SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

5.

Na temelju članka 26.a. i 26.b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), točke 1. alineja 3. »Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru« (»Službene novine« broj 06/02), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01), te članka 19. Statuta Grada Delnica (»Službene novine« broj 22/01) Gradsko vijeće Grada Delnica, na sjednici održanoj dana 30. ožujka 2005. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja
Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 (u nastavku: Plan).

Plan se donosi za:

- građevinsko područje naselja Delnice,

- građevinsko područje poslovne namjene K-1,

- građevinsko područje poslovne namjene K-2.

Planom se, na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 50/ 99), Prostornog plana Primorsko - goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) i Prostornog plana uređenja Grada Delnica (»Službene novine« broj 24/02), utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području grada Delnica.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje grada Delnica.

Planom se utvrđuje obveza izrade dokumenata prostornog uređenja za pojedina uža područja unutar obuhvata Plana.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti Delnica u prostoru Grada Delnica

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja

3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite; Oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Jedan elaborat koji čini tekstualni i grafički dio Plana iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Delnica i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Delnica, pohranjen je u pismohrani Grada Delnica i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 3.

Prostorni obuhvat Plana identičan je obuhvatu urbanističkog plana uređenja UPU 1 koji je utvrđen člankom 144. Prostornog plana uređenja Grada Delnica (»Službene novine« broj 24/02) i obuhvaća:

- građevinsko područje naselja Delnice (površine cca 200,0 ha),

- građevinsko područje poslovne namjene K-1 (površine cca 4,5 ha),

- građevinsko područje poslovne namjene K-2 (površine cca 13,5 ha).

Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima u mjerilu 1 : 5.000 koji su navedeni u prethodnom članku.

Članak 4.

U smislu ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- Građevna čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju, odnosno uređenje u kojem se vrši jedna od namjena predviđenih Planom.

- Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i pomoćna.

- Stan je prostor u građevini predviđen za smještaj obitelji.

- Obiteljska stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojni objekt ili kuća u nizu koja sadrži najviše dvije stambene jedinice na zasebnoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže.

- Višestambena građevina je stambena ili stambeno - poslovna građevina s više od dvije stambene jedinice.

- Stambeno - poslovna građevina je stambena građevine u sklopu kojih se nalaze poslovni prostori čiste i tihe namjene, ugostiteljsko - turistički, javni i društveni sadržaji, kao i drugi sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima.

- Pomoćna građevina je svaka građevina (garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, kotlovnice, nadstrešnice i slično) čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

- Gospodarske poslovne i ugostiteljsko - turističke građevine su građevine uslužne, trgovačke, komunalno - servisne, ugostiteljsko - turističke i slične namjene.

- Gospodarske poslovne građevine s proizvodnim sadržajima služe za odvijanje industrijske, zanatske i slične aktivnosti u kojima se odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade.

- Javne i društvene građevine su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne i slične namjene.

- Vjerske građevine služe za održavanje vjerskih skupova i drugih potreba vjernika.

- Športsko - rekreacijske građevine su građevine koje služe potrebama održavanja športskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrališta i slično).

- Prateće građevine i sadržaji upotpunjuju osnovnu namjenu u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 i detaljno su definirani ovom Odlukom.

- Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni za potrebe prometa i prometa u mirovanju, pošte, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za obradu, skladištenje i odlaganje otpada.

- Ostalim građevinama u smislu ove Odluke smatraju se kiosci, nadstrešnice, spomenici, spomen - obilježja, fontane, reklamni panoi, zaštitni stupići, uređaji za savladavanje urbanističko - arhitektonskih barijera i slično.

- Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevne čestice (vrt, dvorište).

- Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).

. Podzemnom etažom se smatra etaža kojoj su više od 2/3 visine ispod najniže točke konačno zaravnatog terena.

. Za stambeni prostor etaža mora imati minimalnu visinu 2,4 m, a za pomoćni prostor minimalno 2,2m.

. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,2m.

- Broj etaža građevine određuje najveći broj etaža ovisno o vrsti građevine.

- Visina građevine, ovisno o vrsti građevine, određuje najvišu visinu građevine do vijenca, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, mjereno u metrima

- Izgrađenost građevne čestice uključuje sve građevine na građevnoj čestici (osnovne i pomoćne), osim ukopane septičke jame, ukopane cisterne i ukopanih etaža. U izgrađenost se ne uključuju terase izvedene na terenu kada iste nisu konstruktivni dio podzemne etaže, bazeni i sportsko - rekreacijske površine, kao ni istaci balkona.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) je odnos površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice, pri čemu se u zemljište pod građevinom uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

- Koeficijent iskorištenosti je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

- Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice (prometnica, javna površina, građevina i sl.).

- Regulacijski pravac određuje rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu (cesta, ulica, trg, put, park, vodno dobro ili slično).

- Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1,0 m iznad najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta.

- Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.

- Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način su građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

- Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način su građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

- Građevine koje se izgrađuju na ugrađeni način (izgradnja u nizu) su građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.

- Uglovne građevine su građevine koje se dvijema svojim susjednim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.

- Interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine, uz koje se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

- Optimalno uređeno građevno zemljište obuhvaća pripremu zemljišta, pristupni put i osnovnu infrastrukturnu opremu te obavezno rješavanje otpadnih voda (spoj na kanalizacijski sustav ili odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica).

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Svi zahvati u prostoru kao i izrada dokumenata prostornog uređenja užih područja na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s Planom.

U izradi dokumenata prostornog uređenja užih područja može se odstupiti samo od onih odredbi za provođenje u kojima je to izričito navedeno.

Prioritet uređivanja prostora, kao i dinamika izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja utvrđuje se za tekuće razdoblje »Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Delnica«.

Članak 6.

Na građevnom području grada Delnica, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavali sigurnost i postojeće vrijednosti okoliša.

Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo u skladu s Planom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užih područja.

Članak 7.

Planom je predviđena gradnja novih građevina te interpolacija, zamjena, rekonstrukcija i adaptacija te održavanje, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s Planom mogu se zadržati sve do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Članak 8.

Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći način u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

Građevinama koje se izgrađuju na poluugrađeni način u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Građevinama koje se izgrađuju na ugrađeni način (izgradnja u nizu) u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se dvjema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.

Uglovnim građevinama u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se dvijema svojim susjednim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.

0. Opći uvjeti za gradnju građevina

0.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 9.

Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama Plana.

Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno više građevina nego što je to dozvoljeno, svaka od tih građevina se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima ili se umjesto nje može izgraditi nova građevina na istom mjestu, iste namjene i u istim vanjskim gabaritima s mogućnošću povećanja visine radi izgradnje kosog krova bez nadozida.

Članak 10.

Neizgrađene dijelove građevinskog područja grada Delnica treba opremiti javnom prometnom infrastrukturom.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemljištu na području obuhvata Plana može se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.

Iznimno od stavka 2. ovog članka građevne čestice gospodarskih građevina moraju imati osiguran neposredan kolni pristup širine najmanje 5,5 m, odnosno 6,0 m ako se grade u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja širina koridora iz prethodnog stavka ovog članka može biti i drugačije određena.

Članak 11.

Građevna čestica mora se nalaziti uz sagrađenu javnu prometnu površinu, čiji je kolnik izveden u kamenom materijalu najmanje širine iz prethodnog članka, ili je za javnu prometnu površinu Grad Delnice preuzeo obvezu izrade kolnika, te mora imati osiguran priključak na niskonaponsku električnu mrežu, javnu telekomunikacijsku mrežu, javni vodovod i sustav javne odvodnje.

Neposredan pristup građevne čestice na prometnu površinu iz prethodnog stavka ovog članka treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevna čestica koja graniči s vodnim dobrom ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita, maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Članak 12.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) određuje se za:

- stambene i stambeno-poslovne građevine s jednom do dvije stambene jedinice:

- samostojeće građevine 0,30

- poluprislonjene građevine 0,40

- prislonjene građevine (niz) 0,50

- višestambene građevine 0,50

- gospodarske građevine:

- poslovne građevine 0,40

- poslovne građevine s proizvodnim sadržajima 0,50

- ugostiteljsko turističke građevine 0,40

- skupne garaže (za najmanje 3 osobna automobila) 1,0

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od one određene prethodnom stavkom ovog članka izgrađenost se ne smije povećavati novom izgradnjom.

Za interpolaciju uglovnih građevina stambene ili gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti i veći od navedenih stavku 2. ovog članka, ali ne veći od 0,80.

U površinu izgrađenosti čestice uračunava se površina osnovne građevine te svih pomoćnih, gospodarskih ili pratećih građevina na čestici.

U proračun koeficijenta izgrađenosti građevinske čestice ne uračunavaju se elementi uređenja okoliša (terase, stepeništa, bazeni i slično).

Članak 13.

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, nadstrešnice uz stajališta javnog prometa, tende, ljetni vrtovi i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Grada Delnica ili dokumenta prostornog uređenja užeg područja.

Za građevine privremenog karaktera iz stavke 1. ovog članka koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se takve građevine postavljaju na građevnu česticu javne površine.

0.2. Namjena građevina

Članak 14.

Na području obuhvata Plana građevine mogu biti:

a. u građevinskom području naselja Delnice:

- stambene građevine:

- obiteljske stambene građevine,

- višestambene građevine,

- stambeno-poslovne građevine,

- pomoćne građevine,

- poslovne građevine,

- ugostiteljsko - turističke građevine,

- javne i društvene građevine,

- vjerske građevine,

- športsko - rekreacijske građevine,

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji,

- ostale građevine.

b. u građevinskom području područja poslovne namjene K-1 i K-2:

- poslovne građevine,

- prateće građevine i sadržaji,

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji,

Za obavljanje poslovne, ugostiteljsko - turističke, gospodarske ili javne i društvene djelatnosti mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stambenog prostora.

0.3. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 15.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca određena je minimalnom udaljenošću od 6,0 m.

Građevine koje se grade uz državnu, županijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama.

Iznimno, garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu gradske ulice pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po dubini građevne čestice i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za to postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) ili kada radi već izgrađenih građevina nije moguća gradnja na udaljenosti regulacijskog pravca propisanoj ovom Odlukom, može se dozvoliti gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija).

Članak 16.

Građevine i svi njihovi dijelovi grade se unutar građevne čestice.

Iznimno, prilikom rekonstrukcije postojećih stambenih, ugostiteljsko - turističkih i građevina javne namjene mogu u višim etažama pojedini dijelovi građevine biti konzolno izvedeni izvan građevne čestice, odnosno izvan građevnog pravca prizemlja, na javnu pješačku, kolno - pješačku ili zelenu površinu i to:

- konzolno izvedeni balkoni, lođe, erkere i pojedinačni zatvoreni dijelovi građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,5 m te da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu;

- najveća bruto građevinska površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 50ruto građevne površine etaže;

- konzolno izvedene tende, nadstrešnice i sl. i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine, pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;

- pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine i rampe za pristup invalida kod građevina koje su sa svih strana okružene javnim površinama pod uvjetom da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko stuba izvede ograda visine 1,0 m;

- rampe i uređaji za pristup invalida ukoliko udovoljavaju posebnim propisima;

- priključci na komunalnu infrastrukturu.

0.4. Udaljenost građevina od međe

Članak 17.

Građevina koja se izgrađuje na samostojeći način mora od međe susjednih građevnih čestica biti udaljena najmanje 3,0 m, odnosno najmanje pola visine građevine.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka višestambene i gospodarske građevine od susjednih međa moraju biti udaljene najmanje najmanje 4,0 m, a gospodarske poslovne građevine s proizvodnim sadržajima najmanje 5,0 m, odnosno najmanje pola visine.

Članak 18.

Iznimno od prethodnog članka, ukoliko je udaljenost postojećih građevina od ruba građevne čestice manja od dozvoljene, ista se prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine ne smije smanjivati, te se na građevini koja je od međe susjedne građevne čestice udaljena manje od 3,0 m ne smiju graditi otvori prema toj međi.

Iznimno, udaljenost pomoćnih građevina i manjih prizemnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice može biti i manja od propisane prethodnim člankom, ali ne manja od 1,0 m, pri čemu se na građevini koja je udaljena od međe susjedne građevne čestice manje od 3,0 m ne smiju graditi otvori prema toj međi.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najviše 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke, te ventilacioni otvori maksimalne površine 400 cm² ili promjera 15 cm, a

kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe postoje legalno izvedeni ventilacijski otvori, isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi, i to tako da se izvede svjetlarnik minimalnih tlorisnih dimenzija 1,0 x 1,0 m ili ventilacijski kanal koji će izlaziti u vanjski prostor i na koji će se spojiti ventilacijski otvor.

Članak 19.

Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenog stubišta, koji se nalaze uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 3,0 m od te međe, moraju se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini minimalno 1,8 m od gornje plohe poda.

Ako pomoćna građevina ima krov u nagibu prema susjednoj međi i ako je streha udaljena od međe manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Članak 20.

Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vode na pripadajuću građevnu česticu, a ako je udaljenost od susjedne međe manja od 3,0 m, prema toj međi mora imati izvedene snjegobrane.

Kada se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti ležeći oluk za 30 cm.

0.5. Visina i oblikovanje građevina

Članak 21.

Planom se određuje najveći broj etaža građevine (E), odnosno najveća visina građevina od vijenca do kote zaravnatog terena u metrima (V) za:

	najveći broj etaža građevine, E (moguća gradnja podruma)	najviša visina građevine od vijenca do kote zaravnatog terena, V
obiteljske stambene građevine i stambeno-poslovne građevine	2 nadzemne etaže	7,5 m
višestambene građevine	3 nadzemne etaže + potkrovlje	12,0 m
pomoćne ili gospodarske građevine na građevnoj čestici osnovne građevine	1 nadzemna etaža	niža od vijenca osnovne građ., odnosno max 7,5 m
poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine	3 nadzemne etaže + potkrovlje	12,0 m
poslovne građevine s proizvodnim sadržajima	1 nadzemna etaža	6,0 m
javne i društvene građevine i športsko-rekreacijske građevine	3 nadzemne etaže + potkrovlje	12,0 m

Iznimno, visina od vijenca do kote zaravnatog terena može biti i viša od:

- 6,0 m za gospodarske poslovne građevine s proizvodnim sadržajima kada je to nužno zbog odvijanja tehnološkog procesa ili zbog djelatnosti koja se u njima obavlja,

- 12,0 m za građevine javne i društvene namjene kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavlja (vjerske građevine, vatrogasni tornjevi i sl.).

Izvan gabarita navedenih tablicom u stavki 1. ovog članka mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60 eto površine etaže.

Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od dozvoljene, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

Dokumentima prostornog uređenja užeg područja može se propisati visina ili broj etaža građevina drugačija od one propisane ovim člankom, ali u tom je slučaju potrebno poštivati najveće koeficijente iskoristivosti za zone pojedine namjene koje su propisane smjernicama ovog Plana za izradu dokumenata prostornog užih područja.

Članak 22.

Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum.

Podrum je dio građevine kojoj su više od 2/3 visine ispod najniže kote konačno zaravnatog terena.

Prostori u kojima je manje od 2/3 visine ispod najniže kote konačno zaravnatog terena, smatraju se nadzemnom etažom.

Članak 23.

Potkrovljem se u smislu ove Odluke smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.

U potkrovlju građevina mogu se uređivati prostori za korištenje u stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke ili druge namjene.

Potkrovlje kojem je visina nadozida, mjereno u ravnini pročelja građevine iznad vijenca posljednje etaže, manja od 1,20 m ne smatra se etažom nego tavanom.

Članak 24.

Rekonstrukcija krovnih terasa i tavana postojećih građevina moguća je pod uvjetom da novosagrađeni nadozid ne bude viši od 1,20 m.

Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj, poslovnoj ili drugoj namjeni.

Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.

Članak 25.

Tavan je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina nadozida iznosi najviše 0,40 m.

Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba otvora u kosini krova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne površine 5,0 m² na svakih 100 m² tlocrtne površine tavana.

Članak 26.

Krovišta građevina mogu biti ravna, kosa ili bačvasta.

Način ugradnje krovnih prozora nije ograničen.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta moraju biti u skladu s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajolikom.

U oblikovanju novih građevina dozvoljeno je suvremeno oblikovanje i upotreba suvremenih materijala.

0.6. Ograde i uređenje građevne čestice

Članak 27.

Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe.

Članak 28.

Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom.

Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom.

Članak 29.

Dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica i građevina.

Zabranjuje se postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili korištenje vodotoka i područja uz vodotok.

Kada se građevna čestica formira na način da svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste, odnosno željezničke pruge, građevna se čestica uz te međe mora ograditi da onemogućuje direktan izlaz.

Članak 30.

Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i, ako to način gradnje dozvoljava, grade se na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvođenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među minimalno 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se maksimalna visina ograde računa od niže kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 31.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1 : 5.000.

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom u građevinskom području naselja Delnice su:

- mješovita namjena, pretežito stambena (M1)

- mješovita namjena, pretežito poslovna (M2)

- javna i društvena namjena (D)

- gospodarska namjena - poslovna (K)

- gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička (T)

- športsko - rekreacijska namjena (R)

- javne zelene površine (Z1)

- zaštitne zelene površine (Z)

- površine infrastrukturnih sustava (IS)

- groblje

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom u građevinskom području poslovne namjene K-1 i K-2 su:

- gospodarska namjena - poslovna (K)

Članak 32.

Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način:

- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora,

- odrednica PPUG Delnica,

- važećih dokumenata prostornog uređenja užih područja,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju:

- geodetske snimke prostora,

- podataka o izvedenom stanju,

- odrednica PPUG Delnica,

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju:

- odrednica PPUG Delnica,

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;

- površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora,

- odrednica PPUG Delnica,

- važećih dokumenata prostornog uređenja užih područja,

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 33.

Planom je predviđena mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar pojedinih namjena kroz izradu dokumenata prostornog uređenja užih područja u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju.

Dokumentima prostornog uređenja iz prethodne stavke ovog članka odredit će se, u skladu s temeljnim postavkama Plana, detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komu

nalnom infrastrukturom, uvjeti za gradnju, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

Članak 34.

Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te ima neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.

Urbanističko - tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se dokumentima prostornog uređenja užeg područja ili iščitavanjem plana u digitalnom obliku.

1.1. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području naselja Delnice

1.1.1. Mješovita namjena

Članak 35.

Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene.

U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

Na građevnim česticama stambenih i stambeno-poslovnih građevina moguća je i gradnja poslovnih, ugostiteljsko - turističkih i pomoćnih građevina te građevina javne i društvene namjene koje ne ometaju stanovanje.

U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:

- rekreacijska namjena;

- javne zelene površine i parkovi;

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Članak 36.

Zone mješovite, pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene namjene s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne ometaju stanovanje).

U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je, osim stambenih i stambeno - poslovnih građevina i gradnja javnih i društvenih građevina te poslovnih, ugostiteljsko - turističkih i ostalih gospodarskih građevina koje ne ometaju stanovanje kao i pomoćnih građevina.

Javne i društvene građevine te poslovne, ugostiteljsko - turističke i ostale gospodarske građevine iz stavke 2. ovog članka mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene građevine ili na zasebnim građevnim česticama.

U zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) na zasebnim građevnim česticama mogu, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena:

- rekreacijska namjena;

- javne zelene površine i parkovi;

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Članak 37.

U zonama mješovite namjene mogu biti izgrađene sljedeće građevine za stanovanje:

- obiteljske stambene građevine,

- višestambene građevine;

- stambeno - poslovne građevine.

Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazu broj 4. »Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1 : 5.000.

U zonama mješovite namjene Planom se određuje prosječna bruto gustoća stanovanja u rasponu od 40 st/ha do 120 st/ha.

1.1.2. Javna i društvena namjena

Članak 38.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

Planom su rezervirani prostori za smještaj građevina društvenih djelatnosti po namjenama:

- upravna namjena (D1)

- vatrogasno društvo (D2)

- zdravstvena namjena (D3)

- predškolska namjena (D4)

- školska namjena (D5)

- kulturna namjena (D6)

- vjerska namjena (D7)

- kulturna, športsko - rekreacijska namjena (D8)

- površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene (D)

Nove građevine društvenih djelatnosti locirati će se u zone određene namjene (planska oznaka D1 do D8) sukladno kartografskom prikazu Plana broj 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1 : 5.000 ili u sklopu zona nedefinirane javne i društvene namjene (planska oznaka D).

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

1.1.3. Gospodarska namjena

Članak 39.

Površine za gospodarske namjene su površine u kojima se smještaju različite gospodarske djelatnosti, a razgraničuju se na sljedeće kategorije:

- gospodarska namjena - poslovna (K)

- gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička (T)

U zonama gospodarske poslovne namjene predviđena je pretežito gradnja građevina poslovne, uslužne, trgovačke, zanatske ili komunalno - servisne namjene.

U zonama gospodarske ugostiteljsko turističke namjene predviđena je pretežito gradnja građevina ugostiteljsko turističke namjene.

Članak 40.

U sklopu zona gospodarske poslovne namjene (planska oznaka K) mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu iz prethodnog članka graditi i sljedeći sadržaji:

- uredski prostori, istraživački centri vezani za gospodarske djelatnosti;

- tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni centri, te manje poslovne građevine s proizvodnim sadržajima građevine isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš:

- trgovački centri, prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice, izložbeno prodajni saloni i slično;

- ugostiteljsko turističke građevine i građevine za zabavu;

- građevine javne i društvene namjene;

- građevine i površine za šport i rekreaciju;

- parkovne površine, te rasadnici;

- ulice i trgovi, prometne i komunalne građevine i uređaji;

- benzinske postaje i javne garaže;

- ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Članak 41.

U sklopu zona gospodarske ugostiteljsko turističke namjene (planska oznaka T) mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu iz prethodnog članka graditi i sljedeći sadržaji:

- prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice i slično;

- građevine javne i društvene namjene i građevine za zabavu;

- građevine i površine za šport i rekreaciju;

- parkovne površine;

- ulice i trgovi, prometne i komunalne građevine i uređaji;

- benzinske postaje i javne garaže;

- ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

1.1.4. Športsko rekreacijska namjena

Članak 42.

Zone športsko - rekreacijske namjene (planska oznaka R) uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju tog tipa građevina.

Planom je planirana obnova i uređenje radi osiguranja normalnih uvjeta za rad postojećih športsko rekreativnih terena i građevina te uređenje novih u skladu s planom namjene površina.

Članak 43.

U zonama športsko - rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko rekreacijskih igrališta, površina i građevina.

U zonama športsko - rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja gledališta, uključivo natkrivanje balonom te pratećih građevina koje služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja i koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično).

Građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi istovremeno ili nakon uređenja športsko - rekreacijskih sadržaja.

1.1.5. Groblje

Članak 44.

Planom se planira obnova i uređenje te proširenje Gradskog groblja u Delnicama.

Na prostoru Gradskog groblja u Delnicama mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) i potrebna komunalna infrastruktura.

1.2. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području poslovne namjene K-1

Članak 45.

U sklopu građevinskog područja poslovne namjene K-1 Planom je planirana pretežito gradnja građevina poslovne uslužne, trgovačke, zanatske ili komunalno - servisne namjene.

U sklopu građevinskog područja poslovne namjene K-1 Planom je omogućena i gradnja poslovnih građevina s proizvodnim sadržajima na način da se prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osiguraju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.).

U sklopu građevinskog područja poslovne namjene K-1 mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu iz stavka 1. ovog članka graditi i sljedeći prateći sadržaji :

- uredski prostori, istraživački centri vezani za gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

- tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni centri

- prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice i slični prostori i građevine,

- ugostiteljsko turističke građevine,

- građevine poslovne namjene s proizvodnim sadržajima isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš,

- zanatske građevine bez štetnih utjecaja na okoliš,

- građevine javne i društvene namjene,

- ulice i trgovi, te prometne i komunalne građevine i uređaji,

- parkovne površine i površine za šport i rekreaciju, te

- ostali prateći sadržaji.

Gradnja stambenih građevina u sklopu zone poslovne namjene K-1 nije dozvoljena, osim gradnje stana vlasnika, bruto razvijene površine do najviše 100,0 m², koji se nalazi u sklopu građevine osnovne gospodarske namjene.

1.3. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području poslovne namjene K-2

Članak 46.

U sklopu građevinskog područja poslovne namjene K-2, uključivo prostor prometnog (željezničko - cestovnog) carinskog i tehnologijskog terminala, Planom je planirana pretežito gradnja građevina poslovne uslužne, trgovačke, zanatske ili komunalno - servisne namjene.

U sklopu građevinskog područja iz stavke 1. ovog članka Planom je omogućena i gradnja poslovnih građevina s proizvodnim sadržajima na način da se prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osiguraju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.).

U sklopu građevinskog područja poslovne namjene K-2 mogu se uz pretežitu osnovnu namjenu iz stavka 1. i 2. ovog članka graditi i sljedeći prateći sadržaji:

- uredski prostori, istraživački centri vezani za gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,

- tehnološki parkovi i poduzetničko - poslovni centri,

- trgovački centri, prodavaonice artikala svakodnevne potrošnje, specijalizirane prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljsko turističke građevine,

- zanatske građevine bez štetnih utjecaja na okoliš,

- građevine javne i društvene namjene,

- ulice i ostale prometne i komunalne građevine i uređaji, te

- ostali prateći sadržaji.

Gradnja stambenih građevina u sklopu zone poslovne namjene K-2 nije dozvoljena.

U sklopu željezničkog koridora u građevinskom području poslovne namjene K-2 moguća je gradnja novih te rekonstrukcije, adaptacije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina i uređaja Hrvatskih željeznica, pod uvjetima koji se odnose na gradnju poslovnih sadržaja u zoni poslovne namjene K-2.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevnom području naselja Delnice

Članak 47.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti u građevnom području naselja Delnice moguć je u sklopu zona gospodarske namjene:

- zone gospodarske, pretežito poslovne namjene

- zone gospodarske, pretežito ugostiteljsko-turističke namjene

Zone iz stavka 1. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu Plana broj 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:5.000.

Iznimno, u sklopu zona mješovite namjene moguća je gradnja građevina gospodarskih djelatnosti poslovne i ugostiteljsko turističke namjene ali samo pod uvjetom da ne predstavljaju smetnju za stanovanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagađuje zrak, ne ispuštaju agresivne otpadne vode te imaju primjereno radno vrijeme.

Članak 48.

Planom je predviđena:

- gradnja novih te interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnja i nadogradnja građevina gospodarskih djelatnosti poslovne i ugostiteljsko turističke namjene,

- rekonstrukcija, adaptacija, dogradnja i nadogradnja postojećih gospodarskih poslovnih građevina s proizvodnim sadržajima.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

Članak 49.

Na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina.

U sklopu zona gospodarske namjene ne mogu se graditi stambene građevine.

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka dozvoljava se gradnja stana vlasnika, bruto razvijene površine do najviše 100,0 m², ali samo u sklopu građevine osnovne gospodarske namjene.

Članak 50.

Minimalna površina građevne čestice gospodarske namjene iznosi 400 m².

Širina građevne čestice iz alineje 1. stavka 1. ovog članka ne smije biti manja od 20,0 m.

Veličina građevnih čestica iz stavka 1. i 2. ovog članka može biti i manja, ali ne manja od 200 m², kod zamjenske gradnje i interpolacija na postojećim građevnim česticama, odnosno ako je tako određeno dokumentom prostornog uređenja užeg područja.

Građevne čestice iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju imati osiguran neposredan kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine od 5,5 m.

Članak 51.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti za građevine gospodarskih djelatnosti određen je člankom 12. stavkom 1. alinejom 3. ove Odluke.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od one određene prethodnom stavkom ovog članka izgrađenost se ne smije povećavati novom izgradnjom.

Najmanje 200d ukupne površine građevne čestice gospodarskih djelatnosti mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo, dok se prema drugim namjenama trebaju izvesti parkovni, pejzažni ili zaštitni vegetacijski tamponi, u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Minimalna udaljenost od susjedne međe za građevine poslovne i ugostiteljsko turističke namjene iznosi 4,0 m.

Članak 52.

Visina građevina gospodarskih djelatnosti poslovne i ugostiteljsko turističke namjene određena je u tablici u članku 21. ove Odluke.

Visina gospodarskih poslovnih građevine s proizvodnim sadržajima mora biti u skladu s namjeravanom namjenom i funkcijom građevine te tehnološkim procesom, ali ne viša od visine određene tablicom u stavku 1., odnosno stavkom 2. članka 21. ove Odluke.

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni.

Ukoliko postojeće građevine gospodarskih djelatnosti imaju visinu ili etažnost višu od visine određene ovim člankom, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevnom području poslovne namjene K-1 i K-2

Članak 53.

Planom je u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 predviđena gradnja novih te interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina.

Namjena građevina i sadržaja koji se mogu graditi u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 detaljno su navedeni:

- člankom 45. za zonu poslovne namjene K-1,

- člankom 46. za zonu poslovne namjene K-2.

U zonama poslovne namjene K-1 i K-2 na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina.

Obvezan je smještaj vozila za potrebe građevina na vlastitoj građevnoj čestici prema normativima za određenu namjenu.

Uvjeti za smještaj i način gradnje koji su određeni za gradnju građevina poslovne namjene u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 primjenjuju se za sve građevine koje se mogu graditi u predmetnim područjima.

Građevine i sadržaji u sklopu prometnog (željezničko - cestovnog) carinskog i tehnologijskog terminala i željezničkog koridora grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su određeni za gradnju građevina u sklopu zone poslovne namjene K-2.

Članak 54.

Najmanja površina građevne čestice gospodarskih djelatnosti iznosi:

- u sklopu zone poslovne namjene K-1 400,0 m²,

- u sklopu zone poslovne namjene K-2 600,0 m².

Najmanja širina građevne čestice gospodarskih djelatnosti:

- u sklopu zone poslovne namjene K-1ne smije biti manja od 20,0 m,

- u sklopu zone poslovne namjene K-2 ne smije biti manja od 30,0 m,

Građevne čestice gospodarskih djelatnosti u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 moraju imati osiguran neposredan kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine od 6,0 m.

Članak 55.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica gospodarskih djelatnosti iznosi:

- 0,40 u sklopu zone poslovne namjene K-1,

- 0,45 u sklopu zone poslovne namjene K-2,

Iznimno, za rekonstrukciju i gradnju građevina poslovne namjene s proizvodnim sadržajima najveći koeficijent izgrađenosti je 0,50.

Najmanje 200d ukupne površine građevne čestice gospodarskih djelatnosti u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo, dok se prema drugim namjenama trebaju izvesti parkovni, pejzažni ili zaštitni vegetacijski tamponi, u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Minimalna udaljenost građevine od susjedne međe u sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 iznosi 4,0 m, odnosno najmanje pola visine građevine za građevine više od 8,0 m.

Iznimno, za građevine poslovne namjene s proizvodnim sadržajima minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi najmanje 5,0 m.

Članak 56.

Visina građevina u sklopu zone poslovne namjene K-1 i K-2:

- za gospodarske poslovne i prateće građevine ne smije biti viša od P_o (podrum) + 3 nadzemne etaže + potkrovlje, odnosno ne smije biti viša od 12,0 m;

- za građevine poslovne namjene s proizvodnim sadržajima ne smije biti viša od P_o (podrum) +1 nadzemna etaža, odnosno ne smije biti viša od 6,0 m. Viša visina može se dozvoliti samo iznimno, kada je to nužno zbog odvijanja proizvodno - tehnološkog procesa ili djelatnosti koja se u njima obavlja.

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni.

Članak 57.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija za gradnju u zonama poslovne namjene K-1 i K-2 osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 58.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti moguć je:

- u građevnom području naselja Delnice:

- u sklopu zona javne i društvene namjene (planska oznaka D) i

- u sklopu zona mješovite (planska oznaka M1, M2), športsko - rekreacijske (planska oznaka R) ili gospodarske namjene (planska oznaka K, T).

- u građevnom području poslovne namjene K-1 i K-2 kao prateći sadržaj osnovne poslovne namjene.

Smještaj zona javne i društvene namjene u građevnom području naselja Delnice prikazan je na kartografskom prikazu Plana broj 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1 : 5.000.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama druge namjene u građevnom području naselja Delnice ne smiju predstavljati smetnju za stanovanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, te imaju primjereno radno vrijeme.

Članak 59.

Za potrebe društvenih djelatnosti koristiti će se postojeće građevine ili graditi nove, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.

Gradnja predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, znanstvenih institucija, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, upravnih i vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa na području obuhvata Plana planira se prema posebnim programima i u skladu s mrežom za svaku javnu djelatnost, te na osnovu posebnih zakona, normativa i standarda.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) i u zonama gospodarske namjene (planska oznaka K, T) mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene, stambeno - poslovne, odnosno gospodarske građevine ili na zasebnim građevnim česticama.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine.

Članak 60.

Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina.

U sklopu građevne čestice iz stavke 1. ovog članka moguće je graditi građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, osim građevina stambene ili gospodarske namjene.

Članak 61.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) i udaljenost u odnosu na regulacijski pravac za građevine društvenih djelatnosti nisu ograničeni.

Iznimno, dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine društvenih djelatnosti mogu biti propisana ograničenja vezano na najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica i udaljenost u odnosu na regulacijski pravac.

Članak 62.

Visina građevina javne i društvene namjene određena je tablicom u stavku 1., odnosno stavkom 2. članka 21. ove Odluke.

Vrsta i nagib krova nisu ograničeni.

Ukoliko postojeće građevine javne i društvene namjene imaju visinu ili etažnost višu od visine određene stavkom 1. ovog članka, ista se prilikom izvodenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

3.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

Članak 63.

Predškolske ustanove (dječje jaslice i dječji vrtići) i osnovne škole planiraju se tako da pokriju potrebe određenog područja i da se njihovim rasporedom stvore optimalna gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži za svaku djelatnost na osnovu posebnih zakona i standarda.

Na građevnoj čestici predškolske ustanove, osnovne ili srednje škole potrebno je osigurati površinu za prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i druge aktivnosti.

3.2. Građevine kulture i športa

Članak 64.

Građevine kulture i športa gradit će se, na temelju posebnih standarda i normativa, prema potrebama i na lokacijama usklađenim sa planom korištenja i namjene prostora, odnosno u skladu sa mrežom tih građevina.

Na građevnoj čestici na kojoj postoji ili će se graditi građevine kulture i športa dozvoljena je gradnja pratećih sadržaja i građevina koje upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, ugostiteljski, trgovački i poslovni sadržaji, spremišta i slično), uz uvjet da najveća visina vijenca pratećih građevina ne bude veća od visine osnovne građevine.

Planom je, uz postojeće športske sadržaje, omogućena i gradnja dodatnih športskih građevina (gradnja gledališta, natkrivanje balonom i slično).

U ukupnoj površini športsko rekreacijske građevine sadržaji osnovne namjene moraju biti zastupljeni s najmanje 70%, drugo mogu biti prateći sadržaji.

Najmanje 300ovršine građevne čestice na kojoj postoji ili će se graditi građevine iz stavke 1. ovog članka mora biti uređeno kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo.

3.3. Građevine za zdravstvo i socijalnu skrb

Članak 65.

Gradnja građevina za zdravstvo i socijalnu skrb odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenim sa planom korištenja i namjene prostora.

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite može se planirati u prizemljima stambenih građevina te u manjim zasebnim građevinama.

3.4. Vjerske građevine

Članak 66.

Postojeće vjerske građevine uređivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim propisma (spomenici kulture), a nove se mogu graditi prema potrebama vjernika i u skladu s odredbama Plana.

U sklopu vjerskih građevina, uz sakralni prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pratećih i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcioniranje (vjeronaučna dvorana, uredski prostori, stambeni prostor, samostan i slično) te je po potrebi u sklopu građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika.

Manje vjerske građevine, kao kapelice, poklonci, križevi i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30 m², mogu se graditi unutar svih namjena planiranih Planom.

3.5. Upravne građevine i ostale javne građevine

Članak 67.

Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti (upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana i sl.) planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i u skladu s odredbama ovog Plana.

Spomenici, spomen obilježja i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m², mogu se graditi unutar svih planiranih namjena, uključivo i zelene površine.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 68.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predviđa se u građevinskom području naselja u zonama mješovite namjene (planska oznaka M1 - mješovita, pretežno stambena namjena i planska oznaka M2 - mješovita, pretežno poslovna namjena), dok u zonama ostalih namjena unutar naselja stanovanje može biti zastupljeno isključivo kao prateći sadržaj.

U izdvojenim zonama poslovne namjene (K-1 i K-2) nije moguća gradnja stambenih građevina.

Nove stambene građevine se mogu graditi kao:

- obiteljske stambene građevine

- stambeno - poslovne građevine

- višestambene građevine (s više od dvije stambene jedinice).

4.1. Obiteljske stambene građevine i stambeno - poslovne građevine s jednom do dvije stambene jedinice

Članak 69.

U sklopu obiteljske stambene građevine ili stambeno - poslovne građevine s jednom do dvije stambene jedinice mogu se nalaziti ugostiteljsko - turistički i poslovni prostori čiste i tihe namjene, javni i društveni sadržaji, kao i drugi prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima veličine do 50 0ruto razvijene površine građevine.

Članak 70.

Na građevnoj čestici stambene građevine iz prethodnog članka može se, osim stambene ili stambeno - poslovne građevine, graditi i:

- jedna manja građevina javne i društvene namjene ili

- jedna manja ugostiteljsko - turistička ili poslovna građevina čiste i tihe djelatnosti bez opasnosti od požara, eksplozije i nepovoljnih utjecaja na okoliš i okolne građevine ili

- jedna gospodarska poljoprivredna građevina bez izvora zagađenja.

Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji stambenog prostora.

Članak 71.

Manjim poslovnim građevinama čiste i tihe djelatnosti smatraju se:

- trgovine maloprodaje,

- čiste i tihe uslužne zanatske djelatnosti bez opasnosti od požara, eksplozije i nepovoljnih utjecaja na okoliš,

- ugostiteljske građevine osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,

- ljekarne i liječničke ordinacije, poljoprivredne ljekarne,

- uredi,

- sve namjene koje se prema posebnom propisu mogu obavljati u stambenim prostorijama,

- sve namjene koje prema posebnom propisu ne podliježu sanitarnom nadzoru.

Manjim gospodarskim poljoprivrednim građevinama bez izvora zagađenja smatraju se: šupe, sjenici, staklenici i plastenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i slično.

Pomoćnim građevinama u funkciji stambenog prostora smatraju se: garaže, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, kotlovnice, nadstrešnice i slično.

Članak 72.

Maksimalna visina obiteljskih stambenih i stambeno - poslovnih građevina kao i manjih gospodarskih i pomoćnih građevina iz stavka 2. i 3. prethodnog članka određene su u tablici u članku 21. ove Odluke.

Visina manjih poslovnih građevina iz stavka 1. prethodnog članka ne smije biti viša od dvije nadzemne etaže, s mogućnošću gradnje podruma.

Članak 73.

Na građevnoj čestici obiteljske stambene i stambeno - poslovne građevine može se iznimno graditi jedna manja poslovna građevina s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine i to samo sljedećih namjena:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,

- sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

- praonice vozila.

Gradnja ostalih poslovnih građevina s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš kao i gospodarskih građevina za poljoprivrednu djelatnost s potencijalnim izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci, ovčarci, kunićnjaci i sl.) unutar područja obuhvata Plana nije dozvoljena.

Manje poslovne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi s bruto razvijenom površinom do 100,0 m², s maksimalno podrumom i jednom nadzemnom etažom, pri čemu visina vijenca građevine ne smije prelaziti visinu 6,0 m od završne kote uređenog terena.

Postojeći poslovni prostori s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se zadržati samo uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

Članak 74.

Stambene i stambeno - poslovne građevine koje se ne prislanjaju na dvorišne međe moraju biti udaljene od istih najmanje 3,0 m za prizemne, a 4,0 m za jednokatne građevine.

Manje poslovne građevine s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine iz prethodnog članka moraju biti udaljene najmanje 15,0 m od najbližeg regulacijskog pravca te 5,0 m od svih dvorišnih međa građevne čestice.

Navedene udaljenosti odnose se na prostorije u građevini u kojima se obavlja djelatnost s potencijalno nepovoljnim utjecajem, dok se ostale prostorije čiste i tihe namjene mogu smjestiti i bliže.

Članak 75.

Minimalne veličine građevnih čestica obiteljskih stambenih i stambeno - poslovnih građevina određuju se, ovisno o načinu gradnje, prema sljedećoj tablici:

Minimalna širina građevne čestice se mjeri na mjestu građevnog pravca građevine.

Za interpolaciju uglovnih građevina u izgrađenim dijelovima naselja koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti i veći od navedenih u tablici iz stavke 1. ovog članka, ali ne veći od 0,80.

Iznimno od tablice iz stavka 1. ovog članka, čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine, a koja ne udovoljava navedenim uvjetima smatra se građevnom česticom u postojećoj veličini i obliku.

Kod zamjene postojeće građevine novom na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti te minimalne udaljenosti od javne prometne površine i susjedne međe.

Odredbe o minimalnoj veličini građevne čestice iz stavke 1. ovog članka ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima naselja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenom koeficijentu izgrađenosti građevne čestice i najmanjim udaljenostima građevine od javne prometne površine i susjedne međe.

Pod interpolacijom se u smislu ove Odluke smatra izgradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine, uz koje se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima.

4.2. Višestambene građevine

Članak 76.

Višestambene građevine su stambene ili stambeno - poslovne građevine s više od dvije stambene jedinice.

Gradnja novih višestambenih građevina moguća je u zonama:

- mješovite, pretežito stambene namjene (M1)

- mješovite, pretežito poslovne namjene (M2)

Članak 77.

U sklopu višestambenih građevina mogu se nalaziti:

- sadržaji javne i društvene namjene,

- ugostiteljsko - turistički i poslovni prostori čiste i tihe namjene,

- drugi sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima.

Ugostiteljsko - turistički i poslovni prostori čiste i tihe namjene u smislu alineje 2. stavka 1. ovog članka su:

- trgovine maloprodaje,

- uslužne zanatske djelatnosti (osim radionica za popravak i servisiranje vozila, radionice za obradu metala i drveta i praonice vozila),

- ugostiteljsko - turistički sadržaji osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,

- ljekarne i liječničke ordinacije, poljoprivredne ljekarne,

- uredi,

- skladišta površine do 100 m²,

- sve namjene koje prema posebnom propisu ne podliježu sanitarnom nadzoru.

Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup prostorima iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Iznimno, sadržaji koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

Članak 78.

Na građevnoj čestici višestambene građevine može se graditi samo jedna višestambena građevina i garaže koje su u funkciji stambenog prostora. Garaže je moguće graditi u sklopu ili kao potez ugrađenih garaža (niz).

Ostali pomoćni sadržaji u funkciji stambenog prostora (spremišta, drvarnice, kotlovnice i slično) mogu se graditi samo u sklopu višestambene građevine.

Iznimno, na građevnoj čestici postojeće višestambene građevine moguća je gradnja potrebnih pomoćnih građevina u funkciji stambenog prostora ali samo kao ugrađene građevine (niz).

Slobodni dio građevne čestice višestambene građevine mora se urediti kao okoliš građevine s prilazima (kolni, pješački), parkiralištima i ostalim površinama (uređene zelene površine, dječja igrališta i sl.).

Članak 79.

Površina građevne čestice višestambene građevine ne može biti manja od 1.000 m².

Iznimno, za interpolaciju višestambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja od navedenih u prethodnoj stavki ovog članka.

Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m za građevine visine do 8,0 m, odnosno pola visine građevine za građevine više od 8,0 m.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice višestambene građevine, osim onih za koje je dokumentom prostornog uređenja užeg područja drugačije određeno, iznosi 0,50.

Članak 80.

Maksimalna visina višestambenih građevina određena je u tablici u članku 21. ove Odluke.

Iznimno, kod interpolacija u izgrađenim dijelovima naselja višestambene građevine moraju imati visinu prilagođenu okolnim građevinama, odnosno visinu usklađenu s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 81.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa, pošte i veza (cestovni, željeznički, pješački, biciklistički, poštanski i telekomunikacijski);

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija).

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 82.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 : 5.000:

- broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet«

- broj 2.B. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav«

- broj 2.c. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav«

Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili gradskog značaja.

Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. »Korištenje i namjena površina« i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 83.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja grada Delnica, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od organizacije koja tim cestama upravlja.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 84.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice, mjerno-redukcijske stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

Za građevine iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 85.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet« u mjerilu 1:5.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 86.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 87.

Cestovne prometnice na području obuhvaćenom Planom svrstane su u sljedeće kategorije:

- cestovne građevine od važnosti za Državu i Županiju - javne ceste:

- cestovna građevina od važnosti za Državu: autocesta Goričan - Zagreb - Rijeka

- cestovna građevina od važnosti za Županiju: (granica Republike Slovenije) - Prezid - Delnice - čvor Lučice

- planirana spojna cesta Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice na zaobilaznicu Delnica

- cestovne građevine od važnosti za Grad Delnice - gradske ulice:

- glavne gradske ulice GGU 1, GGU 2

- sabirne gradske ulice SU 1- SU 4

- ostale ulice (stambene) OU 1 - OU 4

Članak 88.

Koridori cestovnih prometnica iz prethodnog članka grafički su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 2.A. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet« u mjerilu 1:5.000.

Širine cestovnih koridora i ostalih elemenata planiranih prometnica kao i prometnica koje nisu izgrađene u punoj potrebnoj širini ili ako na prometnici nisu izgrađeni pločnici su:

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

Za postojeće gradske ulice izgrađene u punoj širini cestovni koridor se svodi na parcelu ceste.

Kada su postojeće gradske ulice uže od širina navedenih stavkom 1. ovog članka, a kada s obje strane gradske ulice postoje izgrađene građevine, postojeća širina uličnog koridora može se zadržati ali uz uvjet da se ne ugrožava normalno funkcioniranje prometa.

Članak 89.

Gradskom ulicom smatra se svaka javna cesta, ulica ili put unutar područja obuhvata Plana uz koji se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta i gradskih ulica prema dokumentima prostornog uređenja i programima Grada Delnica.

Kod gradnje novih gradskih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, potrebno je obostrano planirati i urediti drvorede.

Članak 90.

Planom se planira izmještanje cestovne građevina od važnosti za Županiju: (granica Republike Slovenije) - Prezid - Delnice - čvor Lučice na novu trasu koja je denivelirana u odnosu na prijelaz ispod željezničke pruge i dviju poprečnih gradskih prometnica.

U sklopu projektnog rješenja nove trase prometnicu iz stavka 1. ovog članka potrebno je zaštititi od erozivnog djelovanja bujičnih tokova Delničkog potoka.

Planom je planirana gradnja deniveliranog prijelaza ispod željezničke pruge na jugozapadu područja obuhvata kojim se područje južno od željezničke pruge povezuje sa gradskim centrom.

Članak 91.

Najmanja širina kolnika za novoplanirane gradske ulice može biti 5,5 m (za dvosmjeran promet), odnosno 4,5 m (za jednosmjeran promet).

Pristupne ulice u dijelovima naselja koje imaju slijepi završetak treba projektirati ili rekonstruirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

U slijepim ulicama koje nemaju odgovarajuću širinu kolnika za dvosmjerni promet potrebno je urediti ugibališta čija udaljenost ne prelazi 100 m na preglednom, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca gradskih ulica od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Članak 92.

Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih površina grada.

Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 93.

Planom se potrebe za prometom u mirovanju zadovoljavaju javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama) i u javnim garažama.

Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište može se koristiti prostor uz kolnik sabirnih i ostalih gradskih ulica, kad širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima.

Članak 94.

Gradnja i uređivanje prostora za smještaj automobila na otvorenim parkiralištima i u garažama ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama za koje se grade, odnosno uređuju parkirališta ili garaže.

Za stambene građevine mora se osigurati najmanje jedno parkirališno - garažno mjesto za jedan stan.

Za ostale namjene, ovisno o vrsti i namjeni prostora, potrebno je osigurati broj parkirališno - garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

Namjena građevine	Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta (PGM)
-TRGOVINA	40 PGM na 1.000 m² bruto izgrađene površine
-POSLOVNA I JAVNA NAMJENA	20 PGM na 1.000 m² bruto izgrađene površine
-HOTELI, MOTELI I PANSIONI	1 PGM na svaku sobu
-RESTORANI I KAVANE	1 PGM na 2 sjedala
-VIŠENAMJENSKE DVORANE, ŠPORTSKE DVORANE I IGRALIŠTA S GLEDALIŠTIMA	1 PGM na svakih 20 sjedala 1 PM za autobus na svakih 500 sjedala
-SKLADIŠTA, GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE SA PROIZVODNIM SADRŽAJIMA I SL.	8 PGM na 1.000 m² bruto izgrađene površine

napomena: u bruto izgrađenu površinu za izračun garažno - parkirališnih potreba ne računaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa

Članak 95.

Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta prema stavku 2. i 3. prethodnog članka izgrađuje se na građevnoj čestici pripadajuće građevine.

Iznimno, parkirališta i garaže se mogu graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno - garažni prostor za više građevina u susjedstvu, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i njihovom izgradnjom na javnim površinama ili na već izgrađenim javnim parkiralištima, uz prethodno pribavljenu suglasnost Grada Delnica.

Članak 96.

Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

Članak 97.

Garaže i parkirališta za više osobnih automobila mogu se graditi kao skupne garaže, parking - garaže ili parkirališta koji mogu biti podzemni, suterenski ili nadzemni.

Garaže i parking - garaže iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi kao javne.

Najveći koeficijent izgrađenosti garaža i parking - garaža iz stavka 1. ovog članka koje se grade kao samostalne građevine na izdvojenoj građevinskoj čestici je 1,0.

Minimalna udaljenost garaže kao samostalne građevine od susjedne međe je:

- za jednoetažne garaže koje se izgrađuju na samostojeći način najmanje 3,0 m;

- jednoetažne garaže koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način prislanjaju se na susjedne međe, odnosno uz susjednu građevinu;

- višeetažne garaže moraju od susjednih međa biti udaljene najmanje pola visine.

Garaže i parkirališta iz stavka 1. ovog članka koje se grade na izdvojenoj građevnoj čestici moraju imati najmanje tri parkirališno - garažna mjesta.

Garaže kapaciteta manjeg od tri parkirališno - garažna mjesta mogu se graditi samo u sklopu građevine osnovne namjene ili kao prateći sadržaj u sklopu građevne čestice.

Članak 98.

Visina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.

Višeetažne garaže moraju od susjednih međa biti udaljene najmanje pola svoje visine.

Visina garaže mora zadovoljavati potrebnu visinu za smještaj vozila, ali ne smije biti viša od 6,0 m.

Visina garaže koja se gradi kao prateća građevina ne smije biti viša od visine građevine s kojom se nalazi na istoj građevinskoj čestici i s kojom čini funkcionalnu cjelinu.

Visina garažne jedinice ne smije biti manja od 2,2 m.

Članak 99.

Pojedinačna garaža za osobni automobil može se izgraditi na regulacijskom pravcu pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po njenoj dubini i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Članak 100.

Parkiranje teretnih vozila nosivosti više od 5,0 t predviđa se Planom na posebno uređenom javnom kamionskom parkiralištu u južnom dijelu grada.

Iznimno, dozvoljava se parkiranje teretnih vozila na vlastitim pravno reguliranim i izgrađenim parkiralištima vlasnika teretnih vozila u sklopu gospodarskih zona.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 101.

Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, pješački putevi, pothodnici, nathodnici te prilazi i šetališta.

Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojene od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m).

U sklopu gradskih parkovnih površina planirano je uređenje pješačkih šetnica.

Članak 102.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja u centru grada Delnica može se planirati uređenje središnje gradske pješačke zone.

Opskrba dostavnim vozilima u sklopu pješačke zone treba biti u vremenskom režimu prometa, uz dozvolu za promet komunalnih i interventnih vozila.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 103.

Izgradnja i uređivanje biciklističkih staza na području obuhvata Plana moguća je na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet i to:

- kao posebne biciklističke staze - odvojeno od ulice,

- kao dio ulice, fizički odvojen od kolnika,

- kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pješačke staze.

Smještaj i način uređenja biciklističkih staza (jednosmjerni ili dvosmjerni promet) biti će određen projektnom dokumentacijom u skladu s prostornim mogućnostima.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Ukoliko je biciklistička staza neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitni pojas minimalne širine 0,75 m.

Iznimno, zaštitni pojas nije obvezan ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

5.1.5. Javni autobusni promet

Članak 104.

Planom se Autobusni kolodvor za gradske, prigradske i međugradske linije javnog autobusnog prijevoza zadržava na današnjoj lokaciji.

Planom se omogućava korištenje glavnih i sabirnih gradskih ulica za javni prijevoz autobusima.

U ulicama iz stavka 2. ovog članka moraju se na mjestima određenim za stajališta, a prema posebnim propisima, predvidjeti ugibališta s nadstrešnicama za putnike.

5.1.6. Benzinske postaje

Članak 105.

Uz javne ceste u području obuhvata Plana mogu se rekonstruirati postojeće i graditi nove benzinske postaje s ugostiteljskim, trgovačkim, servisnim, uslužnim i drugim pratećim sadržajima, a u skladu sa standardima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Benzinske postaje iz stavke 1. ovog članka mogu se graditi i uz glavne ili sabirne gradske ulice u području obuhvata Plana, ali samo u zonama gospodarske poslovne namjene (oznaka K) i temeljem prethodno pribavljene suglasnosti Grada Delnica.

Na građevnoj čestici benzinske postaje iz stavke 1. i 2. ovog članka mogu se graditi i prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta i manipulativne površine i sl.).

Benzinske postaje sa pratećim sadržajima moraju se graditi na način da se osigura:

- sigurnost svih sudionika u prometu,

- zaštita okoliša i

- da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu.

Smještajem benzinske postaje ne smiju se pogoršati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada.

5.1.7. Željeznički promet

Članak 106.

Područjem obuhvata Plana prolazi trasa magistralne glavne željezničke pruge MG 1 Botovo (državna granica) - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb Glavni kolodvor - Karlovac - Rijeka koja je razvrstana u pruge od značaja za međunarodni promet (transeuropska pruga).

Trasa željezničke pruge iz stavke 1. ovog članka štiti se u skladu s posebnim propisima.

Planom se osigurava zaštitni pojas željezničke pruge u širini od po 15,0 m od postojeće osi pruge na svaku stranu.

Planom se omogućava rekonstrukcija tehničkih elemenata željezničke pruge iz stavke 1. ovog članka (remont gornjeg i donjeg ustroja pruge, remont kontaktne mreže 3 kV, izmjena sustava električne vuče od istosmjernog na izmjenični sustav napajanja ugradnja suvremenih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i sl.) prema posebnim propisima.

Članak 107.

Planom je planirano osiguranje svih željezničko - cestovnih prijelaza te izvođenje moderne signalizacije i osiguranja.

Postojeći industrijski kolosijeci se zadržavaju, a novi se mogu izgraditi prema potrebama.

Članak 108.

Planom je predviđeno uređenje kolodvorske zgrade i uređenje postojećih perona na željezničkoj postaji Delnice.

Planom je uz magistralnu prugu planiran smještaj željezničko - prometno - tehnološkog terminala koji je smješten u zoni gospodarsko - poslovne namjene K-2.

Članak 109.

Građevine i sadržaji u sklopu prometnog (željezničko - cestovnog) carinskog i tehnologijskog terminala i željezničkog koridora iz prethodnog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su određeni za gradnju građevina u sklopu zone poslovne namjene K-2.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 110.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 111.

Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice).

Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne novine« broj 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama.

Članak 112.

Prilikom izgradnje baznih stanica iz prethodnog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi računa o urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.

Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 113.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežu i

- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.B. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav« Plana u mjerilu 1 : 5.000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 114.

Na kontaktnom području obuhvata Plana nalaze se:

- trafostanica 110/35 kV Delnice,

- dalekovod 110 kV Vinodol - Delnice i

- dalekovod 110 kV Delnice - Moravice.

U sklopu građevne čestice postojeće trafostanica 110/35 kV Delnice planirana je dogradnja trafostanice 110/25 kV EVP Delnice za potrebe napajanja kontaktne mreže željezničke pruge za napajanje 25 kV izmjenično.

Postojeći dalekovodi 110 kV na području naselja Delnice zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.

U koridoru širine od 19,0 m dalekovoda iz alineje 2. i 3. stavke 1. ovog članka, zbog opasnosti od približavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona dalekovoda, ograničena je mogućnost građenja.

U zonama gospodarske namjene planirano je kabliranje postojećih dalekovoda.

Članak 115.

Elektroenergetsko napajanje grada Delnica osigurava se iz trafostanice 35/20 kV Delnice te visokonaponskom mrežom 20 kV sa pripadajućim trafostanicama 20/0,4 kV.

Planirana je gradnja TS 20/0,4 kV CP Petehovac - Grabanj kao i VN podzemni priključak TS Petehovac Vodosprema - TS Petehovac.

Novi potrošači mogu se odgovarajućim tehničko - energetskim rješenjima priključiti na izgrađeni sustav 20 kV i 0,4 kV.

Članak 116.

U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:

- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima i rekonstrukcija postojećih trafostanica;

- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača;

- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.

Nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sastavu većih građevina.

Planom predložene lokacije novih trafostanice 10 (20) / 0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 10 (20) kV će konačno biti utvrđeni lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Trase priključnih dalekovoda 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 10 (20) kV vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 117.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 118.

Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne mreže (radnog tlaka 4 bara) koja se visokotlačnim plinovodom (12 bara) napaja iz MRS - Delnice (planska lokacija je izvan područja obuhvata Plana).

Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na koji se priključuju potrošači.

Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili

zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 2,0 m.

Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.

U novoplaniranim građevinama (višestambena gradnja, javni i društveni sadržaji, poslovni prostori, stanovanje, turizam i sl.) svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina.

Članak 119.

Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene na temelju Idejnog projekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko-goranske županije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 120.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav« Plana u mjerilu 1 : 5.000.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 121.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav« Plana u mjerilu 1 : 5.000.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Za potrebe opskrbe vodom Grada Delnica planirana je izgradnja vodospreme Petehovac kapaciteta 1.000 m³, te vodospreme »Skakaonica« kapaciteta 1.000 m³, koje su izvan područja Plana.

Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Grada Delnice. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe koji se veže na postojeću vodovodnu mrežu.

Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 122.

Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav« Plana u mjerilu 1 : 5.000.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:

- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže,

- definiranju faza izvođenja s postupnim isključenjem iz sustava ranije spojenih oborinskih voda

- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih, industrijskih i sanitarnih otpadnih voda na području naselja Delnice,

- postupnom isključenju ranije spojenih oborinskih voda iz sustava odvodnje,

- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Planom je planirano opremanje i puštanje u pogon biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz prethodne stavke ovog članka dopušta se izgradnja po fazama, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora:

- I. faza: mehaničko pročišćavanje,

- II. faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje,

- III. faza (viši stupanj pročišćavanja): izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda.

Do puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Delnica:

- sanitarne otpadne vode potrebno je nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog (za individualne građevine) ili skupnog (za grupe građevina ili zone) uređaja disponirati u podzemlje preko upojnog bunara,

- svi novi gospodarski sadržaji za svoje otpadne vode moraju izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Članak 123.

Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata ispuštaju u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Samostalno rješavanje otpadnih voda putem septičke jame moguće je samo privremeno, do mogućnosti priključka na kanalizacijsku mrežu, i to samo za individualne građevine do najviše 10 ES.

Za potrebe gradnje svih zona gospodarske (poslovna, ugostiteljsko turistička) i mješovite, pretežito poslovne namjene kao i za sve individualne građevine s više od 10 ES obavezno je potrebno osigurati priključak na sustav javne odvodnje.

Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se predtretmanom u vlastitom sustavu ili uređajima dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju putem slivnika s taložnicama. Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 124.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

U Gradskom parku u Delnicama obavezno je očuvanje izvorne strukture vegetacije.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- športsko - rekreacijskih površina i igrališta;

- dječjih igrališta;

- staza, odmorišta i sl.;

- kolnih i pješačkih putova;

- biciklističkih staza;

- otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana.

Građevine iz alineje 6. prethodnog stavka ovog članka moraju biti prizemne, površine najviše do 50 m² te oblikovanjem moraju biti u skladu s uređenjem prostora u kojemu se grade.

Članak 125.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće urediti ili izgraditi:

- športsko - rekreacijske površine i igrališta,

- kolne i pješačke putove,

- biciklističke staze,

- građevine koje služe zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično.

U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati te rekonstruirati u skladu s poglavljem 10.3. ove Odluke postojeće stambene i gospodarske građevine i uređene površine u svojoj izvornoj funkciji.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 126.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1 : 5.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donesena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 127.

Na području obuhvata Plana ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 162/03).

Gradski parkovi i ostale zelene površine u gradu zaštićeni su planom namjene prostora kao gradske zelene površine, ali ne ulaze u kategorije zaštićene prirode propisane Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 162/03).

7.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 128.

Planom se određuje naročita zaštita osobito vrijednog predjela prirodnog krajobraza na površinama zaštitnog zelenila u kontaktnoj zoni prema Park šumi »Japlenški vrh«. Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina uvjetovanih prirodnim obilježjima i očuvanjem bioraznolikosti u njima.

U području prirodnog krajobraza iz stavka 1. ovog članka zabranjena je izgradnju ili postava građevina koje bi ga izgledom mogle narušiti.

Obnovu gradskog parka u centru Delnica, nastavno na Park šumu »Japlenški vrh«, potrebno vršiti uklanjanjem neintegriranih objekata i funkcija, uz hortikulturno uređenje izvornom strukturom vegetacije.

Svaku novu građevinu u krajoliku treba projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop.

7.3. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 129.

U listu u zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nepokretno kulturno dobro na području Plana zaštićena je:

- stambena zgrada, Supilova 94 (Kuća Rački) - broj registra Z-150

Na području Plana evidentirana su sljedeća kulturna dobra:

- sakralne građevine:

- župna crkva Sv.Ivana Krstitelja

- memorijalne građevine i spomen obilježja:

- rodna kuća Zdenka Petranovića

- rodna kuća narodnog heroja Ivana Lenca

- 25 lokacija spomen obilježja NOB-e

- spomenici na trgu, iza groblja, u parku i u Dražicama - Grabanj

- spomen kosturnica u Delnicama

Naknadna izmjena ili dopuna mjera očuvanja i zaštite kulturnih dobara, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima ne smatra se izmjenom Plana.

Članak 130.

Za izvođenje radova na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnog dobra za koje je obvezna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra.

Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih i evidentiranih građevina iz prethodnog članka potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Spomen biste, spomen obilježja i druga memorijalna javna obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 131.

Za sve evidentirane arheološke lokalitete obavezno je potrebno zatražiti posebne uvjete uređenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci, te osigurati arheološko - konzervatorski nadzor.

8. Postupanje s otpadom

Članak 132

Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije sačinjava centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice.

Postojeće odlagalište Grada Delnica na lokaciji Sović Laz će se, po otvaranju centralne županijske deponije, staviti u funkciju kao reciklažno dvorište.

Članak 133.

Na području obuhvata Plana proizvodi se i određena količina opasnog proizvodnog otpada čije je zbrinjavanje u nadležnosti Republike Hrvatske.

Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- odlaganje otpada na postojeće odlagalište

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje tehnološkog otpada iz stavka 1. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 134.

Zbog zaštite voda i vodotoka zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica riješiti će se u prijelaznom razdoblju na centralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Članak 135.

Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

- smanjenje količine otpada,

- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),

- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Planom se odvojeno prikupljanje (»primarna reciklaža«) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada.

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

U sklopu zona poslovne namjene K-1 i K-2 moguć je, u skladu s odlukom gradskog tijela nadležnog za gospodarenje otpadom, smještaj reciklažnog dvorišta - oporabišta, uz obavezno rješenje tampona zaštitnog zelenila i kolni pristup.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 136.

U sklopu Plana su, radi očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline te su određeni uvjeti uređenja i njihove mjere zaštite.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:5.000.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo, zrak i krajobraz utvrđuju se Programom zaštite okoliša Grada Delnica.

Članak 137.

Unutar građevnog područja grada Delnica, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita zraka

Članak 138.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području grada Delnica prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

- u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisati upotrebu nisko - sumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina,

- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine,

- redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

9.2. Zaštita od buke

Članak 139.

Na području grada Delnica buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.

Unutar građevinskog područja naselja Delnica dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

Unutar građevinskog područja poslovne namjene K-1 i K-2 na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dBA.

Na granici područja poslovne namjene K-1 i K-2 buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči.

Članak 140.

Na području grada Delnica potrebno je pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu od buke.

S ciljem da se na području grada Delnica sustavno onemogući ugrožavanje bukom Planom su predviđene slijedeće mjere :

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima (škole, predškolske ustanove, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u centru grada, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

9.3. Zaštita voda

Članak 141.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

Članak 142.

U dijelu vodozaštitnog područja izvorišta Kupice koji je u sklopu obuhvata Plana (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere zaštite od mogućeg zagađivanja u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine« broj 23/04).

9.4. Zaštita prostora

Članak 143.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih gradskih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi dijelove grada koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene prostora te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti na području Plana racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena gradska područja.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 144.

Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Delnice.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja i svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Delnice.

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.

Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.

Članak 145.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 146.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja koji se izrađuju na temelju Plana, te gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

Članak 147.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Naselje Delnice ulazi u kategoriju IV. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi) u kojima je planirana zaštita stanovništva i materijalnih dobara u zaklonima i podrumima na cijelom području.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Planom nije propisana obveza izgradnje skloništa.

Iznimno, obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite može se propisati u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku.

Članak 148.

Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

Članak 149.

Dokumentima prostornog uređenja užih područja (detaljnih planova uređenja), koji se izrađuju na temelju Plana, u novim dijelovima naselja prometnice se moraju projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira te da bude omogućavena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

Kod projektiranja prometnih čvorova u dvije razine, mora se osigurati isti režim prometa na jednoj razini.

10. Mjere provedbe plana

Članak 150.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskom prikazu Plana broj 3.»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1 : 5.000.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

Članak 151.

Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja kojima se utvrđuje urbana organizacija i parcelacija.

Prioriteti izrade dokumenata prostornog uređenja te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se »Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Delnica«.

Članak 152.

Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina (građevine javne i društvene namjene i ostale građevine koje se grade iz državnog ili gradskog proračuna) i prostorno uređenje atraktivnih dijelova gradskog prostora (važniji javni prostori, kompleksi javne namjene), dokumenatima prostornog uređenja užih područja, odnosno Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Delnica može se utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno urbanističko - arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 153.

Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljnih planova uređenja) s granicom obuhvata prikazana je na kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« Plana.

Obavezna izrada dokumenata prostornog uređenja iz prethodnog stavka ovog članka predviđena je za:

1. Detaljni plan uređenja »Centar II«

2. Detaljni plan uređenja »Rusovi dolci«

3. Detaljni plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone »Jagorovi dolci«

4. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Jagorovi dolci I«

5. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Jagorovi dolci II«

6. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene uz Ul. bana J. Jelačića

7. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito poslovne namjene »Osredak«

8. Detaljni plan uređenja zone mješovite, pretežito stambene namjene »Srednji Štuk«

Dinamika izrade detaljnih planova uređenja iz prethodnog stavka ovog članka utvrditi će se za tekuće razdoblje Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Delnica.

Članak 154.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja moguće je odrediti:

- detaljnije razgraničavanje unutar zona pojedinih namjena,

- detaljniju namjenu prostora,

- visinu ili broj etaža građevina drugačija od one propisane UPU-om pri čemu je potrebno poštivati koeficijent iskoristivosti propisan UPU-om za zone pojedine namjene,

- razmještaj i uvjete za postavu građevina koje se postavljaju na javnu površinu (kiosci, nadstrešnice uz stajališta javnog prometa, tende, ljetni vrtovi i slično).

Članak 155.

Planom su za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja za zone mješovite, pretežito stambene namjene (M1) utvrđene slijedeće smjernice:

- pretežito gradnja građevina stambene namjene,

- gradnja poslovnih, ugostiteljsko - turističkih i građevina javne i društvene namjene te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje na građevnim česticama stambenih i stambeno - poslovnih građevina,

- gradnja i uređenje sadržaja namjena kojih ne mijenja pretežiti karakter zone (šport i rekreacija; dječja igrališta; javne zelene površine i parkovi; prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji) na zasebnim građevnim česticama,

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zonama mješovite pretežito stambene namjene (M1) može biti propisano:

- bruto gustoća stanovanja od najmanje 40 st/ha do najviše 120 st/ha

- koeficijent izgrađenosti građevnih čestica ne može biti veći od:

. 0,30 za samostojeće građevine,

. 0,40 za poluprislonjene građevine,

. 0,50 za prislonjene građevine (niz),

- koeficijent izgrađenosti za građevne čestice višestambenih građevina ne može biti veći od 0,50

- najveća, odnosno najmanja visina vijenca građevina, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta,

- najveći, odnosno najmanji broj etaža građevina,

- ograničenja vezano na udaljenosti građevina u odnosu na regulacijski pravac.

Ako je visina ili broj etaža građevina u zonama mješovite pretežito stambene namjene (M1) drugačija od one propisane Planom koeficijent iskoristivosti građevnih čestica ne može biti veći od:

- 0,60 za samostojeće građevine,

- 0,80 za poluprislonjene građevine,

- 1,00 za prislonjene građevine (niz),

- 1,50 za višestambene građevine.

Članak 156.

Planom su za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja za zone mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) utvrđene slijedeće smjernice:

- gradnja građevina poslovne i stambene namjene s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne ometaju stanovanje) te pomoćnih građevina,

- gradnja i uređenje građevina javne i društvene namjene, sadržaja športsko - rekreacijske namjene, dječjih igrališta, javnih zelenih površina te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja na građevnim česticama stambene, stambeno - poslovne ili poslovne građevine, odnosno na zasebnim građevnim česticama.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zonama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) može biti propisano:

- bruto gustoća stanovanja od najmanje 40 st/ha do najviše 120 st/ha

- koeficijent izgrađenosti građevnih čestica ne može biti veći od:

. 0,30 za samostojeće građevine,

. 0,40 za poluprislonjene građevine,

. 0,50 za prislonjene građevine (niz),

- koeficijent izgrađenosti za građevne čestice višestambenih građevina ne može biti veći od 0,50

- visina vijenca građevina viša od 12,0 m, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta

- najveći, odnosno najmanji broj etaža građevina

- ograničenja vezano na udaljenosti građevina u odnosu na regulacijski pravac.

Ako je visina ili broj etaža građevina u zonama mješovite pretežito poslovne namjene (M2) drugačija od one propisane Planom koeficijent iskoristivosti građevnih čestica ne može biti veći od:

- 0,60 za samostojeće građevine,

- 0,80 za poluprislonjene građevine,

- 1,00 za prislonjene građevine (niz),

- 1,50 za višestambene građevine.

Članak 157.

Planom su za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja za zone javne i društvene namjene utvrđene slijedeće smjernice:

- gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje i prostore koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama,

- gradnja i uređenje sadržaja športsko - rekreacijske namjene, dječjih igrališta, javnih zelenih površina i parkova te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja.

Detaljnim planovima uređenja užih područja u zonama javne i društvene namjene nije moguće planirati gradnju stambenih građevina.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zonama javne i društvene namjene može biti propisano:

- razgraničavanje i određivanje namjene prostora detaljnije od propisanog UPU-om u kojem se slučaju primjenjuju odredbe plana užeg područja

- visina vijenca građevina viša od 12,0 m, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta

- najveći, odnosno najmanji broj etaža građevina

- dodatna ograničenja vezano na najveći, odnosno najmanji koeficijent izgrađenosti pojedinih građevnih čestica

- ograničenja vezano na udaljenosti građevina u odnosu na regulacijski pravac.

Članak 158.

Planom su za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja za zone športsko rekreacijske namjene utvrđene slijedeće smjernice:

- gradnja novih i obnova i uređenje postojećih otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko rekreacijskih igrališta, površina i građevina što uključuje gradnju gledališta, natkrivanje balonom,

- gradnja pratećih sadržaja i građevina koji služe i upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično),

- gradnja i uređenje dječjih igrališta, javnih zelenih površina i parkova te prometnih, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja.

Detaljnim planovima uređenja užih područja u zonama športsko rekreacijske namjene nije moguće planirati gradnju stambenih i poslovnih građevina.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zoni športsko - rekreacijske namjene mogu biti propisana dodatna ograničenja vezano na:

- visinu i broj etaža građevina,

- koeficijent izgrađenosti građevnih čestica,

- udaljenost građevina u odnosu na regulacijski pravac.

Članak 159.

Planom su za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja za zone gospodarske ugostiteljsko turističke namjene utvrđene slijedeće smjernice:

- gradnja građevina ugostiteljsko turističke namjene,

- gradnja i uređenje pratećih sadržaja koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (sadržaji športsko - rekreacijske namjene; dječja igrališta; javne zelene površine i parkovi; prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji).

Detaljnim planovima uređenja užih područja u zonama športsko rekreacijske namjene nije moguće planirati gradnju stambenih građevina.

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zoni gospodarske ugostiteljsko turističke namjene može biti propisano:

- visina vijenca građevine viša od 12,0 m, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta

- najveći, odnosno najmanji broj etaža građevina

- ograničenja vezano na udaljenost u odnosu na regulacijski pravac.

Ako je visina ili broj etaža građevina u zonama gospodarske ugostiteljsko turističke namjene drugačija od one propisane Planom koeficijent iskoristivosti građevnih čestica može biti veći od 1,20.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 160.

Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama kojima je Planom propisana obavezna izrada dokumenata prostornog uređenja užeg područja (detaljnih planova uređenja) mogu se, do usvajanja dokumenata prostornog uređenja užeg područja, održavati i adaptirati, odnosno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu sa smjernicama ovog plana.

Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, održavati i adaptirati, odnosno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu sa smjernicama ovog plana.

Članak 161.

Smjernice za rekonstrukciju iz prethodnog članka su za:

I. stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina, krovišta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i slično, u postojećim gabaritima,

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora, tako da s postojećim ne prelazi 75 m² bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene i stambeno - poslovne građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 20 m² bruto;

- popravak postojećeg i postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora (iz alineje 2. ove podtočke),

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena,

- sve adaptacije i sanacije po nalogu nadležnih inspekcijskih službi.

II. građevine ostalih namjena:

- obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta,

- dogradnja sanitarija, garderoba i sl. do najviše 20 m² izgrađenosti,

- funkcionalna preinaka građevina (bez mogućnosti promjene namjene),

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Članak 162.

Do donošenja dokumenata prostornog uređenja užih područja koji su Planom određeni kao obavezni u području njihovog obuhvata mogući su svi zahvati na adaptaciji i održavanju postojećih građevina u okviru postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita i kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena.

Rekonstrukcija građevina u prometnim i infrastrukturnim koridorima je moguća samo uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 163.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja naselja Delnice, područja poslovne namjene K-1 i K-2 potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Delnica.

Jedan izvornik čuva se u pismohrani Grada Delnica, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske,

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove,

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Delnice,

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije,

- Odsjeku za komunalne poslove Grada Delnica.

Članak 164.

Danom stupanja na snagu ove Odluke ostaju na snazi:

- DPU proširenja groblja u Delnicama (»Službene novine« broj 09/00)

- DPU dijela centra Delnica (»Službene novine« broj 12/ 03).

- DPU »Klizalište« u Delnicama (»Službene novine« broj 30/04)

Članak 165.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-05/03-01/04

Ur. broj: 2112/01-02-05-26

Delnice, 30. ožujka 2005.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DELNICA

Predsjednik

Gradskog vijeća

Milivoj Tomac, dipl. ing. stroj., v. r.