Na temelju odredbe članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i
gradnji (»Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i
80/13), Odluke o izradi UPU 9 - građevinsko područje naselja N 2 - Stara Baška sa
pripadajućim građevinskim područjem sportsko - rekreacijske namjene R7a
(»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 40/13) i odredbe članka
32. Statuta Općine Punat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
25/09, 35/09 i 13/13) Općinsko vijeće Općine Punat, na 24. sjednici održanoj
11. kolovoza 2016. godine donosi
Članak 1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja - UPU 9 - građevinsko područje
naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim područjima
sportsko-rekreacijske namjene R7a (u nastavku teksta: Plan).
(2) Plan se donosi za područje unutar granice obuhvata, koja je utvrđena
člankom 120. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Punat
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 9/08., 30/10., 33/10. -
pročišćeni tekst i 14/15; u nastavku teksta: PPUO) i prikazana na svim
kartografskim prikazima ovog Plana u mjerilu 1:2000.
(3) Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja 9 - građevinsko područje
naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim područjem
sportsko-rekreacijske namjene R7a (SN PGŽ 40/13, u daljnjem tekstu: Odluka o izradi)
Općinsko vijeće Općine Punat, na 6. sjednici održanoj dana 5. studenoga 2013.
godine, utvrdilo je pravnu osnova za izradu Urbanističkog plana uređenja 9 -
građevinsko područje naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim
područjem sportsko-rekreacijske namjene R7a.
(4) Planom se, na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske (Narodne novine broj 50/99.), Prostornog plana
Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br. 32/13.) te PPUO, utvrđuje osnovna
organizacija prostora, mjere zaštite prirodnih, kulturnih i povijesnih
vrijednosti te korištenje i namjena površina.
(5) Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja
prostora način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete
gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje
obuhvata Plana.
(6) Površine izvan građevinskih područja uređuju se temeljem PPUO.
(7) Izvan površina iz stavka (5) ovog članka, Plan se provodi neposredno
temeljem ovih Odredbi.
Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat 'Urbanistički plan uređenja - UPU 9
- građevinsko područje naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim
područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a', dokument prostornog uređenja,
koji je izradila tvrtka Jurcon projekt d.o.o. iz Zagreba, Gotalovečka 4A,
registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, u koordinaciji
s nositeljem izrade Općinom Punat.
(2) Elaborat iz stavka (1) ovog članka sadrži tekstualni i grafički dio, te
obvezne priloge kako slijedi:
A. TEMELJNE ODREDBE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
4UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA
4.1 Uvjeti i način gradnje stambenih i
stambeno-poslovnih građevina u građevinskom
području naselja N2 - Stara Baška
4.1.1 Građevine stambene namjene
4.1.2 Uvjeti gradnje u području pretežito nestabilnih
područja (inženjersko-geološka obilježja)
4.1.3 Uvjeti gradnje (rekonstrukcija i interpolacija
građevina) u sklopu ruralne cjeline naselja
Stara Baška
4.1.4 Uvjeti gradnje u zonama višestambenih i
stambeno-poslovnih građevina (zona M-2)
4.1.5 Uvjeti gradnje građevina unutar zone mješovite
namjene (zona M-2.1)
4.1.6 Uvjeti gradnje građevina unutar zone mješovite
namjene (zona M-2.2)
4.2 Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-
poslovnih građevina u izdvojenom građevinskom
području sportsko-rekreacijske namjene
5UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA
I POVRŠINAMA
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1 Ceste i ulice
5.1.2 Kolodvori, stajališta i terminali
5.1.3 Promet u mirovanju
5.1.4 Pješačke površine
5.1.5 Benzinske postaje
5.1.6 Pomorski promet
5.1.7 Zračni promet
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3 Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne
mreže
5.3.1 Mreža vodoopskrbe i odvodnje
5.3.2 Elektroenergetska mreža
5.3.3 Obnovljivi izvori energije
5.3.4 Građevine/površine za zbrinjavanje otpada
6UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
6.1 Javne zelene površine u građevinskom području
naselja N2 - Stara Baška
6.1.1 Javne zelene površine
6.1.2 Zaštitne zelene površine
6.2 Javne zelene površine u izdvojenom
građevinskom području sportsko-rekreacijske
namjene
7MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1 Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih
vrijednosti
7.1.1 Područje zaštićenog krajolika
7.1.2 Područje osobito vrijednog kultiviranog
krajobraza
7.2 Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
7.3 Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih
cjelina i građevina
8 POSTUPANJE S OTPADOM
9MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
9.1 Zaštita tla
9.2 Zaštita zraka
9.3 Zaštita od buke
9.4 Zaštita voda
9.4.1 Zaštita od štetnog djelovanja voda
9.5 Zaštita mora
9.6 Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i drugih
nesreća
9.6.1 Opće mjere
9.6.2 Elementarne nepogode
9.6.3 Tehničko-tehnološke opasnosti
9.6.4 Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)
10 MJERE PROVEDBE PLANA
10.1 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
II. GRAFIČKI DIO - Kartografski prikazi u mjerilu 1:2000
1. Korištenje i namjena površina
2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet
2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Pošta i telekomunikacije
2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Energetski sustav
2.D. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodoopskrba
2.E. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Odvodnja otpadnih voda
3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja
3.B. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite
3.C. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite
3.D. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Oblici korištenja
4. Način i uvjeti gradnje
III. OBVEZNI PRILOZI
1.Obrazloženje Plana
2.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
3.Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi Plana
4.Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji
5.Izvješće o javnoj raspravi
6.Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana
7.Sažetak za javnost
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
(1) Prostorni obuhvat Urbanističkog plana uređenja 9 - građevinsko područje
naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim područjem
sportsko-rekreacijske namjene R7a (UPU9) određen je člankom 121. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Općine Punat (»Službene novine PGŽ« br.
9/08., 30/10., 33/10. i 14/15. - u nastavku teksta: PPUO).
(2) U obuhvatu Plana nalaze se sljedeća područja razgraničena PPUO Punat:
I. Građevinsko područje naselja N2 - Stara Baška
II. Izdvojeno građevinsko područje sportsko-
rekreacijske namjene - kupalište (R7a) i
III. Površine izvan građevinskog područja
(površine mora)
Članak 4.
U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju, ukoliko nisu
određeni Zakonom, imaju sljedeće značenje:
1.Regulacijski pravac određuje granicu između građevne čestice javne površine
(ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i čestice osnovne namjene.
2.Osnovna građevina je svaka građevina koja služi za odvijanje predviđene
namjene.
3.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene
osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža,
natkriveno parkiralište, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, ljetne kuhinje
i sl.
4.Stan ili stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za
smještaj jedne obitelji.
5.Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj
čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i četiri nadzemne etaže,
ovisno o lokaciji unutar prostora naselja i načina gradnje, namijenjene
stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2,
a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža,
kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade
na istoj građevnoj čestici.
6.Višestambenom građevinom se smatra građevina sa najviše četiri (4)
stambene jedinice.
7.Stambeno-poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je
moguć smještaj sadržaja gospodarske namjene koji ne ometa stanovanje. Poslovna
djelatnost ne smije biti veća od 50% ukupne građevinske (bruto) površine
građevine. Stambeno- poslovna građevina može imati najviše četiri (4)
samostalne uporabne cjeline (stambene ili poslovne jedinice).
8.Visina građevine (v) mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena uz
pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadzida potkrovlja, čija visina ne može
biti viša od 1,2 m.
9.Ukupna visina građevine (V) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog
terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova
(sljemena).
10.nterpolacija je gradnja na neizgrađenim građevnim česticama u već
izgrađenim strukturama (izgrađeni dio građevinskog područja) odnosno, izgradnja
građevina uz već postojeću regulaciju (regulacijski pravac) u koju se ona mora
uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.
11.Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevne čestice.
12.Uređena građevinska građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela
građevinske čestice na način:
-popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.
-podizanje uličnih ograda
-sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila
-rješavanje odvodnje oborinskih voda (ili upojnim bunarom na građevnoj
čestici ili priključkom na javnu oborinsku odvodnju)
13.Minimalna urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente uređenja okoliša i
javnih površina: popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje,
koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl.
14.Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne
vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili
krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino
područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. U
značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja
zbog kojih je proglašen.
15.Uređena (morska) plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i
pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i
osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog
prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni
uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen
s morske strane.
16.Prirodna (morska) plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i
pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno
očuvanog zatečenog prirodnog obilježja i nije dozvoljeno preoblikovanje i druge
intervencije u obalnom prostoru koje bi narušile prirodan izgled.
17.Luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani
kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima,
postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i
zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe,
uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu
robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj
ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,
18.Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim
uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj
namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Luka otvorena za javni promet
može biti državnog, županijskog ili lokalnog značaja.
19.Lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili
više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje
lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik
koncesije, a granica lučkog područja je granica pomorskog dobra,
20.Lučka podgradnja (infrastruktura) jesu, operativne obale, gatovi,
pontonski gatovi, plutajući valobrani, lukobrani i drugi objekti infrastrukture
(npr. lučke cestovne prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska,
telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci, i sl.),
21.Lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu građevine izgrađene na lučkom
području (upravne zgrade, skladišta, rezervoari i sl.), te drugi kapitalni
prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i sl.).
22.Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne
vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili
krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za poje dino
područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. U
značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja
zbog kojih je proglašen.
1UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
(1) Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu plana razgraničene su
zasebno u građevinskom području naselja, u građevinskom području izdvojene
namjene i izvan građevinskih područja.
(2) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne
površine (lokaliteti).
(3) Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više
građevinskih čestica istih, ili međusobno sukladnih obilježja.
(4) Pojedinačne površine (lokaliteti) su površine unutar kojih je planirana
izgradnja jedne građevine planirane namjene, unutar jedne građevne čestice.
Članak 6.
(1) Razgraničenje površina javnih od površina drugih namjena prikazano je na
kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 :
2.000.
(2) U obuhvatu Plana razgraničene su:
I. Površine u građevinskom području naselja
a) Površine javne namjene
.površine društvenih djelatnosti (D6, D7, D8)
.površine javnog zelenila (Z1, Z2, Z3)
.površine prometnica, javnih parkirališta, kolno-pješačkih i pješačkih
površina
.površine građevina komunalne infrastrukture (IS1, IS2)
.površina luke otvorene za javni promet (LO)
b) Površine drugih namjena
.stambena namjena (S)
.mješovita namjena (M)
.zaštitne zelene površine (Z)
II. Površine u izdvojenom građevinskom području sportsko-rekreacijske
namjene
.sportsko-rekreacijska namjena - prirodna plaža (RP)
.sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža (RU)
.sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija na moru (RM)
III. Površine izvan građevinskog područja (površine mora)
.morske površine - ostalo more (OM)
1.1Uvjeti u građevinskom području naselja N2 - Stara Baška
1.1.1 Površine javnih namjena
1.1.1.1 Površine društvenih djelatnosti
Članak 7.
Površine za društvene namjene namijenjene su izgradnji građevine za kulturne
potrebe naselja - multimedijalne dvorane, društvenog doma, smještaju pratećih
sadržaja u njihovoj funkciji te građevini za vjerske potrebe - postojeća župna
crkva Svih Svetih. Navedene površine razgraničene su kao:
.Površina za građevinu kulture - multimedijalnu dvoranu (D6), namijenjena je
izgradnji multimedijalne dvorane i pratećih sadržaja. Pod multimedijalnom
dvoranom podrazumijeva se višenamjenska građevina za obavljanje kulturnih,
edukativnih, umjetničkih i zabavnih programa s mogućnošću smještaja
kompatibilnih komercijalnih sadržaja unutar istog volumena.
.Površina za vjersku građevinu - crkvu (D7), formirana je na postojećoj
lokaciji župne crkva Svih Svetih. Namijenjena je zadržavanju vjerske građevine
u funkciji održavanja religijskih (vjerskih) obreda i liturgijskih svečanosti.
.Površina za društvenu građevinu - društveni dom (D8), namijenjena je
rekonstrukciji postojeće zgrade ('ribarske kuće') za potrebe uređenja
društvenih prostorija.
1.1.1.2 Površine javnog zelenila
Članak 8.
Površine javnog zelenila razgraničene su kao:
.Perivoj (Z1) je površina namijenjena uređenju perivoja naselja.
.Dječje igralište (Z2) je površina namijenjena uređenju dječjih igrališta za
igru djece uzrasta od 0-3, 3-7 i 7-15 godina.
.Odmorište (Z3) je površina namijenjena uređenju odmorišta.
1.1.1.3 Površine zaštitnog zelenila
Članak 9.
Zaštitno zelenilo (Z) je površina zelenila koja ima zaštitnu i oblikovnu
funkciju.
1.1.1.4 Površine prometnica, kolno-pješačkih i pješačkih površina
Članak 10.
Na području obuhvata Plana razgraničene su sljedeće površine prometnica i
ostalih javnih prometnih površina:
.Površine prometnica su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne
prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavna mjesna
(GMU), sabirne (SU) i ostale ulice (OU).
.Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju
kolno-pješački (KPP) i pješački pristupni putovi.
.Javna parkirališta (P) namijenjena su izgradnji i uređenju javnih
parkirališnih površina u funkciji rješavanja potreba prometa u mirovanju.
1.1.1.5 Površine građevina komunalne infrastrukture
Članak 11.
Na području obuhvata Plana razgraničene su sljedeće površine namijenjene
izgradnji građevina komunalne infrastrukture:
.Površine za trafostanice (IS1) namijenjene su za izgradnju i rekonstrukciju
građevina i uređaja u funkciji elektroenergetskog sustava.
.Površine za crpne stanice (IS2) namijenjene su za izgradnju i
rekonstrukciju građevina i uređaja u funkciji sustava odvodnje.
1.1.1.6 Površina luke otvorene za javni promet
Članak 12.
(1) Planom je određena morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
- Stara Baška.
(2) Zona luke (lučko područje) (LO) obuhvaća površine kopna i mora, a
namijenjena je obavljanju prihvata hidro aviona, komunalnom vezu, nautičkom
vezu i ribarskom vezu.
(3) Lučko područje predviđeno je za podrobnije razgraničenju na manje
funkcionalne cjeline unutar kojih se odvija pojedina lučka djelatnost:
.»zajednički dio luke« - dio luke namijenjen smještaju pratećih sadržaja i
zajedničkom korištenju
.»komunalni vez«, dio luke namijenjen vezivanju brodica domicilnog
stanovništva, sukladno posebnom propisu
.»komercijalni vez«, dio luke namijenjen vezivanju nautičkih plovila u
tranzitu
.»ribarski vez«, dio luke namijenjen vezivanju ribarskih brodova,
.»vez hidroaviona«, dio luke namijenjen prihvatu hidroaviona i
.»operativna obala«, dio luke namijenjen ukrcaju, iskrcaju putnika, utovaru
i istovaru robe
(4) U sklopu luke otvorene za javni promet planira se osigurati najviše do
100 vezova.
1.1.2 Površine drugih namjena
1.1.2.1 Površine stambene namjene (S)
Članak 13.
(1) Površine stambene namjene su površine koje obuhvaćaju dijelove zone
povijesne jezgre, odnosno ruralne cjeline naselja Stara Baška, unutar kojih su
postojeće i planirane građevine stambene namjene.
(2) Površine stambene namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito
stambene namjene te interpolaciji poslovnih građevina.
(3) U građevinama stambene namjene dopušteno je uz stambene namjenu, smještaj
sadržaja drugih namjena: ugostiteljsko-turističke, poslovne, uslužne,
trgovačke, zanatske, društvene, te sportsko-rekreacijskih sadržaja odnosno
sadržaja koji svojom uporabom (bukom, otpadom, onečišćenjem) ne narušavaju
život i rad ljudi u naselju, te prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove
okoline.
(4) Površina prostora za druge namjene smije iznositi do 35% GBP.
(5) Unutar (postojećih) površina stambene namjene moguća je interpolacija
novih stambenih i rekonstrukcija postojećih stambenih građevina (oznaka S-P u
kartografskom prikazu 4. Uvjeti gradnje) te iznimno poslovnih građevina,
sukladno odredbama ovog Plana.
(6) Uvjeti i način gradnje na površinama stambene namjene definirani su
poglavljem 4. ovih Odredbi.
1.1.2.2 Površine mješovite namjene (M)
Članak 14.
(1) Površine mješovite namjene (M) namijenjene su smještaju građevina
različitih po namjeni (stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine), tipu
(obiteljska kuća i višestambena građevina) i načinu gradnje (slobodnostojeće,
poluugrađene i ugrađene). Površina prostora za druge namjene ne smije biti veća
od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine, odnosno
udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini
građevine.
(2) Ovisno o tipu građevina koje prevladavaju u pojedinom dijelu naselja i
uvjetima njihova građenja, površine mješovite namjene podijeljene su na:
.Zone mješovite namjene (M-P), koje su pretežito izgrađene, a namijenjene su
izgradnji obiteljskih kuća i poslovnih građevina,
.Zone mješovite namjene (M-1), koje su namijenjene izgradnji obiteljskih
kuća i poslovnih građevina,
.Zone mješovite namjene (M-2), koje su namijenjene izgradnji višestambenih
građevina s najviše četiri (4) stambene jedinice, stambeno-poslovnih i
poslovnih građevina,
.Zone mješovite namjene (M-2.1), koje su namijenjene izgradnji građevina
unutar osobito vrijednog kultiviranog krajobraza (izvan ruralne cjeline Stara
Baška).
.Zone mješovite namjene (M-2.2), koje su namijenjene izgradnji građevina
unutar osobito vrijednog kultiviranog krajobraza (unutar ruralne cjeline Stara
Baška).
(3) Na površinama mješovite namjene dopuštena je gradnja stambenih,
stambeno-poslovnih, poslovnih, sportsko-rekreacijskih građevina (zona M-2),
ugostiteljsko-turističkih građevina (zona M-2.1) te društvenih građevina (manje
kapelice, križevi i sl.).
(4) U građevinama mješovite namjene dopušten je uz stambene namjenu,
smještaj sadržaja drugih namjena: ugostiteljsko-turističke, poslovne, uslužne,
trgovačke, zanatske, društvene, te sportsko-rekreacijskih sadržaja odnosno
sadržaja koji svojom uporabom (bukom, otpadom, vibracijom, onečišćenjem i sl.)
ne narušavaju život i rad ljudi u naselju, te prirodne i stvorene vrijednosti
čovjekove okoline.
(5) Izgradnja se vrši na građevinskim česticama kojima oblik i veličina
treba obuhvatiti sve sadržaje namjene ili tehnološkog procesa.
Članak 15.
(1) Površina gospodarske - pretežito poslovne namjene (K) namijenjena je
smještaju građevine pretežito gospodarske namjene (poslovne, uslužne,
trgovačke, komunalno- servisne, zanatske, uredske i sl.).
(2) Na površinama gospodarske - pretežito poslovne namjene mogu se uređivati
i graditi i sportski sadržaji, garaže, dječja igrališta i drugi sadržaji koji
dopunjuju osnovnu namjenu te ostali javni i društveni sadržaji u površini
manjoj od 50% ukupne građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici.
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama mješovite namjene definirani su
poglavljem 2. ovih Odredbi.
1.2Uvjeti u izdvojenom građevinskom području sportsko- rekreacijske
namjene
Članak 16.
U izdvojenom građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene ovim Planom
razgraničene su sljedeće površine:
.površina sportsko-rekreacijske namjene - prirodna plaža (RP), kao
infrastrukturno neopremljena površina kopna, većim dijelom očuvanog zatečenog
prirodnog obilježja i pripadajući akvatorij, namijenjeni kupanju, sportovima i
rekreaciji u vodi i sl.,
.površine sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža (RU), namijenjena je
kupanju, sunčanju, rekreaciji na obali i moru. Uz osnovne sadržaje dozvoljava
se smještaj sadržaja uslužno - ugostiteljskog tipa: trgovine, ugostiteljski
sadržaji i sl.
.površina sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija na moru (RM), obuhvaća
pojas mora u rasponu do 300 m udaljenosti od obalne crte, namijenjena je
različitim oblicima rekreacije i sporta na moru (kupanje, veslanje,
rekreacijski ribolov, ronjenje, vaterpolo i sl.) te se u tu svrhu omogućava
postava privremenih montažnih elemenata (plutače, vratnice za vaterpolo,
plutajuća sunčališta, reklame i sl.).
1.3 Uvjeti izvan građevinskih područja
Članak 17.
Površine mora - ostalo more (OM) je površina akvatorija namijenjena plovidbi
pod posebnim režimom (bez glisiranja), ribarenju i sličnim aktivnostima,
sukladno posebnim propisima.
2UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 18.
(1) Unutar obuhvata Plana dozvoljena je gradnja građevina gospodarskih
djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije
i sl. te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa stambenim dijelom
naselja, a razvrstane su na:
.poslovne građevine
.ugostiteljsko-turističke građevine.
(2) Poslovne građevine čine trgovine maloprodaje, otvorena i zatvorena
tržnica, agencije, uredi, biroi, te ostale servisne, zanatske i uslužne
djelatnosti, sve u skladu s uvjetima iz prethodnog stavka ovog članka.
(3) Ugostiteljsko-turističke građevine dijele sa na:
.ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima
.ugostiteljsko-turističke građevine bez smještajnih kapaciteta (restorani,
kavane, zabavni centri, klubovi, barovi i sl.)
(4) Sve građevine iz ovog članka mogu se graditi na izdvojenoj građevnoj
čestici ili na građevnoj čestici stambeno-poslovne građevine.
(5) Zone i površine u koje se smještaju građevine gospodarskih djelatnosti
razgraničene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.
(6) Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
prikazani su na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje.
2.1Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevinskom
području naselja N2 - Stara Baška
Članak 19.
(1) Unutar građevinskog područja naselja N2 - Stara Baška, poslovne
građevine iz prethodnog članka smještaju se u zonama stambene i zonama
mješovite namjene (S-P, M-P, M-1, M-2, M-2.1 i M-2.2), a
ugostiteljsko-turističke građevine u zonama mješovite namjene izvan povijesne
cjeline naselja Stara Baška (M-2 i M-2.1).
(2) Poslovne građevine iz prethodnog članka mogu se graditi i na površini
gospodarske - pretežito poslovne namjene (K).
2.1.1 Uvjeti smještaja poslovnih građevina
2.1.1.1 Smještaj poslovnih građevina na građevnoj čestici
Članak 20.
(1) Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac, a kod interpolacija
novih građevina građevni pravac se usklađuje s građevnim pravcima postojećih
susjednih građevina.
(2) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način moraju biti udaljene
najmanje 4,0 m od granice građevne čestice, a najmanje 7,0 m od susjednih
građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.
(3) Postojeće građevine na udaljenostima manjim od propisanih smiju se
rekonstruirati u postojećim gabaritima, pod uvjetom da se ne smanji postojeća
udaljenost od granice građevne čestice.
(4) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu
postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući
suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.
Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih
elemenata treba oblikovati ujednačenom, proporcionalnom raščlambom ploha i
otvora te uskladiti s krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.
(5) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje,
boravak i rad.
(6) Neizgrađeni dio građevne čestice poslovne namjene mora biti uređen a
najmanje 30 % od ukupne površine mora biti uređena zelena površina, odnosno 40%
ukupne površine građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti
površina zelenila.
(7) Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup na građevnu česticu,
vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj
parkirališnih mjesta, sve sukladno odredbama Plana.
(8) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne
narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.
Ograda se podiže unutar građevinske čestice predviđene za izgradnju građevine
sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže
kote terena 1,1m.
(9) Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina
potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju
potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.
(10) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i
krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama
i krajolikom u koji se građevina smješta. Etažnost građevina mora biti sukladna
okolnoj izgradnji.
(11) Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
2.1.1.2 Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama stambene namjene
(S)
Članak 21.
(1) U zoni stambene namjene (S) iznimno je dozvoljena interpolacija
poslovnih građevina uslužnih, trgovačkih i sl. djelatnosti (uredi, prodavaonice
za dnevnu opskrbu, specijalizirane prodavaonice, agencije, uredi, biroi, te
ostale servisne, zanatske i uslužne djelatnosti) prema uvjetima iz ovog članka.
(2) Uvjeti smještaja i gradnje poslovnih građevina (trgovine, uredi, biroi,
banke i dr.) unutar površina stambene namjene (S) utvrđuju se u skladu s točkom
4.1.3.2. ovih Odredbi za provođenje.
2.1.1.3 Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama mješovite namjene
(M)
Članak 22.
(3) U zoni mješovite namjene (M) grade se i rekonstruiraju poslovne
građevine uslužnih, trgovačkih i sl. djelatnosti (uredi, prodavaonice za dnevnu
opskrbu, specijalizirane prodavaonice, agencije, uredi, biroi, te ostale
servisne, zanatske i uslužne djelatnosti) prema uvjetima iz ovog članka.
(4) Uvjeti smještaja poslovnih građevina (trgovine, uredi, biroi, banke i
dr.) unutar površina mješovite namjene (M):
.najmanja površina građevne čestice 500 m2,
.najveća tlocrtna površina građevine 400 m2,
.najveći broj etaža su tri nadzemne i podrumski prostor,
.visina građevine poslovne namjene (v) iznosi najviše 9,0 m,
.najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3
.najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,2
.neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 30% površine
građevne čestice mora biti površina zelenila
Članak 23.
Od građevina gospodarskih djelatnosti, u zonama mješovite namjene (M),
graditi se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti,
ugostiteljstvo, turizam, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori, prema
uvjetima iz prethodnog članka.
2.1.1.4 Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama gospodarske -
pretežito poslovne namjene (K)
Članak 24.
(1) Unutar površine gospodarske - pretežito poslovne namjene (K) dozvoljena
je izgradnja gospodarskih građevina iz članka 15. ovih Odredbi.
(2) Unutar površine gospodarske - pretežito poslovne namjene (K) mogu se
graditi jednonamjenske građevine: poslovne s pratećim ugostiteljsko-turističkim
i društvenim sadržajima, do površine koja nije veća od 50% ukupne građevinske
(bruto) površine građevine.
(3) Uvjeti za izgradnju poslovnih građevina unutar površine gospodarske -
pretežito poslovne namjene (K) definirani su točkom 2.1.1.3. ovih Odredbi.
2.1.2 Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina
Članak 25.
Ugostiteljsko-turističke građevine bez smještajnih kapaciteta u zoni
mješovite namjene (M-2 i M-2.1) grade se i rekonstruiraju prema uvjetima za
gradnju poslovnih građevina iz članka 21. točke 2.1.1.2.
2.1.2.1 Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina na površinama
mješovite namjene (unutar zone M- 2.1)
Članak 26.
(1) Unutar površina mješovite namjene (zona M-2.1) dozvoljena je izgradnja
ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim kapacitetima (obiteljskih,
manjih hotela, pansiona, prenoćišta i sl.) na zasebnim građevnim česticama.
(2) Ugostiteljsko-turističke građevine predviđene ovim Planom čine sve
ugostiteljsko-turističke građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.)
pojedinačnog kapaciteta do 80 kreveta, izuzev kampa.
(3) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti građevine tipa sportskih
terena, vanjskih nenatkrivenih bazena i terasa. Navedeni sadržaji ne ulaze u
izgrađenost građevne čestice kada je takva mogućnost propisana posebnim
propisima.
(4) Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar površina
mješovite namjene (M):
.Minimalna površina građevne čestice je 800 m2.
.Građevina je namijenjena smještaju turista i pružanju usluga u osnovnom i
pratećim sadržajima koji upotpunjuju osnovnu namjenu (sportsko-rekreacijski,
društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, i sl.)
.Maksimalni smještajni kapacitet građevine je 80 ležajeva.
.Minimalna kategorija hotela je 3*
.Na građevnoj čestici smješta se jedna ili više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu i uporabnu cjelinu.
.Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi najviše 0,3.
.Maksimalni nadzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis+)
iznosi 0,8.
.Maksimalni podzemni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis-)
iznosi 0,6.
.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,4.
.Maksimalna tlocrtna površina građevine je 900 m2.
.Najveća visina građevine (v) je 11,0 m.
.Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrumski prostor.
.Građevina je od granice građevne čestice udaljena najmanje h/2, ali ne
manje od 5,0 m.
.Građevinski pravac je od regulacijske linije udaljen min. 6,0 m.
.Način priključenja građevne čestice građevine turističko-ugostiteljske
namjene na javne prometne površine, komunalnu i drugu infrastrukturu prikazan
je na kartografskim prikazima 1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža i 4. Način i uvjeti gradnje,
.Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovoga Plana,
.Parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice, sukladno
uvjetima i kriterijima smještaja vozila unutar građevne čestice određenim u
točki 5.1.3. Promet u mirovanju ovoga Plana.
.Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 40% ukupne
površine građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti površina
zelenila.
.Svi potrebni instalacijski uređaji (strojarske instalacije i dr.) smješteni
su unutar neke od nadzemnih etaža i ne nadvisuju dopuštenu visinu građevine.
.Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja
termotehničkih instalacija (za klimatizaciju, ventilaciju i slično). Elementi
termotehničkih uređaja moraju se oblikovno integrirati u arhitektonsko
rješenje.
.Dio građevne čestice, koji je izgrađen podzemno, potrebno je urediti kao
kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu.
.Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom, čija najveća
dozvoljena širina iznosi 5 m.
.Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa
kolni i/ili pješački promet.
.Uređenje terena oko građevine, uređenje potpornih zidova, terasa, stubišta
i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i
ambijentalnost okoliša.
.Smještaj vozila (parkirno mjesto) potrebno je riješiti unutar građevne
čestice sukladno Odredbama ovog Plana
.Unutar ugostiteljsko-turističke građevine dopušta se izgradnja jedne
stambene jedinice do maksimalno 120 m2 za smještaj vlasnika
građevine.
.Oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog građenja u
skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama.
.Krovište je koso, ravno ili drugog oblika nagiba sukladnog primijenjenoj
tehnologiji. Dopuštena je postava krovnih prozora, kupola i kolektora sunčeve
energije.
.Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine moraju biti pristupačni
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
.Ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu
se podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 1,0 m, a
preostali dio kao transparentna ograda od zelenila, metalne rešetke ili mreže.
.Radi pridržavanja padina ili visinskih razlika u terenu izvode se podzidi
koji se grade kao kameni zid ili oblažu kamenom sa visinom zida do 3,0 m.
Iznimno, ukoliko je potrebno savladati veće visinske razlike u terenu, mogu se
izvesti i viši ali kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,0 m i
visinom pojedine kaskade do 2,0 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
.Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
(5) Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz ovog članka, unutar
površina mješovite namjene (zona M-2.1) koja se nalazi u području zaštite
osobito vrijednog kultiviranog krajobraza, moguća je samo u funkciji zaštite i
korištenja ovog područja, u svrhu turističko-edukativne djelatnosti, sve u
skladu s točkom 4.1.5. ovog Plana.
2.2Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u izdvojenom
građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene
Članak 27.
(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja sportsko- rekreacijske namjene
građevine gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke građevine bez
smještajnih kapaciteta smještaju se na površini sportsko-rekreacijske namjene -
uređena plaža (RU).
(2) Građevine gospodarske namjene iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju
sadržaje uslužno-ugostiteljskog tipa: trgovine (prodaja novina, duhana i
suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni sadržaji (prostorije
službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i plovila, sanitarni
čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.).
2.2.1 Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina
Članak 28.
(1) Građevine se grade na slobodnostojeći način te moraju biti udaljene
najmanje 4,0 m od granice građevne čestice, a najmanje 3,0 m od susjednih
građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.
(2) Građevine treba oblikovati prema funkcionalnoj namjeni, uz upotrebu
postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja i uvažavajući
suvremene arhitektonske zahtjeve uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.
Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih
elemenata treba oblikovati ujednačenom, proporcionalnom raščlambom ploha i
otvora te uskladiti s krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom.
(3) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup,
kretanje, boravak i rad.
(4) Neizgrađeni dio građevne čestice poslovne namjene mora biti uređen a
najmanje 60% od ukupne površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(5) Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup na građevnu česticu,
vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj
parkirališnih mjesta, sve sukladno odredbama Plana.
(6) Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina
potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju
potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.
(7) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i
krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama
i krajolikom u koji se građevina smješta.
(8) Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3SMJEŠTAJ GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.1Smještaj građevina društvenih djelatnosti u građevinskom području
naselja N2 - Stara Baška
Članak 29.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, unutar ovog Plana, obuhvaćaju javne
funkcije iz područja kulture, vjerskih i ostalih djelatnosti.
(2) Površine društvene namjene namijenjene su uređenju i izgradnji građevina
kulturne namjene - multimedijalna dvorana (D6), vjerske namjene - crkva (D7) i
društveni dom (D8).
(3) Površine i zone u koje se smještaju građevine društvenih djelatnosti
razgraničene su na kartografskom prikaz br. 1 Korištenje i namjena prostora.
(4) Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina društvenih djelatnosti
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti i način gradnje.
(5) Planom se utvrđuju opći uvjeti za izgradnju novih i rekonstrukciju
postojećih javnih i društvenih građevina unutar površina javne i društvene
namjene (D) i mješovite namjene (M), kao osnovna građevina na zasebnoj
građevnoj čestici ili unutar građevine druge osnovne namjene.
3.1.1 Smještaj građevina društvenih djelatnosti na građevnoj čestici
Članak 30.
(1) Građevine društvenih djelatnosti smještene su na slijedećim površinama,
prikazanim u kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje:
.građevine javne i društvene namjene - kulturne i vjerske u zonama D6, D7 i
D8
.vjerske građevine - manje kapelice, križevi i sl. u zonama M
(2) Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom
kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te
sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.
(3) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ozelenjeni ili kosi.
(4) Vrstu i oblik krova, pokrova, otvora, pročelja i ostalih arhitektonskih
elemenata treba oblikovati ujednačenom, proporcionalnom raščlambom ploha i
otvora te uskladiti sa krajobraznim osobitostima i postojećom gradnjom. Nagib
krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23Ê.
(5) Za pokrov kosog krova dozvoljava se upotreba opečenog ili betonskog
crijepa mediteranskog tipa te drugih suvremenih metalnih/kompozitnih pokrova
sukladno oblikovanju građevine.
(6) Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za
klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav
otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.
(7) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se
postavljati tako da ne budu uočljivi, sunčani kolektori se mogu ugrađivati na
krovište građevine.
(8) Za osobe smanjene pokretljivosti predvidjeti odgovarajući pristup,
kretanje, boravak i rad.
(9) Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno, nadzemno je potrebno
urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu.
(10) Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija
najveća dozvoljena širina iznosi 5 m.
(11) Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa
kolni i/ili pješački promet.
(12) Najveća dozvoljena visina podzida iznosi do 3,0 m. Iznimno, ukoliko je
potrebno savladati veće visinske razlike u terenu, mogu se izvesti i viši ali
kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,0 m i visinom pojedine kaskade
do 2,0 m. Ako visina denivelacije prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste
zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih
zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na
način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja.
(13) Dozvoljava se ograđivanje čestice prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena
visina ograde iznosi 1,80 m.
(14) Smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice. Broj
parkirnih mjesta planirati sukladno odredbama ovog Plana, ako nije drugačije
određeno.
(15) Načini i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na
javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definirani su odredbama ovog
Plana.
3.1.2 Uvjeti smještaja na površini društvene namjene - multimedijalna
dvorana (D6)
Članak 31.
(1) Površina društvene namjene (D6) određena je na kartografskim prikazima
br. 1. Korištenje i namjena površina i 4. Uvjeti i način gradnje, a planirana
je za izgradnju multimedijalne dvorane. Približna veličina razgraničene
površine je 0,15 ha.
(2) Površina građevne čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može
biti manja od 500 m2.
(3) Građevina mora biti udaljena najmanje pola vlastite visine od granica
građevne čestice sa svih strana, ne manja od 4 m, mjereno od najistaknutijih
dijelova građevine,
(4) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi
uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m.
(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi maksimalno 0,3, a
maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - 0,9.
(6) Građevina društvene namjene može se graditi do visine od najviše tri
nadzemne etaže, a najveća dozvoljena visina građevine iznosi 8,50 m.
(7) Parkiranje vozila korisnika građevina riješiti unutar građevne čestice
na način propisan Odredbama ovog Plana, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije.
(8) Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti, a najmanje 20%
njene površine treba ozeleniti, ako drugom zakonskom regulativom nije drugačije
određeno.
(9) Građevina društvene namjene moraju biti priključene na javne
infrastrukturne i komunalne mreže sukladno Odredbama ovog Plana.
(10) Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog građenja u
skladu s specifičnim funkcionalnim i tehnološkim potrebama ove vrste građevina.
Građevina mora biti tako oblikovana da se osiguraju higijensko-tehnički
zahtjevi koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje,
toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje i sl.
(11) Krovište je ravno ili koso, nagiba sukladnog primijenjenoj tehnologiji.
Dopuštena je postava krovnih prozora, kupola i kolektora sunčeve energije i sl.
Krovna ploha može se koristiti i kao krovna terasa.
(12) Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. ove Odluke i prikazani
na kartografskim prikazima br.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža i br. 4. Način i uvjeti gradnje.
(13) Vozila zaposlenika smještaju se unutar površine građevne čestice, na
način da se osigura 1 parkirališno mjesto na 3 zaposlenika.
(14) Građevna čestica ograđuje se. Visina ograde je najviše 1,80 m, pri čemu
se podnožje izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), do visine od 0,80 m, a
preostali dio kao transparentna ograda od zelenila, metalne rešetke ili mreže.
(15) Posebnu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju terena oko građevina.
Visinske razlike kod uređenja okolnog terena mogu se savladavati potpornim
zidovima (podzidima) u formi kamenog zida ili betonskog zida obloženog kamenom.
(16) Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno
posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje
građevina ima utjecaj.
3.1.3 Uvjeti za rekonstrukciju građevina društvenih djelatnosti
Članak 32.
(1) Rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti odobrava se pod istim
uvjetima kao za gradnju nove građevine, uz iznimke iz ovog članka.
(2) Kod rekonstrukcije kojom se povećava građevinska bruto površina potrebno
je zadovoljiti parkirališne normative iz Odredbi ovog Plana.
(3) Za postojeću građevinu vjerske namjene (D7) čija je građevna čestica
manja od najmanjih dopuštenih površina građevne čestice utvrđenih ovim Planom,
dopušta se zadržavanje postojećeg koeficijenta izgrađenosti (Kig), koeficijenta
iskorištenosti (Kis), visine i ostalih uvjeta gradnje.
(4) Za postojeću građevinu smještenu unutar zone društvene namjene -
društveni dom (D8) čija je građevna čestica manja od najmanjih dopuštenih
površina građevne čestice utvrđenih ovim Planom, dopušta se zadržavanje
postojećeg koeficijenta izgrađenosti (Kig), koeficijenta iskorištenosti (Kis),
visine, udaljenosti od međe i/ili javne prometne površine, uvjeta prometa u
mirovanju i ostalih uvjeta gradnje prema zatečenom stanju.
(5) Prenamjena postojećih građevina u druge namjene dozvoljena je isključivo
u skladu s planiranom namjenom površina utvrđenoj u kartografskom prikazu br. 1
Korištenje i namjena površina.
3.1.4 Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina na površinama
mješovite namjene (M) unutar zona M-2
Članak 33.
Sportsko-rekreacijske građevine obuhvaćaju otvorena sportska igrališta bez
gledališta, namijenjena za raznovrsne sportove (košarka, odbojka, rukomet,
tenis, badminton, boćanje i sl.) te pomoćne sadržaje u funkciji navedenih
igrališta.
Članak 34.
(1) Unutar površina mješovite namjene (M) dozvoljena je izgradnja
sportsko-rekreacijskih građevina na zasebnim građevnim česticama, isključivo
unutar zona M-2.
(2) Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina i površina unutar
površina mješovite namjene (M), zona M-2:
-sportsko-rekreacijske građevine otvorenog tipa:
.najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8 (za otvorena igrališta)
.najmanja površina građevne čestice 1000 m2,
.na građevnoj čestici većoj od 2000 m2 dopušta se izgradnja
prizemne građevine za prateće sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i
garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaji i sl.) ukupne korisne
površine 130 m2 i podzemna gradnja parking garaže maksimalne površine
otvorenog igrališta ili sportskog terena ispod kojeg se smješta.
.visina građevine max. 4,0 m;
-sportsko-rekreacijske građevine zatvorenog tipa:
.1. oblik i veličina građevne čestice
-grade se na građevnoj čestici većoj od 1000 m2,
.2. namjena građevina
-građevine za dvoranske sportove: kuglana, boćalište, natkriveni bazeni,
streljanje i dr.
-prateći sadržaji građevine (garderobe, sanitarije, uredi, ugostiteljski
sadržaji i sl.) mogu biti interpolirani unutar određene visine na način da
formiraju dvije etaže do 50 % tlocrtne površine
.3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-građevina može imati jednu nadzemnu i jednu ili više podzemnih etaža,
-najveća visina građevine 7,5 m,
-najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4
-najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,4
-najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti (kis+) iznosi 0,6
-najveći podzemni koeficijent iskoristivosti (kis-) iznosi 0,8
-građevina sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa mora biti udaljena
min. 6,0 m od granice građevne čestice sa svih strana, a udaljenost od javne
površine ili prometnice ne smije biti manja od 10,0 m.
.4. oblikovanje građevina
-Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog građenja u
skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama.
-Krovište je koso, ravno ili drugog oblika, nagiba sukladnog primijenjenoj
tehnologiji. Dopuštena je postava krovnih prozora, kupola i kolektora sunčeve
energije i sl.
5. način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama.
.6. uređenje građevne čestice
-Parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice, sukladno
uvjetima i kriterijima smještaja vozila unutar građevne čestice određenim u
točki 5.1.3. Promet u mirovanju ovoga Plana.
-Svi javni dijelovi građevne čestice i građevine moraju biti pristupačni
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
-najmanje 40% površine građevne čestice potrebno je ozeleniti.
-ograda građevne čestice izvodi se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se
podnožje kao puna ograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 1,0 m, a
preostali dio kao transparentna ograda od zelenila, metalne rešetke ili mreže.
-radi pridržavanja padina ili visinskih razlika u terenu izvode se podzidi
koji se grade kao kameni zid ili oblažu kamenom sa visinom zida do 3,00 m.
Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine isti se gradi kaskadno sa
horizontalnim pomakom od najmanje 1,0 m i visinom pojedine kaskade do 2,00 m, a
prostori između kaskada se ozelenjavaju.
7. mjere zaštite okoliša: zaštita prirode, sprječavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.2 Smještaj građevina društvenih djelatnosti u izdvojenom građevinskom
području sportsko-rekreacijske namjene
Članak 35.
Unutar izdvojenog građevinskog područja sportsko- rekreacijske namjene ovim
Planom nije predviđen smještaj građevina društvenih djelatnosti.
3.3 Uvjeti uređenja i gradnje u izdvojenom građevinskom području
sportsko-rekreacijske namjene
Članak 36.
(3) Sportsko-rekreacijska namjena (prirodna plaža, uređena plaža, rekreacija
na moru) utvrđena je za uređene i prirodne kupališne površine. Osnovna namjena
površina je kupanje, sunčanje, rekreacija na obali i moru.
(4) Prirodna (morska) plaža (RP) obuhvaća kopneni dio i dio pripadajuće
površine mora te je ovim Planom predviđena za zadržavanje u izvornom obliku.
(5) Površina mora uz sportsko-rekreacijske površine, na mjestima definiranim
za plaže, u širini od 30m od obalne linije je sigurnosno područje unutar kojeg
nije moguće kretanje bilo kakvih plovila.
(6) Uređena (morska) plaža (RU) obuhvaća kopneni i morski dio.
(7) Za uređenje kupališnih površina uređene (morske) plaže dozvoljava se :
.dohrana postojećih šljunkovitih površina,
.minimalno narušavanje prirodnog izgleda obale u smislu:
-pristupačnosti (prirodna morska plaža mora biti pristupačna pod jednakim uvjetima
sa morske i/ili kopnene strane),
-povećanja korisne površine privremenim drvenim palubama,
-postavljanje komunalne opreme kao što je javna rasvjeta, mobilna urbana
oprema (koševi za otpatke, klupe i sl.).
(8) Ne dozvoljava se uništavanje postojećeg vegetacijskog pokrova, ukoliko
mogućnost uklanjanja postojećeg vegetacijskog pokrova nije dokazana analizom
postojećeg stanja vegetacije.
(9) Izgradnja rekreacijskih terena moguća je jedino na prirodnom materijalu,
odnosno na prirodnom kamenu, pijesku ili nabijenoj zemlji.
(10) Sadržaji rekreacije se interpoliraju unutar zatečene strukture
zelenila, kamena, gromača i sl., odnosno postojeći prirodni elementi koriste se
za razgraničavanje pojedinih sadržaja.
(11) Sadržaji rekreacije na kopnu mogu biti: igrališta za odbojku na
pijesku, badminton, šah na otvorenom, stolni tenis, mini golf, boćalište na
prirodnom terenu, nogomet u »bazenu«, tenis sa spužvastim lopticama, igrališta
za djecu na prirodnoj podlozi, pješčanici i sl.
(12) Uz osnovne sadržaje, unutar kopnenog dijela uređene plaže (RU),
dozvoljava se smještaj sadržaja uslužno-ugostiteljskog tipa: trgovine (prodaja
novina, duhana i suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni
sadržaji (prostorije službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i
plovila, sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.).
(13) Sadržaji iz prethodnog stavka su isključivo prizemni, smješteni uzduž
uređenih plaža na minimalnoj udaljenosti od 6 m od obalne šetnice (prema
kopnu), priključeni na javnu infrastrukturu, a ukupna tlocrtna bruto površina
zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih
terena i sadržaja.
(14) Svim uređenim kupališnim površinama potrebno je omogućiti minimalno
pješački prilaz stazama minimalne širine 1.5 m koje se izvode adekvatnim
pročišćavanjem postojećeg zelenila.
(15) Maksimalna širina pješačkih staza iznosi 1,7m, izuzev širine obalne
šetnice koja može iznositi 2,5m.
(16) Mogućnost dohrane postojećih šljunkovitih površina, svako nasipavanje,
kao i bilo kakvo mijenjanje obalne linije, betoniranje obale i sl. ograničeno
je obvezom prethodne provedbe postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku
mrežu, za svaki zahvat koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan
negativan utjecaj na ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.
4UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA
4.1Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina u
građevinskom području naselja N2 - Stara Baška
Članak 37.
(1) Izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina moguća je na
površinama postojeće i planirane stambene i mješovite namjene.
(2) Unutar postojećih zona stambene i mješovite namjene izgradnje moguća je
interpolacija novih i rekonstrukcija postojećih stambenih građevina prema
odredbama ovog Plana.
Članak 38.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina utvrđeni su grafički
kartografskim prikazom br. 4 Način i uvjeti gradnje.
(2) Unutar stambenih zona S-P moguća je sanacija i rekonstrukcija postojećih
građevina primjenom uvjeta gradnje definiranih u točki 4.1.3.1 ovih Odredbi te
interpolacija obiteljskih kuća i poslovnih građevina sukladno odredbama točke
4.1.3.2. ovih Odredbi.
(3) Unutar zona M-P i M-1 moguća je gradnja obiteljskih kuća, primjenom
uvjeta gradnje definiranih u točki 4.1.3.2 ovih Odredbi.
(4) Unutar zona M-2 moguća je gradnja višestambenih građevina (do najviše 4
stana) i stambeno-poslovnih građevina (do najviše 4 uporabne jedinice), prema
uvjetima ovog Plana.
(5) Unutar zona M-2.1 moguća je gradnja stambeno- poslovnih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, društvenih i sportsko-rekreacijskih građevina, u
skladu s točkom 4.1.5. ovog Plana.
(6) Unutar zona M-2.2 moguća je gradnja stambeno- poslovnih, poslovnih i
društvenih građevina, u skladu s točkom 4.1.6. ovog Plana.
4.1.1 Građevine stambene namjene
Članak 39.
(1) Nove građevine stambene namjene prema tipu mogu se graditi kao:
.obiteljske kuće (u zonama S-P, M-P i M-1),
.višestambene građevine s najviše četiri (4) stambene jedinice (u zonama
M-2),
.stambeno-poslovne s najviše četiri (4) samostalne uporabne cjeline
(stambene ili poslovne jedinice) (u zonama M-2, M-2.1 i M-2.2),
(2) Kod obiteljske kuće poslovni i pomoćni dio građevine mogu biti građevine
izdvojenog volumena koji sa osnovnom građevinom čini oblikovnu cjelinu, prema
sljedećim uvjetima:
.udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m, a iznimno se mogu
locirati i na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 3,0 metra, ako je to slučaj
i na susjednim građevnim česticama,
.udaljenost od ostalih granica građevne čestice ne smije biti manja od 3 m.
Iznimno, mogu se graditi na granici građevne čestice ukoliko je i na susjednoj
građevnoj čestici već izgrađena pomoćna građevina prislonjena uz granicu
građevne čestice.
.maksimalna visina pomoćne građevine je 4,0 m do gornjeg ruba krovnog
vijenca, odnosno 5,0 m do sljemena građevine, mjereno od najniže kote
zaravnatog terena uz građevinu.
dok kod višestambene građevine svi pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti u
sklopu osnovne građevine.
(3) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi unutar zona S-P, M-P
i M-1 kao slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, a unutar ostalih zona isključivo
kao slobodnostojeće.
4.1.1.1 Obiteljske kuće
Članak 40.
(1) Obiteljska kuća prema načinu gradnje može biti: slobodnostojeća, dvojna
ili u nizu.
(2) Slobodnostojeća obiteljska kuća ima najviše tri stana i tri nadzemne
etaže, uz mogućnost gradnje etaže podruma.
(3) Svaka jedinica dvojne obiteljske kuće (poluugrađena zgrada) i niza ima
jedan stan. Jedinica niza, odnosno dvojne obiteljske kuće (poluugrađene zgrade)
ima najviše četiri nadzemne etaže (prizemlje i tri kata, P+3), pri čemu četvrta
etaža smije biti isključivo potkrovlje, uz mogućnost gradnje etaže podruma.
(4) U sklopu ruralne cjeline naselja Stara Baška niz ima broj jedinica
određen ranijom izgradnjom. Dopuštena je interpolacija građevina na slobodnim
parcelama, između dva niza ili niza i dvojne građevine, ukoliko su građevine uz
koje se naslanja/oslanja pripremljene za gradnju u nizu (nalaze se na granici
građevne čestice).
4.1.1.2 Stambeno-poslovne građevine
Članak 41.
(1) Stambeno-poslovna građevina je građevina (obiteljska kuća ili
višestambena građevina) koja pored osnovne namjene stanovanja sadrži i neku od
namjena poslovne djelatnosti, ali je taj udio manji od 50% ukupne građevinske
(bruto) površine građevine, a grade se unutar zona S-P, M-P, M-2, M-2.1 i M2-1,
prikazanih na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.
(2) Namjena poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine može biti
turistička, ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna,
društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog
stanovništva.
(3) U stambeno-poslovnim građevinama svi poslovni sadržaji mogu se nalaziti
na etažama koje imaju neposredni pristup na razini terena. U etažama kojima se
pristupa unutarnjim ili vanjskim stubištem visine pune etaže ili veće, mogu se
smještati samo uredski prostori.
4.1.1.3 Višestambene građevine
Članak 42.
Višestambene građevine su građevine s najviše četiri (4) stambene jedinice,
koje se grade unutar zone 'višestambene izgradnje' (M-2), prikazane na
kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje.
4.1.2 Uvjeti gradnje u području pretežito nestabilnih područja
(inženjersko-geološka obilježja)
Članak 43.
(1) Na kartografskom prikazu 3.B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - područja posebnih ograničenja u korištenju, prikazane su zone
pretežito nestabilnih područja.
(2) U zonama III i IIIa teren je pogodan za građenje uz prethodno provedena
detaljna istraživanja.
(3) U zoni IIIb teren je ograničeno pogodan za građenje uz prethodno
provedena detaljna istraživanja.
(4) Akti za provedbu Plana smiju se izdavati nakon pribavljanja potrebnih
geotehničkih uvjeta u svezi s međuutjecajem u odnosu na nastabilna područja, u
svrhu utvrđivanja klizišta i parametara te načina temeljenja.
4.1.3 Uvjeti gradnje (rekonstrukcija i interpolacija građevina) u sklopu
ruralne cjeline naselja Stara Baška
4.1.3.1 Uvjeti rekonstrukcije u zonama postojeće stambene namjene (S-P)
Članak 44.
(1) Prilikom rekonstrukcije unutar povijesne jezgre, odnosno u dijelu
ruralne cjeline naselja Stara Baška, u zonama postojeće stambene izgradnje S-P,
prikazanim na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje, primjenjuju se
uvjeti gradnje iz ovog članka.
(2) Unutar zona S-P u sklopu ruralne cjeline naselja Stara Baška dozvoljava
se rekonstrukcija stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i društvenih
građevina.
(3) Rekonstrukcija postojećih građevina koje se nalaze na manjim
udaljenostima od utvrđenih mogu se vršiti na način da se takvim udaljenostima
ne smanjuje postojeća udaljenost od granice parcele.
(4) Visina građevina određena je regulacijom postojeće gradnje, ali ne viša
od 9,0m.
(1) Maksimalni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže od čega je četvrta
potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m.
(5) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina prema pravilima za
novu gradnju, a iznimno se rekonstrukcija dozvoljava:
.na manjim građevinskim česticama od ovdje propisanih uz poštivanje drugih
uvjeta smještaja građevine,
.na manjoj udaljenosti od propisane ovim planom, ali se ista rekonstrukcijom
ne smije smanjivati,
.za postojeće građevine koje imaju koeficijent izgrađenosti (kig) maksimalno
0,75, maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,5
.za postojeće građevine koje imaju koeficijent izgrađenosti (kig) maksimalno
1 (100 %), koeficijent iskoristivosti (kis) može maksimalno iznositi 2,25,
.gdje nije moguće na građevnoj čestici osigurati parkirališta, dopušteno je
ista osigurati u radijusu od 200 m od ruba građevne čestice.
Članak 45.
(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se
postojećem ambijentu i tipologiji krajolika. Horizontalni i vertikalni gabariti
građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju
biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.
Etažnost građevina mora biti sukladna okolnoj izgradnji.
(2) Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti kulturno- povijesnog
naslijeđa.
(3) Pri oblikovanju građevina potrebno je slijediti suvremeni arhitektonski
izraz uz puni respekt graditeljskog nasljeđa i zatečenog konteksta u domeni
gustoće, izgrađenosti, iskoristivosti, visina, katnosti, materijala, boja i
tekstura.
(4) U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih
primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja
i gradnje.
(5) Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i
mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.
(6) Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova,
klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od
23Ê. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice.
(7) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa
slojnicama.
(8) Sa svih strana, a kod dvojnih građevina i građevina u nizu
neprislonjenih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu
površinu, građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne manje od 3
m, a najmanje 6 m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova
građevine.
(9) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi
uz prometnicu ili javnu površinu definirana je poglavljem 5. ovih Odredbi.
(10) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i
krovišta, te upotrjebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim
građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.
(11) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne
narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.
(12) Ograda se podiže unutar građevne čestice predviđene za izgradnju
građevine s vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde
od kote terena 1,5 m.
(13) Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo.
(14) Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 2,0 m. Osnovni materijal
za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.
(15) Smještaj osobnih vozila riješiti unutar građevne čestice, sukladno
poglavlju 5. ovih Odredbi.
(16) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture moguć je
sukladno poglavlju 5.1. ovih Odredbi.
4.1.3.2 Uvjeti interpolacije u zonama stambene (zona S-P) i mješovite
namjene (zone M-P) te nove gradnje u zonama mješovite namjene (zona M-1)
Članak 46.
(2) Planom se utvrđuju granične vrijednosti građevne čestice za izgradnju
obiteljskih kuća slobodnostojećeg načina gradnje, dvojne (poluugrađeni način
gradnje) i završne kuće u nizu i niza:
-broj stanova:
.slobodnostojeća građevina i dvojna građevina ima najviše 3 stana
.ugrađena građevina (u nizu) ima najviše 1 stan
.planirani niz može imati najviše 5 jedinica, dok su postojeći nizovi
definirani postojećom izgradnjom
-najmanja površina građevne čestice je:
.za slobodnostojeću obiteljsku kuću 450 m2,
.za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza
225 m2,
.za jednu jedinicu niza 150 m2.
-maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je:
.za slobodnostojeću obiteljsku kuću - 0,25
.za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu
niza - 0,3
.za jednu jedinicu niza - 0,4
sve uz najveću tlocrtnu površinu od 150 m2.
(3) Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je:
.za slobodnostojeću obiteljsku kuću - 0,75
.za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu
niza - 1,0
.za jednu jedinicu niza - 1,4
Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a površina zelenila mora
biti:
.za slobodnostojeću obiteljsku kuću - 40%
.za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza - 30%
.za jednu jedinicu niza - 20%
(4) Visina obiteljske kuće u sklopu ruralne cjeline naselja Stara Baška
iznosi najviše 9,0 m.
(5) Najveći broj etaža u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja su
četiri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje etaže podruma. Četvrta nadzemna
etaža je potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m.
(6) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se
postojećem ambijentu i tipologiji krajolika. Horizontalni i vertikalni gabariti
građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski
materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se
građevina smješta. Etažnost građevina mora biti sukladna okolnoj izgradnji.
(7) Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti kulturno- povijesnog
naslijeđa.
(8) Pri oblikovanju građevina potrebno je slijediti suvremeni arhitektonski
izraz uz puni respekt graditeljskog nasljeđa i zatečenog konteksta u domeni
gustoće, izgrađenosti, iskoristivosti, visina, katnosti, materijala, boja i
tekstura.
(9) U najvećem opsegu sagledati lokalne uvjete ulice i naselja te ih
primijeniti na novonastala rješenja bez značajnih otklona u uvjetima smještaja
i gradnje.
(10) Maksimalno respektirati unutarnje i vanjske vizure lokacije kao i
mjerilo konteksta u kojem se intervencija planira.
(11) Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2 Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje. Uvjeti i kriteriji
priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. ove Odluke.
(12) Parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice, sukladno
uvjetima i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određenim u točki
5.1.3. ove Odluke.
(13) Kamene terase zatečene na parceli nastojati očuvati gdje god je to
moguće, a na mjestima novih zahvata uspostaviti novu struktura terasa
izgrađenih na tradicijski način i od tradicijskog materijala (kamena) ili
betona obloženog kamenom.
(14) Potporni zidovi terasa ne smiju biti viši od 2,0 m. Iznimno, u koliko
je potrebno savladati veće visinske razlike u terenu, mogu se izvesti i viši
ali kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine
kaskade do 3,0 m. Prostore između kaskada ozeleniti. Ograde mogu biti kamene,
od opeke, betona, metala, u skladu s lokalnim uvjetima, visine do 1,8 m.
(15) Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova,
klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od
23Ê.. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova - kupe kanalice.
(16) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa
slojnicama.
(17) Sa svih strana, a kod dvojnih građevina i građevina u nizu
neprislonjenih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu
(regulirano ovim Odredbama), građevina mora biti udaljena pola vlastite visine,
ali ne manje od 3 m, od granice građevne čestice, a najmanje 6 m od susjednih
građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.
(18) Iznimno od prethodnog stavka izgradnja pomoćnih građevina moguća je i
na manjoj udaljenosti ako to ne smeta opravdanim interesima susjeda.
(19) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se
nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m od glavne mjesne ulice te
5,0 m od ostalih javnih prometnih površina.
(20) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i
krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama
i krajolikom u koji se građevina smješta.
(21) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne
narušava izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.
(22) Ograda se podiže unutar građevne čestice predviđene za izgradnju
građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde
od kote terena 1,5 m.
(23) Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo.
(24) Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal
za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.
(25) Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen:
.najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice
slobodnostojeće obiteljske kuće mora biti površina zelenila,
.najmanje 30% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice jedinice
dvojnog objekta i završne jedinice niza odnosno višestambene i stambeno-
poslovne građevine mora biti površina zelenila,
.najmanje 20% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice jedinice
niza mora biti površina zelenila,
(26) Smještaj osobnih vozila riješiti unutar građevne čestice sukladno
poglavlju 5. ovih Odredbi.
(27) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture moguć je
sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi.
4.1.4 Uvjeti gradnje u zonama višestambenih i stambeno- poslovnih građevina
(zona M-2)
Članak 47.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti građevne čestice za izgradnju
višestambenih i stambeno-poslovnih građevina unutar zona M-2:
(1) Najmanja površina građevne čestice na kojoj se izvode višestambene
građevine iznosi 650 m2.
(2) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,25,
odnosno maksimalna tlocrtna izgrađenost je 250 m2.
(3) Najveći broj etaža su tri nadzemne etaže (P+2), uz visinu od 9,0 m.
Ispod nadzemne etaže moguće je izgraditi etažu podruma.
(4) Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 1,25
(5) Građevnu česticu ozeleniti s min. 40 % zelenila. Stara stabla unutar
parcela nastojati očuvati.
(6) Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog građenja, uz
uspostavu kvalitetnog odnosa sa tradicijskom gradnjom i očuvanje zatečenih
krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti. Preporuča se upotreba tradicionalnih
materijala i boja. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje
pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti
usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje
u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom. Preporuča se
pomoćne građevine graditi kao sastavni dio volumena osnovne građevine.
(7) Način priključenja zone na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje. Uvjeti i kriteriji
priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu, određeni su u točki 5. ove Odluke.
(8) Parkiranje vozila mora biti unutar površine građevne čestice, sukladno
uvjetima i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određenim u točki
5.1.2. ove Odluke.
(9) Kamene terase zatečene na parceli nastojati očuvati gdje god je to
moguće, a na mjestima novih zahvata uspostaviti novu struktura terasa
izgrađenih na tradicijski način i od tradicijskog materijala (kamena) ili
betona obloženog kamenom.
(10) Potporni zidovi terasa ne smiju biti viši od 2,0 m. Iznimno, u koliko
je potrebno savladati veće visinske razlike u terenu, mogu se izvesti i viši
ali kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine
kaskade do 3,0 m. Prostore između kaskada ozeleniti. Ograde mogu biti kamene,
od opeke, betona, metala, u skladu s lokalnim uvjetima, visine do 1,8 m.
4.1.5 Uvjeti gradnje građevina unutar zone mješovite namjene (zona M-2.1)
Članak 48.
(1) Za površinu zone M-2.1 utvrđena je planom šireg područja (PPUO Punat)
zaštita krajobraza i prirodnih vrijednosti (kultivirani /antropogeni/
krajobraz) - poljoprivredne površine, pretežito vinogradarske, na terasama i
unutar gromača na obroncima Trstenova i Treskavog čela, u široj okolici naselja
Stara Baška i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b.
(2) Izgradnja u zaštićenom području iz prethodnog članka moguća je samo u
funkciji zaštite i korištenja ovog područja isključivo u svrhu poljoprivredne
djelatnosti, lovačke, planinarske, turističko - edukativne, i sl. djelatnosti.
(3) Ovim Planom se na površinama iz stavka 1. Ovog članka dozvoljava gradnja
stambeno-poslovnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, društvenih i
sportsko-rekreacijskih građevina prema uvjetima za gradnju građevina unutar
površina mješovite namjene i u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
4.1.6 Uvjeti gradnje građevina unutar zone mješovite namjene (zona M-2.2)
Članak 49.
(1) Za površinu zone M-2.2 utvrđena je planom šireg područja (PPUO Punat)
zaštita krajobraza i prirodnih vrijednosti (kultivirani /antropogeni/
krajobraz) - poljoprivredne površine, pretežito vinogradarske, na terasama i
unutar gromača na obroncima Trstenova i Treskavog čela, u široj okolici naselja
Stara Baška i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b.
(2) Izgradnja u zaštićenom području iz prethodnog članka moguća je samo u
funkciji zaštite i korištenja ovog područja isključivo u svrhu poljoprivredne
djelatnosti, lovačke, planinarske, turističko - edukativne, i sl. djelatnosti.
(3) Ovim Planom se na površinama iz stavka 1. Ovog članka dozvoljava gradnja
stambeno-poslovnih, poslovnih i društvenih građevina prema uvjetima za gradnju
građevina unutar površina mješovite namjene i u skladu sa stavkom 2. ovog
članka.
4.2Uvjeti i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina u
izdvojenom građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene
Članak 50.
(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja sportsko- rekreacijske namjene
nije dozvoljena nova gradnja stambenih građevina.
(2) Postojeće građevine stambene namjene moguće je zadržati unutar
postojećih gabarita izgradnje.
5UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 51.
(1) Planom su određene površine namijenjene smještaju instalacija i
građevina infrastrukturnih sustava, te uvjeti uređenja, odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže.
(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava grade se, odnosno
rekonstruiraju neposrednom provedbom odredbi ovog Plana, sukladno posebnim
propisima i posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima.
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 52.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj prometnog sustava kao linijske i
površinske građevine i to za:
a.kopneni (cestovni, pješački),
b.pomorski (luka otvorena za javni promet lokalnog značaja)
c.zračni promet (hidroavion)
(2) Prometni sustavi utvrđeni su na kartografskom prikazu 2.A »Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet« u mjerilu 1 : 2000.
(3) Javne prometne površine smještaju se u građevinskom području naselja i
izvan njega.
(4) Građevine prometne infrastrukturne mreže grade se neposrednom provedbom
ovog Plana.
(5) Uvjeti gradnje određeni su u kartografskim prikazima br. 2.a. Prometna,
ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet i br. 4. Način i uvjeti
gradnje.
(6) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i
građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru.
(7) Planom se sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje
nesmetanog pristupa građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog
prijevoza.
(8) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko
kolnika za pješake, bicikliste i osobe s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.
Članak 53.
Planom prikazane trase mogu se lokacijskim uvjetima izmijeniti temeljem
projektne dokumentacije sukladno uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim
uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski
povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima Planom utvrđenih
prometnih površina.
5.1.1 Ceste i ulice
Članak 54.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase
dionica glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
(2) Na prometnim površinama dozvoljava se uređenje postojećih i izgradnja
novih ulica naselja s kolnim i pješačkim površinama.
(3) Vodovi komunalne infrastrukture smještaju se unutar površine ulice.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi
se potpornim zidovima u okvirima njene površine prema rješenjima koja
osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama
dozvoljena je uz suglasnost nadležne uprave za ceste tj. tijela koji upravlja
predmetnom cestom.
Članak 55.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih te rekonstrukciju
postojećih dionica ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji
pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica - GMU-1
-računska brzina 40 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (17%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 164,50 m
-širina pješačkog nogostupa 161,20 m
-Parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 6,0 m.
b) Glavna mjesna ulica - GMU-2 do GMU-3
-računska brzina 30 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (17%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 263,0 m
-širina pješačkog nogostupa 161,20 m
-Parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m.
c) Sabirna ulica - SU-1
-računska brzina 30 km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (17%) za nove trase
-broj prometnih traka i širina kolnika 263,00 m.
-širina pješačkog nogostupa 161,20 m
-Parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
-širina minimalnog planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m.
d) Ostale ulice - OU-1 i OU-3
-računska brzina 40 (30) km/h
-maksimalni nagib nivelete 12% (17%)
-broj prometnih traka i širina kolnika 262,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m
-Parkiranje nije dozvoljeno uz kolnik
-Minimalna širina planiranog poprečnog profila iznosi 6,0 m.
e) Kolno-pješačke površine - KPP-1 do KPP-12
-broj prometnih traka i širina kolnika 262,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m
(3,0 m)
-širina planiranog poprečnog profila iznosi 5,5 m.
(2) Vrijednosti u zagradama se mogu primjenjivati samo iznimno i to u težim
terenskim uvjetima ili pri rekonstrukciji već izgrađenih ulica.
(3) Postojeće ulice koje zbog zatečenog stanja izgrađenosti naselja i
morfologije terena ne zadovoljavaju ovim Planom određene minimalne tehničke
uvjete Planom se predviđaju kao kolno-pješačke površine.
(4) Na kartografskom prikazu 2.A »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - promet«, kolno-pješačke površine označene su kao KPP 1
do KPP 12.
(5) Na površinama iz stavka (3) ovog članka poseban režim prometa utvrđuju
tijela nadležna za sigurnost prometa.
(6) Površine kolno-pješačkih pristupa/ulica (KPP) i površine pješačkih
putova/ulica označene su u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena
površina, 2.A. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Promet i
4. Način i uvjeti gradnje.
(7) Ostali pristupni putovi određuju se sukladno odredbama članka 54. ove
Odluke.
Članak 56.
(1) Pristupni putovi se, neposrednom provedbom, formiraju u izgrađenim
dijelovima građevinskih područja naselja isključivo za pristupe građevinskim
česticama obiteljskih kuća.
(2) Pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom cestom mora biti
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50 m, a na njega se spaja maksimalno 5
građevinskih čestica.
(3) Ako je pristupni put duži od 50 m, mjereno od javne kolne površine,
smatra se cestom.
(4) Pristupnim putem se ne može ostvariti veza sa državnom i županijskom
prometnicom.
(5) Svaka građevna čestica mora imati riješen pristup s javne prometne
površine.
(6) Pristupni put do građevinske čestice višestambene građevine, građevina
društvene namjene, građevina poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene mora
imati minimalnu širinu kolnika 5,50 m i najmanje jednostrani pješački hodnik
širine 1,50 m.
(7) Minimalna širina kolnog-pješačkog pristupa za jednosmjerni promet je
4,50 m, odnosno 5,5 m za kolno-pješački pristup po kome je planiran dvosmjerni
promet.
(8) Pristupnim putom se smatra i kolni pristup minimalne širine 3,50 m i
duljine 50 m.
(9) Iznimno kod rekonstrukcije postojeće građevine, pristupni put može imati
širinu 3,0 i duljinu do 50,0 m.
(10) Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine koja nema ili ne može imati
kolni pristupni put, pristupom se smatra i pješački put ili pješačke stube
najmanje dozvoljene širine 1,50 m. Planiranim crpnim stanicama koje se nalaze
na području kojem se ne može kolno pristupiti, pristupom se smatra i pješački
put ili pješačke stube minimalne širine 2,5 m.
(11) Pristup s građevne čestice na prometnu površinu mora se odrediti tako
da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
5.1.2 Kolodvori, stajališta i terminali
Članak 57.
(1) Unutar obuhvata Plana nije predviđeno odvijanje redovnog javnog
putničkog prometa.
(2) Prilikom moguće gradnje i uređenja pojedinog (povremenog) stajališta za
autobuse, potrebno je sukladno važećem Pravilniku o autobusnim stajalištima,
urediti ga s potrebnom nadstrešnicom za putnike.
5.1.3 Promet u mirovanju
5.1.3.1 Javne parkirališne površine
Članak 58.
(1) Planom se potrebe za prometom u mirovanju zadovoljavaju na građevnoj
čestici korisnika te dijelom na javnim parkiralištima, označenim (oznakom P1 i
P2) na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, u mjerilu 1 : 2.000.
(2) Prometni pristup na parkirališnu površinu sa javne prometne površine
izvesti na način da isti ne ometa odvijanje i ne ugrožava sigurnost prometa.
(3) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti
u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici.
(4) Za postojeće građevine kojima se pristupa pješačkim putom ili pješačkim
stubama potrebno je osigurati parking na javnom parkiralištu.
(5) Na površinama stambene i mješovite namjene moguća je izgradnja
parkirališnog i garažnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da se
površina koristi za najmanje deset parkirnih mjesta. Najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje parkirališta je
0,8. Potrebno je riješiti odvodnju parkirališnih površina sukladno odredbama iz
točke 5.3.1. ove Odluke.
(6) Građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar povijesne ruralne jezgre
naselja mogu se graditi sukladno poglavlju 3.1.4. Planom, uz obvezno rješavanje
parkirališnog prostora van povijesne jezgre.
Članak 59.
(1) Javne parkirališne površine se planiraju na lokaciji Šupele (P1) te
neposredno uz kopneni dio luke otvorena za javni promet lokalnog značaja Stara
Baška, uzduž postojeće prometnice (P2).
(2) Površina javnog parkirališta - lokacija Šupele (P1) određena je na
kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža. Na površini je planirana izgradnja javnog parkinga prema sljedećim
uvjetima:
-Građevna čestica formira se unutar površine označene s (P2). Čestica ne
smije biti manja od 600 m2;
-Kapacitet parkirališta je najmanje 20 parkirnih mjesta;
-Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za
automobile osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti najmanje 5%
parkirališnih mjesta, dimenzija 3,7565,0 m, a najmanje 1 PM na parkiralištima s
manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti posebno označena i smještena uz
pješačke površine i u blizini izlaza/ulaza sa parkirališta;
-Namjena građevine je javni parking;
-Građevina se može graditi i na regulacijskoj liniji;
-Parkirališnu površinu potrebno je hortikulturno urediti sadnjom visoke i
niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno (1) stablo na četiri (4)
parkirališna mjesta;
-Mjesta priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i
drugu infrastrukturu prikazana su u kartografskom prikazu br.4. Način i uvjeti
gradnje;
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima broj 2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža i broj 4. Način i uvjeti gradnje.
(3) Površine javnog parkirališta neposredno uz kopneni dio luke otvorena za
javni promet lokalnog značaja Stara Baška (P2), određene na kartografskom
prikazu broj 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža zadržavaju
se unutar postojećeg rasporeda parkirališnih mjesta, uzduž postojeće prometnice
te unutar njezinog poprečnog profila, uz mogućnost proširenja postojećeg
parkirališta do granice obuhvata Plana.
5.1.3.2 Ostale parkirališne površine
Članak 60.
(1) Ostale parkirališne površine grade se u sklopu stambenih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i javnih građevina.
(2) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzije 2,565,0 m
koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje
se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) /
zaposlenika uz primjenu normativa iz tablice 1.
(3) Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža
i drugih građevina.
(4) Parkirališne površine gospodarskih i javnih sadržaja, te javne
parkirališne površine moraju biti ozelenjeni minimalno jednim stablom na dva
parkirna mjesta.
(5) Veličina zasebne građevne čestice za osnovnu namjenu parkiralište ili
garaže određuje se prema normativu 35 m2 površine po svakom vozilu
za osobne automobile.
(6) Iznimno od stavka 2. ovog članka, kad oblik građevne čestice onemogućava
smještaj vozila unutar građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez
neposrednog kolnog pristupa, parkirališta se mogu uređivati i graditi na
zasebnoj građevnoj čestici (u radijusu 200m), isključivo istovremeno s gradnjom
građevina kojima služe. U tom slučaju, prije izdavanja akta kojim se odobrava
gradnja, u zemljišnim knjigama potrebno je na poslužnoj nekretnini upisati
teret služnosti u korist građevne čestice na kojoj se odobrava gradnja.
(7) Postojeća parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje
ako se ne osigura drugo parkirališno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u
neposrednoj blizini građevne čestice.
Tablica 1: *tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 61.
(1) Pješački promet naseljem odvija se uz kolnike glavnih mjesnih, sabirnih
i ostalih ulica, manjim trgovima unutar naselja te obalnom šetnicom i pješačkim
stubištima.
(2) Pješački promet uz javne prometnice Planom se predviđa nogostupom uz
kolnike glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
(3) Minimalna širina pješačkog nogostupa je 1,5 m (iznimno, kod postojeće
izgradnje 1,0 m).
(4) Širina pješačkih staza iznosi najmanje 1,5 m. Iznimno u vrlo skučenim
uvjetima pješačke staze mogu biti i uže od 1,50 m, ali ne uže od 1,20 m.
(5) Kad su površine za kretanje pješaka uže od 1,50 m u njih se ne smiju
postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje
otežavaju kretanje pješaka. U sklopu javnih zelenih površina dozvoljeno je
uređenje pješačkih šetnica i stubišta.
Članak 62.
(1) Obalna šetnica Planom se predviđa uzduž cijele obale naselja Stara
Baška.
(2) Obalna šetnica se oprema metalnom ogradom, klupama, javnom rasvjetom i
posudama za otpatke.
(3) Uređenje obalne šetnice provodi se u skladu s posebnim propisom o
jednostavnim građevinama i radovima, isključivo na temelju rezultata posebnog
geomehaničkog elaborata.
(4) Širina obalne šetnice je najviše 2,5 metara, a njezino opločenje se
izvodi prirodnim kamenom.
(5) Ukoliko se vrši popločenje u površini plaže, materijal popločenja
uskladiti s popločenjem šetnice.
(6) Maksimalni uzdužni nagib obalne šetnice ne smije prelaziti 8%.
(7) Potrebno je prilagoditi pješačke i kolne pristupe šetnici i plažama /
kupalištima za osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti, te prilagoditi
pristupe šetnici vozilima za redovno održavanje.
5.1.5 Benzinske postaje
Članak 63.
(1) Unutar obuhvata Plana ne predviđaju se benzinske postaje.
5.1.6 Pomorski promet
Članak 64.
(1) Planom se na području naselja Stara Baška predviđa luka otvorena za
javni promet lokalnog značaja koja obuhvaća kopneni i morski dio.
(2) Zonu luke čini lučko područje koje obuhvaća površine kopna i mora
namijenjene djelatnostima priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, sportskih
i drugih brodica te hidroaviona.
(3) Površina kopnenog dijela luke iznosi 0,3 ha, a površina morskog dijela
iznosi 0,69 ha.
(4) Luka Stara Baška sadržava potrebnu lučku podgradnju i nadogradnju za
sljedeće sadržaje:
a. zajednički dio luke,
b. komunalni dio luke (minimalno 40 vezova),
c. komercijalni dio luke (minimalno 25 vezova),
d. ribarski dio luke (minimalno 3 veza),
e. dio luke za prihvat hidroaviona (1 vez).
f. operativna obala (minimalno 2 veza)
(5) U akvatoriju luke rekonstruiraju se, grade i uređuju lukobrani,
plutajući gatovi, zaštitna obala i obala za privez.
(6) Na kopnenom dijelu luke rekonstruiraju se, grade i uređuju građevine i
uređaji u funkciji luke i ostali prateći sadržaji.
Članak 65.
(1) U cilju zaštite luke od nepovoljnog utjecaja vjetra i valova planirana
je dogradnja lukobrana.
(2) Preporuča se dogradnja lukobrana koji se sastoji od kamenog nasipa
(kamenometa) i rasčlanjene AB ili neke slične konstrukcije, koja ne zahtijeva
nasipavanje mora.
5.1.7 Zračni promet
Članak 66.
(1) Planom se na području naselja Stara Baška za potrebe zračnog prometa
predviđa površina za pristupni koridor prihvata hidroaviona, prikazanog na
kartografskom prikazu broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Promet« u mjerilu 1 : 2.000.
(2) Prihvat hidroaviona predviđen je u prostoru luke Stara Baška, provodi se
sukladno posebnim propisima za zračni promet.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 67.
(1) Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i
opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što osobito obuhvaća
kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i
opremu.
(2) Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže određeni su u grafičkom prikazu
br. 2.B. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža - Pošta i
telekomunikacije u mjerilu 1:2.000 i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.
Članak 68.
(1) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju kablovske
kanalizacije (KK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja
priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(2) Planirano je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže i osiguranje
dovoljnog broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika i najveći
mogući broj spojnih veza.
(3) U sklopu transmisijskog sustava koncentracije elektroničke
komunikacijske mreže - komutacija treba biti u prostoru većem od 9 m2,
koji se gradi kao samostojeći objekt ili u prizemlju drugih građevina, sa
posebnim ulazom i neograničenim pristupom.
(4) Infrastrukturu za elektroničke komunikacije treba graditi isključivo kao
kabelsku kanalizaciju duž cijelog zahvata Plana u koju će se po potrebi
uvlačiti žični odnosno svjetlosni komunikacijski vodovi i sagledati mjesta
supstitucije postojeće komunikacijske mreže.
(5) Sve magistralne i korisničke komunikacijske veze: korisnički vodovi,
žični i svjetlosni, polažu se u koridorima postojećih i planiranih prometnica u
pravilu izvan kolnika.
(6) Gradnja građevina ili postavljanje samostojećih ormara aktivnih
elemenata nepokretne komunikacijske mreže moguća je unutar građevinskog
područja naselja. Oblik građevine i samostojećih priključnih ormarića
komunikacijske mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja.
(7) U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ne
smiju se izvoditi radovi niti graditi nove građevine koje bi mogle oštetiti ili
ometati rad te infrastrukture ili opreme.
Članak 69.
(1) Planom se omogućava gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže.
(2) Građenje samostojećih antenskih stupova građevina elektroničkih
pokretnih komunikacija nije dozvoljeno u građevinskim područjima.
(3) Osnovnim postajama potrebno je osigurati kolni pristup.
5.3Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne mreže
5.3.1 Mreža vodoopskrbe i odvodnje
Članak 70.
(1) Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i
uređaja za:
a. vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i
b. odvodnju otpadnih voda.
(2) Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.D. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodnogospodarski sustav« Plana u mjerilu 1 : 2.000.
5.3.1.1 Vodoopskrba
Članak 71.
(1) Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se
određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne
prilike i postojeće izgrađene strukture. Planom je određeno da za područje zone
Stara Baška osigura voda iz dvije vodospreme: Stara Baška I - kapacitet
vodospreme 800 m3 i stara Baška II - kapacitet vodospreme 600 m3
(obje izvan obuhvata Plana).
(2) Planom se planira gradnja, dogradnja i rekonstrukcija postojećih
vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje
vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja
obuhvata Plana. Planira se vodoopskrbna mreža sa profilima cjevovoda u rasponu
DN 100 - DN 300 mm.
(3) Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu,
graditi u sklopu prometnih površina. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je
graditi i na površinama ostalih javnih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da
se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili
zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(4) Prije izgradnje novih ulica unutar njihovih površina je potrebno
izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
(5) Opskrbu pitkom vodom novih zona potrebno je osigurati iz dva smjera
prstenastim sustavom.
(6) Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za
mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.
(7) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante. Hidrantsku mrežu izvesti od cijevi minimalnog
promjera DN 80 mm na razmaku manjem od 150 m. Hidranti će se postaviti u zeleni
pojas ili na vanjski rub pješačke površine.
5.3.1.2 Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 72.
(1) U području obuhvata plana smješteni su donji dijelovi bujičnih tokova
slivnih područja I, II, III, bez izraženih korita. Površine slivova ovih bujica
za profil ceste Punat- Stara Baška su: A1=0,54 km2, A2=0,38 km2,
i A3=0,88 km2.
(2) Bujični tokovi slivnih područja I, II, III, kroz područje obuhvata Plana
nemaju jasno izraženo korito, niti parcele vodnog dobra, te se voda
nekontrolirano razlijeva.
(3) Zaštita od štetnog djelovanja voda provest će se kroz osiguranje
koridora za nesmetan protok voda ovih bujica kroz područje plana do utoka u
more, koji je prikazan u kartografskom prikazu »3.B Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina-područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« širine
20 metara, u kojem nije dozvoljena gradnja.
(4) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje
sustava zaštite od poplava utvrđuje se površina inundacijskog pojasa, tj. odnos
javnog vodnog dobra i vodnog dobra, a točno će biti definirana izradom detaljne
stručne podloge.
(5) Nadsvođenje dijelova bujičnih tokova dozvoljeno je uz suglasnost
nadležne uprave.
5.3.1.3 Odvodnja otpadnih voda
Članak 73.
(1) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Razdvojenim
sustavima potrebno je prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
(2) Položaj građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda kao i trase
cjevovoda prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.D. »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1 : 2.000.
5.3.1.4 Sanitarne otpadne vode
Članak 74.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana
treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru planirane lokacije
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji izvan obuhvata Plana na
način propisan od nadležnog distributera.
(2) Kanalizacijska mreža planira se kao gravitacijsko / tlačna sa
usmjeravanjem otpadnih voda prema uređaju za pročišćavanje »Stara Baška«
kapaciteta 1500 ES sa daljnjim ispustom u more (izvan obuhvata Plana).
(3) Nepovoljna konfiguracija terena u naselju uvjetuje izvedbu više crpnih
stanica, a time i tlačnih cjevovoda kojim se otpadne vode odvode u dio sustava
koji omogućuje gravitacijsko tečenje.
(4) Okosnicu odvodnje čini gravitacijska kanalizacija, te šest crpnih
stanica (tri unutar obuhvata Plana) s pripadajućim tlačnim vodovima.
Prikupljene otpadne vode odlaze prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda
»Stara Baška«- 1. Stupanj.
(5) Samostalno rješavanje otpadnih voda putem septičke taložnice moguće je
samo privremeno, do mogućnosti priključka na kanalizacijsku mrežu, i to samo za
individualne građevine do najviše 10 ES.
(6) Septičke taložnice moraju biti vodonepropusne, s preljevom pročišćene
vode u upojnu građevinu. Septičku taložnicu treba proračunati i izvesti prema
pravilima struke. Obavezno moraju imati barem dvije komore, odzračivanje i
kontrolno okno na izlazu prije upoja.
(7) Za potrebe gradnje svih zona gospodarske (poslovna, ugostiteljsko
turistička) i mješovite, pretežito poslovne namjene kao i za sve individualne
građevine s više od 10 ES obavezno je osigurati priključak na sustav javne
odvodnje ili izgraditi vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(8) Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski sustav preko
priključno kontrolnih okana.
(9) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
posebnim propisima.
(10) Minimalni profil cjevovoda otadnih voda je 1 250 mm.
5.3.1.5 Oborinske vode
Članak 75.
(1) Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina
treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki.
Sve oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode prema
najbližem vodotoku (bujični potok) i dalje prema moru.
(2) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je
predvidjeti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 500 m2.
Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina
direktno na okolni teren samo za parkirališta sa maksimalnim kapacitetom do 10
PM za osobna vozila.
(3) U smislu zaštite od plavljenja nižih dijelova naselja predviđena je
izgradnja oborinskih kolektora s dispozicijom pročišćenih voda u more.
(4) S obzirom da nema prometnica unutar zone sanitarne zaštite, oborinske
vode s njih nije potrebno pročišćavati na separatorima zauljenih voda.
(5) U svrhu zaštite podzemlja i plažnog pojasa, na nižim dijelovima područja
Plana predviđeni su pročistači (taložnici, pjeskolovi,...) prije ispušanja
oborinskih voda u more.
(6) Upojne građevine s pripadajućim separatorima treba predvidjeti i na
mjestima depresija prometnica radi osiguranja od plavljenja tih područja.
(7) Dio oborinskih voda koje nije moguće upustiti u tlo raspršenim sustavom
odvodnje već se usmjeravaju u upojne građevine ili oborinski kolektor, potrebno
je opremiti elementima za kontrolirano prikupljanje oborinske vode i za
taloženje krutih čestica i raznih otpadaka s javnih prometnih površina kao što
su razni taložnici, pjeskolovi, rešetke i sl. čime se sprečava nekontrolirano
zapunjavanje upoja i kolektora materijalom.
(8) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
(9) Minimalni profil cjevovoda oborinske odvodnje je 1 300 mm.
5.3.2 Elektroenergetska mreža
5.3.2.1 Elektroopskrbna mreža
Članak 76.
(1) Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja
za elektroenergetsku mrežu.
(2) Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.C. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Energetski sustav« u mjerilu 1 : 2.000.
Članak 77.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata Plana
predviđa se gradnja novih transformatorskih stanica 20/0,4 kV:
a. TS Plan 1
b. TS Plan 2
c. TS Plan 3
(2) Nove TS 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u
sastavu drugih građevina.
(3) Postojeće trafostanice TS Stara Baška i TS Stara Baška 3 10(20)/0,4 kV
mogu se po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
(4) Za trafostanicu 20/0,4 kV, koja se gradi kao samostojeća u vlasništvu
HEP-a, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude
minimalno udaljena 1 metar od granice parcele i da ima nesmetan pristup na
kolno-pješačku površinu.
(5) Transformatorske stanice se planiraju kao tipski objekti od
armirano-betonskih elemenata ili kao zidane u koje se ugrađuju transformatori.
Članak 78.
(1) Za nove potrošače električne energije koji imaju potrebu za velikom
vršnom snagom koja premašuje broj i kapacitete planiranih TS-ica, lokacija za
nove dodatne TS-ice osiguravat će se kao samostojeća građevina ili kao
ugradbena u građevini, unutar zahvata u prostoru.
(2) Konačne lokacije ovim Planom određenih trafostanica 20/0,4 kV odredit će
se projektnom dokumentacijom izrađenom sukladno odredbama ovog Plana, na
temelju stvarnih potreba potrošača.
Članak 79.
(1) Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se u trasama postojećih i
planiranih ulica.
(2) Priključni kablovi 20 kV vode se po javnim površinama gdje god za to
postoje prostorne mogućnosti.
(3) Trase 20 kV kabela određuju se projektnom dokumentacijom nakon
određivanja konačne lokacije trafostanice.
(4) Iznimno, odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih
elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene Planom,
dozvoljava se ukoliko se projektnom dokumentacijom pronađe kvalitetnije
rješenje.
(5) Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na
površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
(6) Postojeći dalekovodi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Dozvoljena
je zamjena dalekovoda podzemnim kabliranjem u sklopu postojećih i planiranih
prometnih površina.
(7) Zaštitni koridor 20 kV dalekovoda iznosi ukupno 16 m. Unutar koridora
ograničena je gradnja i korištenje, sukladno posebnim propisima.
5.3.2.2 Mreža javne rasvjete
Članak 80.
(1) Nova javna rasvjeta izvodi se kao samostalna koja se priključuje na
ormare javne rasvjete uz nove transformatorske stanice. Također se treba izvodi
kao nastavak postojeće nadzemne niskonaponske mreže.
(2) Javna rasvjeta postavlja se uz sve pješačke i kolne prometnice unutar
obuhvata UPU-a, kao cjelonoćna i polunoćna (paljenje regulirano automatski
putem luxomata) te ista treba zadovoljiti standard rasvijetljenosti sukladno
Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
(3) Planske smjernice za realizaciju energetske mreže unutar UPU-a moguće je
korigirati temeljem detaljnih projektnih rješenja (položaj trase unutar
prometnog koridora, tip i dimenzije kabela), uvjeta za usklađenje s drugom
komunalnom infrastrukturom, odnosno u skladu s posebnim uvjetima HEP-a.
(4) Detalji rješenja javne rasvjete prikazuju se projektnom dokumentacijom
(izgled, jačina rasvijetljenosti pojedinih zona, udaljenost stupova i sl.).
5.3.3 Obnovljivi izvori energije
Članak 81.
(1) Plan omogućava korištenje obnovljivih izvora energije u vidu
instaliranja sunčevih sustava za zagrijavanje vode i samostojećih fotonaponskih
sustava koji koriste energiju sunca za proizvodnju električne energije za sve
vrste građevina.
(2) Sustavi za korištenje energije sunca, koji se postavljaju na krovove
zgrada, mogu biti najviše 40% površine istoga krova.
5.3.4 Građevine/površine za zbrinjavanje otpada
Članak 82.
Građevine i površine za zbrinjavanje otpada s područja naselja Stara Baška
predviđene su izvan područja ovog naselja, a na zajedničkom odlagalištu za
općinu Punat te se ne planiraju unutar obuhvata ovog Plana.
6UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
6.1Javne zelene površine u građevinskom području naselja N2 - Stara Baška
Članak 83.
(1) Javne zelene površine i zaštitne zelene površine razgraničene su na
kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti
gradnje.
(2) Planom se omogućuje uređenje javnih zelenih površina i ostalih zelenih
površina u sklopu površina svih namjena, unutar građevinskog područja naselja
Stara Baška u svrhu uređenja i zaštite okoliša u skladu s osobitostima prostora
naselja Stara Baška.
(3) Unutar površina iz stavka (2) ovog članka omogućava se uređenje i
gradnja
-sportsko-rekreacijskih površina i igrališta,
-dječjih igrališta,
-šetnica, staza i odmorišta
-kolnih i pješačkih putova,
-jednostavnih građevina prema posebnoj odluci.
(4) Površine i građevine iz stavka (3) ovog članka moraju se oblikovati u
skladu s okolnim prostorom.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja
takve građevine na području Općine Punat utvrđuje se Odlukom o privremenom
korištenju javnih površina.
6.1.1 Javne zelene površine
Članak 84.
Javne zelene površine uređuju se kao: perivoj (Z1), dječje igralište (Z2) i
odmorište (Z3). Javne zelene površine koriste se za rekreaciju, odmor i igru
djece.
Članak 85.
Perivoj (Z1) je komunalna površina koja se oblikuje uređenjem postojeće i
sadnjom nove (autohtone) vegetacije te oprema urbanom opremom koja omogućava
odmor i rekreaciju građana. Perivoj je potrebno oblikovati sukladno prirodnim
obilježjima prostora i kontaktnim namjenama. Pri uređenju perivoja potrebno je
očuvati prirodnu šumsku vegetaciju uklopljenu u strukturu antropogenog
krajobraza.
Članak 86.
Dječje igralište (Z2) je javna komunalna površina namijenjena igri djece
različitih uzrasta. Oprema se različitim spravama za igru djece i drugim
elementima urbane opreme. Površine određene za dječje igrališta uređuju se
odgovarajućom opremom prema uzrastu djece (za dob 0- 3 godine, dob 3-6 godina,
te za školsku djecu). Na površinama dječjih igrališta moguće je urediti
igrališta za sve uzraste.
Članak 87.
Odmorište (Z3) je javna zelena površina namijenjena odmoru šetača. Oblikuje
se uređenjem postojeće i sadnjom nove vegetacije, u formi manjeg parka. Oprema
se urbanom opremom u funkciji osnovne namjene (klupe, koševi za otpatke,
rasvjeta i sl.).
6.1.2 Zaštitne zelene površine
Članak 88.
Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene komunalne površine u naselju,
koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju, a održavaju se sezonskim uređenjem
autohtone postojeće vegetacije.
6.2 Javne zelene površine u izdvojenom građevinskom području sportsko-rekreacijske
namjene
Članak 89.
Unutar izdvojenog građevinskog područja sportsko- rekreacijske namjene nisu
planirane zasebne javne zelene površine, već je prilikom uređenja građevne
čestice najmanje 60% površine potrebno urediti kao parkovne nasade i prirodno
zelenilo.
7MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 90.
(1) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno
- povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1 : 2.000.
(2) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih
ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom
i posebnim propisima.
7.1Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak 91.
(1) Zaštićeni prostori navedeni u ovom članku, stavci (2- 6) označeni su u
kartografskom prikazu br. 3.A. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- Područja posebnih uvjeta korištenja' u mj 1:2000.
(2) Na području naselja naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim
građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a nema zaštićenih
prirodnih vrijednosti propisanih Zakonom o zaštiti prirode.
(3) Obuhvat ovog Plana nalazi se unutar područja ekološke mreže značajnog za
vrste i stanišne tipove HR3000453 - Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta i
unutar područja ekološke mreže značajnog za ptice HR 1000033 - Kvarnerski otoci
te malim dijelom i unutar područja ekološke mreže značajnog za vrste i stanišne
tipove HR2001357 - Otok Krk.
(4) Planska zaštita zelenih površina utvrđuje se unutar zona
sportsko-rekreacijske namjene, kako bi se priobalni prostori vrijedne
vegetacije zaštitili od izgradnje.
(5) Na prostoru planske zaštite zelenih površina dozvoljeno je uređenje
šetnica, rekreacijskih površina, odmorišta i vidikovaca.
(6) Planom se određuje obvezno uređenje zelene površine u okviru čestice
sadnjom visokog i niskog zelenila, prema posebnom hortikulturnom rješenju.
(7) Unutar zone obveznog uređenja zelene površine u okviru čestice
zabranjuje se izgradnja objekata, a dozvoljava se uređenje pristupnog puta
najveće širine 5 m uz najkraću liniju prolaska kroz zelenu površinu.
(8) Uz projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju postojećih i izgradnju
novih građevina potrebno je uz snimak postojeće visoke vegetacije koja se čuva
od sječe, priložiti i hortikulturno rješenje čestice.
(9) U cilju zaštite postojeće vegetacije na izgrađenim i neizgrađenim
česticama potrebno je za svaku sječu stabala na građevnoj čestici ishoditi
posebne uvjete Općine Punat.
7.1.1 Područje zaštićenog krajolika
Članak 92.
(1) Na kartografskom prikazu 3.A. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja' u mj. 1:2000 utvrđeno je
područje u kategoriji 'pred loženi zaštićeni krajolik - kopno', za koje je
potrebno pokrenuti postupak radi stavljanja pod zaštitu i proglašavanja
zaštićene prirodne vrijednosti.
(2) Unutar područja iz prethodnog stavka ovog članka dozvoljava se izgradnja
i uređenje isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora.
7.1.2 Područje osobito vrijednog kultiviranog krajobraza
Članak 93.
(1) Na kartografskom prikazu 3.B. 'Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih ograničenja u korištenju' u mj 1:2000 utvrđena su
područja osobito vrijednog kultiviranog krajobraza, koja se štite kao
kultivirani (antropogeni) krajobraz tj. poljoprivredne površine, pretežito
vinogradarske na terasama i unutar gromača u široj okolici naselja Stara Baška.
(2) Mjere zaštite i očuvanja područja osobito vrijednog kultiviranog
krajobraza odnose se na obvezu prethodne analize i valorizacije predmetnog
područja od strane nadležnih tijela, kao nužnog preduvjeta svakog pojedinog
zahvata u prostoru.
7.2 Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti
(1) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži obuhvat predmetnog plana nalazi se
unutar slijedećih područja ekološke mreže:
područje značajno za vrste i stanišne tipove:
-Krk - od uvale Zaglav do Crikvenog rta HR3000453
-Otok Krk HR2001357 te
područje značajno za ptice:
-Kvarnerski otoci HR1000033.
(2) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode u
zahtjevima za predmetni Plan od 15. siječnja 2014., KLASA: 612-07/14-57/17,
URBROJ: 517-07-2-2- 14-2 a na temelju članka 21. Zakona o zaštiti prirode,
utvrđuje sljedeće uvjete i mjere zaštite prirode:
-prilikom planiranja i uređenja sportsko-rekreacijske zone koristiti
materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i
tradicionalnoj arhitekturi;
-prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a
eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri
te integrirati u krajobrazno uređenje;
-očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog
područja;
-prije ispuštanja svih otpadnih voda u more osigurati sustav za
pročišćavanje otpadnih voda.
(3) Planirani zahvati u području ekološke mreže koji mogu imati značajan
utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu
ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Zakona o
zaštiti prirode.
(4) Plaže kod Stare Baške još imaju svojstva prirodnih plaža na koje more
svake godine izbacuje gomilu nerazgrađenih, odumrlih ostataka morske cvjetnice
posidonije (Posidonia oceanica) čime se svake godine iznova formira specifično
stanište - facijes supralitoralnih pijesaka i šijunaka s naplavljenim ostacima
morskih cvjetnica te se predlaže da se ovo stanište očuva kao prirodna plaža,
kao vrlo važan sastavni dio prirodnog krajobraza u obalnom pojasu Stare Baške.
Članak 94.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim
rješenjem primjenjuju se slijedeće mjere:
-formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije
kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne
zelene površine, prvenstveno visokim zelenilom,
-ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog
krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i
dr.
7.3Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina
Članak 95.
(1) Unutar obuhvata predmetnog Plana ne postoje registrirana ni evidentirana
kulturna dobra, ali je planom šireg područja utvrđena granica arheološkog
područja na dijelu naselja Stara Baška. Arheološko područje utvrđeno ovim
Planom potrebno je detaljno istražiti, na terenu označiti te uvrstiti u
kulturnu, edukativnu i turističku ponudu Općine. Omogućiti minimalno pješački
ili morski pristup lokalitetima.
(2) Cijeli izgrađeni prostor građevinskog područja naselja Stara Baška
predstavlja ruralnu graditeljsku cjelinu te se za predmetno nepokretno kulturno
dobro preporuča izrada konzervatorske dokumentacije. Unutar predmetnog područja
potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu
povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre
realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Tipološka
rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom
prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s
postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne
vizure te komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre, a posebno je
potrebno očuvati odnos građevinskog dijela sa agrarnim okolišem - okućnicama.
Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar ruralne cjeline mora se
temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala.
(3) Granice zona arheološkog područja i ruralne cjeline označene su na
kartografskom prikazu 3.A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja.
Članak 96.
(1) Ako se prilikom izvođenja zemljanih radova ili bilo kojih drugih radova
koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla i mora naiđe na arheološko
nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o
nalazu, bez odgađanja, obavijestiti nadležno tijelo.
(2) Po završetku radova potrebno je predmetni okoliš u najvećoj mogućoj
mjeri vratiti u izvorno stanje (vraćanje suhozida, sadnja autohtonog bilja i
sl.) kako bi se umanjio efekt nove izgradnje u prirodnom ambijentu.
(3) Arheloška istraživanja se mogu obavljati samo na temelju odobrenja koje
rješenjem daje nadležno tijelo. Rješenjem se određuje područje na kojem se mogu
izvoditi radovi, kao i mjesto pohrane nalaza, uređenje i predstavljanje
nalazišta i nalaza.
(4) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je
registrirani ili evidentirani spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost
nadležne ustanove.
8 POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 97.
(1) Na području obuhvata Plana ne planira se gradnja reciklažnog dvorišta,
već se otpad transportira u najbliže reciklažno dvorište.
Članak 98.
(1) Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su
dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim
zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.
(2) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se
svode na:
-izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu njegova nastajanja
-razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka
-iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
-sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom
-odlaganje otpada na postojeće odlagalište
-saniranje otpadom onečišćenih površina.
(3) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno
skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja
atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(4) Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje tehnološkog
otpada iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici
moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog
otpada.
Članak 99.
(1) Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim
otpadom na području obuhvata:
-smanjenje količine otpada,
-reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),
-zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim
fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
(2) Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju
odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se
mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno
razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.
(3) Planom se odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela
komunalnog otpada predviđa putem:
-tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s
poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih
potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),
-tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje
organskog i biološkog otpada.
(4) Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka
potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i
pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila,
ogradom ili sl.
Članak 100.
(1) Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za
odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.
(2) Otpad treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati.
(3) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do
posuda za prikupljanje otpada na maksimalno 15m, a otpad deponirati u zatvorene
posude udaljene od građevina najviše 20m.
(4) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja naselja Punat
zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Treskavac u Općini Vrbnik, a
do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske
županije.
(5) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno
zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada
koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
(6) Otpad iz taložnika potrebno je sakupljati u posebni kontejner kojeg
odvozi za to registrirano poduzeće.
9MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 101.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova
(zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je
provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni
za ovu problematiku.
Članak 102.
Unutar građevinskog područja naselja N2 - Stara Baška, odnosno unutar
obuhvata ovog Plana, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili
upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi te okoliš
iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u
naselju.
9.1 Zaštita tla
Članak 103.
(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih
geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim
karakteristikama, što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj
čestici.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina na terenima podložnim eroziji,
prikazanim na kartografskim prikazima, moguća je isključivo temeljem rezultata
posebnog geomehaničkog elaborata.
(3) Zaštitu tla treba posredno provoditi zaštitom postojećih ozelenjenih
površina i javnih parkova (novih i postojećih) s ograničenjem sječa kako
površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji te
kako bi se očuvale vrijednosti krajobraza.
(4) Unutar obuhvata ovog Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
(5) Na površinama utvrđenim planom šireg područja (PPUO Punat) za
ozelenjevanje, prikazanim na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje,
uređenje građevinskih čestica potrebno je izvoditi uz sadnju visokog raslinja
uz odabir autohtonih biljnih vrsta, otpornih na nepovoljne klimatske prilike
predmetnog podneblja.
9.2 Zaštita zraka
Članak 104.
(1) Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su da kakvoća zraka na
predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, koja temeljem Zakona o zaštiti
zraka treba biti očuvana.
(2) Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i
emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i
prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
(3) Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:
-promicanje upotrebe plina i alternativnih izvora energije kod korisnika
drugog energenta i novog korisnika,
-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak
tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN
178/2004.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora.
-održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom
zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.
-redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
9.3 Zaštita od buke
Članak 105.
(1) Na području naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim
područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a buka ne predstavlja problem i
treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih
važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar građevinskog područja naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim
građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a dopušta se maksimalna
razina buke prema tablici:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 106.
(1) Na području ovog Plana potrebno je pratiti pojave buke, prema
kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.
(2) S ciljem da se na području naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim
građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a sustavno onemogući
ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene slijedeće mjere:
-potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje
neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima (škole,
predškolske ustanove, parkovi i sl.),
-pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor
buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili
otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. primjenom
odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora sa povećanom emisijom
buke i sl.),
-provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog prometa,
ograničenje cestovnog prometa u centru naselja, uređenje zaštitnih zelenih
pojaseva uz prometnice.
-izrada karte s prikazanim razinama buke.
9.4 Zaštita voda
Članak 107.
(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad
stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja
(npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost
havarija i sl.).
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.
(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do
tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se pročistiti na separatorima ulja i masti i priključiti na
sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u teren preko
upojnih bunara.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu
s posebnim propisima.
Članak 108.
(1) Zone zaštite izvorišta vode za piće nalaze se izvan obuhvata
Urbanističkog plana uređenja naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim
građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R7a, a određene su prema
'Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće'.
(2) Područje obuhvata Plana nalazi se u IV zoni sanitarne zaštite izvorišta.
9.4.1 Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 109.
(1) Sigurna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg
djelovanja bujica, kao i učinkovitije sprječavanje erozije strmih terena mora
biti u skladu sa zakonom o Vodama.
(2) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava bujičnim vodama na području
naselja Stara Baška, nedovoljno je izučen i izgrađen. Razvoj tog sustava treba
osigurati neškodljivo zbrinjavanje velikih voda izgradnjom građevina uređenja
bujičnih tokova i drugim ne građevinskim mjerama. U području obuhvata plana
smješteni su donji dijelovi bujičnih tokova slivnih područja I, II, III, bez
izraženih korita. Površine slivova ovih bujica za profil ceste Punat-Stara
Baška su: A1=0,54 km2, A2=0,38 km2, i A3=0,88 km2.
(3) Bujični tokovi slivnih područja I, II, III, kroz područje obuhvata plana
nemaju jasno izraženo korito, niti parcele vodnog dobra, obzirom da korito
prestaje iznad ceste Punat-Stara Baška i voda se razlijeva. Pojava protoke ovih
bujičnih tokova je vrlo rijetka. Zaštita od štetnog djelovanja voda provest će
se kroz osiguranje koridora za nesmetan protok voda ovih bujica kroz područje
plana do utoka u more, koji se prikazuje u kartografskom prikazu »3.B Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina-područje primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite«, u kojem nije dozvoljena gradnja.
9.5 Zaštita mora
Članak 110.
(1) Zaštita mora obuhvaća:
a) mjere ograničenja izgradnje u zaštićenom obalnom području mora
.uz cijelu morsku obalu, u širini između obalne linije i obalne šetnice ovim
se Planom osigurava prolaz uz obalu i zabranjuje svaku novu izgradnju, osim one
koja po prirodi svoje funkcije mora biti na samoj obali ili one koje pripada
krugu općeg interesa, kao što je obalna šetnica,
b) izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti
izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa
središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom na
području Stara Baška (izvan obuhvata Plana).
(2) Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:
-izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom
pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
-unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
-nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventivne i
eventualne zaštite.
Članak 111.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
-u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi
osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica
te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,
-odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu
-izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja te obavješćivanje
Članak 112.
Mjere zaštita mora od utjecaja luke Stara Baška odredit će se izradom
Studije utjecaja na okoliš za ovu građevinu.
9.6Urbanističke mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća
9.6.1 Opće mjere
Članak 113.
(1) Urbanističkim mjerama zaštite od prirodnih i drugih nesreća u ovom Planu
ostvaruju se prostorni preduvjeti za sprječavanje pojava koje ugrožavaju ljude
i materijalna dobra, kao i prostornih preduvjeta kojima se izbjegava ili
umanjuju neželjene posljedice prirodnih, tehničkih i ratnih opasnosti na području
naselja Stara Baška.
(2) Područje obuhvata Plana je najvećim dijelom postojeće izgrađeno naselje
složene i osjetljive morfologije te u njemu nisu dopuštene djelatnosti koje
ugrožavaju ljude, materijalna dobra i okoliš.
(3) Posebne mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja posljedica elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti na najvitalnije sastavnice okoliša provodit će se
zaštitom tla, vode i zraka od zagađenja i drugim mjerama sukladno posebnim
propisima.
(4) Za potrebe obavješćivanja u slučaju opasnosti obvezuje se sukladno
važećim propisima ugradnja, upravljanje i održavanje sustava za uzbunjivanje
koji se lociraju na građevini nekadašnje škole u središtu naselja (zona M2) te
na površini javne i društvene građevine namijenjene za kulturu (zona D6), sve sukladno
Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva.
(5) Na kartografskom prikazu 2A ''Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - promet'' u mjerilu 1 : 2000 označene su glavne mjesne
ulice, planirana cestovna obilaznica naselja i lokalna luka, koji su glavni
pravci za evakuaciju u slučaju opasnosti sa sljedećim njihovim posebnostima:
-glavna mjesna prometnica je s brojnim suženjima i ugrožena je urušavanjem
starim građevinama izgrađenim uz nju, a jedini je postojeći cestovni ulaz i
izlaz iz naselja;
-planirana cestovna obilaznica neophodna je u funkciji ostvarivanja sigurnog
prometnog povezivanja naselja Stara Baška s ostatkom otoka;
-luka Stara Baška pravac je evakuacije morem u slučaju zaprečenja cestovnih
površina naselja.
(6) Na kartografskom prikazu 1. ''Korištenje i namjena površina'' u mjerilu
1 : 2.000 označene su športsko-rekreacijske površine koje služe za privremeni
izmještanje i zbrinjavanje ljudi, kao i površine javnih parkirališta za
privremeno deponiranje materijala nastalog uslijed rušenja u slučaju nesreća.
(7) Na kartografskom prikazu 3.B ''Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite'' označena su
područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite u slučaju opasnosti, kao
što su:
-površine ugrožene erozijom;
-površine bujičnih vodotoka;
-površine ugrožene visokim morskim valovima;
-lokacije opasnih tvari i mogućih izvora tehničko-tehnoloških nesreća
(vodosprema);
-lokacija sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi.
(8) Odredbama za provođenje ovog Plana predviđen je način gradnje,
izgrađenost građevne čestice i smještaj građevina na građevnim česticama na
način da zadovoljavaju sigurnosne uvjete u slučaju elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti.
(9) Na površinama ugroženim erozijom nije dozvoljena izgradnja novih
građevina, sukladno članku 28. stavak (3).
(10) Tijekom projektiranja građevina i izvođenja radova kojima se
osiguravaju mjere zaštite od prirodnih i drugih opasnosti potrebno je ishoditi
suglasnost nadležnih državnih tijela.
9.6.2 Elementarne nepogode
9.6.2.1 Zaštita od potresa
Članak 114.
(1) Sve građevine na području obuhvata Plana projektiraju se i grade
sukladno važećim zakonskim i tehničkim propisima za stupanj seizmičnosti koji
na području Općine Punat iznosi IÊ = 7Ê (7Ê MCS).
(2) Rekonstrukcije postojećih građevina, koje nisu projektirane u skladu s
propisima za protupotresno projektiranje i građenje, obvezatna je provjera
njihove otpornosti na rušilačko djelovanje potresa i kada je to potrebito
ojačavanje konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
9.6.2.2 Zaštita stabilnosti tla
Članak 115.
(1) Sve građevine na području obuhvata Plana projektiraju se i grade
temeljem provjere nosivosti tla tako da se osigura njegova stabilnost i
spriječi njegova erozija.
(2) Tijekom zemljanih radova kojima se zasijeca u teren mora ju se osigurati
mjere kojima se sprječava odronjavanje tla i stijena.
(3) Stijene ili njihovi dijelovi, kojima prijeti odronjavanje na površine
unutar obuhvata Plana, moraju se ukloniti ili sigurno stabilizirati.
(4) Sprječavanje erozije tla podupirat će se izvođenjem hidrotehničkih
radova kojima se prikupljaju i odvode oborinske vode, kao i sadnjom raslinja
kojim se na prihvatljiv način zakorjenjuje tlo podložno eroziji.
9.6.2.3 Zaštita od voda
Članak 116.
(1) Zaštita od štetnog djelovanja voda na području obuhvata Plana osigurava
se planskim mjerama te postupkom projektiranja i gradnje kojima se sprječava
ili umanjuje nastajanje šteta od oborinskih voda, poplava te visokog i olujnog
mora.
(2) Oborinske vode sa svih izgrađenih površina unutar obuhvata Plana
prikupljaju se u oborinsku kanalizaciju, a oborinske vode s krovova zgrada,
parkirališnih i manipulativnih površina prikupljaju se (uz pročišćavanje) i
odvode kanalizacijom za oborinske vode prema najbližem vodotoku (bujični potok)
i dalje prema moru. Alternativno se kišnica s krovova može spremati u posebne
spremnike te koristiti kao tehnološka voda odnosno kao dodatni izvor pitke
vode.
(3) Na području obuhvata Plana nema trajnih vodotoka, a protok prirodnih
putova prikupljanja većih količina oborinskih voda, koja se povremeno
pojavljuju kao bujice, osigurava se tako da se ti putovi uređuju hidrotehničkim
mjerama utvrđenim od nadležnog javnog poduzeća.
(4) Konfiguracija tla i rješenja u ovom Planu omogućavaju da se građevine za
smještaj ljudi i dobara grade na površinama čiji je položaj iznad dosega
visokog mora.
(5) Obalni pojas unutar obuhvata Plana koji može biti ugrožen utjecajem
olujnog mora isključuje se od građenja, osim građevina kojima se sprječava
odron kopnenog dijela obale te građevina kojima se uređuje kupališna obala i
građevina u moru kojima se rekonstruira luka Stara Baška.
9.6.2.4 Zaštita od vjetra
Članak 117.
(1) Sve građevine, uređaji i instalacije u vanjskom prostoru unutar obuhvata
Plana projektiraju se i izvode tako da se osigura njihova zaštita od vjetra
jake snage i spriječe štete.
(2) Površine tla otvorene prema jakom vjetru ozelenjavaju se zaštitnim
pojasom visoke vegetacije otporne na utjecaj vjetra.
9.6.3 Tehničko-tehnološke opasnosti
9.6.3.1 Zaštita od požara i eksplozija
Članak 118.
(1) Zaštita od požara i eksplozija na području obuhvata Plana temelji se na
usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija na području
općine Punat, a u ovom Planu razrađene su uzimajući u obzir posebnosti njegovog
prostora i planskih rješenja.
(2) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos, držanje i korištenje
opasnih tvari koje mogu izazvati požar ili eksploziju.
(3) Iznimno se dopušta korištenje ukapljenog plina pod uvjetima određenim
posebnim propisanim za unos, držanje i korištenje tog energenta i to za:
-energetske i druge potrebe građevina, a do njihovog priključenja na javnu
plinsku mrežu;
-držanje i prodaju plinskih boca za stanovništvo, na za to posebno uređenom
prostoru;
(4) Lokacije koje su potencijalni izvor opasnosti od požara ili eksplozija i
za koje su obvezne posebne mjere zaštite na području obuhvata Plana su:
-površine za smještaj spremnika ukapljenog plina;
-površine za držanje i prodaju plinskih boca;
-trafostanice (TS 10(20)/04);
(5) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od požara, te pravilima struke. Potrebno je dosljedno se pridržavati
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti
od požara Općine Punat.
(6) Za projektiranje i građenje građevina za boravak i rad ljudi te
gospodarske i građevine infrastrukture na području obuhvata Plana obvezna je
primjena propisa za zaštitu od požara.
(7) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
(8) Pri projektiranju planiranih građevina, radi veće kvalitativne
ujednačenosti i racionalizacije prigodom procjene ugroženosti i mjera zaštite
građevine od požara, primjenjivat će se sljedeće proračunske metode, mjere i
norme:
-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito
poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili
boravi veći broj ljudi,
-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike
Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine, odnosno
-neku drugu općepriznatu metodu.
(9) Na području obuhvata Plana nije dozvoljeno paljenje vatre na otvorenom
prostoru.
(10) Ukupno područje obuhvata Plana mora biti dostupno prilazu vatrogasnih
vozila i drugih interventnih vozila, a uokolo višestambenih i javnih građevina
moraju biti osigurani nezapriječeni požarni putovi.
(11) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga
interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih
cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine
kolnika od 5.5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Kod
projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih,
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i polumjere zaokretanja, a sve u skladu s posebnim
propisom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(12) Prigodom projektiranja, izvođenja i održavanja vodovodne mreže,
hidranata i drugih vodnih uređaja utvrđenih ovim Planom moraju se osigurati
dovoljne količine i pritisak vode za potrebe gašenja požara te osigurati
dostupni alternativni izvori odnosno rezerve takve vode. Kod projektiranja nove
vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je
planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata, sukladno posebnom
propisu hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(13) Kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina voditi računa o
požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore
građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima
i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna
udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine. Odnosno minimalno 6,0
metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od
visine sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
(14) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela. Za
složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi odgovarajući
elaborat zaštite od požara, sukladno posebnom propisu.
(15) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe posebnog propisa o
zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih na temelju njega.
(16) Na području obuhvata Plana nove površine namijenjene visokom zelenilom
uređuju se sadnjom autohtonih požarno neopasnih vrsta (ilirski hrast i sl.), a
postojeća lako zapaljiva stabla i grmlje (divlji bor i sl.) održavaju se tako
da se smanji njihovo požarno opterećenje i postupno se zamjenjuju požarno manje
opasnim vrstama.
9.6.3.2 Sigurnost javnih prometnica
Članak 119.
(1) Sve ceste unutar obuhvata Plana moraju se projektirati, izgraditi i
održavati tako da se osigura sigurnost svih sudionika i materijalnih dobara u
prometu, primjenom važećih propisa i pravila struke.
(2) Uz glavne ceste obvezno se izvode odvojene pješačke staze, a na mjestima
prijelaza preko ceste označeni pješački prelazi.
(3) Trase javnih cesta s njihovim uzdužnim i poprečnim presjeci trebaju
osigurati njihovu prohodnost u svim uvjetima.
(4) Javne ceste se moraju projektirati i izvesti tako da je za dvosmjerni
promet širina kolnika najmanje 5,5 m, a njihove udaljenosti od građevina takve
da te građevine u slučaju rušenja ne zapriječe prolaz, a omoguće evakuaciju
ljudi i pristup interventnim vozilima.
(5) Sve ceste koje će se izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se
projektirati sa okretištem na završetku za vatrogasna i druga interventna
vozila:
-slijepe ceste dužine do 100 m moraju imati na svom završetku izvedeno
ugibalište;
-slijepe ceste dužine veće od 100 m moraju imati na svom završetku izvedeno
okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
(6) Sustav javnih prometnica i tehnička rješenja svih građevina unutar
obuhvata Plana moraju omogućiti njihovu maksimalnu otpornost na rušenje i
omogućiti neometanu evakuaciju ljudi i dobara u slučajevima njihove
ugroženosti.
9.6.4 Mjere posebne zaštite (ratne opasnosti)
Članak 120.
(1) Na području obuhvata ovog Plana, a na temelju zakonske regulativa za
području Općine Punat, nije obveza gradnje skloništa osnovne zaštite.
(2) Temeljem Plana djelovanja zaštite i spašavanja za općinu Punat
sklanjanje ljudi u slučaju opasnosti na području obuhvata Plana osigurat će se
prilagođavanjem površina i prostorija drugih namjena, a što nema utjecaj na
prostorno planiranje.
(3) Podrumske i slične prostorije na području obuhvata ovog Plana, a koje su
podesne za sklanjanje ljudi, izvodit će se tako da se u slučaju potrebe mogu
jednostavno prenamijeniti za potrebe sklanjanja ljudi.
Članak 121.
(1) Sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i većim nesrećama utvrđeni su sljedećim zakonima i pravilnicima:
Zakon o zaštiti i spašavanju, Pravilnik o metodologiji za izradu procjena
ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, Pravilnik o postupanju uzbunjivanja
stanovništva.
(2) Sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obvezna je izrada plana
evakuacije. Evakuacija je pravovremeno, organizirano, brzo i sigurno napuštanje
građevina ili dijela građevine dok još nije nastupila neposredna opasnost za
osobe.
(3) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom
napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).
(4) Najveća dozvoljena duljina puta za evakuaciju je 50 m, a označavanje
smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem slikovitih oznaka i
natpisa na uočljivim mjestima, u visini očiju.
(5) U građevinama za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti obvezno
se instalira i protupanična rasvjeta koja se uključuje automatski nakon
nestanka struje ili isključenja sklopke.
(6) Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi, hodnici, stubišta i dizala)
moraju zadovoljavati zakonske odredbe koji propisuju način njihove gradnje i
izvedbe.
Članak 122.
(1) Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te
otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona
ugroženosti utvrđeni su slijedećim zakonima i propisima: Pravilnik o
kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju
graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, Pravilnik o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora i Zakon o unutarnjim poslovima.
(2) Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih
materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.
(3) Izgradnja i uređenje skloništa moguća je u podrumskim etažama u sklopu
garaža, i drugih Ovim Odredbama propisanih namjena, kao dvonamjenski prostori
koji se mogu nalaziti u podzemnoj etaži.
10 MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 123.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz
obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).
10.1Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 124.
(1) Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama
infrastrukturnih građevina je moguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih
institucija.
(2) Građevine smještene unutar površina druge namjene mogu se rekonstruirati
samo uz zadržavanje postojećih gabarita.
(3) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s planiranom namjenom,
moguća je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 125.
(1) Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja
naselja N2 - Stara Baška sa pripadajućim građevinskim područjima
sportsko-rekreacijske namjene R7a (UPU9) ovjerenih pečatom Općinskog vijeća
Općine Punat i potpisan od predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat.
(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela
Općine Punat, u JUO - Odsjek za komunalno gospodarstvo i prostorno uređenje, u
pismohrani Primorsko- goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, ispostava Krk, u Javnoj ustanovi - Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu prostornog uređenja i
graditeljstva i Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj.
Članak 126.
Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz članka 2. ove Odluke, koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.
Članak 127.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 021-05/16-01/4
URBROJ: 2142-02-01-16-29
Punat, 11. kolovoza 2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PUNAT
Predsjednik
Goran Gržančić, dr.med. v. r.
