41.
Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju
(NN 153/13), članka 136. Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/03, 14/06, 13/10, 21/11-
ispr., 16/13, 36/13-ispr. i 18/15) i članka 33. Statuta Grada
Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 26/09 i 13/13), Gradsko vijeće Grada Kastva na 34.
sjednici održanoj 22. rujna 2016. godine, donosi:
ODLUKU
o donošenju I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja UPU 10 za dio građevinskog područja naselja
Kastav, oznake N1-3
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana UPU
10 za dio građevinskog područja naselja Kastav oznake
N1-3 (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21«
d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata 07/14, na topografsko-katastarskom planu, u mjerilu 1:2 000.
Obuhvat Plana iznosi 9,8 ha te je utvrđen u grafičkom
dijelu Plana.
Obuhvat Plana određen je grafičkim dijelom Prostornog
plana uređenja Grada Kastva, kartografski prikaz br. 3D
»Uvjeti korištenja i zaštite prostora-Područja primjene
posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25000 i kartografski prikaz br.4B-2. »Građevinsko područje naselja
Kastva - Prikaz UPU-a i DPU-a.« u mj. 1:5000.
Urbanistički plan uređenja 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav oznake N1-3 izrađuje se sukladno
Zakonu o prostornom uređenju i pratećim podzakonskim
aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela Plana
propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od
jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa sljedećim tekstualnim i
grafičkim prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz
Prostornog plana uređenja Grada Kastva, zahtjevi iz
članka 90. Zakona, izvješće sa javne rasprave, evidencija
postupka izrade Plana, popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, sažetak
za javnost).
UVEZ I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
5.3.4. Plinoopskrba
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povjesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2 Kulturno-povijesne cjeline
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
GRAFIČKI DIO
1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2.Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2 a.Promet Mj. 1:2000
2.b.Telekomunikacije,energetski sustav
i plinoopskrba Mj. 1:2000
2.c.Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3 a.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:2000
3 b.Mjere posebne zaštite Mj. 1:2000
4.Način i uvjeti gradnje
4.a.Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b.Način gradnje Mj. 1:2000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz
Prostornog plana uređenja Grada Kastva, zahtjevi iz
članka 90. Zakona, popis sektorskih dokumenata i propisa
koje je bilo potrebno poštivati pri izradi Plana, izvješće sa
javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak
za javnost).
1.POLAZIŠTA - sastavni dio osnovnog Plana
2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA - sastavni
dio osnovnog Plana
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.Program gradnje i uređenja prostora
3.2.Osnovna namjena prostora
3.2.1.Područje stambene namjene (S)
3.2.2.Područje mješovite namjene-pretežito stambene (M1)
3.2.3. Područja javne i društvene namjene (D1)
3.2.4. Javne-zelene površine
-igrališta (Z2)
-odmorišta i vrtovi (Z3)
3.2.5. Zaštitne zelene površine (Z)
3.2.6. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
3.2.7. Cestovne površine
3.2.8. Pješačke površine
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV
3.5.3. PLINOOPSKRBA
3.5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.5.OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1.Uvjeti i način gradnje
3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 2.
Članak 3. Odluke o donošenju UPU 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3 (Službene
novine PGŽ br. 21/11) mijenja se i glasi:
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje
se kako slijedi:
-Stambena namjena (S)
-Mješovita namjena
-pretežito stambena (M1)
-Javna i društvena namjena
-upravna namjena (D1)
-Javne zelene površine-igrališta (Z2)
-Javne zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3)
-Zaštitne zelene površine (Z)
-Površine infrastrukturnih sustava (IS)
-Cestovne površine
-Pješačke površine
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu
broj 1-Korištenje i namjena površina.
Članak 3.
Članak 4. mijenja se i glasi:
Područje stambene namjene (S) namjenjuje se izgradnji
stambenih građevina obiteljske (do 1 stambene jedinice) ili
višeobiteljske tipologije (do 3 stambene jedinice). Unutar
područja stambene namjene moguće je planirati i prometne građevine i površine, infrastrukturne građevine,
javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta;
kao i sportsko-rekreacijske površine.
Područje stanovanja podrazumijeva zonu pretežito
višeobiteljskog stanovanja (do 3 stambene jedinice ili 2
plus poslovni prostor) koju je iznimno prema drugim
odredbama ovog Plana moguće, isključivo u suterenskoj
ili prizemnoj etaži (te uz osiguranje adekvatnog pristupa i
parkinga), dopuniti komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda;i to
tako da njihova površina ne prelazi 50 % površine građevine (ili najviše površinu jedne etaže).
Kad se u višeobiteljskoj građevini planira poslovni prostor moguće je osim istog planirati najviše 2 stambene jedinice umjesto 3 što je slučaj kad se građevine planiraju kao
namjenski homogene.
Članak 4.
Članak 6. mijenja se i glasi:
Područja Javne i društvene namjene-upravne namjene
(D1) podrazumijevaju zone gdje se planiraju središnje
funkcije naselja koje predstavljaju osnovnu urbanu nadogradnju nekog područja, sve u svrhu podizanja opće kvalitete života.
Unutar ove namjene moguće je planirati upravne sadržaje lokalne razine koji mogu uključivati i kulturne programe. Osim navedenih, planirane javne sadržaje moguće
je prilagoditi razvojnim programima Grada Kastva.
Smještaj manjih javnih i društvenih djelatnosti (poput
vrtića, dječjih igraonica, liječničkih ordinacija, i sl.) iznimno
je moguć u sklopu dijela naselja mješovite namjene, tj. u
sklopu poslovno-stambenih ili poslovnih građevina i to
jedino uz zadovoljenje svih drugih sanitarno-sigurnosnih
uvjeta nužnih za njihovo poslovanje.
Članak 5.
Uvodi se novi članak 8a. koji glasi:
Na području èCestovnih površinaè dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija javnih prometnica koje su u okviru
ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne,
stambene i ostale ulice. Unutar ovih površina planira se
gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.
Članak 6.
Uvodi se novi članak 8b. koji glasi:
Na području »Pješačkih površina« dozvoljava se gradnja
i rekonstrukcija pješačkih površina koje su u u okviru
ulične mreže kategorizirane kao ostale ulice. Unutar ovih
površina planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.
Članak 7.
U članku 9. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
Poslovno-stambena je građevina višestambene tipologije
unutar koje je do najviše 50% sadržaja poslovnog (uredskog, trgovačkog, upravnog, socijalnog i sl.) tipa.
Gospodarska građevina može iznimno biti i namjenski
homogena poslovna građevina.
Pored poslovnih sadržaja unutar poslovno-stambenih
građevina smještenih unutar područja mješovite-pretežito
stambene namjene (M1) može se planirati 4 do najviše
12 stambenih jedinica. Poslovni se sadržaji smiju planirati
isključivo u prizemnoj etaži s neposrednim vanjskim pristupom (te osiguranim primjerinim prostorom dostave i manipulacije), iznimno i na 1. katu samo ako je riječ o odvjetničkim uredima ili liječničkim ordinacijama, te drugim
sadržajima koji ne narušavaju kvalitetu stanovanja.
Članak 8.
Članak 10. mijenja se i glasi:
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije gospodarskih (poslovno-
stambenih ili poslovnih) građevina
Uvjeti gradnje identični su za poslovno stambene ili
namjenski homogene poslovne građevine unutar namjene
M1.
Gospodarske se građevine (Poslovno-stambene ili
iznimno namjenski homogene poslovne) unutar ovog
Plana rade na sljedeći način:
-najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2,
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
do 0,30,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
do 1,4,
-najviša visina građevine iznosi 12,0 m,
-najveći broj etaža: četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,
-svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor
moraju biti u sklopu osnovne građevine,
Uvjeti smještaja gospodarskih građevina
Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a
najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila od čega dio
zelene površine mora biti namijenjen sadnji stablašica.
U sklopu okućnice potrebno je planirati prostore za
odmor,opuštanje i rekreaciju stanara i korisnika.
Najmanja udaljenost građevine od glavnog regulacijskog
pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi
uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine
(h), ali ne manje od 8,0 m.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2)
ali ne manje od 6,0 m od ruba građevne čestice.
Detaljni uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu režu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama ove Odluke (članci 26.-40.)
Građevinu je moguće rekonstruirati i na manjoj građevnoj čestici od ovdje propisane, ali uz poštivanje uvjeta najvećih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.
Članak 9.
Uvodi se novi članak 11a. koji glasi:
1.Oblik i veličina građevne čestice javne i društvene
namjene
-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000,0 m2
2.Namjena građevine javne i društvene namjene
Građevine društvenih djelatnosti (upravne namjene s
mogućnošću adicije kulturnih programa) smještaju se unutar područja javne i društvene namjene (D1). Sukladno
razvojnim projekcijama Grada Kastva unutar ove površine
moguće je predvidjeti i druge javne programe.
3.Veličina i površina građevine javne i društvene
namjene
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig
iznosi 0,3,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis
iznosi 1,2,
-najviša visina građevine iznosi 9,5 m
-najveći broj etaža: četiri etaže
4.Smještaj građevine javne i društvene namjene na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2),
ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje
6,0 m od regulacijskog pravca.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca
odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6,0 m.
5.Uvjeti oblikovanja građevina javne i društvene
namjene
Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene
namjene treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske
gradnje.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenosti i iskoristivost
parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće
ponuditi i nešto suvremnija rješenja.
Krovište se definira prema odabranom materijalu
pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i
salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova
iznosi 23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.
6.Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice javne i društvene
namjene mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne
površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina a
pomoćne građevine smiju biti samo u funkciji osnovne
namjene.
7.Uvjeti priključenja građevina javne i društvene
namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu
definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama ove Odluke.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za
nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
8.Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina javne I društvene namjene nužno je osigurati
mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim
česticama na koje građevina ima utjecaj.
Članak 10.
Članci 12., 13., 14. i 15. brišu se iz Plana.
Članak 11.
Članak 17. mijenja se i glasi:
Unutar područja stambene namjene S moguće je u pretežitom opsegu planirati višeobiteljske građevine (do 3
uporabne jedinice), iznimno i obiteljske građevine (jedna
stambena jedinica).
Članak 12.
Uvodi se novi članak 17a. koji glasi:
Uvjeti gradnje slobodnostojećih obiteljskih građevina
(jedna stambena jedinica) unutar površina S
Iako je pretežiti oblik gradnje na području Plana višeobiteljske tipologije, iznimno je moguće planirati i obiteljske
građevine prema sljedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2
-veličina najveće građevne čestice nije određena.
2. Namjena građevine
Obiteljske građevine su homogene stambene namjene
bez mogućnosti planiranja drugih sadržaja.
3.Veličina i površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig
iznosi 0,3 ,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis
iznosi 0,9,
-najviša visina građevine iznosi 6,5,
-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne,
-unutar obiteljske građevine moguće je planirati najviše
jednu stambenu jedinicu najveća GBP (građevinska
bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine
iznosi 400 m2 ,
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine
iznosi 80,0 m2
4.Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne
čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca
odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se
udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u
stavku 2 i stavku 3 ove točke ukoliko je do smanjenja
došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.
5.Uvjeti oblikovanja građevina
Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da
se građevina mora:
-prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,
-oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je
ostvaren postojećom arhitekturom,
-zadržati cjelovitost ambijenta.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno
u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost
parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće
ponuditi i nešto suvremnija rješenja.
Krovište se definira prema odabranom materijalu
pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i
salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova
iznosi 23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.
6.Uvjeti uređenja građevne čestice
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti
uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice
mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene
površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove
potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled
naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za
gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim
rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela
ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m izgrađena od
kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj
visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m.
Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je
kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni
zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje
0,9 m.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka visina potpornog zida može biti veća ako se:
-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana
visina,
-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na
neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti
tako da ne narušavaju izgled naselja.
Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora
se ograditi ogradom.
Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina,
osnovnu i pomoćne.
Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, drvarnice, odlagališta alata i druge, a grade se na građevinskoj
čestici osnovne građevine u čijoj su funkciji.
Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti
u prostore stambene namjene.
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u
razini prometnice ili javne površine može biti ravna
površina i to za sljedeće namjene:
-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost
nadležnih institucija iz područja prometa,
-zelene površine.
Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5 m odnosno
najviše jednu etažu, uz mogućnost planiranja i podruma.
Najveća dozvoljena građevinska brutto površina
pomoćne građevine iznosi 60 m2.
Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina,
garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije
moguće na građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu 100m od osnovne građevine.
-pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m
od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih
dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih
osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne
površine,
-poljoprivredne gospodarske građevine moraju biti
barem 10m odmaknute od osnovne, te 15m od susjednih građevina
-najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili
javnu površinu iznosi 6,0 m,
-iznimno i prema lokalnim uvjetima, pomoćne građevine mogu se smjestiti i na manjoj udaljenosti,
odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju
nema otvora,
-iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice
ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine ne prelazi
razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje
njene minimalne širine, određene točkom 5. ove
Odluke
-spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti
sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno
radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta
postave spremnika.
7.Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
Detaljni uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su poglavljem 5.- Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama ove Odluke.
Sukladno odredbama planova više razine u smislu uređenog građevinskog zemljišta ovim se Planom osigurava
pristup javnoj prometnoj površini, parkiranje,
vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba.
8.Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša
(zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.
9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.
Iznimno, rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim
udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu,
mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.
Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od
propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu
građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe
manja od planski propisane rekonstruirati samo na način
da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se
u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim
odredbama Plana.
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim
parcelama od propisanih ovim Planom, ali uz poštivanje
koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i
garaža u stambeni prostor.
Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim
parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se
interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim
gabaritima.
Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se
pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.
Članak 13.
Uvodi se novi članak 17b. koji glasi:
Uvjeti smještaja i gradnje obiteljskih građevina u nizu
unutar namjene S
Tipologijom niza obuhvaćen je dio Plana tipološki naslonjen na već postojeći kontekst izgrađenog dijela naselja.
1.Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2
-veličina najveće građevne čestice iznosi 400 m2
2.Namjena građevine
Stambene građevine u nizu planiraju za homogenu
namjenu bez mogućnosti poslovnih prostora ili pomoćnih
građevina.
3.Veličina i površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig
iznosi 0,5
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis
iznosi 1,0
-najviša visina građevine iznosi 6,5 m
-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne za obiteljske,
-unutar obiteljske građevine tipologije niza moguće je
planirati najviše jednu stambenu jedinicu u više etaža
-najveća GBP (građevinska bruto površina građevine)
iznosi 250 m2.
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine
iznosi 60 m2
-U tipologiji niza moguće je planirati najmanje 3 a najviše 8 stambenih jedinica.
4.Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne
čestice, a najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca.
Zadnja građevina niza smije iznimno biti 2,0 m udaljena
od ruba građevne čestice.
Ostali uvjeti isti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine u članku 17a.
5.Uvjeti oblikovanja građevina
Isti kao za slobodnostojeće građevine u članku 17a.
6.Uvjeti uređenja građevne čestice
Unutar tipologije niza nije moguće izdvojeno planirati
pomoćne građevine.
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti
uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice
mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene
površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica
ili nižeg raslinja.
7.Uvjeti priključenja građevina na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Isti kao za obiteljske građevine u članku 17a.
8.Mjere zaštite okoliša
Isti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine u
članku 17a.
9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina
Isti kao za slobodnostojeće obiteljske građevine u
članku 17a.
Članak 14.
Uvodi se novi članak 17c. koji glasi:
Uvjeti gradnje slobodnostojećih višeobiteljskih građevina (do 3 uporabne jedinice) unutar površina S
1.Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2
-veličina najveće građevne čestice nije određena.
2.Namjena građevine
Kod višeobiteljskih građevina (do 3 stambene ili uporabne jedinice) moguće je unutar građevine planirati
poslovne prostore ( 2 stambene jedinice plus poslovni prostor)
Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna, sportsko -
rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne
ugrožava kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne
narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.
Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradnje.
Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te
pomoćni dio najviša visina poslovnog i pomoćnog dijela
građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.
Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine
može biti građevina izdvojenog volumena (planirana kao
pomoćna građevina) koja sa stambenim čini arhitektonsko
oblikovnu cjelinu.
Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg
proizvodnog te pomoćnog prostora je do 50% ukupno
brutto razvijene površine cijele građevine.(ili do dvije
etaže)
3.Veličina i površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig
iznosi 0,3
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis
iznosi 1,2,
-najviša visina građevine iznosi 9,5 m ,
-najveći broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže ,
-unutar višeoobiteljske građevine moguće je planirati
najviše tri stana, ili dva stana i poslovni prostor.
-najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine iznosi 600 m2.
-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine
iznosi 80,0 m2.
4.Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici
Isti uvjeti kao u članku 17a. za obiteljske građevine. Na
građevnoj je čestici moguće planirati više građevina,
osnovnu i pomoćne prema uvjetima članka 17a.
5.Uvjeti oblikovanja građevina stambene namjene
Isti uvjeti kao u članku 17a za obiteljske građevine.
6.Uvjeti uređenja građevne čestice
Isti kao u članku 17a za obiteljske građevine.
7.Uvjeti priključenja građevina na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Isti kao u članku 17a za obiteljske građevine.
8.Mjere zaštite okoliša
Iste kao u članku 17a za obiteljske građevine.
9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje stambenih građevina
Isti kao u članku 17 a za obiteljske građevine.
Članak 15.
Članci 18., 19., 20., 21. 22., 23., 24. i 25. brišu se iz Plana.
Članak 16.
U članku 42., stavku 2. ispred riječi »komunalna« dodaje
se tekst »Prometna, ulična i«.
U članku 42. stavku 5. ispred riječi »komunalna«dodaje
se tekst »Prometna, ulična i«.
Članak 17.
Članak 43. mijenja se i glasi:
Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se
izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz
granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se
priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku
mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se
prema posebnim propisima i pravilnicima.
Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije
otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog
plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup
postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.c.- Prometna, ulična
i komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.
Oborinska kanalizacija - prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih
materijala, promjera 300 I 400 mm, a prema kartografskom
prikazu 2.c.- Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža- vodoopskrba i odvodnja.
Fekalna kanalizacija - prilikom izgradnje kanalizacijske
mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućih
materijala, najmanjeg promjera 200 300 mm. Promjer cijevi
će se definirati kroz hidraulički proračun u projektnoj
dokumentaciji.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica
prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem
upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s
rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom
minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama. Najmanji
promjer slivničkog priključka je 200 mm.
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja
sanitarnih, tehnoloških i oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih
voda: sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u teren preko upojnog bunara
nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju
sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom
zajedničkog uređaja, kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike
Tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja
naselja upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz
prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih
voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara
nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.
Članak 18.
U članku 44. stavku 1. ispred riječi »komunalna« dodaje
se tekst »Prometna, ulična i«.
Članak 19.
Članak 59. mijenja se i glasi:
ZAŠTITA VODA
Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u Gradu
Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ 35/12,
31/13), područje se nalazi izvan zona sanitarne zaštite.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.
Članak 20.
U članku 61. dodaje se novi stavak koji glasi:
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne,
zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske
dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi,
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava
za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati
odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja
i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti
i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.
Članak 21.
Članak 64. mijenja se i glasi:
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje
provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i
Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u
prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna
istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje
cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora
biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu
1:25.000. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata
užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje
500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području
Grada Kastva je 80 MCS.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju
starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno
je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje
potresa.
Kritična infrastruktura ugrožena potresom je novopredviđena županijska cesta Čandekova ulica (u Rijeci)-
(cesta Diračje-Kastav) - Belići - Jušići koja nije u obuhvatu
Plana, ali prolazi uz njegov istočni rub.
Članak 22.
Članak 65. mijenja se i glasi:
Zaštita od požara
Zaštita od požara provodi se dosljednim pridržavanjem
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz
područja zaštite od požara kao i prijedloga tehničkih i
organizacijskih mjera prema Procjeni ugroženosti od
požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva te prema
Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite
od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih
normi u području zaštite od požara, te pravila struke.
Pri projektiranju ugostiteljskih objekata primjenjivati
odredbe Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99).
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima
potrebno je projektirati na način da se ne povećava
ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili
naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u
planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je
pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno
opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na području Grada
Kastva prilikom procjene ugroženosti građevine od požara,
u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene
građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine,
ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja
ili boravi veći broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju
na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi
računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore objekat, vatrootpornosti
objekata i fasadnih zidova, meterološkim uvijetima i dr.
Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
višeg objekta, odnosno minnimalno 6m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti
manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko
se ne može postići minimalna propisana udaljenost među
objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje
hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi
sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem
za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:
-slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na
svom završetku formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom
kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje
širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje
vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib,
okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03).
U cilju zaštite od požara potrebno je:
-unapređivati vatrodojavni sustav
-regulirati parkiranje uz infrastrukturne i javne (društvene) građevine tako da im pristup bude omogućen
u svako doba
-kod rekonstrukcija i adaptacija građevina predvidjeti
odgovarajuće preventivne mjere
-provoditi održavanje zelenih površina, organizirati
osmatračke službe i ophodnje
-provoditi preventivne i represivne mjere u stambenim
objektima
-održavati urednim javne i sanirati sve cisterne
-za građevine s većom zaposjednošću ljudima obvezno
planirati vatrodojavni sustav
-za područja otežanog pristupa vatrogasnim vozilima
planirati hidrantsku mrežu sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06)
-za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i
promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se
poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega
-prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih
sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske
mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara (»NN 8/06«)
-za složenije građevine (skupine 2) potrebno je izraditi
elaborat zaštite od požara sukladno Zakonu o zaštiti
od požara (NN 92/10)
-provoditi i druge mjere predviđene Planom zaštite od
požara i tehnoloških eksplozija.
-pri projektiranju sustava zaštite od djelovanja munje
primjenjivati odredbe Tehničkog propisa za sustave
zaštite djelovanja munje na građevinama (NN 87/08,
33/10).
-pri projektiranju električnih instalacija primjenjivati
odredbe Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10).
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere
zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen
prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih
upravnih tijela.
Članak 23.
Uvodi se novi članak 65a. koji glasi:
Mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća
U obuhvatu Plana ne nalaze se mogući izvori tehničko -
tehnoloških nesreća.
Članak 24.
Uvodi se novi članak 65b. koji glasi:
Zone plavljenja, klizišta i mjesta jake erozije tla
Na području obuhvata nema stalnih nadzemnih vodotoka, ni bujica pa nema opasnosti od poplava. Privremenu
ugrozu mogu izazvati velike količine padalina u kratkim
vremenskim intervalima na javnim površinama i cestama,
ukoliko njihove količine ne mogu odmah prihvatiti postojeći sustavi oborinske odvodnje.
Na području obuhvata nema evidentiranih aktivnih klizišta i erozije tla.
Članak 25.
U članku 66. mijenja se stavak 2. koji glasi:
U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je-
sukladno odredbama Planova više razine-PPU Grada
Kastva, (SN.PGŽ.broj 21/03, 14/06, 13/10, 21/11-ispr., 16/
13, 36/13-ispr. i 18/15) te PPPGŽ (SN.PGŽ broj 32/13) o
optimalno uređenom građevinskom zemljištu: osigurati
prometni pristup, parkiranje, vodoopskrbu kao i odvodnju
otpadnih voda i priključak na električnu struju.
Članak 26.
U Članku 67. mijenja se stavak 2. koji glasi:
Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu
ovog Plana dovršit će se sukladno odredbama članka 118.
Zakona o prostornom uređenju.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika
plana, ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i
potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom
odjelu Grada Kastva, u pismohrani Primorsko-goranske
županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša,
u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji,
Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi
Riva 10, 51000 Rijeka.
Članak 28.
Na konačni prijedlog I. Izmjena i dopuna Urbanističkog
plana uređenja 10 za dio građevinskog područja naselja
Kastav, oznake N1-3, ishođena su sva Zakonom propisana
mišljenja i suglasnosti.
Članak 29.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA:021-05/16-01/07
URBROJ:2170-05-06/1-16-14
Kastav, 22. rujna 2016.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif.
| 
