58.
Na temelju odredbi članka 109. Zakona o prostornom uređenju («Narodne
novine« broj 153/13) i članka 32. Statuta Općine Matulji («Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14, 4/15 i 39/15-
pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Matulji, na
sjednici održanoj 20.listopada 2016.godine donosi
ODLUKU
o donošenju II.izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Općine Matulji
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom II. Izmjenom i dopunom prostornog plana uređenja Općine Matulji mijenja
se i dopunjuje Prostorni plan uređenja Općine Matulji (SN PGŽ br. 36/08 i
46/11) sukladno Odluci o izradi II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
Općine Matulji (SN PGŽ br. 29/14, 3/15 i 33/15).
Članak 2.
Elaborat »II. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Matulji« (u
daljnjem tekstu: Plan i Izmjena i dopuna Plana) se sastoji od:
A. Tekstualnog dijela plana:
I. Temeljne odredbe
II. Odredbe za provođenje plana
III. Završne odredbe
B. Grafičkog dijela plana:
Zamjenjuju se kartografski prikazi iz Prostornog plana uređenja Općine
Matulji (SN PGŽ br. 36/08 i 46/11) slijedećima:
1. Korištenje i namjena površina. . . . . . . . . . . . .
1:25 000
3.1.Uvjeti za korištenje, uređenje
i zaštitu prostora - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1:25 000
Uvjeti korištenja
3.2.Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1:25 000
Posebna ograničenja u korištenju, mjere uređenja i zaštite
4. Građevinska područja . . . . . . . . . . . . . . . . 1: 5 000
4.4. Građevinsko područje Jurdani
4.5.Građevinsko područje Jušići
4.6.Građevinsko područje Kućeli
4.10.Građevinska područja Matulji, Mihotići
4.11.Građevinska područja Brešca, Mučići, Permani,
Ružići, Zaluki
4.12. Građevinsko područje Rukavac
4.14. Građevinsko područje Šapjane
4.17. Građevinsko područje Brgud - poslovne zone
III. Prilozi plana:
1.Obrazloženje II. Izmjene i dopune plana,
2.Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih
dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi
za izradu II. Izmjene i dopune plana,
3.Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u
izradi plana,
4. Zahtjevi za izradu plana iz članka 90. Zakona,
5. Sažetak za javnost
6. Mišljenja javnopravnih tijela iz članka 101. Zakona,
7. Izvješće o javnoj raspravi,
8. Evidencija postupka izrade i donošenja plana,
9. Mišljenja Zavoda iz članka 107. Zakona,
10.Suglasnost Ministarstva iz članka 108. Zakona.
Prilozi plana iz točke III. ovog članka nisu
predmet objave.
Članak 3.
II. izmjenu i dopunu plana je izradio Urbanistički
studio Rijeka d.o.o. Rijeka, broj elaborata 9/15, temeljem ugovora sklopljenog
s Općinom Matulji, od 31. prosinca 2014. godine i anexa ugovora od 25. svibnja
2015. godine i ovjerio sukladno posebnom propisu.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 4.
U Članku 1. prvom stavku na kraju rečenice se brišu
riječi: », za razdoblje do 2015. godine«.
Članak 5.
U Članku 2. se, u sadržaju dodaje točka: « 8.6.4.
Mjere zaštite i spašavanja kod rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog
kolosjeka te pratećih građevina postojeće željezničke pruge od značaja za
međunarodni promet M203 Rijeka-Šapjane-Državna granica (Ilirska Bistrica).«
Članak 6.
U Članku 3. u osmoj točki,građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, prva alineja se mijenja i glasi:
»- hotel, pansion, prenoćište, hostel i slično - definirani su posebnim
propisom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima navedenih
ugostiteljskih objekata,«.
U drugoj alineji se na kraju dodaju riječi: »kuće za odmor i slično,«.
Nakon druge dodaje se treća alineja koja glasi: »- kamp- odmorište je
građevina ugostiteljsko-turističke namjene u kojoj se gostima pružaju usluge
kampiranja za noćenje i kraći odmor, isključivo u vlastitom vozilu za
kampiranje (kamp prikolica / kamp kućica, karavan, autodom / kamper i sl.),
planiraju se u cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma i u pravilu se
smještaju uz prometnice i na drugim prometno dostupnim lokacijama, smještaju se
izvan građevinskog područja unutar građevinske čestice cesta kao pomoćne
građevine u funkciji građevine osnovne namjene, unutar građevinskog područja
naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kao prateće građevine u
funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene te u okviru seoskog turizma,«.
U trinaestoj točki,poljoprivredne gospodarske
građevine s izvorima zagađenja, nakon riječi: »kunićnjaci,« dodaju riječi:
»prostori za uzgoj ostalih životinja,«.
Članak 7.
U Članku 11. se u tablici mijenja površina
neizgrađenog dijela GP i ukupno površina GP za slijedeća naselja- dijelove
naseljai ukupno te iznosi:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 8.
U Članku 12. se drugi stavak briše.
Članak 9.
U Članku 14. se u tablici mijenjaju površine izgrađenog
dijela i neizgrađenog dijela zone RZ2-Matulji i ukupne površine zona koje
iznose:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 10.
U Članku 15. prvom stavku se na kraju rečenice
dodaju riječi: »i drugih odgovarajućih gospodarskih djelatnosti«.
Drugi stavak se briše.
Treći stavak postaje drugi stavak.
Članak 11.
U Članku 18. trećem stavku se nakon riječi:
»namjene« dodaju riječi: »te kamp odmorišta kao pratećih građevina u funkciji
osnovne sportsko-rekreacijske namjene,«.
Članak 12.
U Članku 19. se u tablici briše prvi redak i
mijenja ukupna površina koja iznosi:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 13.
U Članku 20. drugom stavku se na kraju dodaju
riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne
sportsko-rekreacijske namjene«.
Članak 14.
U Članku 36., točki a/, u drugoj alineji riječi
»magistralna pruga« zamjenjuju se riječima »željeznička pruga za međunarodni
promet«.
Članak 15.
U Članku 72. drugom stavku mijenja se tablica i
glasi:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Treći stavak se mijenja i glasi:»U sklopu
društvenih domova mogu se, uz društvene namjene (klupske, kulturne, zabavne,
rekreacijske i dr.) organizirati i pojedine prateće ugostiteljske, trgovačke i
uslužne namjene u sklopu građevine i vanjskog otvorenog ili natkrivenog
prostora.«
Četvrti stavak se mijenja i glasi:»U sklopu
građevne čestice doma Permani organizira se natkrivena pozornica. Građevine
mogu imati najveću visinu 5 m i ukupnu izgrađenu površinu do 300 m2.
U Domu Permani je moguće zadržati stambenu namjenu u postojećem opsegu.«
Peti stavak se briše.
Članak 16.
Članak 76. se mijenja i glasi:»Neposrednom provedbom
plana mogu se na izdvojenim građevnim česticama u građevinskim područjima
pojedinih naselja, pod uvjetom da se djelatnost u pravilu obavlja u zatvorenom
prostoru, graditi slijedeće vrste poslovnih građevina:
alineja 1 - poslovne građevine s uredskim i sličnim
prostorima i sadržajima kao što su banke, intelektualne usluge, zdravstvene
usluge, zastupanja i posredništva, biroi, sjedišta tvrtki i sl., a koje u
prizemnoj etaži mogu imati i djelatnosti iz alineje 2.
alineja 2 - poslovne građevine s djelatnostima u
funkciji naselja - stanovništva kao što su trgovine ugostiteljski sadržaji,
uslužne djelatnosti i servisi, manje radionice tihog i čistog obrta i slične,
alineja 3 - građevine proizvodnog obrta, većih
servisa, komunalnih, veleprodajnih i sličnih djelatnosti.«
Članak 17.
U Članku 77. treći stavak se mijenja i glasi:
»Građevine iz članka 76, alineje 2, mogu se graditi u svim naseljima
veličine do 250 m2 građevinske bruto površine nadzemnog dijela
građevine, a izuzetno u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja stambeno
poslovnih i mješovito ruralnih naselja kao i u izgrađenim dijelovima
stambeno-poslovnih naselja uz uvjet da su udaljene najmanje 100 m od gusto
građene jezgre, veličine do 500 m2 građevinske bruto površine
nadzemnog dijela građevine.«
U četvrtom stavku nakon riječi: »površine« dodaju se riječi: »nadzemnog
dijela građevine«.
Članak 18.
U Članku 79. drugi stavak se mijenja i
glasi:»Najveća dopuštena veličina građevne čestice je za:
-stambena naselja 1000 m2
-građevinska područja stambeno-poslovnih naselja 2000 m2
-građevinska područja mješovito-ruralnih naselja 2000 m2 ».
Članak 19.
U Članku 81. dodaju se treći i četvrti stavak koji glase: »Najveća dopuštena
visina građevine na mjestu kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može
iznositi do 9 m, a ukupna visina do 11 m.
Širina kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može iznositi do 6 m.«
Članak 20.
U Članku 89. dodaje se peti stavak koji glasi:
»Dozvoljena je promjena namjene postojećih gospodarskih i pomoćnih građevina
u naselju u stambenu namjenu, uključujući i građevine na čestici građevine
stambene i stambeno-poslovne namjene, sukladno ovim Odredbama, uz uvjet da
ukupan broj stanova u sklopu predmetne građevine, odnosno svih građevina na
predmetnoj građevnoj čestici ne prelazi, prema ovim Odredbama maksimalno
dozvoljen broj stanova.«
Članak 21.
U Članku 93. prvom stavku na kraju druge alineje
dodaju se riječi: »kuća za odmor, hostel i slično,«
Nakon druge alineje dodaje se treća alineja koja glasi: »- kamp odmorište.«
Drugi i treći stavak se brišu.
Dodaje se novi drugi stavak koji glasi: »U sklopu ugostiteljsko-turističke
građevine za smještaj i prehranu tipa manji hotel, pansion, hostel i slično,
moguće je predvidjeti jedan stan.«
Dosadašnji četvrti stavak postaje treći stavak.
Članak 22.
Nakon Članka 94. naslov se mijenja i glasi:»Manji
hotel, pansion, kuća za odmor, hostel i slično«.
Članak 23.
U Članku 95. drugi stavak se mijenja i glasi:
»Najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena.«
U petom stavku brojka »300« zamjenjuje se brojkom »500«.
U osmom stavku brojka »9« zamjenjuje se brojkom »10«.
Deveti stavak se mijenjaj i glasi: »Na jednoj građevnoj čestici može biti
smještena jedna građevina osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.
Deseti stavak se mijenjaj i glasi: Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6 m. Prilikom rekonstrukcije dozvoljeno je
zadržati postojeći građevni pravac.«
U trinaestom stavku brojka »40 %« zamjenjuje se brojkom »30 %«.
Članak 24.
Nakon Članka 95. dodaje se podnaslov koji
glasi»Kamp odmorište«i Članak 95.a koji glasi:»Kamp odmorište se gradi
neposrednom provedbom ovog Plana temeljem sljedećih uvjeta gradnje:
-najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 15 kamp mjesta;
-smještaj se osigurava na kamp mjestima minimalne
površine 50 m2 (5 m širine uz prometnicu i 10 m u dužinu),
-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na
čvrst način,
-dozvoljena je gradnja centralne servisne stanice (sanitarnog čvora,
recepcije, pratećeg ugostiteljskog sadržaja za pripremu hrane i pića te pružanje drugih uslužnih djelatnosti; trgovačkih,
informacijskih i promotivnih, servisnih i sl.);
-najmanja površina građevne čestice (zemljišta) je 600 m2;
-najveća površina građevne čestice (zemljišta) je 3.000 m2;
-koeficijent izgrađenosti (kig) je najviše 0,2 do
ukupno 150 m2 izgrađene površine;
-koeficijent iskorištenosti (kis) je najviše 0,2;
-najveći broj etaža građevine je 2 etaže, od kojih
je jedna podrum ili suteren;
-ukupna visina građevine je najviše 4 m; ako se gradi suteren je najviše 7
m,
-udaljenost kamp mjesta i građevina od
regulacijskog pravca (prometnice) je najmanje 6 m;
-udaljenost kamp mjesta i građevina od ruba
građevne čestice (zemljišta) je najmanje 4 m;
-oblikovanje građevina suvremeno ili u skladu s
tradicijskim načinom gradnje naselja;
-osiguran neposredni pristup na javno-prometnu
površinu, na koju se priključuje na najviše dva mjesta, odnosno najviše na
jednom mjestu kad se to određuje posebnim uvjetima,
-osigurana opskrba pitkom vodom,
-osigurana elektroopskrba i vanjska rasvjeta,
-osigurana odvodnja oborinskih voda,
-osigurano izljevno mjesta za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda
izdvojeno od smještajnih jedinica i pražnjenje
kemijskih zahoda iz vozila,
-potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih
Odredbi.
-ograda građevne čestice (zemljišta) ili njenog dijela može biti od kamena
visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m,
-visina podzida može iznositi do 1,5 m, izuzetno
visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.
-neizgrađene površine se hortikulturno uređuju uz očuvanje prirodnog
zelenila, od prometnice i susjedne čestice stambene
namjene se odvaja zelenilom,
-planira se opremanje urbanom i opremom vizualnih komunikacija.«
Članak 25.
U Članku 97. treći stavak se mijenja i glasi:
»Poljoprivredne građevine s izvorima zagađenja ne mogu se graditi u naseljima u
kojima nije dozvoljen uzgoj životinja, prema odluci nadležnog tijela Općine
Matulji kojom se uređuje komunalno gospodarstvo.«
Nakon trećeg stavka dodaje se četvrti stavak koji glasi:»Postojeći
vinski podrumi se mogu rekonstruirati u svim naseljima.«
Članak 26.
U Članku 98. se nakon šeste alineje dodaje sedma
alineja koja glasi: »- kapacitet za uzgoj ostalih životinja određuje se odlukom
nadležnog tijela Općine Matulji prema propisima kojima se uređuje komunalno
gospodarstvo.«
Članak 27.
U Članku 103. prvi stavak se mijenja i glasi:
»Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe
za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za druge trgovačke
djelatnosti na malo koje se obavljaju izvan prodavaonice, kao i za pružanje
manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.«
U drugom stavku brojka »12« zamjenjuje se brojkom »15«.
Četvrti stavak se mijenja i glasi: »Kiosci se mogu postavljati samo na
javnim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine i smještajem ne
smiju ometati kretanje vozila i pješaka.«
Nakon četvrtog stavka dodaje se peti stavak koji glasi: »Iznimno za prodaju
vlastitih proizvoda, na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima se mogu postavljati kiosci i druge građevine gotove konstrukcije
površine do 15 m2 uz slijedeće uvjete:
-udaljenost od ruba građevne čestice je najmanje 3
m;
-udaljenost od regulacijskog pravca - prometnice je
najmanje 6 m;
-visina iznosi do 3,0 m;
-mora imati osiguran neposredni pristup na
javno-prometnu površinu i
-potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih
Odredbi.«
Članak 28.
U Članku 104. dodaje se novi prvi stavak koji
glasi:»Pokretne naprave i štandovi se mogu postavljati na uređenim površinama
koje imaju osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, a u skladu s
odlukom nadležnog tijela Općine Matulji.«
Dosadašnji prvi stavak postaje drugi stavak.
Članak 29.
U Članku 105. nakon trećeg stavka dodaje se novi
četvrti stavak koji glasi: »Iznimno se u zaštitnom pojasu javne ceste, izvan
građevinskog područja naselja može odobriti postava reklamnog panoa veće
površine, u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji o reklamiranju i
plakatiranju.«
Dosadašnji četvrti stavak postaje peti stavak, peti stavak postaje šesti
stavak i šesti stavak postaje sedmi stavak.
Članak 30.
U Članku 112. prvom stavku nakon riječi: »namjene«
dodaju se riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne
sportsko-rekreacijske namjene«.
Nakon drugog stavka dodaje se treći stavak koji glasi: »Kamp odmorišta se
planiraju sukladno članku 95.a ovih odredbi.«
Članak 31.
U Članku 116. na kraju drugog stavka dodaju se
riječi: « , dok se planira izgradnja kamp odmorišta kao prateće građevine u
funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene.«
Članak 32.
Nakon Članka 116. mijenja se podnaslov i glasi:
»R2-3 RC Bregi«.
Članak 33.
U Članku 117. na kraju prvog stavka dodaju se
riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne
sportsko-rekreacijske namjene, koja se gradi sukladno članku 95.a ovih
odredbi.«
Članak 34.
Nakon Članka 117. se podnaslov i Članak 118. brišu.
Članak 35.
Nakon Članka 118. mijenja se podnaslov i glasi: »R2-2
Rekreacijski centar Lisina«.
Članak 36.
U Članku 119. na kraju prvog stavka dodaju se
riječi: »te kamp odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne
sportsko-rekreacijske namjene, koja se grade sukladno članku 95.a ovih
odredbi.«
Članak 37.
U Članku 120. na kraju se dodaju riječi: »te kamp
odmorišta kao prateće građevine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske
namjene, koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.«
Članak 38.
U Članku 130. nakon riječi: »odmorišta,« dodaju se
riječi: »kamp odmorišta kao pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne
namjene«.
Članak 39.
U Članku 151. nakon drugog stavka dodaje se treći
stavak koji glasi: »U cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma planiraju
se kamp odmorišta.«
Članak 40.
U Članku 163. prvom stavku brišu se riječi: «
»Pavlovac« Matulji».
Članak 41.
U Članku 181. prvom stavku nakon šeste alineje
dodaje se nova sedma alineja koja glasi: »- kamp odmorišta,«.
Dosadašnja sedma alineja postaje osma alineja.
Nakon prvog stavka dodaje se drugi stavak koji glasi: »Kamp odmorišta se
grade sukladno članku 95.a ovih Odredbi.«
Članak 42.
Članak 196. se
mijenja i glasi: »Postojeća željeznička pruga od značaja za međunarodni promet
M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III:
Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane, planira se za rekonstrukciju s
izgradnjom drugog kolosijeka pruge.
Za rekonstrukciju željezničke pruge iz stavka prvog ovog članka koridor se
utvrđuje kartografskim prikazima plana 1.Korištenje i namjena površina u
mj.1:25 000 i 4. Građevinska područja u mj. 1:5000; 4. Građevinsko područje
Jurdani, 4.5.Građevinsko područje Jušići, 4.6. Građevinsko područje Kučeli,
4.10. Građevinsko područje Matulji, Mihotići, 4.11.Građevinsko područje Brešca,
Mučići, Permani, Ržići, Zaluki, 4.12. Građevinsko područje Rukavac,
4.14.Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko područje Bgud - poslovne
zone, a sukladno idejnom rješenju izStudije okvirnih mogućnosti izgradnje
drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge
Škrljevo-Rijeka- Šapjane.
Zahvat rekonstrukcije se planira unutar utvrđenog koridora sukladno
lokacijskim uvjetima ako slijedi:
1. vrsta radova
U sklopu zahvata u prostoru rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za
međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica),
dijela koji se nalazi na području Općine Matulji i koji uključuje dio
poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani- Šapjane, odnosno
željezničkog čvora Rijeka unutar željezničkog sustava Republike Hrvatske,
planira se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka pruge s
rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom postojećih i izgradnjom novih
pratećih građevina i isto tako rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom
postojećih i izgradnjom novih prometnih i infrastrukturnih građevina u koridoru
pruge te uklanjanjem postojećih zgrada i građevina drugih namjena na trasi
pruge, sve sukladno ovim Odredbama.
2. lokacija zahvata u prostoru
Zahvat rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za međunarodni promet
M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dijela koji se
nalazi na području Općine Matulji i uključuje dio poddionice III:
Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani-Šapjane planira se u okviru
pripadajućeg koridora koji je određen i prikazan u grafičkom dijelu plana, na
kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4. Građevinsko
područje Jurdani, 4.5. Građevinsko područje Jušići, 4.6. Građevinsko područje
Kućeli, 4.10. Građevinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11. Građevinsko područje
Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Građevinsko područje Rukavac,
4.14. Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko područje Brgud -
poslovne zone.
3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova
nekretnine koji su samostalne uporabne cjelinei/ili funkcionalnih jedinica
Planirani zahvat u prostoru predstavlja sklop građevina željezničke
infrastrukture navedenog dijela željezničke pruge od
značaja za međunarodni promet M203.
Predmetna željeznička pruga namijenjena je željezničkom prometu putnika i
roba na međunarodnoj razini, te prometu putnika na
gradskoj i prigradskoj razini na dijelu trase od Matulja do Jurdana.
Uz osnovnu namjenu, promet, planiraju se prateći sadržaji, kao što su
ugostiteljstvo, trgovina i slično uz kolodvore, kao i nužna infrastruktura i
uređaji (objekti za odvijanje kolnog i pješačkog prometa, elektroenergetska
postrojenja, signalno sigurnosni uređaji, telekomunikacije, sustavi za
informiranje te drugi sustavi, uređaji i oprema u
službi odvijanja prometa). U postojećim kolodvorskim zgradama, prostori koji
nisu u kolodvorskoj funkciji koriste se za druge namjene, koje se zadržavaju ili prenamjenjuju (stambena, poslovna, ugostiteljsko
turistička i druge), pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.
U sklopu zahvata u prostoru planiraju se sljedeće građevine:
.rekonstrukcija postojećeg kolosijeka željezničke pruge,
.izgradnja drugog kolosijeka na dijelu trase od
željezničkog kolodvora Opatija-Matulji do željezničkog kolodvora Jurdani,
.izgradnja druge cijevi tunela Rukavac,
.rekonstrukcija željezničkih kolodvora Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane,
.rekonstrukcija stajališta Rukavac, Jušići, Permani,
.izgradnja stajališta Brgud,
.rekonstrukcija i izgradnja objekata na trasi i
križanja s drugim prometnicama: Most Miklavić iznad autoceste Rijeka-Rupa,
željeznički nadvožnjak iznad ceste E751, tunel Rukavac i drugi potrebni,
cestovni nadvožnjaci i podvožnjaci te pješački nathodnici i pothodnici,
.rekonstrukcija zgrade elektrovučnog postrojenja u Matuljima,
.izgradnja zgrada za smještaj signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih
uređaja uz kolodvore Jurdani i Šapjane kao i
.izgradnja drugih potrebnih pratećih, prometnih i infrastrukturnih građevina
u funkciji zahvata kao i povezivanja i uređenja u odnosu na
kontaktna područja zahvata.
4. veličina građevine (vanjski gabariti
nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
Veličina građevine željeznička pruge određena je duljinom dijela dionice
kroz područje Općine Matulji, te širinom dvaju
kolosijeka i njihovim međusobnim razmacima na pojedinim dijelovima trase, sve
unutar utvrđenog koridora željezničke pruge.
Veličina građevina kolodvora i stajališta određena je postojećim stanjem,
planiranim obujmom prometa i raspoloživim prostorom unutar koridora željezničke
pruge.
Na peronima je potrebno predvidjeti nadstrešnice odgovarajuće dužine.
Veličina građevina za smještaj SS i TK uređaja određena je tehnološkim
zahtjevima, te se planira građevinska bruto površina
približno 110 do 120 m2.
Minimalni tehnički uvjeti za rekonstrukciju i izgradnju građevina biti će određeni projektnom dokumentacijom, u skladu s ovim
Odredbama.
Pri rekonstrukciji postojećih građevina (zgrada) moguće je zadržavanje
postojećeg broja etaža i postojeće visine, za zaštićene zgrade broj etaža i
visinu odrediti sukladno posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.
5. uvjeti za oblikovanje građevine
Oblikovanje trase željezničke pruge usklađuje se s tehničkim zahtjevima
prometa i izvedbe te s krajobraznim i ambijentalnim
vrijednostima neposrednog okruženja.
Osobito kod izvedbe i rekonstrukcije usjeka i nasipa potrebno je postići
vizualno uklapanje u okoliš. Gdje god je to moguće, vidljiva površina pokosa
treba biti ozelenjena ili oblikovana kamenom (zidano,
gabionima, upotrebom mreže na vidljivoj stijeni ili slično), u sklopu
primjerenog sustava zaštite pokosa od erozije. Gdje je nužno pokos osigurati
izvedbom armirano-betonske konstrukcije, potrebno je istu oblikovati obradom i
raščlambom površine.
Željezničke tunele, osobito ulaze i izlaze iz tunela, potrebno je također
oblikovati upotrebom obrade površina, eventualnih nadstrešnica i rasvjete kako
bi se intervencija uklopila u krajobraz. Oblikovanje novih ulaza u tunel
potrebno je prilagoditi oblikovanju postojećih ulaza u tunel.
Oblikovanje zgrada i pješačkih površina vezanih uz željezničku prugu i
deniveliranih prijelaza treba biti kvalitetno, u skladu sa
suvremenim principima oblikovanja.
Oblikovanje postojećih građevina kolodvora je pri rekonstrukciji potrebno
dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.
Postavljanje i oblikovanje barijera za zaštitu od
buke potrebno je uskladiti s postojećim krajobrazom te obradom i raščlambom
površina postići vizualno uklapanje u okoliš.
6. oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru
Veličina obuhvata zahvata u prostoru određena je duljinom dijela dionice
željezničke pruge kroz područje Općine Matulji, te
širinom planskog koridora, kako je određeno i prikazano u grafičkom dijelu
plana, na kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4.
Građevinsko područje Jurdani, 4.5. Građevinsko područje Jušići, 4.6.
Građevinsko područje Kućeli, 4.10. Građevinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11.
Građevinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Građevinsko
područje Rukavac, 4.14. Građevinsko područje Šapjane i 4.17. Građevinsko
područje Brgud - poslovne zone.
Obuhvat zahvata se u provedbi usklađuje s parametrima koji slijede iz
rezultata geotehničkih ispitivanja i u odnosu na
elemente iz detaljnijih geodetskih podloga.
7. smještaj građevina unutar obuhvata zahvata u
prostoru
Željeznička pruga s pratećim građevinama, kako je prethodno navedeno,
smješta se unutar obuhvata zahvata u prostoru koji je utvrđen planskim koridorom.
Mikrolokacije objekata definirat će se projektnom
dokumentacijom.
Trasa postojećeg kolosijeka se zadržava uz mogućnost korekcije pri
rekonstrukciji. Novi kolosijek dodaje se uz postojeći, s desne strane, odnosno
lijeve na manjim dijelovima trase, u skladu s
tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim Odredbama.
Prateći objekti smještaju se uz trasu pruge, uvažavajući postojeću vrijednu
izgradnju, u skladu s tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim
Odredbama.
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito
zelenih i parkirališnih površina
Površine unutar obuhvata zahvata koje nisu zauzete željezničkim građevinama,
moraju se urediti na način da doprinesu kvaliteti
okolnog prostora u skladu sa zahtjevima sigurnosti prometa. Van naselja
površine je potrebno nakon gradnje sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i
niskim raslinjem.
Unutar naselja površine uz trasu potrebno je urediti hortikulturno, odnosno
sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i niskim raslinjem.
Površine vezane na kolodvore i stajališta te druge
prateće građevine, uređuju se krajobrazno, uključujući uređenje pješačkih,
zelenih te kolnih i parkirališnih površina.
Pješačke površine popločuju se primjerenom oblogom (kamen, opločnici ili slično).
Prostor se oprema primjerenim elementima urbane opreme, kao što su klupe,
rasvjetna tijela, ograde, koševi za smeće i slično.
Hortikulturno uređenje planira se prema raspoloživim prostornim
mogućnostima. Postojeće zelene površine, osobito visoko raslinje, zadržavaju se
gdje je to uklopivo u novo rješenje, te uređuju
sadnjom niskog i visokog raslinja autohtonih vrsta te po potrebi novih
travnjaka.
Gdje god je moguće, odnosno gdje ima dovoljno raspoloživog prostora,
preporuča se sadnja stabala u sklopu parkirališnih površina i uz pješačke i
javne površine na kolodvorima i stajalištima.
Kolne površine izvode se dovoljnih dimenzija za potrebe predviđenih
manevara, te uređuju primjerenom oblogom (asfalt,
opločnici i slično).
Javna parkirališta se planiraju uz kolodvore i stajališta. Potreban broj
parkirnih mjesta određuje se sukladno članku 190. ovih
Odredbi i prema očekivanom prometu putnika.
Parkirališne površine uređuju se primjerenom oblogom (asfalt, opločnici,
travni elementi, makadam i slično). Osnovne dimenzije parkirnih mjesta za automobile
iznose najmanje 2,5 x 5,00 m za okomito i koso
parkiranje, a 2,00 x 6,00 m za uzdužno. Gdje postoji prostorna mogućnost,
potrebno je predvidjeti i zaustavna mjesta (ugibalište) za vozila.
Uređenje površina uz zaštićeni spomenik kulture, kolodvorsku zgradu
Opatija-Matulji, potrebno je dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog
konzervatorskog odjela.
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje,
boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
Potrebno je omogućiti pristupačnost prostora i funkcija kolodvora,
stajališta i pješačkih prijelaza preko pruge osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način
određen važećim propisima. Planira se propisani broj pristupačnih parkirališnih
mjesta unutar parkirališnog prostora, pristupačne pješačke površine te pristupačni prostori ulaza, komunikacija, sanitarija i
prijema u zgradama namijenjenim prihvatu putnika.
10. način i uvjeti priključenja građevine na
prometnu površinu i drugu infrastrukturu
Sam zahvat u prostoru predstavlja prometnu željezničku infrastrukturu.
Duž trase planira se sustav oborinske odvodnje, u skladu s uvjetima zaštite
okoliša.
Duž trase planiraju se elektroenergetski i telekomunikacijski kabeli i
uređaji u funkciji željezničkog prometa, s pripadajućim priključcima na mrežu.
Za građevine - kolodvore i stajališta, planiraju se kolni i pješački
priključci na javne prometne površine, te priključci na vodoopskrbnu mrežu,
fekalnu i oborinsku odvodnju, te elektroenergestku i telekomunikacijsku mrežu,
kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.
Za građevine - denivalirane prijelaze, planira se odvodnja oborinskih voda,
kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.
Sva javna, odnosno vanjska rasvjeta planira se u skladu s uvjetima zaštite
okoliša.
Svi priključci usklađuju se prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih,
javnih i inspekcijskih službi.
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna
utjecaja na okoliš i prirodu
Uz poštivanje općih mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu danih ovim planom, planiraju se sljedeće
dodatne mjere:
Javna i vanjska rasvjeta:
Planira se ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja
projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite
okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih
svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih
staništa. U sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju
isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir
najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.
Zaštita od buke:
Planira se zaštita izgrađenih područja uz prugu od buke (osobito u dijelu
trase od Jurdana do Šapjana)primjenom barijera za
zaštitu od buke u skladu s proračunom utjecaja ambijentalne buke.
Planira se zaštita objekata u naseljenim područjima u skladu s namjenom,
prema projektu zaštite od vibracija i niskofrekventne
buke, koji se obvezno izrađuje u sklopu projektne dokumentacije.
Moguće tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće na
području zahvata:
Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i
okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje
Primorsko-goranske županije (2012.), željeznički promet predstavlja ugrozu
prvenstveno zbog količina prevezenih opasnih tvari, odnosno mogućeg požara, kao
i dospijeća opasnih tvari u tlo, vode ili zrak. Pri tome u željezničkom prometu
ne postoji ograničenje u količinama opasnih tvari u prijevozu, nego isključivo
ovisi o snazi lokomotive, veličini vagona, usponu pruge i sl.
Akcidentne situacije sprječavaju se primjenom potrebnih sigurnosnih mjera
tijekom odvijanja prometa (u skladu sa zakonskom
regulativom o prijevozu opasnih tvari), te poduzimanjem stalnih mjera
prevencije izvanrednih događaja. U slučaju da ipak dođe do akcidenta, primjenom
propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom negativni utjecaji mogu se
spriječiti ili značajno umanjiti.
Ugrožena/osjetljiva područja su željeznički kolodvori Opatija-Matulji,
Jurdani i Šapjane, željeznička stajališta Rukavac, Permani i Brgud te naselja Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Permani i
Šapjane.
Moguće katastrofe i velike nesreće na području
zahvata uzrokovane prirodnim opasnostima - olujno ili orkansko nevrijeme:
S obzirom da na području planirane rekonstrukcije
pruge puše vjetar velikih brzina - bura, dosežući olujnu do orkansku jačinu, i
to u smjeru poprečnom na smjer pružanja pruge, odnosno gibanja vlakova, postoji
rizik od prevrtanja vlakova koji prometuju trasom uslijed bočnih sila
uzrokovanih vjetrom.
Ostali problemi vezani uz meteorološke uvjete uključuju probleme izazvane
većim količinama snijega te zaleđivanje pruge, čijoj
pojavi, uz niske temperature, doprinosi vjetar.
Planira se zaštita pruge od bure, izgradnjom
građevina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima na temelju
rezultata odgovarajućih ispitivanja.
Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata
kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvođenja radova
(primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu.
Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će
trebati osigurati pretpostavljenim zaštitama pokosa usjeka sukladno
geotehničkom elaboratu.
Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost građevina izvedbom
građevinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata
kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.
12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u
prostoru
U cilju povećanja sigurnosti i smanjenja broja nesreća, na
pojedinim mjestima križanja željezničke pruge s cestovnim prometnicama izvesti
će se denivelirani prijelazi za sve sudionike u prometu. Način rješenja
pojedinih prijelaza definirat će se sukladno zakonskoj
regulativi kojom se uređuje željeznička infrastruktura, odnosno moguća je
denivelacija, ukidanje i svođenje i drugih prijelaza ukoliko se pokaže kroz
projektno-tehničku dokumentaciju da za to postoje prostorne mogućnosti i
ekonomska opravdanost.
Prilazi na sve perone u stajalištima i kolodvorima
planiraju se preko pothodnika ili nathodnika. Iznimno, ukoliko denivelacija
pješačkog prijelaza preko pruge nije opravdana, obvezno se postavlja osiguranje
prijelaza postavljanjem automatsko/mehaničkih uređaja (svjetlosno-zvučnih
signala i polubranika).
Rekonstrukcija i uređenje postojeće trase te izgradnja nove pruge planira se
na način koji će onemogućiti zasipanje propusta kamenim materijalom, te
obuhvatiti izvedbu novih hidrotehničkih objekata koji će kvalitetno prihvatiti,
očistiti i otpustiti višak vode u recipijent, s ciljem poboljšanja protoka
vodotoka, a time i smanjenja plavljenja pruge i okolnog područja.
Planira se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje uz trasu, s kontroliranim
ispuštanjem u prikladne recipijente, u skladu s prethodnim detaljnim
istraživanjima.
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju
građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje
se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine
Planira se mogućnost etapnog i/ili faznog građenja, u skladu s razvojnim
planovima željezničkog sustava.
14. posebni uvjeti
Za sve intervencije na i u neposrednoj blizini
zaštićenih kulturnih dobara, osobito kolodvora Opatija-Matulji, te zgrade
postrojenja Elektrovučne podstanice Matulji s pokretnim EVP, i blokova
upravljanja skretnicama i signalima smještenim u kolodvorskim zgradama Jurdani
i Šapjane, mjerodavni su, uz ove Odredbe, posebni uvjeti nadležne
konzervatorske službe.
Potrebno je obaviti detaljni terenski pregled kulturne baštine uz trasu
pruge. Ukoliko se ustanovi prisutnost drugih objekata kulturne baštine koji su
u direktnoj koliziji s trasom drugog kolosijeka koji se dograđuje uz postojeći,
uz obavezno istraživanje i dokumentaciju nalaza treba razmotriti mogućnosti
izmještanja trase ili preseljenja kulturnog dobra. Za
svaki objekt kulturne vrijednosti u neposrednoj blizini trase potrebno je
ostvariti oblikovna rješenja koja primjereno interpoliraju spomenute objekte u
planirani zahvat.
Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati konzervatorski i arheološki
nadzor radova u posebno osjetljivim područjima.
U širem području uz trasu pruge nalazi se Velika jama u Permanima, područje
ekološke mreže NATURA 2000, oznake HR2000146, veličine približno 0,78 ha, te je
obvezno na temelju Speleoloških i drugih istraživanja utvrditi mogućnost pojave
negativnih utjecaja poput onečišćenja, mehaničkog oštećenja te promjena
fizikalnih i kemijskih uvjeta u podzemlju kao posljedica rekonstrukcije pruge i
korištenja.
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru
Obvezno se uklanjaju zgrade koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa
u naseljenom području širine 6m. Zgrade unutar pojasa širine 8 m uklanjaju se
ukoliko je to nužno za potrebe manevarskih površina gradilišta. Za sve
preostale zgrade u pružnom pojasu cca 8m u projektnoj dokumentaciji će se naći prikladna rješenja s potpornim zidovima i drugim
zaštitnim građevinama, sve na način da se na najvećem dijelu pruge osigura
pružni pojas u minimalnoj širini od 8m.
Obvezna je provedba geotehničkih istražnih radova i ispitivanja.
Obvezna je primjena projektnih tehničkih rješenja u skladu s rezultatima
istražnih radova kako bi se izbjegla pojava klizišta i erozije tla.
Obvezno je prilikom svih zahvata na proširenju
nasipa provesti dokazivanje stabilnosti postojećeg nasipa i osigurati
stabilnost u svim fazama gradnje. Geotehničkim istražnim radovima treba
utvrditi geološku uslojenost i fizikalno mehaničke karakteristike temeljnih
slojeva tla, hidrogeološke odnose u podzemlju u zoni utjecaja postojećeg i
novog nasipa, građu i fizikalno mehaničke karakteristike gradiva postojećeg
nasipa.
Za eventualne radove iskopa miniranjem obvezno je izraditi projekt
miniranja, na osnovu kvalitetnih projektnih parametara
koje treba dobiti provedbom istražnih radova na terenu i u laboratoriju, a koji
sadrži dodatne mjere zaštite i definiranje programa mjerenja utjecaja miniranja
na okolne objekte, te kriterije dopuštenih utjecaja miniranja, odnosno
parametre i tehnologiju miniranja vezane za zaštitu pojedinih okolnih
građevina.
Pri izvedbi planiranog zahvata potrebno je za uklanjanje postojećih zgrada i
građevina drugih namjena na trasi pruge, osigurati
kompenzaciju sukladno važećim propisima.
Koridor željezničke pruge utvrđuje kontinuirano, izvan građevinskih područja
kao i unutar građevinskih područja svih namjena, gdje se granice građevinskih
područja ne prilagođavaju granici koridora, već se određuju uvjeti za
realizaciju zahvata unutar planiranog koridora neposrednom provedbom PPUO
Matulji.
Do ishođenja lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju
drugog kolosijeka te pratećih građevina pruge, u
koridoru se ne mogu utvrđivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih
građevina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost.
Sukladno Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu
(NN 93/10), odnosno važećem propisu koji pokriva isto područje, planira se
prostor namijenjen prvenstveno za rekonstrukciju i izgradnju pruge, čija širina
od osi kolosijeka iznosi najmanje 10 m na svaku stranu (donosno ukupno najmanje
20 m).«
Članak 43.
U Članku 197. prvi stavak se briše, drugi stavak
postaje prvi stavak, treći stavak postaje drugi stavak i četvrti stavak postaje
treći stavak.
Članak 44.
U Članku 223. nakon prvog stavka dodaju se novi drugi i treći stavak koji
glase:»Iz TS 110/20 kV Matulji potrebno je u smjeru zaobilaznice i autoceste
izgraditi nove podzemne vodove za kvalitetno napajanje potrošača na
zaobilaznici i autocesti i napajanje ostalih budućih potrošača koji će se
pojaviti u neposrednoj blizini zaobilaznice i autoceste. Novi podzemni vodovi
iz ovog stavka mogu se graditi neposrednom provedbom ovog plana, a njihova
trasa odredit će se projektnom dokumentacijom.
Ako se trafostanice grade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije,
najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama
iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2m, s osiguranim direktnim ili posrednim
pristupom na javnu površinu.«
Dosadašnji drugi stavak postaje četvrti stavak u kojem se na kraju brišu
riječi: »uz ishodovanje lokacijske dozvole.«
Dosadašnji treći stavak postaje peti stavak, četvrti stavak postaje šesti
stavak, peti stavak postaje sedmi stavak i šesti stavak postaje osmi stavak.
Članak 45.
U Članku 237. peti stavak se mijenja i glasi: »Na
području obuhvata ovog plana nalazi se:
.područje očuvanja značajno za ptice (POP) :
-HR10000018 Učka i Ćićarija,
.područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):
-HR2000601 Park prirode Učka,
-HR2000051 Jama nad Zasten,
-HR2000146 Velika špilja u Permanima i
-HR2001435 Snježnica pod Lisinom.
Nakon petog stavka dodaju se šesti i sedmi stavak koji glase:
»Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u
Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o
ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke
mreže (NN br. 15/14), odnosno važećem propisu koji pokriva isto područje.«
Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Stavku
2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 80/13), odnosno važećem
propisu koji pokriva isto područje.»
Članak 46.
U Članku 262. prvi, drugi i treći stavak se brišu.
U četvrtom stavku koji postaje prvi stavak prva riječ se briše.
Peti stavak postaje drugi stavak.
Članak 47.
U Članku 284. prvi i drugi stavak se mijenjaju i
glase:
»Posebnu zaštitu izvora vode za piće potrebno je provoditi tako da se kod
planiranja i izvođenja zahvata na područjima zona sanitarne zaštite vode za
piće primijene mjere zabrane i ograničenja zahvata te mjere zaštite za
dopuštene zahvate sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne
zaštite izvorišta («Narodne novine« broj 66/11 i 47/13), Odluci o zonama
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine
Istarske županije broj 12/05 i 2/11) - IV zona, odnosno važećim propisima koji
pokriva isto područje.
Unutar IV zone sanitarne zaštite dopušteni su svi zahvati u prostoru, koji
nisu u suprotnosti s odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode
za piće u Istarskoj županiji, a mjere zaštite se provode sukladno navedenoj
Odluci.«
Članak 48.
U Članku 285. prvi stavak se briše.
Drugi stavak koji postaje prvi stavak mijenja se i glasi:
»U naselju Matulji se sklanjanje stanovništva planira u postojećim
skloništima te u podrumskim prostorijama u vlastitim kućama, kao i u
odgovarajućim prostorima u kojima je moguće provesti osnovne radnje na
hermetizaciji prostora i osigurati uvijete za kraći boravak.«
Treći stavak postaje drugi stavak.
Četvrti stavak se briše.
Članak 49.
Članak 288. se mijenja i glasi:
»Na prostoru Općine Matulji planira se provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara
i planu zaštite od požara.
Za zaštitu od požara se na području obuhvata ovog
plana primjenjuju slijedeće mjere:
1. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Matulji, radi
veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati
slijedeće proračunske metode, odnosno norme:
-austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili drugu
općepriznatu metodu - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s
poslovnim prostorima i manjim radionicama,
-austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139 - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, za specijalizirane trgovačke
prostore, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
-DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za
industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
2. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata
ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg
objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne
površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se
ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih cesta ili
rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i
142/03).
4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 8/06).
5. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o
zapaljivim tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.
6. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji i važeće
zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
7. Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti od požara
(NN 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne građevine
(građevine skupine 2).
8. Potrebno je ishoditi suglasnost, temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), kojom se potvrđuje da su u
glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene
mjere zaštite od požara.
9. Prilikom projektiranja i gradnje garaže, zbog nedostatka domaćih propisa,
primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.«
Članak 50.
Nakon Članka 289. dodaje se naslov koji glasi:
»8.6.4. Mjere zaštite i spašavanja kod rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog
kolosijeka te pratećih građevina PostojećE željezničkE pruge od značaja za
međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica)« i Članak 289.a koji glasi:
»Postojeća željeznička pruge od značaja za
međunarodni promet M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica),
dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane -
rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka te pratećih građevina,
predstavlja ugroženu krupnu infrastrukturu.
Pruga je ugrožena od štetnog djelovanja voda,
olujnog i orkanskog nevremena, destabilizacije terena potresa, požara i
tehničko tehnoloških nesreća.
Mjere zaštite od potresa određuju se prema
člancima 286. i 287. ovih
odredbi.
Mjere zaštite od požara određuju se prema
člancima 288. i 289. ovih
odredbi.
Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda
Rekonstrukciju i uređenje postojećih objekata te
izgradnju novog kolosijeka pruge potrebno je izvesti na način da se onemogućiti
zasipanje propusta kamenim materijalom, te izvedbom novih hidrotehničkih
objekata koji će kvalitetno prihvatiti, očistiti i otpustiti višak vode u
recipijent, čime je potrebno osigurati poboljšanje protoka vodotoka, a time i
smanjeno plavljenje pruge i okolnog područja.
Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta -
vjetra
Pri planiranju i gradnji željeznice je potrebno na
osnovu analize prostorne raspodjele smjera i brzine vjetra i pojavi ekstremnih
zračnih turbulencija na području planiranog zahvata te procijeniti rizik od
prevrtanja vlakova uslijed djelovanja sila od bočnog udara vjetra. Sukladno
tome potrebno je primijeniti mjere zaštite pruge od vjetra (bure) izgradnjom
građevina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima izrađenim na
temelju rezultata odgovarajućih ispitivanja, te ograničenjem brzine vlaka i
drugim potrebnim preventivnim mjerama.
Mjere zaštite od destabilizacije terena
Prije izrade glavnog projekta potrebno je izvesti potrebne istražne radove i
primijeniti potrebna tehnička rješenja kako bi se problem destabilizacije terena
izbjegao.
Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata
kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvođenja radova
(primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu.
Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost treba osigurati
zaštitama pokosa usjeka sukladno geotehničkom elaboratu.
Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost građevina izvedbom
građevinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata
kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.
Mjere zaštite od tehničko-tehnološke nesreće u
prometu
U fazi projektiranja željezničke infrastrukture potrebno je predvidjeti
zahvate kojima se izravno se utječe na smanjenje broja
nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko
pruge, odnosno broja nesreća s ljudskim žrtvama koje su uzrokovane vozilom u
pokretu.
Pri tome se za rješavanje križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u
pravilu predviđaju tehnička rješenja denivelacija ili
svođenja svih postojećih željezničko- cestovnih i pješačkih prijelaza preko
pruge a na stajalištima / kolodvorima izgraditi perone s pothodnicima.
Vjerojatnost nastanka izvanrednih akcidentnih situacije kod prijevoza i
skladištenja opasnih tvari potrebno je smanjiti primjenom potrebnih sigurnosnih
mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu sa Zakonom o
prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).
Za slučaj nastanka akcidenta prilikom prijevoza i/ili skladištenja opasnih
tvari, potrebno je izraditi plan intervencija kako bi se primjenom propisanih
postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni utjecaji spriječili ili značajno umanjili, te kako bi se smanjio rizik od
onečišćenja zraka, tla i voda, a eventualne posljedice svele na najmanju moguću
mjeru.
Mjere upozoravanja i uzbunjivanja
U slučaju bilo koje vrste ugroza operateri koji prevoze opasne tvari dužni
su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.
Upozoravanje stanovništva slučaju neposredne opasnosti obavlja se propisanim
jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim znakovima za
uzbunjivanje (Narodne novine Republike Hrvatske 13/06).
Priopćenja se emitiraju putem sirena (elektroničke sirene) koje se lociraju
u naseljima, putem razglasnih uređaja i elektroničkih medija.«
Članak 51.
U Članku 290. nakon prvog stavka dodaje se drugi
stavak koji glasi:
»U koridoru postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet
M203 Rijeka - Šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III:
Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-Šapjane, do ishođenja lokacijske
dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te ostalih
građevina, ne mogu se utvrđivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih
građevina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost.«
Članak 52.
U Članku 292. prvom stavku u prvoj alineji oznaka:
»R21« se briše.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Elaborat II. izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Općine Matulji izrađen je u četiri (4) izvornika koji su ovjereni pečatom
Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine
Matulji.
Po jedan izvornik čuva se u:
-Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja,
-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,
-Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Ispostava Opatija,
-Pismohrani Općine Matulji.
Članak 54.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA:350-01/14-01/13
UR.BROJ:2156-04 -01-16-98
Matulji, 20. listopada 2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Mladen Prenc dr.med. v.r.
