti sukladna ambijentalnim vrijednostima tradicijske gradnje.

(3) Unutar zone B, pored navedenih intervencija iz prethodnog stavka ovog članka, dozvoljava se i interpolacija pod kontrolom nadležnog konzervatorskog odjela. Uvođenje novih sadržaja, elemenata, struktura moguća je na način da se povijesne strukture povezuju sa novim potrebama i sadržajima, odnosno da isti ne smiju narušiti ambijentalne odlike naselja.

4.2. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONI 1-1

Članak 21.

(1) Zona 1-1 je obuhvat k.č. 9748 i 9749 k.o. Susak sa desne strane postojeće pješačko-kolne komunikacije odnosno k.č. 9754 i 9755 k.o. Susak sa lijeve strane iste pješačko-kolne komunikacije, a nalaze se izvan obuhvata zaštitnih zona A i B.

(2) Unutar zone 1-1 dozvoljava se izgradnje najviše dvije građevine (jedna na k.č. 9748 i 9479 k.o. Susak, druga na k.č. 9754 i 9755 k.o. Susak) stambenog ili pomoćnog (na zasebnoj građevnoj čestici) karaktera kao osnovnom namjenom.

(3) Stambena građevina je isključivo obiteljska kuća slobodnostojeća.

(4) Uz stambenu građevinu, kao osnovnu, mogu se graditi pomoćni i prateći sadržaji. Prateći sadržaji moraju zauzimati manje od ukupne površine osnovne građevine sa pomoćnim sadržajima.

Obiteljska kuća

Članak 22.

(1) Namjena građevine:

.Obiteljska kuća je osnovna građevina sastavljena od najviše 3 uporabne cjeline stambenog karaktera.

.Obiteljska kuća mora biti slobodnostojeća.

(2) Oblik i veličina građevne čestice:

.Oblik i veličina građevne čestice u zoni 1-1 utvrđena je postojećim katastarskim oblikom.

.Oblik i veličina građevne čestice u zonama 1-1 moraju zadovoljiti uvjete definirane ovim stavkom:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

.Za nove građevine, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6m.

.Za nove građevine, prosječna bruto površina stana iznosi 20-25m2 po osobi. Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0m2 i spremište za drva površine najmanje 4,0m2 za stanove površine do 60m2, a za veće površine najmanje 6,0m2. Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0m2 po stanu.

(4) Uvjeti za oblikovanje građevine:

.Arhitektonsko oblikovanje novih građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji u proporcijama, elementima gradnje, boji i materijalima.

.Građevine u zoni 1-1 svojim gabaritima moraju poštivati tradicionalan izričaj:

.poštovati tradicionalne proporcije otvora, a zaštitu omogućiti griljama ili škurama;

.izgradnja vanjskog stubišta je iznimna i nije dozvoljena za isključivi prilaz potkrovlju;

.dozvoljava se, u nivou prizemlja, formiranje terase natkrite, isključivo, brajdom ili pergolom;

.krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, s nagibom krovnih ploha 23Ê.

.krovni prepust na zabatu može biti istaknut do 0,3m;

.krovište mora biti pokriveno crijepom: kupa kanalica, mediteran ili sličan crijep, terakota boje. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita u bilo kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina;

.u površini krovnih ploha, moguće je ugraditi krovne prozore.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

.Unutar građevne čestice obiteljske kuće smještaju se, osim građevine osnovne namjene, pomoćni sadržaji i sadržaji drugih namjena - prateći kao zasebne građevine ili kao dio gabarita osnovne građevine.

.U zonama 1-1 utvrđuju se slijedeći smještajni uvjeti:

.sa svih strana građevne čestice, građevina mora biti udaljena najmanje 3m.

(6) Uvjeti za uređenje građevne čestice

.Elementi uređenja građevnih čestica u zonama 1-1 su slijedeći:

.najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno zelenilom;

.neizgrađeni prostor građevne čestice uređuje se kao dvorište i vrt, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta;

.uređenje okućnice, podzida, terase, ograda i sl. treba riješiti tako da ne narušava izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici;

.građevna čestica može biti ograđena ogradom od neobrađenog kamena u žbuci ili suhozidu visine punog dijela ograde prema susjednim česticama do 0,8m, a prema javnim građevnim česticama najviše 1,5m.

(7) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

.Svi prateći sadržaji obiteljske kuće, a javne upotrebe - ugostiteljstva, prodaje, uslužne, servisne djelatnosti, sadržaji zabave i sl. moraju omogućiti nesmetan pristup osobama smanjene pokretljivosti, a sukladno zakonskoj regulativi.

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

.Građevine moraju biti priključene na javnu komunalnu infrastrukturu naselja, a sukladno odredbama poglavlja 5. ovih Odredbi.

(9) Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom:

.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 9. ovih Odredbi.

4.3.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE

Članak 23.

(1) Stambene građevine grade se u zonama 1 i 3 kao građevine osnovne namjene dok je zoni 2 stambeni sadržaj prateći sadržaj osnovnoj društvenoj namjeni (samostan).

(2) Stambena građevina može biti:

.obiteljska kuća;

.manja višestambena građevina.

(3) Uz stambenu građevinu, kao osnovnu, mogu se graditi pomoćni i prateći sadržaji. Prateći sadržaji moraju zauzimati manje od ukupne površine osnovne građevine sa pomoćnim sadržajima.

(4) Ako prateći sadržaji zauzimaju više od 50% ukupne površine predviđene za gradnju onda se građevina naziva stambeno-poslovnom, a njena izgradnja određuje se sukladno uvjetima za izgradnju manje višestambene građevinu. Takva izgradnja moguća je u zonama 3.

(5) Postojeće građevine koje ne zadovoljavaju uvjete ovih Odredbi mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Obiteljska kuća

Članak 24.

(1) Uvjeti za izgradnju obiteljske kuće - slobodnostojeće definirani su člankom 22. ovih Odredbi.

(2) Pored slobodnostojeće, obiteljska kuća može biti dvojna ili u nizu. Pri rekonstrukciji postojeće gradnje dvojnih građevina ili građevina u nizu primjenjuju se drugi uvjeti oblika i veličine građevne čestice i veličine građevine kako slijedi:

.Oblik i veličina građevne čestice:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(3) Ostali uvjeti članka 22. primjenjuju se na dvojne obiteljske građevine, te obiteljske građevine u nizu.

Manja višestambena građevina

Članak 25.

(1) Namjena građevine:

.Manja višestambena građevina je osnovna građevina sastavljena od najmanje tri i najviše četiri uporabne cjeline stambenog ili stambeno-poslovnog karaktera.

.Manja višestambena građevina može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu.

.Na završne građevine niza primjenjuju se uvjeti definirani za dvojne građevine.

(2) Oblik i veličina građevne čestice:

.Oblik i veličina građevne čestice u zoni 1 utvrđena je postojećom izgradnjom i katastarskom matricom.

.Oblik i veličina građevne čestice u zonama 3 moraju zadovoljiti uvjete definirane ovim stavkom. Najmanja i najveća površina građevne čestice kao i njena iskoristivost i izgrađenost uvjetovani su vrstom izgradnje, dok je najmanja širina građevne čestice uvjetovana katnošću nadzemne izgradnje:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Iznimno od navedenog, za već izgrađene sadržaje stambeno-poslovnog karaktera zone 3. Oblik I veličina građevne čestice utvrđena je postojećom izgradnjom.

(3) Veličina građevine

Veličina građevine mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

.Za nove građevine, u zonama 1 i 3, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6m, a poslovne etaže 3,0m.

.Za nove građevine, u zonama 1 i 3, prosječna bruto površina stana iznosi 20-25m2 po osobi. Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0m2 i spremište za drva površine najmanje 4,0m2 za stanove površine do 60m2, a za veće površine najmanje 6,0m2. Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0m2 po stanu.

(4) Uvjeti za oblikovanje građevine, smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, uvjeti za uređenje građevne čestice, uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu, mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom definirani za obiteljsku kuću primjenjuju se i kod izgradnje manjih višestambenih građevina (članak 22.).

4.4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA POMOĆNE I PRATEĆE NAMJENE

Članak 26.

Postojeće pomoćne i prateće građevine, ukoliko ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim poglavljem mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima.

Članak 27.

(1) Namjena građevina

.Pomoćna građevina je građevina na istoj građevnoj čestici u funkciji osnovne građevine namijenjena smještaju samo određenih sadržaja (drvarnica, spremište, kotlovnica, plinska stanica, vrtna sjenica, ljetna kuhinja, spremište poljoprivrednih vozila, hoby-prostori, otvoreno igralište, bazen i sl.), a gradi se prislonjena ili odvojena od osnovne građevine, u slučaju kada u okviru osnovne građevine nije moguće riješiti nastale potrebe.

.Prateće građevine su građevine unutar kojih se obavlja neka od gospodarskih namjena, a u funkciji osnovne građevine. Gospodarske namjene uz građevinu osnovne namjene mogu biti poslovne (članak 16. stavak (2)), ugostiteljske (članak 15. stavak (1)) društvene (članak 18. stavak (3)), poljoprivredne, a u ovisnosti o osnovnoj namjeni uz koje se građevine smještaju.

.Poljoprivredne/gospodarske građevine, unutar obuhvata Plana, mogu biti bez izvora zagađenja - spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, sušione mesa, ribe, bilja, sjenici, konobe za pripremu, skladištenje i kušanje vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda i prerađevina i druge slične građevine, uz adekvatno zbrinjavanje otpada u proizvodnom procesu.

(2) Oblik i veličina građevne čestice

.Građevine pomoćnog i pratećeg sadržaja smještaju se na građevnoj čestici osnovne namjene. Oblik i veličina građevne čestice utvrđena je za pojedinu gradnju osnovnih građevina.

(3) Veličina građevine

.Pomoćne građevine mogu biti sastavni dio osnovne ili prateće građevine, ali i građevine zasebnog korpusa.

.Pomoćne građevine kao zasebne su prizemne građevine, najviše visina od 2,5m.

.Tlocrtna površina pomoćne građevine zasebnog gabarita može biti do 1/3 površine osnovne građevine, a najviše do 50m2 bruto površine.

.Prateće građevine mogu biti sastavni dio osnovne, ali i zasebne građevine skladno ukomponirane u arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

.Prateće građevine zauzimaju manje od 50% bruto razvijene površine osnovne građevine i pomoćnih sadržaja zajedno.

.Tlocrtna projekcija, katnost, visina prateće namjene mora biti sukladna uvjetima gradnje osnovne građevine.

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(4) Uvjeti za oblikovanje građevine

.Pomoćne građevine u zoni 1-1 svojim gabaritima moraju poštivati tradicionalan izričaj:

.ne dozvoljava se izgradnja zasebnih pomoćnih građevina od neprimjerenih materijala - drvo, lim, plastika;

.krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, s nagibom krovnih ploha 23Ê.

.krovišta mogu biti i ravna ako se građevina gradi uz osnovnu građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć sa okolnog terena bez stubišta, a mogu se koristiti kao terase natkrite brajdom ili pergolom;

.krovište mora biti pokriveno crijepom: kupa kanalica, mediteran ili sličan crijep, terakota boje. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita u bilo kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

.Na jednoj građevnoj čestici se, u okviru utvrđenih veličina za kig i kis, uz jednu građevinu stambene namjene mogu graditi ukupno najviše dvije pomoćne građevine te sadržaji pratećih gospodarskih namjena.

.Ukoliko se pomoćne građevine i poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja grade kao zasebni gabariti moraju biti udaljene najmanje 3m od granice građevne čestice.

.Iznimno od prethodne alineje, a prema izričitoj suglasnosti susjeda, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice građevne čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju.

.Za prateće sadržaje izuzev poljoprivrednih građevina, ukoliko se grade kao zasebni gabariti, primjenjuju su uvjeti smještaja utvrđeni za osnovne građevine.

.Bazen, kao pomoćna građevina, gradi se na građevnoj čestici stambene, ugostiteljsko-turističke, te javne sportsko- rekreacijske namjene.

.Na građevnim česticama s postojećim građevinama bazen je moguće graditi na najviše 20% neizgrađenog dijela građevne čestice, uz uvjet da je osiguran i najmanje 20% površine građevne čestice za zelene površine.

.odvodnju bazena riješiti sukladno člancima 49. i 65..

4.5UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENE I SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE

 

Uvjeti gradnje građevina društvene i sportsko-rekreacijske osnovne namjene u zonama 1 i 2

Članak 28.

(1) Namjena građevine

.Izgradnja zone 2 obuhvaća vjerske sadržaje.

.Zone 2, grafički prikazane na kartografskom prikazu 4., su postojeće građevine isključive društvene namjene i kao takve se zadržavaju u prostoru. Unutar navedene zone dozvoljava se rekonstrukcija postojeće gradnje u smislu poboljšanja uvjeta postojeće djelatnosti, a uz uvjete i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

.Građevine sportsko-rekreacijske namjene kao osnovne građevine grade se u zonama 1, 3 i 9, dok se u zonama 1, 3 mogu graditi i kao prateći sadržaji drugim namjenama.

.Građevine sportsko-rekreacijske namjene koje se smještaju u zone 1 i 3 kao građevine osnovne namjene su: dvorane, kuglane, teretane, plesna studija i druge razne vježbaonice, razna otvorena igrališta.

(2) Oblikovanje i uređenje građevne čestice i građevine

.Za postojeće zone društvene izgradnje, već su utvrđene građevne čestice.

.Rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, prenamjena postojeće gradnje unutar zone A, te interpolacija novih sadržaji društvene i sportsko-rekreacijske namjene u zoni B vrši se sukladno uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(3) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

.Građevine moraju biti priključene na javnu komunalnu infrastrukturu naselja, a sukladno odredbama poglavlja 5. ovih Odredbi;

(4) Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 9. ovih Odredbi.

Sportsko- rekreacijski centri - R110 - zona 9-1 i - R111 - zona 9-2

Članak 29.

(1) Namjena građevine

.Izgradnja zone 9 podijeljena je na slijedeće površine: 9-1 - sportsko-rekreativno područje naselja Susak i 9-2 - sportsko-rekreativno područje uvale Bok

.Površina zone 9-1 može se koristiti kao površina za okupljanje većeg broja ljudi za povremene potrebe većih manifestacija.

.Površine sportsko-rekreativne namjene iz prvog stavka ovog članka dijele se na:

.9-1a i 9-2a- sportsko-rekreacijski sadržaji,

.9-1b i 9-2b - plažni sadržaji,

.9-1c - morska površina uređene plaže.

.Unutar Zone 9-1a i 9-2a smještaju se slijedeći sadržaji:

.sportsko-rekreacijski sadržaji otvorenog tipa;

.površine za izgradnju ugostiteljskih, sanitarnih i spremišnih sadržaja (restoran, caffe-bar i sl. ugostiteljski sadržaji, prodaja sladoleda, plažnih potrepština, suvenira, duhanskih i novinskih proizvoda te sličnih prodaja, prostori za smještaj opreme plaže, sanitarni blokovi, prostori za tuš i kabine za presvlačenje, sadržaji društvenog karaktera (privremeni dječji vrtić, galerijski sadržaj i dr.), površine za igru djece najmanjeg uzrasta, površine parkovnog uređenja i drugi sadržaji sukladni namjeni)

.Zone 9-1b, 9-2b, 9-1c su površine za uređenje plaže.

.Izgradnja obaveznih sadržaja uređene plaže u zoni 9- 1a dozvoljava izgradnja građevina trajnog i privremeno-montažnog karaktera, dok je izgradnja u zoni 9-2a isključivo privremeno-montažna.

(2) Oblik i veličina građevne čestice

.Površine pojedinih zona grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4. Površine zona ujedno su i građevne čestice zahvata.

.Najveća izgrađenost i iskoristivost ukupnog obuhvata sportsko-rekreacijske zone R110 i R111 iznosi najviše 10% ukupne kopnene površine obuhvata (kig = 0,1, kis = 0,1).

(3) Veličina građevine

.Na površini zone 9-1a dozvoljava se izgradnja jednoetažnih građevina - najveći broj etaža iznosi 1 nadzemna etaža (P).

.Najveća visina građevine iznosi 3,0m.

.Privremeno-montažne građevine za potrebe namjene, na površinama zone 9-1a i zone 9-2a postavljaju se sukladno uvjetima definiranih člankom 34. ovih Odredbi

(4) Uvjeti za oblikovanje pratećih građevina sportsko- rekreacijske zone

.Građevine u zoni 9-1a mogu imati suvremeniji arhitektonski izričaj uz poštivanje prostornih vrijednosti i proporcija kao i uvjeta namjene.

.Preporuča se formiranje kosog krova s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23Ê i upotreba materijala sukladno lokalnim uvjetima.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

.Građevine se mogu graditi na području zona 9-1a.

.Svi sadržaji definirani u stavku (1), četvrtoj alineji, drugog navoda moraju činiti jedinstvenu arhitektonsko-oblikovnu cjelinu.

(6) Uvjeti za uređenje ukupnog obuhvata sportsko-rekreacijske zone R110 i R111

.Uređenje zona 9-1b, 9-2b, 9-1c:

.plaže moraju biti nadzirane i pristupačne sa kopnene i morske strane;

.na površini sunčališta dozvoljeno je postavljanje plažnih rekvizita - suncobrani, ležaljke i sl., te plažnih instalacija za nadziranje kupača;

.s morske strane, plaža mora biti označena i zaštićena.

.na formiranim zonama (kopnenim i morskim) moguće je smjestiti sadržaje bazena, vodogana, vodnih atrakcija, iznajmljivanje i smještaj plovila i slični sadržaji sukladni namjeni;

.plažni sadržaji smještaju se tako da ne ometaju kretanje obalnom šetnicom;

.morska površina uređene plaže sportsko-rekreacijskog područja Bok R111.

.Uređenje zone 9-1a i 9-2a:

.uz građevine ugostiteljskog sadržaja moguće je formirati terasu koja je natkrivena kapaciteta do 40 mjesta.

.ako se formira dječje igralište za najmlađe, isto mora biti ograđeno privremenom ogradom zbog kontrole prostora; naprave i podloga igrališta mora omogućiti sigurnu igru djece, te iste moraju biti atestirani proizvodi.

.podloge sportsko-rekreacijskih sadržaja ne mogu se izvoditi betoniranjem ili asfaltiranjem.

(7) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti:

.Svi sadržaji zone 9 moraju biti dostupni osobama smanjene pokretljivosti, a sukladno zakonskoj regulative.

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

.Građevine moraju biti priključene na javnu komunalnu infrastrukturu naselja, a sukladno odredbama poglavlja 5. ovih Odredbi.

.Unutar obuhvata zona 9 formirana je obalna šetnica. Sadržaji zone 9 koji se formiraju uz regulacionu liniju obalne šetnice ne smiju prekidati njeno kontinuirano korištenje u pješačkom smislu.

.Uz opremanje iz članka 37. stavka (2) ovih Odredbi, uz obalnu šetnicu moguće je instalirati i javne zahvate vode.

.Odvodnju bazena riješiti sukladno člancima 49. i 65..

(9) Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 9. ovih Odredbi.

4.6.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE

Članak 30.

Izgradnja poslovnih građevina kao zasebnih građevina moguća je unutar zona 1 i 3 uz uvjete definirane za izgradnju u tim zonama, kao pratećih uz sadržaj druge osnovne namjene- stambene, ugostiteljsko-turističke, sportsko- rekreativne, društvene i sl. unutar zona 1, 3 i 9, a vrše se sukladno uvjetima gradnje definiranih za druge osnovne građevine - stambene, ugostiteljsko-turističke, sportsko- rekreativne, društvene i sl. i poglavljem 4.4.. Uvjeti i način gradnje građevina pomoćne i prateće namjene.

4.7.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 31.

(1) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene grade se unutar zona 1, 3 dok se unutar zona 9 mogu formirati sadržaji ugostiteljstva.

(2) Unutar zona 1, 3 i 9. građevine se grade kao samostalne građevine ili kao prateći - poslovni dio građevine neke druge osnovne namjene.

(3) Uvjeti i način gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene kao prateći sadržaj utvrđeni su poglavljem 4.4.. ovih Odredbi.

(4) Unutar zona 1 građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu biti građevine osnovne namjene, a grade se sukladno uvjetima gradnje definiranih člankom 25. za višestambene građevine.

(5) Unutar zona 9 sadržaji ugostiteljske namjene formiraju se sukladno uvjetima članka 29..

4.8.UVJETI I NAČIN SMJEŠTAJA PRIVREMENO- MONTAŽNIH GRAĐEVINA

Članak 32.

(1) Vrste građevina:

.Privremeno-montažne građevine na kopnu su štandovi, sprave i atrakcije unutar plažnih kompleksa.

.Privremeno-montažne građevine na moru su valobrani, pontoni i slični plutajući sustavi.

(2) Oblik i veličina građevne čestice:

.Oblik i veličina građevne čestice za postavljanje štandova kao i površine obuhvata na moru za postavljanje plutajućih elemenata ne utvrđuje se ovim Odredbama.

.Lokacije za postavu privremeno-montažnih sadržaja na zemljištima kojima upravlja Grad Mali Lošinj utvrđuju se planom rasporeda lokacija pokretnih naprava kojeg donosi Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja. Za ostale lokacije primjenjuju se uvjeti ovih Odredbi.

.Oblik i veličina građevne čestice ne utvrđuje se za postavljanje privremeno-montažnih građevina.

(3) Namjena i veličina građevina:

.Štandovi su kombinacija konstrukcijskih sistema i materijala sa prilagođenim krovnim i podnim podkonstrukcijama. Njihova konstrukcija i veličina ovisna je o namjeni korištenja na način da su prizemne građevine visine najviše 3,0m. Koriste se za privremenu prezentaciju, prodaju, odlaganje proizvoda, te za povremena događanja i manifestacije.

.Tlocrtni gabariti štandova ne utvrđuju se.

.U uvali naselja Susak za potrebe luke otvorene za javni promet, sigurnosnim područjima za kupače (zone 9-1c) moguće je postaviti plutajuće sustave za: privez, sportsko-rekreacijske sadržaje (jet-ski dokovi, igre na moru, baze za suce u sportovima na moru i sl.), kretanje (mostovi, šetnica), zabavne i ugostiteljske sadržaje (pozornice, vodeni barovi, restorani i sl.) sukladno Odredbama članka 68. stavka (4).

.Svi sustavi privremeno-montažnih građevina moraju se brzo postavljati i demontirati.

(4) Uvjeti za oblikovanje građevine

.Ako se formiranje zona 9-1 i 9-2 vrši putem privremeno-montažnih građevina onda smještaj objekata i konstruktivnih sustava mora činiti oblikovnu, funkcionalnu i estetsku cjelinu.

.Oblikovanje zona 9-1 i 9-2 definirano je poglavljem 4.5. ovih Odredbi.

.Plutajući modularni sustavi formiraju se sukladno odabranoj tehnologiji, namjeni i prihvatljivim materijalima, a sukladno Odredbama članka 68. stavka (4).

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

.Na području obuhvata ovog plana, štandovi se mogu postavljati unutar obuhvata sportsko-rekreacijskih zona 9-1 i 9-2 na dijelovima zone označene kao 9-1a i 9-2a.

.Privremeno-montažne građevina postavljaju se tako da ne ometaju promet javnih komunikacija.

.Postavljanje plutajućih sustava na moru vrši se uz suglasnost nadležnih službi.

(6) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

.Građevine na kopnu kao i građevine na moru ugostiteljskog sadržaja moraju biti priključene na javnu komunalnu infrastrukturu naselja, a sukladno odredbama poglavlja 5. ovih Odredbi.

(7) Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu:

.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 9. ovih Odredbi.

5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 33.

(1) Javna prometna mreža otoka Susak formirana je za pješački promet. Kolnim prometom smatra se korištenje poljoprivrednih vozila i malih vozila na električni, solarni ili neki drugi pogon iz obnovljivih izvora prilagođen za nesmetanu vožnju otočkim ulicama.

(2) Sve prometne komunikacije unutar planskog obuhvata smatraju se kolno- pješačkim komunikacijama.

(3) Javne prometne površine podijeljene su na:

.glavne mjesne ulice - GMU - zone 7-1,

.pješačke prometnice - zone 7-2,

(4) Javne prometne površine grafički su prikazane na kartografskom prikazu 2.1. i 4.

(5) Uvjeti izgradnje unutar zona 7-1 i 7-2 moraju zadovoljiti minimalne tehničke uvjete definirane člankom 34. ovih Odredbi.

Članak 34.

(1) Planom se predviđa slijedeće:

.zadržavanje postojećeg stanja,

.rekonstrukcija postojećeg stanja zbog poboljšanja uvjeta kolnog i pješačkog kretanja,

.formiranje obalne šetnice.

(2) Minimalni tehnički elementi za izgradnju ulica unutar naselja:

.minimalna širina kolno-pješačkih ulica kategorije glavne mjesne ulice GMU iznosi 3,0m;

.minimalna širina pješačke staze iznosi 1,7m.

(3) Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete potrebno je rekonstruirati, ako to postojeća izgradnja dozvoljava, a sukladno uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(4) Sve građevne čestice moraju imati pristup na jednu od javnih prometnih površina.

Članak 35.

Parkirališne i garažne površine

(1) Parkirališne i garažne površine za poljoprivredna vozila i manja vozila na električni, solarni ili neki drugi pogon iz obnovljivih izvora formiraju se unutar građevne čestice kao uređena površina građevne čestice ili kao pomoćna građevina uz osnovnu građevinu.

(2) Uvjeti za uređenje građevne čestice i izgradnju pomoćnih građevina definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

(3) Broj parkirnih mjesta (PM) ne uvjetuje se ovim Odredbama.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 36.

Unutar planskog obuhvata ne dozvoljava se izgradnja javnog parkirališta ili garaže za potrebe smještaja manjih poljoprivrednih vozila i malih vozila na električni, solarni ili neki drugi pogon iz obnovljivih izvora.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 37.

(1) Pješačke površine i trgovi definirani su kao osnovna prometna mreža i uvjetovani prethodnim člancima poglavlja 5.1..

(2) Elementi izgradnje, uređenja i opremanja kolno-pješačkih prometnica:

.ne dozvoljava se izvedba asfaltnog završnog sloja;

.opločenja: zemlja, kamen ili kombinacija betona i kamena sukladno uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela;

.primjerena urbana oprema;

.izgradnja javne rasvjete.

(3) Površine za okupljanje većeg broja ljudi u svrhu održavanja koncerata, procesija, sajmova i sličnih okupljanja formiraju se unutar zone 9-1.

5.1.3. Pomorski promet

Članak 38.

(1) Prilaz planskom području vrši se morskim putem. Plovni putevi definirani su na kartografskom prikazu 2.1..

(2) Unutar obuhvata plana definirana je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja:

.luka Susak.

(3) Površine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja definirane su kartografskim prikazima 1, 2.1. i 4.

Članak 39.

(1) Luka otvorena za javni promet - luka Susak (zone 6a -kopneni dio i 6b - morski dio) obuhvaća:

.rekonstrukciju obalnog dijela luke;

.prihvat putničkog broda - redovite dnevne linije;

.ukrcaj i iskrcaj putnika i roba;

.prihvat ribarskih plovila, plovila lokalnog stanovništva, nautičara i sportskih brodica - 90 vezova;

.prihvat interventnih plovila i plovila državnih službi - 2 veza;

.pristajanje hidroaviona;

.nesmetanost pješačkog i interventnog prometa kroz kopneni dio luke.

(2) Unutar granice luke otvorene za javni promet (zona 6) dozvoljava se dogradnja postojeće lučke podgradnje - manipulativne obalne površine, gatovi, privezišta s pripadajućom opremom za smještaj plovila na moru i sl.. Gatovi za prihvat plovila mogu biti od čvrstih materijala ili plutajuća.

(3) Prema potrebi, sukladno maritivnim karakteristikama dozvoljava se produženje lukobrana.

(4) Za potrebe pristajanja hidroaviona moguće je formirati plutajuću konstrukciju (platformu) površine do 1000m2, sukladno maritimnim mogućnostima lučkog područja i suglasnosti nadležne službe.

(5) Način organizacije i korištenja luke grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2-1.

5.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 40.

Unutar planskog obuhvata djeluje postojeći poštanski ured 51561 Susak. Postojeći ured zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva i sezonskih korisnika.

Članak 41.

(1) TK mreža gradi se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.

(2) Trasa DTK formira se unutar postojeće kolno-pješačke mreže.

(3) Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima u svakom građevinskom objektu.

(4) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se projektom dokumentacijom.

(5) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.

(6) Telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.2..

Članak 42.

(1) Investitor prilikom gradnje građevina mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.

(3) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na pločniku glavna mjesne ceste treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 1 50mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Članak 43.

Na području obuhvata plana ne dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih komunikacija - smještajnih antena na antenske private.

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 44.

(1) Unutar planskog obuhvata izgrađene su mreže komunalne infrastrukture.

(2) Prema daljnjoj potrebi dogradnje postojećih mreža, izgradnja mreža komunalne infrastrukture moguće je u sustavu kolno-pješačkih prometnica unutar obuhvata.

(3) Priključenja građevina na javne komunalne mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.

(4) Izgrađene površine komunalnih sustava definirani su unutar kartografskih prikaza kao zone 7-3.

Elektroopskrba

Članak 45.

(1) Mreža elektroopskrbe grafički je prikazana u kartografskom prikazu 2.2..

(2) Unutar planskog obuhvata izgrađene su dvije trafostanice 20/0.4 kV izgrađene na zasebnim građevnim česticama. U slučaju potrebe, dozvoljava se nadogradnja postojećih kapaciteta.

(3) Nadogradnja postojeće niskonaponske mreža, izvoditi će, u slučaju potrebe, kao podzemna. Tamo, gdje to nije moguće, izvoditi će se nadzemno na betonskim ili Fe stupovima, iznimno drvenim, s izoliranim kabelskim vodičima.

(4) Trase javne rasvjete načelno su prikazane u grafičkom dijelu plana. Javna rasvjeta kolno-pješačkih prometnica unutar obuhvata plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i žarulja i traženi nivo osvijetljenosti.

(5) Lokacije trafostanica i trase 10(20)kV načelno su prikazane, a točne lokacije i trase odrediti će se projektnom dokumentacijom nakon definiranja stvarnih potreba.

(6) Postojeće trafostanice mogu se zamijeniti novim na istoj lokaciji ili u njenoj neposrednoj blizini smještene na zasebnoj građevnoj čestici.

(7) Ako se trafostanice 10(20)/0,04kV grade kao samostojeće, potrebno je formirati građevnu česticu na način da trafostanica bude udaljena najmanje 1m od svih granica građevne čestice.

(8) Pristup građevini trafostanice mora bili nesmetan i direktan sa kolno-pješačke komunikacije.

Obnovljivi izvori energije

Članak 46.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije - sunce i more.

(2) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 - 1000 kW.

(3) Integrirani fotonaponski sustavi instalirane snage do 100 kW ugrađuju se na krovne površine građevina uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

(4) Za pripremu tople vode za potrebe domaćinstava i poslovnih građevina predviđa se upotreba toplinskih solarnih kolektora, Ugradnja solarnih toplinskih kolektora moguća je na krovnim površinama građevina uz suglasnost nadležne konzervatorske ustanove.

(5) Elementi koji se koriste u proizvodnji energije moraju biti ekološki prihvatljivi.

(6) U slučaju da za priključak fotonaponskog sustava potrebno izgraditi trafostanicu, za istu će se osigurati dodatna lokacija koja nije definirana ovim Planom.

Vodoopskrba i odvodnja

Članak 47.

(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je na kartografskim prikazima 2.3. i 2.4..

(2) Sve građevine i sadržaji planskog obuhvata moraju biti spojene na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

Vodoopskrba

Članak 48.

(1) Vodoopskrba građevinskog područja naselja Susak vrši se iz postojeće vodospreme Susak kapaciteta 1500m3 i planiranog postrojenja za desalinizaciju u Donjem Selu.

(2) Vodoopskrbna mreža, kojom se vrši punjenje vodospreme iz vodonosca i napajanje građevina, položena je u postojeću kolno-pješačku mrežu.

(3) Postojeću mrežu potrebno je održavati i prema tehnološkim mogućnostima unapređivati.

(4) Planskim obuhvatom postavljena je hidrantska mreža.

Odvodnja

Članak 49.

(1) Na području naselja Susak izgrađen je sustav odvodnje otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanjem na lokaciji Kurile izvan obuhvata ovog Plana kapacitete u ljetnom periodu do 1000 ES.

(2) Dozvoljava se produženje postojećeg ispusta na dužinu od najmanje 300m od obale.

(3) Sustav odvodnje je razdjelnog tipa - sustav prihvata sanitarno-potrošnih voda, a oborinske vode i otječu u teren.

(4) Postojeću mrežu potrebno je održavati i prema tehnološkim mogućnostima unapređivati.

(5) Bazenske vode ispuštaju se u sustav sanitarno-tehnoloških otpadnih voda, u pravilu sa posebnim režimom ispuštanja i pročišćavanja vode koja je produkt pranja bazenskih filtera.

(6) Odvodnja sportsko-rekreacijske zone R111 vršit će se priključenjem na sustav odvodnje naselja Susak - Donje Selo.

Članak 50.

(1) Oborinske otpadne vode s krovova, neizgrađenih površina građevne čestice, kolno-pješačkih prometnica kao relativno čiste, mogu se upustiti direktno u podzemlje.

(2) Oborinska odvodnja rješava se površinski otvorenim rigolima i odvodi u postojeće vododerine i kanale.

Uređenje vodotoka i voda

Članak 51.

(1) Unutar planskog obuhvata nalaze se slivovi bujice Draga i vododerine Kanal.

(2) Korita vodotokova iz stavka (1) ovog članka koriste se kao prometne komunikacije.

(3) Planom je definiran zaštitni koridor vodotokova iz stavka (1) ovog članka u širini od 20m unutar kojeg je moguće izvršiti uređenje toka, ali i ostalih zahvata - prometne komunikacije, oborinske odvodnje.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 52.

(1) Zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1, 4.

(2) Zelene površine definirane su kao :

.zaštitne površine (Z) - zone 4;

.parkovne površine (Z1) - zone 8.

Članak 53.

(1) Uređenje površina zaštitnog zelenila - zone 4 je zadržavanje zelenog pojasa ili ozelenjavanje predviđenih površina.

(2) Zaštitne zelene površine moraju biti održavane.

Članak 54.

(1) Parkovne površine definirane su na površinama zona 8, a njihovo formiranje moguće je i u svim dijelovima i zonama naselja Susak.

(2) Parkovne površine formiraju se pročišćavanjem, uređenjem i održavanjem postojećeg ili sadnjom novog zelenila.

(3) Nova sadnja predviđena je pretežito autohtonim vrstama.

(4) U sklopu parkovnih površina zona 8 mogu se formirati organizirane površine za igru djece, površine za sjedenje i odmor, pješačko kretanje i sl..

(5) Površine moraju biti opremljene minimalno urbanom opremom (prostor za sjedenje, koš za smeće, javna rasvjeta i drugo) i moraju biti priključeni na sustave javnih infrastrukturnih i komunalnih mreža.

(6) Podloge parkovnih površina ne mogu se izvoditi betoniranjem, asfaltiranjem ili nekim drugim vodonepropusnim podlogama.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1.MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 55.

(1) Unutar planskog obuhvata nema zaštićenih prirodnih vrijednosti sukladno zakonskoj regulativi. Ovim Planom evidentiraju se slijedeća osobito vrijedna prirodna krajobrazna područja u predloženim kategorijama:

.posebni rezervat u moru - podmorje otoka Suska;

.značajni krajobraz - otok Susak;

(2) Kao mjere zaštite na morskim prirodnim vrijednostima preporučenim za zaštitu mogu se primijeniti mjere definirane poglavljem 9.6. ovih Odredbi.

(3) U krajobraznom smislu, pored očuvanja prirodnih geomorfoloških oblika, biljnog i životinjskog svijeta potrebno je očuvati tradicionalnu sliku prirodnog i kultiviranog krajobraza:

.poštivanje horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanja pročelja, pokrova i nagiba krovišta, građevnih materijali i načina gradnje, te karakterističnih boja pročelja, pokrova i sl,

.tradicionalno ograđivanje obradivih površina te građevnih čestica (trstika, upotreba kamena grube obrade, suhozid);

.pri sadnji u okućnicama koristiti svojte cvijeća, grmlje i drveća primjerenih kraju;

.pri sadnji povrtnjaka i voćnjaka koristiti tradicionalno bilje;

.treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu,

.održavati specifične graditeljske oblike u kultiviranim krajobrazima (suhozid, terase, poljske puteve i sl.).

Članak 56.

(1) Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže unutar predmetnog obuhvata nalaze se dijelovi područja slijedećih ekoloških mreža:

.područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS):

-HR2000888 otok Susak

-HR3000017 Podmorje otoka Susak

.područje očuvanja značajno za ptice (POP):

-HR1000033 Kvarnerski otoci.

(2) Ekološke mreže grafički su prikazane u kartografskom prikazu 3.2..

(3) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže treba ocijeniti prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu.

(4) Mjere zaštite morskih i obalnih staništa:

.spriječiti nepropisnu gradnju na obali i sanirati postojeće nepovoljno stanje;

.osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje otpadnih voda;

.očuvati povoljnu strukturu i građu morskog dna i obale;

.očuvati naselja posidonije i što manjim lučkim i rekreativnim aktivnostima onemogućiti unos alohtonih invazivnih vrsta;

.sidrišta i privezišta postavljaju se sidrenim sustavom mrtvih vezova (»corpo mort«) ili sidrenim sustavom na pilotima na za to određenim lokalitetima; onemogućiti sidrenje izvan neutvrđenih lokaliteta;

.ako se formiraju pontonska privezišta i drugi plutajući objekti iste je potrebno izvesti bez povlačenja stabilizacijskih blokova po dnu. Nakon postavljanja, stabilizacijske blokove se ne bi smjeli premještati, a ni u kom slučaju ih se ne smije premještati povlačenjem po podlozi. Nastojati formirati sidrišta, pontonske plutajuće sadržaje i sl. izvan naselja posidonije;

(5) Mjere zaštite ugroženih i rijetkih tipova staništa:

.očuvati što prirodnije stanje sa naglaskom na biološke vrste značajne za stanišne tipove;

.očuvati strme pješčane »zidove«;

.uklanjati strane invazivne vrste i ne unositi strane i genetski modificirane organizme;

.očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu;

.sprječavati zaraštavanje travnjaka i održavati ih kao pašnjačke površine uvođenjem ekstenzivnog stočarstva;

.očuvati cjelovitost staništa bušika, te spriječiti sukcesiju povremenim uklanjanjem drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem.

7.2.MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 57.

(1) Veći dio obuhvata Plana registrirano je kulturno- povijesnog nasljeđa pod registarskim brojem RRI-212.

(2) Obuhvat ruralne kulturno-povijesne cjeline naselja Susak podijeljen je na dvije zone:

.zona A - potpuna zaštita povijesnih struktura;

.zona B - djelomična zaštita povijesnih struktura.

(3) Uvjeti i način postupanja unutar zaštićenog područja definirano je poglavljem 4.1. ovih Odredbi.

(4) Registrirano kulturno-povijesno nasljeđe grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3.1..

(5) Izvan registriranog obuhvata ruralnog naselja Susak, a unutar obuhvata ovog Plana, su zone: 1-1, 9-1 i 9-2 za koje su uvjeti uređenja i korištenja definirani ovim Odredbama.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 58.

(1) Otpad se odvozi brodom više puta tjedno i zbrinjava na postojećem deponiju i planiranoj transfer stanici »Kalvarija« u blizini naselja Mali Lošinj.

(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su se pridržavati odredbi zakonske regulative.

Članak 59.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 60.

(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevne čestice. Tako uređeni prostor treba biti lako pristupačan s javne komunikacije, a preporučljivo, vizualno zaklonjen (tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije ometati protočnost kretanja prostorom. Otpad treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati.

(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Članak 61.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

9.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 62.

Zahvati u prostoru za koje se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, definirani su zakonskom regulativom (uredba o procjeni utjecaja na okoliš) i planovima šireg područja.

9.1. ZAŠTITA TLA

Članak 63.

(1) Ovim Planom ne dozvoljava se unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

(2) Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

(3) Zaštita tla od erozije provodi se saniranjem ogoljenih površina nastalih pri gradnji. Preporuča se novonastale zasjeke, nasipe, usjeke i sl. ozeleniti.

9.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 64.

(1) Građevinsko područje naselja Susak pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati sukladno zakonskoj regulativi.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području su kotlovnice i drugi toplinski izvori, te lučke djelatnosti.

(4) Radi smanjenja onečišćenja iz kotlovnica i ostalih toplinskih izvora namijenjena grijanju potrebno je promicati upotrebu plina u svim izvorima ili provoditi spajanje na centralizirane toplinske izvore, a u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje koristiti gorivo s maksimalno 1% m/m sumpora

(5) Izvođenjem novog zahvata u prostoru na planskom području ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka. Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja objekta ili zahvata na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisijama iz novog izvora ne smije doći do prelaska zakonski utvrđene granične vrijednosti kakvoće zraka.

(6) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.

9.3. ZAŠTITA VODA

Članak 65.

(1) Prostor obuhvata plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.

(2) Zaštita mora, podzemnih i površinskih voda uvjetuje se izgradnjom sustava odvodnje i obveznim priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje, te mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja.

(3) Sve otpadne vode trebaju se pročistiti prije upuštanja u teren ili u more na slijedeći način:

.vode iz restorana putem odgovarajućih odjeljivača za ulja, masti;

.tehnološke otpadne vode (ukoliko ih ima) putem uređaja za pročišćavanje;

.vode iz bazena, pranja i ispiranja filtera ispuštaju se u sustav kanalizacije nakon dekloriranja i zadovoljenja kvalitete vode sukladno pravilnicima o graničnim vrijednostima i drugoj zakonskoj regulativi.

(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

(5) Izgradnjom kanalizacije, osim postizanja sanitarno- higijenskog standarda, sprječavaju se lokalna onečišćenja voda. Dovođenjem otpadnih voda na lokaciju zajedničkog uređaja postiže se kontrolirano ispuštanje i mogućnost praćenja kakvoće pročišćenih voda. Da bi se to ostvarilo kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna.

(6) Na izgrađene sustave javne kanalizacije treba izvršiti priključivanje svih građevina na gravitirajućem području.

(7) Uvjeti uređenja građevinskog područja trebaju obuhvatiti i mjere za smanjenje oborinskog otjecanja kao što su smanjenje nepropusnih podloga, sađenje biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju, odvođenje čistih vanjskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik.

9.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 66.

(1) Potencijalni izvori buke na području naselja Susak je:

.lučka djelatnost.

(2) Zaštita od buke provodi se sukladno zakonskoj regulativi, a osnovni parametri, sukladni namjeni obuhvata, definirani su tablicom koja je sastavni dio ovih Odredbi.

(3) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

Tablica: BUKA U VANJSKOM PROSTORU

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

9.5. ZAŠTITA OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

Članak 67.

(1) Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.

(2) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. Planom se predviđaju sljedeće osnovne mjere za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja:

.Rasvjetu ulica i drugih javnih površina, poslovnih i sportskih površina izvoditi primjenom mjera zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjera zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja. Radi toga rasvjetljavanje izvoditi ekološki prihvatljivim svjetiljkama, prema standardima zaštite od svjetlosnog onečišćenja - standardima upravljanja rasvijetljenošću ili propisanim obveznim načinom rasvjetljavanja.

.Osvjetljavanju javnih i poslovnih zgrada, objekata kulturne baštine, te drugih objekata koji se osvjetljavanju reflektorima velike moći, izvoditi primjenom načela energetske učinkovitosti, opravdanosti, optimalizacije i ograničenja. Usmjeravati svjetlost prema objektu tako da se spriječi osvjetljavanje neba te vremenski ograničiti rasvjetu.

.Zabraniti uporabu moćnih izvora usmjerene svjetlosti koji se koriste u reklamne svrhe (laserski i slični izvori usmjerene svjetlosti velike jakosti koji imaju doseg više desetaka kilometara).

9.6. ZAŠTITA MORA

Članak 68.

(1) Sprječavanje i smanjivanje nepovoljnih utjecaja na more postiže se prvenstveno zabranom i ograničavanjem izgradnje građevina koje mogu imati štetan utjecaj, zatim izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, transportom i zbrinjavanjem svih vrsta otpada.

(2) Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna, sukladno slijedećim smjernicama:

.na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora,

.sve otpadne vode moraju se pročistiti prije ispuštanja u more u objektima ili uređajima koji su usklađeni sa količinom dotoka, zagađenjem i kvalitetom recipijenta,

.ne mogu se izdati akti za izgradnju građevina koje bi u more ili drugo područje utvrđeno ovim režimom, ispuštali nepročišćene vode.

(3) Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:

.održavanje postojećeg javnog sustava za odvodnju sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao osnovnog sanitarno-zdravstvenog standarda i najučinkovitijeg načina zaštite mora,

.obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije,

(4) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite:

.osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi - čistači, plivajuće zaštitne brane, crpke, spremnici, disperzivna sredstva) unutar vlastitog komunalnog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

.u luci osigurati kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

.odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Članak 69.

(1) Obalno more na području obuhvata plana kategorizirano je kao more prihvatljivo za kupanje.

(2) Područje mora podijeljena je na tri dijela:

.površina mora za obavljanje lučke djelatnosti;

.rekreativna površina mora;

.ostala površina mora.

(3) Unutar rekreativne površine mora formirana je sigurnosna površina namijenjena za intenzivno korištenje kupaća u ljetnim mjesecima. Sigurnosna površina mora namijenjena za kupalište nalazi se na udaljenosti od oko 30m od obale.

9.7. POSEBNE MJERE ZAŠTITE

Članak 70.

Posebne mjere za zaštitu i spašavanje grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3.3..

9.7.1. Zaštita od požara

Članak 71.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona te sukladno Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Malog Lošinja.

(2) Numeričke metode koja se primjenjuje pri izračunu požarne otpornosti i ugroženosti su TRVB 100 ili neka druga opće priznata metoda za stambene i pretežito stambene građevine odnosno TRVB ili GRETENER ili EUROALARM i slično za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(3) Kod određivanja međusobnih udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornost objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvede slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(4) Unutar planskog obuhvata izgrađena je hidrantska mreža.

(5) Izgradnja skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove, unutar planskog obuhvata, nije moguća.

(6) Za složenije građevine potrebna je izrada elaborate zaštite od požara sukladno zakonskoj regulativi.

9.7.2. Zaštita od potresa

Članak 72.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987.g. za period 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području naselja Susak je 6o MSK-64.

9.7.3. Mjere zaštite od rušenja

Članak 73.

(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije.

(2) Prilikom rekonstrukcije građevina u izgrađenim dijelovima naselja Suska, koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima i ne poštuju potrebnu udaljenost od postojećih komunikacija, projektom konstrukcije treba analizirati i dokazati mehaničku otpornost i stabilnost tih građevina na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(3) Udaljenost novoprojektiranih građevina od mjesnih ulica mora spriječiti potencijalno rušenje građevine kojom bi se zapriječio nesmetani protok evakuacije.

(4) Građevine pojačane ugroženosti su građevine stambene i pretežito stambene namjene u već izgrađenim dijelovima naselja Susak.

(5) Unutar planskog obuhvata nema posebno ugroženih područja čije urušavanje može ugroziti velik broj ljudi.

(6) Glavni deponij za prikupljanje materijala od urušavanja predviđen je na površinama sportsko-rekreacijske zone 9-1.

9.7.4. Sigurnost i spašavanje građana

Članak 74.

Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama zakonske regulative koja osigurava pristupačnost građevina i površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Članak 75.

(1) Temeljem odredbi zakonske regulative te Planom zaštite i spašavanje Grada Malog Lošinja, na području otoka Suska nije obvezna izgradnja skloništa eventualno u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.

(3) Sklanjanje ljudi se osigurava u već izgrađenim skloništima, izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom sklanjanja prema tehničkim normativima za takva skloništa.

(5) Za pravce evakuacije koriste se sve kolno-pješačke prometnice koje omogućavaju spoj građevne čestice na istu. Putevi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).

(6) Kod planiranje i gradnje podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) nadležna ustanova može zatražiti prilagodbu građevine ili njenog dijela za potrebe sklanjanja ljudi.

(7) Prihvat ljudi pri evakuaciji uslijed moguće prirodne ili tehničko-tehnološke ugroze je formiranjem kampova na površinama predviđenim za: smještaj plovila u zimskom periodu u Donjem Selu i uređenje dječjeg igrališta u Gornjem Selu izvan obuhvata ovog Plana.

(8) Zona pogodna za ukop većeg broja ljudi i životinja je postojeće groblje izvan obuhvata ovog Plana

9.7.5. Zaštita od poplava

Članak 76.

Operativna obrana od poplava za bujice otoka Suska provodi se temeljem »Državne obrane od poplava« i »plana obrane od poplava na vodama II. reda Županije primorsko-goranske- Sektor E - Sjeverni Jadran- branjeno područje 23 - područje malih slivova »Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci« - mali sliv »Kvarnersko primorje i otoci. Bujice otoka Suska predviđene su za obranu od poplava u okviru vodotoka Cres i Suska.

9.7.6. Zaštita od erozije

Članak 77.

(1) Zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodi se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.

(2) Plansko područje ugroženo je djelovanjem oborinskih voda i utjecajem vjetra. Za adekvatno rješavanje zaštite od vodne i eolske erozije potrebna je izrada stručne dokumentacije koja će sagledati čimbenike erozije, postojećeg stanja i predvidjeti aktivne mjere zaštite za cjelokupni otok.

Članak 78.

(1) Smanjenje utjecaja erozije provodi se sljedećim zahvatima u prostoru:

-zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora,

-sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta

-održavanjem postojeće zaštitne vegetacije pročišćavanje, krčenjem i sl.;

-uređenjem vodotoka Draga i vododerine Kanal.

(2) Mjerama za zaštitu od erozija smatraju se: zabrana i ograničavanje sječe postojećeg zaštitnog bilja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i ostalog zemljišta pogotovo zemljišta za gradnju.

9.7.7. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka

Članak 79.

Suša i toplinski val

Potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu.

Članak 80.

Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar

(1) U zonama podložnim jačem udaru vjetra ne dozvoljava se izgradnja građevina lakih konstrukcija (plastenici, staklenici i sl.)

(2) Izbor građevinskog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra odnosno kod izrade projektne dokumentacije poštivati odredbe zakonske regulative.

9.7.8. Mjere zaštite od tehničko - tehnološke ugroze

Članak 81.

(1) Potencijalni izvor tehničko tehnološke opasnosti kod kojih bi moglo doći do nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama na području otoka Suska je:

.rad uređaja za pročišćavanje.

(2) Zaštita i spašavanje od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim (i drugim) građevinama provoditi će se sukladno mjerama iz dokumenta »Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Malog Lošinja«.

(3) Unutar planskog obuhvata nisu planirani sadržaji gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima.

9.7.9. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

Članak 82.

Zaštita od epidemija i epizotija provodi se osiguranjem zdravstvene ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i kontroliranim postupanje s otpadom.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

Članak 84.

Elaborat Plana iz članka 3. ove Odluke izrađen je u sedam (7) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj.

Članak 85.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 350-02/11-01/03

URBROJ: 2213/01-01-16-8

Mali Lošinj, 03. studenog 2016.

GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.

 

Odluka u PDF formatu   



© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr