54.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13, 31/13 - pročišćeni tekst i 19/15), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 10. listopada 2016. godine, donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
34 - UVALA PADOVA III (BANJOL) (T 3₁)

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 34 - uvala Padova III (Banjol) (T 3₁) za dio građevinskog područja naselja Banjol utvrđenog Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11, 19/16).

Članak 2.

Elaborat Urbanistički plan uređenja 34 - uvala Padova III (Banjol) (T 3₁) izradio je stručni izrađivač - tvrtka APE d.o.o. iz Zagreba u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za prostorno uređenje, gospodarstvo i turizam Grada Raba, a sastoji se od dvije knjige:

KNJIGA I. - OSNOVNI DIO PLANA

I.0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana

I.1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Pojmovnik

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2.Uvjeti smještaja građevina i površina gospodarskih djelatnosti - ugostiteljsko-turističke namjene

3.Uvjeti smještaja na površinama sportsko-rekreacijske namjene - uređena morska plaža (R2)

4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5.Uvjeti i način uređenja, gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.Uvjeti uređenja zelenih površina

7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8.Postupanje s otpadom

9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.Mjere provedbe plana

I.2.GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi u mjerilu 1:5000

1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.PROMETNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Elektroničke komunikacije

2.C. Elektronska mreža

2.D. Vodnogospodarski sustav

3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A.Područja posebnih uvjeta i posebnih ograničenja u korištenju

3.B.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4.OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE

KNJIGA II. - OBVEZNI PRILOZI

II.1. Obrazloženje plana

II.2. Popis sektorskih dokumenata i propisa

II.3. Zahtjevi i očitovanja

II.3.1.Zahtjevi, ulazni podaci i planske smjernice za izradu plana

II.3.2.Primjedbe, prijedlozi, sugestije i očitovanja zaprimljeni tijekom javne rasprave

II.4. Mišljenja i suglasnosti

II.4.1. Mišljenja na nacrt konačnog prijedloga plana

II.4.2. Mišljenje na konačni prijedlog plana

II.4.3. Suglasnost na konačni prijedlog plana

II.5. Izvješće o javnoj raspravi

II.6. Evidencija postupka izrade i donošenja plana

II.7. Sažetak za javnost

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE

POJMOVNIK:

U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

Građevina i njeni dijelovi:

1.Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem;

2.Građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade;

3.Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja;

4.Etaža je oznaka bilo kojeg kata građevine uključujući podrum, prizemlje i potkrovlje. Najveće visine etaže za obračun svijetle visine građevine mjereno od poda iznose za ugostiteljsko-turističku, sportsko - rekreacijsku i sl. namjenu do 4 m.
Visine etaže mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtjeva namjena građevine, uz zadovoljen uvjet ukupne visine građevine određen odredbama ovog UPU-a;

5.Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma (ispod poda kata ili krova);

6.Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja;

7.Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. U potkrovlju se može planirati korisni prostor samo u jednoj razini, uz mogućnost izgradnje galerije;

8.Ukupna visina građevine (Hs) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);

9.Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena;

10.Održavanje - obnova građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, poboljšanja energetskih svojstava, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena;

11.Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove;

12.Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine;

13.Osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim UPU-om;

14.Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne građevine (kao npr. spremišta, nadstrešnice, garaže, sjenice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine);

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici

15.Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan planu;

16.Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina;

17.Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Ukopane etaže ne računaju se u koeficijent izgrađenosti;

18.Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine (GBP) i površine građevne čestice;

19.Regulacijski pravac je crta koja određuje granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica unutar ostalih namjena;

Infrastruktura

20.Infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara;

21.Prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristup do građevnih čestica;

22.Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.);

Ostalo

23.Plan ili UPU je Urbanistički plan uređenja 34 - uvala Padova III (Banjol) (T3₁);

24.Grad je Grad Rab;

25.Posebni zakon (propis) je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi;

26.Javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i/ili utvrđivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrđivanjem idejnog projekta način propisan Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji (NN 153/03) sudjeluju u sustavu prostornog uređenja.

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

(1) Razgraničenje površina i njihove namjene su prikazani na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:5000. Pojedina površina i njena namjena su definirani graničnom crtom, bojom i planskim znakom. Točnost razgraničenja površina odgovara mjerilu 1:5000 i stanju prikazanom na Hrvatskoj osnovnoj karti, te se pri primjeni plana precizno utvrđuje geodetskim projektom u skladu s katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, koncesijama izdanima prije donošenja ovog Plana te stvarnim stanjem.

(2) U obuhvatu plana se nalazi građevinsko područje naselja Banjol ugostiteljsko-turističke namjene kamp - T3 Padova III i uz njega područje uređene morske plaže, definirane površinom R2, a koju čini kopneni i morski dio - prostor obalnog mora namijenjenog kupanju i sportovima na vodi i ostale morske površine.

(3) Unutar obuhvata Plana, određene su sljedeće površine za razvoj i uređenje:

-ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3),

-sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R2),

-površine infrastrukturnih sustava (IS) - postojeća trafostanica,

-javne prometne površine.

(4) Postojeće građevine i površine, čija namjena nije u skladu s Urbanističkim planom uređenja uvala Padova III (Banjol) (T31) mogu se zadržati sve do trenutka privođenja planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp (T3)

Članak 4.

(1) Na površini ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) planira se jedan kamp kategorije najmanje 3* (zvjezdice) i kapaciteta najviše 1500 gostiju.

(2) U okviru površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) planirane su površine:

-za kampiranje - obilježene kamp jedinice i neoznačeni uređeni prostori za kampiranje, u okviru prostora za kampiranje se planira i smještaj »pokretnih kuća«, pristupni putovi do površina za kampiranje, zelene površine između površina za kampiranje i prema internoj prometnici, sanitarni čvorovi, blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i vanjski roštilj, sportsko rekreacijske površine, dječje igralište, prostor za odlaganje otpada i sl.,

-za centralne sadržaje kampa na kojima je moguća izgradnja recepcije, centra kampa sa svim potrebnim ugostiteljskim, uslužnim i smještajnim sadržajima kampa,

-za sport i rekreaciju koje uključuju bazene, sportska i rekreacijska igrališta i površine te prateće sadržaje,

-prometne površine koje uključuju priključak na javnu prometnu infrastrukturu, interne kolno-pješačke prometnice i pješačke površine koje povezuju zone kampiranja s ostalim sadržajima kampa te parkirališta za potrebe korisnika kampa,

-površine infrastrukturnih objekata i uređaja u funkciji kampa,

-zelene površine koje se u najvećem dijelu čuvaju u izvornom stanju s postojećim terenom i vegetacijom, te dopunjuju novom sadnjom pretežno udomaćenih vrsta.

(3) Uz osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu na prostoru kampa može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(4) Prateći sadržaji iz stavka (3) ovog članka mogu se graditi i uređivati u sklopu zgrada ili na vanjskom prostoru.

1.2. Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (R2)

Članak 5.

(1) Uređena plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane, svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno uređena, neposredno povezana s morem, označena i zaštićena s morske strane.

(2) Uređena morska plaža namijenjena je za izgradnja i uređenje sunčališta, obale i ulaza u more, izgradnju rekreacijskih sadržaja i otvorenih rekreacijskih igrališta, pomoćnih građevina, hortikulturno uređenje i uređenje pješačkih površina te opremanje infrastrukturom i komunalnom opremom.

1.3. Morska površina

Članak 6.

(1) Površina mora u obuhvatu Plana unutar zone oblika korištenja i načina gradnje načelno je razgraničena na površine sportsko-rekreacijska namjena - obalno more za kupanje i rekreaciju (RM) i načelnu lokaciju povremenih privezišta (PR) i povremenog sidrišta (S). Točno razgraničenje površina utvrdit će se projektom uređenja plaža koji mora biti izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima

(batimetrija, valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) i odobren od strane Grada Raba.

(2) Na površinama mora za kupanje i rekreaciju moguće je postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije (platformi, rekreacijskih naprava, tobogana, trampolina, skakaonica i sl.), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

(3) Na ovom dijelu mora nije dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila.

(4) Na površinama mora uz obalni pojas moguće su intervencije daljnjeg nasipavanja i građenja u moru s ciljem daljnjeg uređenja plaže i njoj pratećih sadržaja. Nasipane površine priključuju se površini sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (R2) i uređuju se prema utvrđenim uvjetima.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 7.

(1) Planom je određena površina infrastrukturne namjene za postojeću trafostanicu TS 10(20)/0,4 kV.

(2) Objekti i uređaji infrastrukture (prometne, komunikacijske i elektroničke komunikacijske energetske, vodne te odvodnju otpadnih voda) mogu se graditi unutar ostalih namjena.

1.5. Prometne površine

Članak 8.

Planom su određene javne prometne površine za:

-kopneni promet:javne prometne površine (nerazvrstane prometnice), javne pješačke površine - obalni put,

-pomorski promet:povremeno privezište (PR₆ i PR₉)

povremeno sidrište (S₁₀)

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA I UREĐENJA POVRŠINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 9.

(1) Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina gospodarski djelatnosti utvrđuju se za ugostiteljsku turističku namjenu - kamp (T3) temeljem kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina i u skladu sa kartografskim prikazom 4. Oblici korištenja i način gradnje na kojem je prikazan grafički dio uvjeta i načina gradnje.

(2) Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T3) planira se jedan kamp koji se sastoji od dvije prostorne cjeline oznake obuhvata »A« i »B« a prikazane su na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje.

(3) Građevine se grade na način da veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog kolnog pristupa i priključaka na infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

(4) Interna prometna mreža kampa mora omogućiti kolni, pješački i biciklistički pristup svim sadržajima kampa (centralnim sadržajima, površinama za kampiranje, sanitarijama, ugostiteljski i sportsko-rekreacijskim sadržajima, i sl.). Najmanja dozvoljena ukupna širina internih prometnica iznosi 3,5 m.

(5) U zoni kampa potrebno je osigurati parkirališna ili garažna mjesta u skladu s uvjetima za kategorizaciju, prema posebnom propisu. Za potrebe gostiju kampa pri glavnom ulazu u kamp planira se parkiralište za organizaciju zone čekanja - parkirališna mjesta koja gosti koriste u dolasku odnosno u odlasku iz kampa. U blizini pomoćnog ulaza u kamp uz glavnu prometnicu planira se parkiralište (kapacitet 30-40 mjesta). Parkiralište treba hortikulturno urediti sadnjom najmanje jednog stabla na svakih 5 parkirališnih mjesta.

(6) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije u skladu sa posebnim propisima i standardima, uz poštivanje uvjeta Plana.

Članak 10.

(1) Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene (T3) oznake obuhvata »A« i prikazane na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje, ugostiteljsko-turističke građevine se grade i uređuju površine prema sljedećim lokacijskim uvjetima:

1.vrsta radova:

-dozvoljeni su svi zahvati potrebni za gradnju novih građevina, zamjenu, rekonstrukciju ili održavanje te uklanjanje postojećih građevina,

-dozvoljeni su svi zahvati potrebni za uređenje novih, rekonstrukciju ili održavanje postojećih površina za kampiranje - smještaj, površina za sport i rekreaciju te prometnih površina.

2.namjena građevina i površina:

-kamp je poslovno funkcionalna cjelina koje se sastoje od uređenog prostora na otvorenom, namijenjenog za pružanje usluga smještaja na otvorenom (kampiranje), građevina namijenjenih za smještaj i druge potrebe gostiju, sportsko-rekreacijskih sadržaja, internih prometnica i parkirališnih površina;

-u sklopu ugostiteljsko-turističke namjene - kamp, planiraju se unutar zone oblika korištenja i načina gradnje:

1.centralni sadržaji (T3-1) - centar kampa (ugostiteljski sadržaj, trgovina, trg, usluge, prostorije za boravak, smještajne jedinice, prateći sadržaji sporta), servisno uslužni centar (servis kampa, usluge, odlagalište i čuvanje),

2.površine za kampiranje - smještaj (T3-3) - kamp mjesta, kamp parcele, smještajne jedinice, prostr za smještaj »pokretnih kuća«, pristupni putovi (interne prometnice) do površina za kampiranje, zelene površine između površina za kampiranje i interne prometnice, prateći sadržaji (sanitarni čvor, blokovi s hladnjacima, prostor za pripremanje jela i vanjski roštilj, dječje igralište, sportsko rekreacijske površine, prostor za odlaganje otpada i sl.),

3.zona sporta i rekreacije (R1-1) - bazeni, sportska i rekreacijska igrališta (igralište za odbojku na pijesku, tenis, košarkašku, odbojkaško igralište), rekreacijske sadržaje kampa (veće slobodne (travnate) površine za igre loptom, badminton i sl,) prateći sadržaji u okviru zone (iznajmljivanje i pohrana rekvizita, ugostiteljski i zabavni sadržaj, pomoćni, servisno-tehnički prostori, dječje igralište i sl.),

-unutar funkcionalne cjeline osnovne namjene, dozvoljeno je obavljanje drugih, pratećih djelatnosti;

3.veličina građevine:

1.najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) unutar prostorne cjeline je 0,3, a unutar pojedine zone oblika korištenja i načina gradnje dozvoljena je izgrađenost do:

-80% unutar zone oblika korištenja i načina gradnje označene kao T3-1

-7% unutar zone oblika korištenja i načina gradnje označene kao T3-3

-50% unutar zone oblika korištenja i načina gradnje označene kao R1-1

2.najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) unutar prostorne cjeline je 0,8,

3.najveća dozvoljena ukupna visina građevine (Hs), unutar zone oblika korištenja i načina gradnje:

-T3-1 je 12 metara

-T3-3 je 6,5 metara

-R1-1 je 6,5 metara

4.najveći dozvoljeni broj etaža, unutar zone oblika korištenja i načina gradnje:

-T3-1 je 3 nadzemne (P+1+Pk)

-T3-3 je 2 nadzemne (P+1 ili P+Pk)

-R1-1 je 2 nadzemne (P+1 ili P+Pk)

4.uvjeti za oblikovanje građevine:

-kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini turističke zone i krajoliku,

-uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina,

-osnovne i ostale (pomoćne) građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja,

-građevine treba graditi kvalitetnim materijalima pri čemu treba voditi računa o blizini mora i utjecaju posolice, te izloženosti vjetru (u gradnji koristiti postojane materijale te izbjegavati materijale podložne koroziji),

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kupole za prirodno osvjetljenje i solarni fotonaponski paneli. Ako se izvodi kosi krov nagib krovnih ploha može biti do 25^o. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, a dio krovnih ploha se može koristiti i kao prohodna terasa.

5.oblik i veličina građevne čestice:

-oblik i veličina građevne čestice se utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više katastarskih čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane udaljenosti građevine do granica građevne čestice,

-najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini prostorne cjeline,

-oblik i veličina građevne čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: kamp jedinica za planirani kapacitet, kolnog i pješačkog prilaza, pratećih sadržaja, građevina infrastrukture, zelenih površina, ograđivanje i drugo potrebno.

6.smještaj građevine na građevnoj čestici:

-na građevnoj čestici/prostornoj cjelini može se graditi jedna ili više građevina, kao građevine osnovne namjene s jednom ili više pomoćnih građevina, i kao složene građevine (sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina),

-najmanja dozvoljena udaljenost zgrade od granice građevne čestice unutar zone oblika korištenja i načina gradnje T3-1 i T3-3 je jednaka postojećem,

-pri izgradnji novih građevina i uređenju pojedinih površina potrebno je poštivati minimalne udaljenosti koje iznose:

-od javnih prometnih površina - udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 5 metara,

-od internih prometnica kampa - 1,0 m za kamp jedinice i 2,0 m za zgrade pratećih sadržaja.

7.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-površina hortikulturno uređenog terena (parkovni nasadi i prirodno zelenilo) mora iznositi najmanje 40%. U zelene površine se ubrajaju i ozelenjeni dijelovi unutar kamp jedinica,

-zaštićenost prostora za kampiranje od sunca u pravilu se osigurava visokim zelenilom, te laganim konstrukcijama s penjačicama,

-prostor za kampiranje u površini za smještaj kamp kućice, šatora i vozila, treba biti očišćen od kamenja i korijenja te izravnan i uređen približno u razini prilaznog puta,

-svaka kamp jedinica treba biti označena brojem. Oznake kamp jedinica te ostale oznake u kampu (oznake pratećih sadržaja, putokazi i ostalo) trebaju biti jednoobrazne,

-uređenjem površina odnosno uređenjem okoliša treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom,

-uređenje treba biti na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz posebnih propisa.

8.način i uvjeti priključenja građevne čestice/prostorne cjeline na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

-građevna čestice/prostorna cjelina, mora imati neposredni pristup na prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m te priključke na elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbni sustav i javni sustav odvodnje otpadnih voda,

-način i uvjeti priključenja na infrastrukturne mreže (elektronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda) odrediti će se posebnim uvjetima odgovarajućih javnopravnih tijela, odnosno u skladu s tehničkim propisima i normama,

-na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje grafički su određeni uvjeti priključenja planiranih površina (građevnih čestica/prostornih cjelina) na infrastrukturnu mrežu. Priključci su prikazani načelno (simbolom) i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji u pravilu duž prometnice, ali i duž drugih granica građevne čestice/prostorne cjeline što će se odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom.

9.uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevine su:

-postojeća izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti (kis) i ukupna visina (HS) veći od propisanog mogu se zadržati ali bez povećavanja,

-udaljenosti od regulacijskog pravca i koje su manje od propisanih ovim Odredbama, mogu se zadržati pod uvjetom da se ne smanjuju te da zadovoljavaju uvijte sigurnosti zaštite od požara i urušavanja.

10.mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš:

-potrebno je pridržavati se mjera sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđenih u poglavlju 9. ovih Odredbi,

-pri gradnji i korištenju ugostiteljsko-turističkih građevina, nužno je osigurati zaštitu kvalitete života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega mogućih negativnih utjecaja (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, i sl.);

11.ostali uvjeti - zaštita prostora:

-u obalnom pojasu 25 m od obalne crte označenom na kartografskom prikazu Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje ne planiraju se smještajne jedinice (smještajne jedinice povezane s tlom na trajni (»čvrsti«) način i prateći sadržaji.

(2) Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene (T3) oznake obuhvata »B« i prikazane na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje, ugostiteljsko-turističke građevine se grade i uređuju površine prema sljedećim lokacijskim uvjetima:

1.vrsta radova:

-dozvoljeni su svi zahvati potrebni za gradnju novih građevina, zamjenu, rekonstrukciju ili održavanje te uklanjanje postojećih građevina,

-dozvoljeni su svi zahvati potrebni za uređenje novih, rekonstrukciju ili održavanje postojećih površina za kampiranje - smještaj, površina za sport i rekreaciju te prometnih površina.

2.namjena građevina i površina:

1.centralni sadržaji (T3-2) - recepcija i zona čekanja pri glavnom ulazu u kamp,

-unutar funkcionalne cjeline osnovne namjene, dozvoljeno je obavljanje drugih, pratećih djelatnosti.

3.veličina građevine:

1.najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) unutar prostorne cjeline je 0,1, a unutar pojedine zone oblika korištenja i načina gradnje dozvoljena je izgrađenost do:

-50% unutar zone oblika korištenja i načina gradnje označene kao T3-2

-7% unutar zone oblika korištenja i načina gradnje označene kao T3-3

2.najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) unutar prostorne cjeline je 0,2,

3.najveća dozvoljena ukupna visina građevine (Hs), unutar prostorne cjeline je 6,5 metra,

4.najveći dozvoljeni broj etaža, unutar prostorne cjeline je 2 nadzemne etaže (P+1 ili P+Pk).

4.uvjeti za oblikovanje građevine:

-kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini turističke zone i krajoliku,

-uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina,

5.oblik i veličina građevne čestice:

-najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini prostorne cjeline,

6.smještaj građevine na građevnoj čestici:

-najmanja dozvoljena udaljenost zgrade od granice građevne čestice unutar prostorne cjeline je jednaka postojećem,

-pri izgradnji novih građevina i uređenju pojedinih površina potrebno je poštivati minimalne udaljenosti koje iznose:

-od javnih prometnih površina - udaljenost građevina od regulacijskog pravca mora biti najmanje 5 metara,

-od internih prometnica kampa - 1,0 m za kamp jedinice i 2,0 m za zgrade pratećih sadržaja.

7.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-površina hortikulturno uređenog terena (parkovni nasadi i prirodno zelenilo) mora iznositi najmanje 40%. U zelene površine se ubrajaju i ozelenjeni dijelovi unutar kamp jedinica,

-zaštićenost prostora za kampiranje od sunca u pravilu se osigurava visokim zelenilom, te laganim konstrukcijama s penjačicama,

-prostor za kampiranje u površini za smještaj kamp kućice, šatora i vozila, treba biti očišćen od kamenja i korijenja te izravnan i uređen približno u razini prilaznog puta,

-svaka kamp jedinica treba biti označena brojem. Oznake kamp jedinica te ostale oznake u kampu (oznake pratećih sadržaja, putokazi i ostalo) trebaju biti jednoobrazne,

-uređenjem površina odnosno uređenjem okoliša treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom,

8.način i uvjeti priključenja građevne čestice/prostorne cjeline na javnu prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

9.mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš:

-potrebno je pridržavati se mjera sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđenih u poglavlju 9. ovih Odredbi,

3.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI SPORTSKO- REKREACIJSKE NAMJENE - UREĐENA MORSKA PLAŽA (R2)

Članak 11.

(1) Planom su utvrđene površine sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R2) na priobalnom području koje obuhvaćaju kopneni i morski dio, a uređuju se temeljem kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina i u skladu sa kartografskim prikazom 4. Oblici korištenja i način gradnje na kojem je prikazan grafički dio uvjeta i načina gradnje.

(2) Površine uređene plaže uređuju se na način da veličinom građevine, smještajem u zoni i osiguranjem neometanog pristupa i priključaka na infrastrukturu omogućuju racionalnu organizaciju i obavljanje planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. na način da ne narušavaju uvjete boravka i rada u zoni.

(3) Uređenje i proširenje uređene plaže, odnosno daljnje nasipavanje plaže i gradnja građevina za zaštitu plaže od djelovanja mora moguća je na temelju projekta uređenja plaža koji je izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija, valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati), a koji mora biti odobren od strane Grada Raba. Obvezna je izrada krajobrazne studije kao stručne podloge za izradu projektne dokumentacije. Krajobrazna studija izrađuje za jedinstveni obuhvat plaža koje se nalaze u kontinuitetu obalnog pojasa te njihovog kontaktnog područja na koji mogu imati utjecaj. Krajobraznom studijom potrebno je sagledati i valorizirati naslijeđene kulturne i krajobrazne vrijednosti razmatranog područja, karakteristične urbane uzorke pripadajućeg ambijenta te vizualnu izloženost s ciljem integriranja u harmoničnu sliku pejsažno oblikovanog područja, a posebno obalnog pojasa. Krajobraznu studiju kao i njen sadržaj utvrđuje nadležni konzervatorski odjel.

(4) Građevine za zaštitu plaže od djelovanja mora smiju sadržavati sve ostale sadržaje i građevine uređene plaže.

Članak 12.

Unutar površina sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže (R2), rekreacijske površine i građevine se uređuju, odnosno grade prema sljedećim lokacijskim uvjetima:

1.vrsta radova:

-dozvoljeni su svi zahvati potrebni za gradnju novih građevina, zamjenu, rekonstrukciju ili održavanje te uklanjanje postojećih građevina,

-uređenje plažnih (kupališnih) površina, sunčališta, pješačkih i zelenih površina,

-očuvanje i dopuna postojećeg šljunčanog žala,

-mijenjanje obalne crte, nasipanjem, odnosno gradnjom obale, za proširenje plažnog kapaciteta,

-gradnja građevina za zaštitu plaže od djelovanja mora (valobrani, pera i sl.), tamo gdje je obalna crta tako izmijenjena da bez njihove gradnje ne bi bilo moguće održati materijal nove plaže,

-gradnja pomoćnih građevina u funkciji plaže te gradnja infrastrukturnih građevina,

-gradnja i uređenje povremenih privezišta i povremenog sidrišta u funkciji plaže i kampa;

2.namjena građevina i površina:

-uređena plaža je prostor na kome je dozvoljena gradnja i uređenje površina za:

1.pomoćne građevine u funkciji plaže

-osnovne pomoćne građevine - su tuševi, sanitarije, zasloni za presvlačenje, pristupi moru za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, spremišta opreme i spasilačke osmatračnice i slično,

-zabavne i rekreacijske građevine - namijenjene su morskoj i vodenoj zabavi (tobogani, skakaonice, bazeni, i sl.) te rekreaciji (odbojka na pijesku, badminton i sl.),

-sportske građevine - plivališta, vaterpolo igrališta i sl. bez pratećih prostorija ili zgrada,

-ugostiteljske građevine.

2.more za kupanje i rekreaciju - moguće je postavljanje naprava u funkciji kupanja i rekreacije (platformi, rekreacijskih naprava ,tobogana, trampolina, skakaonica i sl.), uređenje punkta za iznajmljivanje rekreacijskih plovila i sl.

3.veličina građevine:

-najveći dozvoljena građevinska bruto površina (GBP) ne smije biti veća od 1% površine kopnenog dijela plaže niti veća od 100 m², kada se grade kao zgrade,

-najveća dozvoljena ukupna visina građevine (Hs), pomoćne građevine u funkciji plaže je 4 metara,

-najveći dozvoljeni broj etaža, pomoćne građevine u funkciji plaže je 1 nadzemna etaža;

4.uvjeti za oblikovanje građevine:

-kod oblikovanja građevina treba voditi računa o njihovom odnosu prema cjelini zone uređene plaže, susjednog kampa i krajolika,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kupole za prirodno osvjetljenje;

5.oblik i veličina građevne čestice:

-ne propisuju se posebni uvjeti za oblik i veličinu građevne čestice;

6.smještaj građevine na građevnoj čestici:

-pomoćne građevine u funkciji plaže se grade na kopnenom i morskom dijelu plaže;

7.uvjeti za uređenje građevne čestice:

-uređenu plažu treba planirati na način da se nesmetano može pristupati na javnu pješačku površinu - obalni put Uz obalni put - šetnicu se, gdje je moguće, sade autohtone stablašice kao soliteri ili grupe,

-na površini uređene plaže ne planira se parkiranje i uređenje parkirališta;

8.način i uvjeti priključenja na prometnu površinu i drugu infrastrukturu:

-uređena plaža mora imati: neposredni pristup na postojeću javnu pješačku površinu te priključke na elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbni sustav,

-priključak na javni sustav odvodnje otpadnih voda mora imati ako se na plaži grade sanitarije,

-način i uvjeti priključenja na infrastrukturne mreže odrediti će se posebnim uvjetima odgovarajućih javnopravnih tijela, odnosno u skladu s tehničkim propisima i normama;

9.mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš:

-potrebno je pridržavati se mjera sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđenih u poglavlju 9. ovih Odredbi,

-pri gradnji i korištenju površina plaže, nužno je osigurati zaštitu kvalitete života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega mogućih negativnih utjecaja (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, mora sl.),

-prije izrade projekta uređenja plaže obvezna je izrada krajobrazne studije kao stručne podloge za izradu projektne dokumentacije,

-za zahvate nasipanja ili gradnje obale treba provesti odgovarajuća istraživanjima (batimetrija, valovanje i dr.) te provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kada to zahtijevaju posebni propisi.

4.UVJETI I NAČIN GRAĐENJA STAMBENIH
GRAĐEVINA

Članak 13.

Nije planirana izgradnja stambenih građevina unutar obuhvata ovog Plana.

5.UVJETI UREĐENJA GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE I INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 14.

(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

–sustav prometa: kopneni (kolni promet, javni pješački) i pomorski (povremeno pristanište, sidrište i plovni put),

–sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,

–energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba, javna rasvjeta),

–vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda).

(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 15.

(1) U grafičkom dijelu UPU-a u skladu s kartografskim mjerilom Plana, prikazan je načelni smještaj trasa, građevina i uređaja infrastrukturnih sustava. U postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene su prostorne prilagodbe sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima, prostornim ograničenjima te potrebama potrošača, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(2) Trase infrastrukturnih sustava treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova te da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina.

(3) Pri gradnji vodova infrastrukturne mreže unutar prometne površine, potrebno je njihov položaj utvrditi tako da ne onemogućuju gradnju, održavanje i korištenje drugih vodova infrastrukturne mreže planiranih ovim Planom unutar prometnih površina.

(3) Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene utvrđene Planom, pod uvjetom da se njihov položaj utvrditi tako da ne onemogućuju druge zahvate koji su u skladu s osnovnom namjenom površine te da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Kolni i pješački promet

Članak 16.

(1) Područje obuhvata se priključuje na Županijsku cestu Ž 5139 koja nije u obuhvatu Plana preko nerazvrstane ceste koja se većim dijelom nalazi u obuhvatu Plana.

(2) Nerazvrstane prometnice koje su ujedno i glavne prometnice prometne mreže u obuhvatu Plana su javne prometne površine.

(3) Prometna mreža u obuhvatu Plana sastoji se od:

–glavnih prometnica (GP): povezuje sve sabirne prometnice s vanjskom prometnom mrežom,

–pješačkih površina.

(4) Prometnice osnovne prometne mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.A. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet, za koje se propisuju najmanja dozvoljena ukupna širina od 5,5 m.

(5) U koridorima prometnica osigurava se smještaj i vođenje građevina i instalacija infrastrukture (elektronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja).

(6) Sve kolne površine obvezno moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN kako bi bio omogućen pristup i operativni rad vatrogasnih vozila.

(7) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s posebnim propisima, tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

(8) Od planom utvrđenih trasa prometnica može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima. Osnovna funkcionalna struktura prometnica unutar obuhvata Plana ne smije se mijenjati.

Pješačke površine

Članak 17.

(1) Pješačke površine su staze, putovi, trgovi i šetnice namijenjene prometovanju pješaka, a iznimno mogu služiti za prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima duž označenih traka.

(2) Pješačke površine mogu se graditi i uređivati na površinama svih planiranih namjena, a najmanja širina pješačke staze iznosi 1,2 m.

(3) Obalni put - obalna šetnica formira se između površine kampa (T3) i površine sportsko - rekreacijske namjene - uređene plaže (R2), nastavlja se na pješačke puteve izvan obuhvata plana, te ima karakter javne pješačke komunikacije i površine.

(4) Obalni put se kontinuirano uređuje u jednoj razini uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog primjerenog materijala, sadnjom udomaćenih stablašica: pojedinačnih stabala ili drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane opreme i ekološke javne rasvjete. Širina i konačno oblikovanje utvrditi će se cjelovitim projektom obalnog puta.

(5) Pješačke površine moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 18.

(1) Na području obuhvatu Plana planirana su dva privezište (PR) i sidrište (S) povremenog - sezonskog karaktera.

(2) Točan položaj povremenih privezišta (PR) i planiranog povremenog sidrišta (S) kao i faze izgradnje utvrdit će se cjelovitim projektom uređene plaže (R2) koji mora biti u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija, valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) te odobren od strane Grada Raba.

(3) Privezište je namijenjeno vezu plovnih objekata, za ukrcaj i iskrcaj korisnika te obavljanje gospodarskih djelatnosti u funkciji kampa i plaže. Kapacitet svakog privezišta je do 10 plovila i ne smije sadržavati građevine lučke nadgradnje.

(4) Obalni dio pristaništa treba urediti kao pješačku površinu koja je sastavni dio javnih pješačkih površina.

(5) Sidrište je namijenjeno vezu plovnih objekata i mora biti opremljeno napravama za sidrenje. Planirani kapacitet je do 10 plovila, a sidrište mora biti smješteno izvan sigurnosnog područja kupališta, najmanje 50 m od obale.

(6) Područja privezišta i sidrišta smiju svojim dimenzijama u odnosu na obalnu crtu zauzimati ukupno najviše 10% duljine plaže.

(7) Do privezišta i sidrišta vodi unutarnji plovni put načelno prikazan na kartografskom prikazu 2.A. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet. Površina područje plovnog puta se plutačama odvaja od mora za kupanje i rekreaciju.

5.2. Uvjeti gradnje infrastrukturne mreže

5.2.1. Elektroničke komunikacije

Članak 19.

(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura se gradi kao kabelska kanalizacija s pripadajućim čvorovima te kao antenski prihvati za potrebe pokretnih komunikacija. Trase magistralnih vodova prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.B. Prometna i infrastrukturna mreža - Elektroničke komunikacije.

(2) Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

(3) Kabelsku kanalizaciju u pravilu treba polagati u koridorima prometnica, u zoni pješačkih staza ili zelenih površina. Dozvoljena je izgradnja kabelske kanalizacije s obiju strana prometnice, osim tamo gdje potrebe drugih infrastrukturnih sustava to onemogućavaju. Položaj kabelskih zdenaca u prostoru te odabir tipičnih profila cijevi kabelske kanalizacije se određuje prema svojstvima i značajkama vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture temeljem projektne dokumentacije.

(4) Uz trase kabelske kanalizacije moguća je postava potrebnih građevina i uređaja UPS-a (male zgrade, vanjski kabinet - ormarić i slično), sve sukladno posebnim stručnim uvjetima za smještaj ove vrste uređaja.

(5) Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu (za izgradnju priključne kabelske kanalizacije) davati će operater (davatelj usluga nadležan za građenje, održavanje i eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika.

(6) Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i u skladu sa suvremenim tehnološkim rješenjima.

Članak 20.

(1) Za potrebe pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata (tip A) koji ne prelazi ukupnu visinu građevine na koju se postavlja.

(2) Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na građevinama mora biti u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima.

(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno u zoni obuhvata ovog Plana.

5.2.2. Elektroenergetska mreža

Članak 21.

(1) Trase vodova 20 kV naponskog nivoa koji se izvode isključivo podzemnim kabelima, prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. Prometna i infrastrukturna mreža - Elektroenergetska mreža.

(2) Trase niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna a gdje to nije moguće iznimno se uz suglasnost Grada Raba dozvoljava nadzemno izvođenje sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

(3) Rasvjeta prometnica i pješačkih staza unutar Plana riješit će se zasebnim projektima, kojima će se definirati njen status, napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

(4) Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektroopskrbne mreže kao i uvjete priključka građevina na distributivnu elektroopskrbnu mrežu davati će operator distributivnog sustava (nadležni HEP ODS d.o.o. ) na zahtjev investitora tj. korisnika.

Članak 22.

(1) Lokacije postojećih trafostanica TS 20/0,4 kV u obuhvatu i neposrednoj blizini obuhvata Plana označene su na kartografskom prikazu 2.B. Prometna i infrastrukturna mreža - Elektroenergetska mreža.

(2) Osim trafostanica iz stavka 1. ovog članka, smiju se graditi i druge trafostanice 20/0,4 kV, u slučaju potrebe zadovoljavanja nepredviđenog povećanja konzuma.

(3) Trafostanice se grade prema sljedećim uvjetima:

-za trafostanicu koja se gradi kao samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu najmanje veličine 5 x 6 m s neposrednim pristupom na prometnu površinu radi pristupa i servisiranja trafostanice,

-do trafostanice koja se gradi na građevnoj čestici druge namjene potrebno je osigurati neposredan pristup na

prometnu površinu radi pristupa i servisiranja trafostanice,

-najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5 m, a uz suglasnost Grada Raba i nadležnih ustanova za upravljanje pojedinom kategorijom prometnice najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca može iznositi i manje od 5 m,

-udaljenost građevine od granice susjedne čestice iznosi najmanje 3 m, odnosno 1 m gdje građevina nema otvora,

-razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35 db,

-trafostanica se može smjestiti i unutar građevina ugostiteljsko-turističke namjene sukladno uvjetima nadležnog HEP ODS-a.

(4) Postojeće trafostanice se mogu rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojećoj) novom trafostanicom drugog tipa i većeg kapaciteta. Ako postojeća trafostanica nije u skladu s uvjetima iz stavka 3. ovog članka, može se rekonstruirati ili zamijeniti, ali bez daljnjeg prekoračenja navedenih uvjeta.

Obnovljivi izvori energije

Članak 23.

(1) Solarni fotonaponski paneli, dizalice topline i sl. koji služe za energetske potrebe postojećih i planiranih građevina, mogu se postavljati na građevine i graditi na građevnoj čestici građevine uz uvjet da se ne narušavaju postojeći lokalni uvjeti te da ne ometaju funkcije osnovne namjene.

(2) Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se postavljaju.

(3) Gradnja sustava i postavljanje uređaja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora ne smije narušiti karakteristične vizure, vrijedne ambijentalne ili prirodne cjeline.

Plinoopskrba

Članak 24.

(1) Za područje obuhvaćeno ovim UPU-om dopušta se korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP).

(2) UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača. Prilikom skladištenja i korištenja treba poštivati zakonom propisane mjere sigurnosti. Distribucija UNP-a se odvija autocisternama.

5.2.3. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 25.

(1) Opskrba vodom područja unutar obuhvata Plana ostvarit će se preko postojeće vodospreme Banjol koja se nalazi izvan obuhvata Plana. Od vodospreme je izveden opskrbni cjevovod do naselja, a time i do krajnjih korisnika.

(2) Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana i propisane protupožarne zaštite.

(3) Trase vodoopskrbnih cjevovoda prikazane su na kartografskom prikazu 2.D. Prometna i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav. Osim ucrtanih, ostali vodoopskrbni cjevovodi se smiju graditi unutar koridora prometnica i po potrebi ostalih površina kampa.

(4) Cjevovodi se trebaju polagati podzemno, tako da su udaljeni najmanje 0,5 m od podzemnih vodova ostale infrastrukture. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.

(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela, tako da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

(6) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže, potrebno je osigurati vanjsku hidrantsku mrežu, u skladu s propisom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 26.

(1) Dugoročno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa zone obuhvata Plana mora biti u skladu sa dugoročnim rješenjem sustava odvodnje Grada Raba koji je planiran kao razdjelni sustav.

(2) Ovim Planom se određuje mreža odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda, s trasama odvodnih kanala (cjevovoda) i vezanih uređaja, a prikazana je na kartografskom prikazu 2.D. Prometna i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav. Osim ucrtanih, ostali odvodni kanali sanitarnih otpadnih te oborinskih voda se smiju graditi unutar koridora prometnica i po potrebi ostalih površina kampa.

(3) Postojeći odvodni kanali koji nisu ucrtani na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka, mogu se zadržati, ako odgovaraju potrebama sustava odvodnje otpadnih voda te uvjetima posebnog propisa o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda.

Članak 27.

(1) Sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana se priključuje na sustav odvodnje šireg područja, kojim se otpadne vode odvode do pročistača na lokaciji Draga Vašibaka. Nije dozvoljeno planiranje i gradnja ispusta otpadnih voda unutar obuhvata Plana, osim sigurnosnih ispusta.

(2) Odvodni cjevovodi moraju biti strogo vodonepropusni radi zaštite tla, podzemnih voda i okoliša općenito, sa propisnim revizijskim oknima za čišćenje i održavanje kanala. Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike kao tipske s taložnicom. Na dijelu kanalizacijske mreže gdje ne postoji mogućnost gravitacijske odvodnje potrebno je ugraditi crpne stanice.

(3) Odvodni cjevovodi, crpne stanice i druge građevine odvodnje otpadnih voda, moraju odgovarati uvjetima posebnog propisa o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda.

(4) Za građevine sustava odvodnje, treba osigurati mjere zaštite od buke, vibracija i neugodnih mirisa, kako pri korištenju sustava ne bi bilo negativnih utjecaja na okoliš i korisnike prostora.

(5) Korisnici javnog sustava odvodnje dužni su otpadne vode koje se ispuštaju u javni sustav svesti na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalnog poduzeća, odnosno do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad - tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.

Članak 28.

(1) Oborinska odvodnja se rješava odvodnim cjevovodima predviđenim za prihvaćanje oborinskih voda sa svih prometnih površina (prometnica, većih parkirnih i manipulativnih površina), njihov odgovarajući tretman u separatorima ulja i lakih tekućina odnosno masti te upuštanje u recipijent - more.

(2) Za parkirališne površine do 10 PM dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od 10 parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se disperzija oborinskih voda u okolni teren nakon odgovarajućeg pročišćavanja.

(3) Sve planske cjevovode u funkciji odvodnje oborinskih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnica. Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m.

(4) Prije ispusta internog sustava oborinske odvodnje u lokalne recipijente mora biti izgrađeno kontrolno-mjerno okno u kojem će biti omogućeno uzimanje uzoraka voda i mjerenje protoka istih.

(5) Ostale oborinske vode (sa krovova građevina i zelenih površina) ne moraju se pročišćavati preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika jer se smatraju relativno čistim vodama. Takve oborinske vode se mogu izravno upuštati u tlo ili prikupljati u spremnike i koristiti za zalijevanje zelenih površina.

6.UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 29.

(1) Na području obuhvata Plana ne planira se uređenje javnih zelenih površina.

(2) Većina zelenih površina utvrđuju se obvezom uređenja najmanje 30% negradivih dijelova građevne cjeline - kampa, i to u obliku parkovno uređenih površina ili prirodnog zelenila. Posebna pažnja usmjerena je na uređenje površina koje su uočljive s javnih površina i na zaštitu i obnovu visokog zelenila.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na površinama kampa treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina. Dio kampa prema javnoj prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim i parkovnim vrstama.

(4) Nova sadnja se uglavnom predviđa na površinama za kampiranje i parkiralištima Za novu sadnju u najvećoj mjeri treba koristiti stablašice i to odabrati nekoliko vrsta koje će biti zastupljene u najvećoj mjeri, a kao akcent na više mjesta u kampu posaditi grupe ili pojedinačne vrste koje će cvijetom, bojom i mirisom obogatiti ambijent, npr. oleandar (Nerium oleander), lagerstremija (Lagerstroemia indica), albicija (Albizzia julibissin), lavanda (Lavandula spica), ružmarin (Rosmarinus officinalis) i druge ljeti cvatuće mediteranske vrste.

(5) Poželjno je uređenje zelenih pojaseva između kamp mjesta i uz ogradu kampa (neobrezana ili djelomice obrezana živica).

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 30.

(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti kao područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.

(2) Opća načela zaštite su:

-Očuvanje vrijedne povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

-Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima;

-Zaštita područja prirodnih biotopa;

-Stvaranje pejsažno-krajobraznog sustava u obliku mreže zelenih površina, drvoreda i tratina koji prožima područje zone;

-Zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju;

-Očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž;

-Čuvanje prirodne vegetacije te njeno uključivanje u krajobrazno uređenje.

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 31.

(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode u smislu Zakona o zaštiti prirode.

(2) U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o ekološkoj mreži te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.

(3) Planom obuhvaćeno područje mora sastavni je dio ekološke mreže NATURA 2000 - područja očuvanja značajnog za ptice »Kvarnerski otoci« (HR 1000033).

(4) Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno posebnim propisima. Ukoliko se važeći propisi tako izmjene, da je pri provođenju ovog Plana nužno primjenjivati mjere zaštite koje nisu primijenjene pri izradi ovog Plana, one će se primjenjivati u skladu s posebnim propisima.

7.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 32.

(1) Na području obuhvata Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih kulturno-povijesnih cjelina ambijentalnih vrijednosti i građevina.

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih, ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo. Ovisno o vrijednosti nalaza može se ukazati i potreba za izmjenom projekta izgradnje.

8.POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 33.

(1) Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom za područje Grada Raba.

(2) Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad te opasni otpad.

(3) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na prometnoj ili drugoj dostupnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

(4) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

(5) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

(6) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 34.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda, mora, tla i zaštita od buke) potrebno je provoditi u skladu s važećom propisima.

(4) Unutar područja obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.

9.1. Zaštita tla

Članak 35.

(1) Područje Plana obzirom na fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno je sljedećim geotehničkim kategorijama:

1.II.geotehnička kategorija - zona fliša:

-pri zahvatima unutar ove zone potrebno je spriječiti pojavu nestabilnosti prilikom zasijecanja terena, osigurati drenažu oborinskih voda s obzirom na malu upojnost terena, poduzeti mjere protiv erozije,

-dozvoljeno je građenje svih građevina, uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki;

2.IVb. geotehnička kategorija - naplavine na flišu:

-pri zahvatima unutar ove zone je potrebno spriječiti pojavu nestabilnosti prilikom zasijecanja terena, osigurati drenažu oborinskih voda s obzirom na malu upojnost terena,

-pri temeljenju građevina treba spriječiti negativne pojave koje bi mogle nastati zbog izrazite deformabilnosti terena pod opterećenjem građevina,

-potrebno je osigurati građevine od djelovanja podzemnih voda,

-dozvoljeno je građenje svih građevina, uz uvažavanje male pogodnosti terena za građenje.

(2) Kod svih iskopa u sklopu zahvata je potrebno stabilizirati tlo i učvrstiti rub iskopa, tako da se nakon konačnog uređenja terena onemogući odranjanje lica stijene i spriječi erozija zemljišta s gornje strane iskopa.

(3) Pri provođenju zahvata je potrebno u što većoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju.

(4) Potrebno je održati prirodni ili uređeni zeleni pokrov na svim površinama kojima, u skladu s ostalim uvjetima ovog Plana, nije određena druga funkcija.

(5) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.

9.3. Zaštita voda

Članak 36.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode.

(2) Sprječavanje i smanjivanje onečišćenja voda provodi se u prvom redu izgradnjom sustava za odvodnju i provođenjem slijedećih mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda:

-zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanja vode onečišćene deterdžentima te odlaganja tehnološkog i drugog otpada na zelenim površinama,

-briga o zaštiti i održavanju sustava odvodnje, vodovodne i hidrantske mreže te drugih vodovodnih uređaja,

-opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnim propisima.

9.4. Zaštita mora

Članak 37.

(1) Mjere za zaštitu mora su slijedeće:

-cijela obala Grada Raba određena je kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale,

-u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu većeg interesa (luke i lučke zgrade i sl.) mogu se smještavati na obali mora,

-izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

-kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije,

-izrada katastra zagađivača mora,

-unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

-nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

(2) Pri izdavanju dozvole za zahvate u moru, odnosno na obali, potrebno je utvrditi određuje li propis o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, obavezu provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš te je li ona u takvom slučaju provedena.

9.5. Zaštita od buke

Članak 38.

(1) Utjecaj buke na kvalitetu uvjeta života veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na životnu okolinu. Uz buku su često

vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitetu građevnog fonda.

(2) Za nove građevine i rekonstrukciju postojećih primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka u skladu sa posebnim propisima.

(3) Prilikom instalacija uređaja kao bitan parametar uzeti obzir njihove akustične karakteristike, a prema posebnim propisima.

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 39.

(1) Preventivne mjere, čijom se primjenom pri izradi dokumenata prostornog uređenja, umanjuju posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećava stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, utvrđene su u »Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Raba«.

(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(3) Na području Plana nisu registrirani imaoci opasnih tvari.

(4) Na području obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.

(5) Mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće su podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje u turističkim objektima (restoranske kuhinje i sl.). U zonama ugroza uz takve objekte potrebnu pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.

(6) Nužnu opskrbu energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je moguće osigurati agregatima.

(7) Opskrbu vodom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća je moguće osigurati iz postojećih spremnika ili dopremiti kamionom-cisternom ili vodonoscem.

Sklanjanje ljudi

Članak 40.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem ljudi iz ugroženih područja ili u za to podesne prostorije (prilagođavanje podrumskih dijelova građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.

(2) Kod gradnje građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, potrebno je voditi računa da se njihove podrumske prostorije mogu brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.

Zaštita od potresa

Članak 41.

(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom na zabilježene intenzitete potresa na području Grada Raba svrstano u VII stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK-64.

(2) Najugroženija područja unutar obuhvata Plana je zona unutar koje je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene, zone prema načinu i uvjetima gradnje označene sa »zona centralnih sadržaja (T3-1)«.

(3) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene kritične infrastrukture nalaze se:

-postojeća trafostanica (čijim bi rušenjima moglo doći do prekida dobave električnom energijom),

-vodoopskrbni cjevovod (gdje bi usred potresa moglo doći do pucanja cjevovoda te zamućivanja izvorišta što bi uzrokovalo prekid opskrbom vodom),

-prometne površine (gdje bi moglo doći do klizišta).

(4) Od kritične infrastrukture utvrđene u prethodnom stavku ovog članka postojeća trafostanica kao i prometne površine prikazane su na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, dok su sve trase vodoopskrbnih cjevovoda prikazani na kartografskom prikazu 2D: Prometna i infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

(5) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija ugostiteljsko- turističkih i sportsko-rekreacijskih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres odnosno obavezna je primjena posebnog propisa o tehničkim normativima za izgradnju građevina visokogradnje u seizmičkim područjima. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s posebnim propisima.

(6) Planiraju se urbanističke mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica potresa su:

–postavljena je jasna kategorizaciju prometnica i drugih komunikacijskih pravaca, te povezivanje tako planirane mreže na prometni sustav grada,

–na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina su definirana područja koja nisu ugrožena urušavanjem kao zone za evakuaciju ljudi (zelenilo, parkirališta, slobodne površine i slično), a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije,

–kartografski je definirana zona za deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja prilikom incidentne situacije,

–planiran mala gustoća izgrađenosti i više zelenih površina,

–infrastrukturne građevine osobito energetske građevine, cestovne građevine potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći stupanj potresa, a infrastrukturne sustave potrebno je planirati tako da je u razdoblju trajanja incidentne situacije moguće koristiti alternativne izvore i rješenja pružanja komunalnih usluga.

Zaštita od požara

Članak 42.

(1) Kod gradnje građevina, obavezno je provoditi odredbe posebnih propisa o zaštiti od požara te izraditi elaborat zaštite od požara za one građevine za koje to odgovarajući posebni propis određuje.

(2) Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od požara i eksplozije:

–kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi,

–kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i sl.,

–kod gradnje ugostiteljskih građevina potrebno je primjenjivati posebni propis o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata;

–kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje

vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s posebnim propisom o uvjetima za vatrogasne pristupe,

–kod gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže, u skladu s posebnim propisom o hidrantskoj mreži za gašenje požara,

–osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa,

–potrebno je pridržavati se prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Grada Raba«.

10.MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 43.

(1) Provedba Plana primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje i kartografskim prikazima Plana.

(2) Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi Plana, Odredbe Prostornog plana uređenja Grada Raba, Odredbe Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji te drugi zakonski propisi.

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 44.

(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.

(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.

10.2. Prijelazne i završne odredbe

Članak 45.

Za dio obuhvata ovog Plana koji je obuhvaćen i Urbanističkim planom uređenja 3 - Banjol (NA 3₂) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/14) do stavljanja van snage tog dijela navedenog plana (UPU-a 3) primjenjuju se odredbe ovog Plana - Urbanističkog plana uređenja 34 - uvala Padova III (Banjol) (T3₁).

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

(1) Plan je izrađen u šest izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Raba te ovjerenih pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba, pismohrani Upravnog odjela za prostorno uređenje, gospodarstvo i turizam Grada Raba, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.

Članak 47.

Grafički dio Plana iz točaka I.2. te Obvezni prilozi iz knjige II. stavka 1. članka 2., koji su sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 48.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

KLASA: 023-06/16-01/04

URBROJ: 2169-01-02/7-16-9

Rab, 10. listopada 2016.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr.