Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13), članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/ 13), članka 22.
Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09,
13/13, 31/13 - pročišćeni tekst i 19/15), mišljenja JU Zavoda za prostorno
uređenje Primorsko- goranske županije (Klasa: 350-02/15- 11/5, Ur. broj:
69-03/5-15-3 od 13.07.2015. godine) i suglasnosti Župana Primorsko-goranske
županije (Klasa: 350-03/ 15-01/14, Ur. broj: 2170/1-03-01/2-15-2 od 22. srpnja
2015.), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 10. kolovoza 2015.
godine, donijelo je
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 9 - Kampor (NA 721 NA 722
NA 726 NA 727) + SRC u Kamporu
(R63) za područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/04, 40/05 - ispravak,
18/07, 47/11). Granica obuhvata Plana prikazana je na kartografskim prikazima
3.B Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera
zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.4. Građevinska područja naselje Kampor u mjerilu
1:5.000 te obuhvaća građevinska područja naselja: NA 721, NA 722,
NA 726 i NA 727 te građevinsko područje
sportsko-rekreacijske namjene: R63.
Članak 2.
Urbanistički plan uređenja 9 - Kampor (NA 721 NA 722
NA 726 NA 727) + SRC u Kamporu (R63) sadrži
namjenu i uvjete korištenja površina, režime uređivanja prostora, način
opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za
oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za
unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim
obilježjima te druge elemente od važnosti za područja naselja NA 721,
NA 722, NA 726 i NA 727 te izvan naselja R63.
Članak 3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 9 - Kampor (NA 721 NA 722
NA 726 NA 727) + SRC u Kamporu (R63) izradio
je Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim
odjelom za pravne poslove, upravljanje imovinom i prostorno uređenje Grada
Raba, a sastoji se od:
a) Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje):
I. TEMELJNE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i
sportsko-rekreacijskih površina
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i
površinama
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih i kupališno-rekreacijskih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
III. ZAVRŠNE ODREDBE
b) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2A. Promet
2B. Elektronička komunikacijska infrastruktura
2C. Elektroenergetika
2D. Vodoopskrba
2E. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3A. Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju
3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
c) Obveznih priloga koji sadrže:
- obrazloženje Plana,
- stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja,
- popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana,
- zahtjeve i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima,
- izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
- evidenciju postupka izrade i donošenja Plana,
- sažetak za javnost.
(2) Elaborat iz točaka a), b) i c) prethodnog stavka ovoga članka, ovjeren
pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 9 - Kampor (NA 721 NA 722
NA 726 NA 727) + SRC u Kamporu (R63) (u
daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te
razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni
rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1:
Korištenje i namjena površina.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj i uređenje razgraničene su
kako slijedi:
- površine javne namjene u građevinskom području naselja:
- sportsko-rekreacijska namjena (R2),
- javne zelene površine (Z3),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotok,
- površine drugih namjena u građevinskom području naselja:
- mješovita namjena (M1, M2, M4),
- gospodarska namjena - poslovna (K1, K2),
- zaštitne zelene površine (Z),
- površine izvan građevinskog područja naselja:
- luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (L)
- kupališno-rekreacijska namjena (R210, R211),
- sportsko-rekreacijska namjena (R63),
- površine infrastrukturnih sustava,
- morske površine.
1.1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
NASELJA
1.1.1. Mješovita namjena
Članak 5.
(1) Planom su određene površine mješovite namjene razgraničene na: pretežito
stambenu (M1), pretežito poslovnu (M2) i pretežito poljoprivredna gospodarstva
(M4).
(2) Na površinama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) grade se i
uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) grade se i
uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- višestambene građevine,
- javne i društvene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
(4) Na površinama mješovite namjene - pretežito poljoprivredna gospodarstva
(M4) grade se i uređuju:
- građevine poljoprivrednog gospodarstva,
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
1.1.2. Gospodarska namjena
1.1.2.1. Poslovna namjena
Članak 6.
(1) Planom su određene površine gospodarske, poslovne namjene razgraničene
na:
- poslovnu - pretežito uslužnu namjenu (K1),
- poslovnu - pretežito trgovačku namjenu (K2).
(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka grade se:
- građevine uslužne djelatnosti, na površinama uslužne namjene (K1),
- građevine trgovačke djelatnosti, na površinama poslovno-trgovačke namjene
(K2),
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
1.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak 7.
(1) Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija
(R2).
(2) Na površinama rekreacije (R2) uređuju se manja nenatkrivena igrališta
(mali nogomet, tenis, rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) i površine za
sport i rekreaciju.
1.1.4. Javne zelene površine
Članak 8.
(1) Planom su određene javne zelene površine - odmorište (Z3).
(2) Odmorište (Z3), predstavlja površinu gdje se zadržava postojeća
vegetacija, ali je također namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih
zajednica te uređenju pješačkih površina u svrhu edukacije i odmora.
1.1.5. Zaštitne zelene površine
Članak 9.
(1) Planom su određene zaštitne zelene površine (Z).
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se očuvanjem postojeće vegetacije te
dopunom novim visokim autohtonim zelenilom, a u njima se mogu graditi građevine
komunalne i ostale infrastrukture.
1.1.6. Površine infrastrukturnih sustava
Članak 10.
Planom su određene površine infrastrukturnih sustava - kopneni promet
razgraničen na: javne prometne površine, pješačke površine i površine za
građevine prometne infrastrukture: javno parkiralište (P).
1.1.7. Vodotoci
Članak 11.
Planom su određene površine koje obuhvaćaju korita vodotoka. Vodotoci na
području obuhvata plana su sastavni dio sliva Kamporskog zaljeva.
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA IZVAN NASELJA
1.2.1. Kupališno-rekreacijska namjena
Članak 12.
(1) Planom su određene površine kupališno-rekreacijske namjene: uređene
plaže (R210, R211).
(2) Površine uređenih plaža (R210, R211) obuhvaćaju
uređeni dio kopna s pripadajućim dijelom akvatorija, a namijenjena su kupanju i
sportsko-rekreativnim sadržajima.
1.2.2. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak 13.
(1) Planom su određene površine sportsko-rekreacijske namjene:
sportsko-rekreacijski centar (R63).
(2) Površine sportsko-rekreacijskog centra (R63) obuhvaćaju
uređeni dio kopna, a namijenjena su obavljanju sportskih i rekreacijskih
aktivnosti.
1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava
Članak 14.
Planom su određene površine infrastrukturnih sustava - pomorski promet
razgraničen na: luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (L) i privezišta
(PR).
1.2.4. Morske površine
Članak 15.
Preostali dio površine morskog akvatorija se unutar granica obuhvata Plana
koristi za potrebe pomorskih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 16.
Planom je dozvoljena gradnja građevina i uređenje površina gospodarskih
djelatnosti u zonama gospodarske - poslovne namjene, pretežito uslužne (K1) i
pretežito trgovačke (K2) te mješovite namjene, pretežito poslovne (M2) i
pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4).
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE
Članak 17.
(1) Planom je utvrđena gradnja poslovnih građevina u zonama prikazanim na
kartografskom prikazu br.
1: Korištenje i namjena površina i to:
- u zonama poslovne, pretežito uslužne (K1) namjene građevine uslužnih i sl.
djelatnosti koje obuhvaćaju različite uslužne sadržaje: financijske institucije,
osiguravajuća dru štva, agencije, ugostiteljke usluge, zanatske (»tihi obrt«),
zdravstvene i osobne usluge i sl.,
- u zonama poslovne, pretežito trgovačke (K2) namjene građevine
trgovačko-opskrbnih i sl. djelatnosti koje obuhvaćaju sadržaje: trgovački
centri, prodavaonice za svakodnevnu potrošnju, specijalizirane prodavaonice,
izložbeno- prodajni saloni i sl.,
- u zonama mješovite, pretežito poslovne (M2) i mješovite, pretežito
poljoprivredna gospodarstva
(M4), građevine uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje
obuhvaćaju sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i
sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge bez
smještaja (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske
djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske,
zlatarske i sl.), skladišne djelatnosti i sl.; unutar građevine poslovne
namjene ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici građevine poslovne
namjene mogu se smjestiti prateći sadržaji (rekreacija i sl.) koji mogu
obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto površine građevine (u daljnjem
tekstu: GBP).
(2) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice namijenjene stanovanju
moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak 18.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih građevina u zonama gospodarske -
poslovne namjene, pretežito uslužne (K1) i pretežito trgovačke (K2):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više
građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne etaže pri čemu se i
suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine te jedna podrumska etaža,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 11m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost poslovne građevine od građevine osnovne namjene na
susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više građevine,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 30%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP
potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj
parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici
uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema
normativima kako slijedi:
- uslužni sadržaji - 1 mjesto na 20 m2 GBP-a,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 20 m2 GBP-a,
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4 zaposlenika i još jedno dodatno
mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 2 m,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se
oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski
uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se
podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s
horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a
prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na
način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje poslovnih građevina u zonama mješovite
namjene, pretežito poslovne
(M2) i mješovite namjene, pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4) na
zasebnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više
građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne i 1 podrumska etaža pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 11 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena,
- najveća tlocrtna površina građevine iznosi 350 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost poslovne građevine od građevine osnovne namjene na
susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više građevine,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina: kao točka d) prethodnog stavka ovog
članka.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice: kao točka e) prethodnog stavka ovog
članka.
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
kao točka f) prethodnog stavka ovog članka.
g) Ostali uvjeti: kao točka g) prethodnog stavka ovog članka.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak 19.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
vrste pansion u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i mješovite,
pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4), na zasebnim građevnim česticama.
(2) U zonama mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i mješovite, pretežito
poljoprivredna gospodarstva (M4), se u okviru ugostiteljsko-turističke
građevine ili u pomoćnim građevinama na građevnoj čestici
ugostiteljsko-turističke građevine mogu smjestiti prateći sadržaji
(društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.)
koji mogu obuhvatiti najviše do 49% GBP-a.
(3) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti vrste pansion ne mogu se
prenamijeniti u građevine druge namjene.
(4) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u okviru građevne čestice stambene
namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak 20.
Utvrđuju se uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion
u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene označene s (M2) i mješovite,
pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4), na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine može se
smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8.
b) Veličina građevine i broj funkcionalnih jedinica
- najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 3 pri čemu se i suterenska
etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 11 m, a najveća ukupna visina građevine
iznosi 13 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- najveći broj ležaja iznosi 20 odnosno najveći broj smještajnih jedinica
iznosi 10.
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici:
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba i
pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na
krovnu plohu mogu se postaviti kupole za prirodno osvjetljenje i kolektori
sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama,
- minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta: 1 mjesto po smještajnoj
jedinici odnosno na 2 ležaja
(koristi se veća vrijednost) uz još jedno dodatno mjesto,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP
potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj
parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici
uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema
normativu: 1 mjesto po smještajnoj jedinici odnosno na 2 ležaja (koristi se
veća vrijednost) uz još jedno dodatno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama pri čemu se ulična ograda podiže iza regulacijskog pravca u odnosu na
javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim česticama) može biti 1,5 m,
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen,
beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio iznad punog
podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih
karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.).
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da on nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I
SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak 21.
Planom je dozvoljena gradnja građevina društvenih djelatnosti i sportsko
rekreacijskih površina u zonama mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite,
pretežito poslovne (M2), sportsko- rekreacijske (R2) te javne zelene površine,
igralište (Z2).
Članak 22.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nije planirana gradnja građevina
društvenih djelatnosti u zonama javne i društvene namjene već:
- u zonama mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne
(M2) na zasebnim građevnim česticama dozvoljena je gradnja građevine
predškolske i školske ustanove, kulture, udruga, zdravstvene, socijalne,
upravne i sl.,
- u zonama mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne
(M2) i javnih zelenih površina - odmorišta (Z3) dozvoljeno je graditi i urediti
dječja igrališta, manje rekreacijske sadržaje, spomenike, spomen obilježja i
manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),
- u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R2) - površine za rekreaciju
otvorenog tipa,
- u zoni sportsko-rekreacijske namjene - sportsko- rekreacijski centar
Kampor (R63).
(2) U okviru građevne čestice građevine društvene namjene mogu se u
građevinama smjestiti različiti prateći sadržaji kompatibilni sa osnovnom
namjenom (društveno- zabavni, poslovni, trgovačko- uslužni, ugostiteljski,
rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu obuhvatiti do 49% GBP-a.
3.1. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 23.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine
uprave, predškolskih ustanova, građevine kulture, građevine udruga i sl.) na
zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite, pretežito stambene namjene
(M1) i mješovite, pretežito poslovne namjene (M2):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.
b) Veličina građevina
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne i 1 podrumska etaže pri
čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 12m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice i od regulacijskog
pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori
sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava GBP
potrebno je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj
parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici
uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema
normativima kako slijedi:
- građevine uprave - 1 mjesto na 3 zaposlenika i još 3 dodatna mjesta,
- zdravstvene građevine - 1 mjesto na 3 zaposlenika i još 3 dodatna mjesta,
- predškolske i školske ustanove - 1 mjesto na 3 zaposlenika i još 2 dodatna
mjesta,
- građevine kulture - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 5
mjesta,
- građevine udruga - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a i još 1 dodatno
mjesto,
- vjerske građevine - 1 mjesto na 50 m2 GBP-a, ali ne manje od 5
mjesta,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i parkovnih zelenih
površina i sl.,
- vanjski prostori građevina predškolskih i školskih ustanova, te građevina
kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom i odgovarajućim spravama na
igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste prostore građevina),
- oko građevnih čestica ograda se izvodi samo uz građevine predškolskih i
školskih ustanova, dok se uz ostale građevine u pravilu ne izvodi. U slučaju
izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,5 m, pri čemu podnožje
ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton, metal,
opeka ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti
prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili
izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina
specifične namjene unutar građevnih čestica građevina društvenih djelatnosti
(sportsko-rekrea cijske površine i sl.) visina ograde može na dijelovima
iznositi maksimalno 3 m,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice mogu izvesti podzidi koji se grade kao kameni zid ili se oblažu
kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a
nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta, može se podzid
izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi kaskadno s
horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a
prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na
način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi
i sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite,
pretežito stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2), i
javne zelene površine - odmorišta (Z3).
3.2. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA I UREĐENJE POVRŠINA SPORTSKO-REKREACIJSKE
NAMJENE
Članak 24.
Utvrđuju se uvjeti uređenja rekreacijskih površina (mali nogomet, mali
rukomet, odbojka, košarka, boćanje i sl.) u zoni sportsko-rekreacijske namjene
- rekreacija (R2):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice:
- u okviru građevne čestice igrališta za male sportove mogu se smjestiti
jedna ili više uređenih površina te jedna pomoćna građevina koje čine
funkcionalnu i sadržajnu cjelinu,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,8,
- u okviru građevne čestice moguće je smjestiti dječja igrališta zonirana s
obzirom na uzrast,
- pomoćne građevine grade se kao prizemne u koje se mogu smjestiti prateći
sadržaji kompatibilni sa sportsko- rekreacijskom namjenom (svlačionice,
sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.), a do 30% GBP-a
pomoćne građevine mogu zauzeti trgovačko- uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji,
- nije dopušteno natkrivanje sportsko-rekreacijskih površina.
b) Smještaj uređenih površina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih površina od međa i
regulacijskog pravca iznosi 1,5 m,
c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na građevnoj čestici
- tlocrtna površina građevine iznosi najviše 120 m2,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od međa iznosi 3m, a može biti i
1,5m ako na toj strani nema otvora.
d) Uvjeti za oblikovanje pomoćne građevine
- pomoćna građevina prilagođava se okolnom ambijentu kroz tipologiju
oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevine može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja građevine, a na krovnu plohu mogu se
ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori sunčeve
energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- za promet u mirovanju potrebno je na građevnoj čestici osigurati najmanje
5 parkirnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m,
- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj čestici mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- uređene zelene površine s visokim i niskim raslinjem, opremljene urbanom
opremom, te zatravljivanjem površine treba izvesti na najmanje 20% čestice, a
izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih površina i sl.,
- vanjski prostori moraju biti opremljeni urbanom opremom,
- oko građevne čestice ograda se u pravilu ne izvodi; u slučaju izgradnje
ograde njena visina ograničava se s najviše 1,50 m, pri čemu podnožje ulične
ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton ili sl.), najveće
visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od
metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni
nasad (živica i sl.), iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene
unutar građevne čestice (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina ograde
može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe.
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na
način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
Članak 25.
Utvrđuju se uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskog centra Kampor u zoni
sportsko-rekreacijske namjene (R63):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice može se smjestiti jedno ili više otvorenih ili
poluotvorenih igrališta i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice, klupski
prostori, sanitarije, spremišta i sl.) te smještaj rekreacijskih, pratećih,
zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko - turističkih) djelatnosti,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,6.
b) Smještaj uređenih površina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih površina od međa i regulacijskog
pravca iznosi 1,5 m.
c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na građevnoj čestici
- tlocrtna površina pomoćne građevine iznosi najviše 10% veličine građevne
čestice,
- najveći broj etaža pomoćne građevine centra iznosi 1 nadzemnu etažu bez
mogućnosti izgradnje potkrovlja, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u
nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina pomoćne građevine iznosi 4 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena,
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od međa iznosi 3m, a može biti i
1,5m ako na toj strani nema otvora.
d) Uvjeti za oblikovanje građevine
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu
mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje kao i postaviti kolektori
sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- za promet u mirovanju potrebno je na građevnoj čestici osigurati najmanje
5 parkirnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m,
- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj čestici mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
-uređene zelene površine s visokim i niskim raslinjem, opremljene urbanom
opremom, te zatravljivanjem površine treba izvesti na najmanje 20% čestice, a
izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih površina i sl.,
- vanjski prostori moraju biti opremljeni urbanom opremom,
- oko građevne čestice ograda se u pravilu ne izvodi; u slučaju izgradnje
ograde njena visina ograničava se s najviše 1,20 m, pri čemu podnožje ulične
ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, beton ili sl.), najveće
visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od
metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni
nasad (živica i sl.), iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene
unutar građevne čestice (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina ograde
može na dijelovima iznositi maksimalno 3 m,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe.
f) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
g) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 26.
(1) Planom je utvrđena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
- stambene građevine kao samostojeće i dvojne u zonama M1, M2 i M4,
- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće u zonama M1, M2, i M4,
- poslovno-stambene građevine kao samostojeće u zonama M2 i M4,
- višestambene građevine kao samostojeće u zonama M2,
- građevine poljoprivrednog gospodarstva u zonama M4.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju s obzirom na broj
uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog prostora kako slijedi:
- stambena građevina je građevina koja sadrži najviše tri stana ako se gradi
kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako se gradi kao dvojna,
- stambeno-poslovna građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50%
GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi
kao stambeni prostor; stambeno- poslovna građevina sadrži najviše 4 uporabne
cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora,
- poslovno-stambena građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se 50 do 70%
GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 30% GPB-a koristi
kao stambeni prostor; poslovno- stambena građevina sadrži najviše 4 uporabne
cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3 poslovna prostora,
- višestambena građevina gradi se kao samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a
može koristiti kao poslovni prostor, uz uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi
kao stambeni prostor; višestambena građevina sadrži 4 i više stanova.
- građevina poljoprivrednog gospodarstva je građevina u funkciji
poljoprivredne proizvodnje u seoskom domaćinstvu uz građevinu osnovne,
stambene, namjene.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka ovog članka je prostor u kojem se
odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš (u skladu
s posebnim propisima): ugostiteljsko- turističke djelatnosti (caffei, buffeti,
restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice),
trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni
sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste proizvodno-
poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od
požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica. Poslovni
prostor uz stambeni smještava se unutar građevine osnovne namjene ili manje
građevine gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici. Kod višestambenih
građevina poslovni prostor smješta se unutar višestambene građevine u nižim
etažama.
(4) Za smještajne kapacitete za privatno iznajmljivanje iz prethodnog stavka
ovog članka utvrđuje se najveći broj ležaja koji iznosi 15 odnosno najveći broj
uporabnih cjelina (apartmana) koji iznosi 3.
(5) Građevine poljoprivrednog gospodarstva su građevine koje se grade na
građevnoj čestici građevine osnovne namjene. Gospodarske djelatnosti koje se
dozvoljavaju su: povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo,
vinogradarstvo.
(6) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici
građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).
(7) Način gradnje građevina namijenjenih stanovanju Planom je utvrđen na
kartografskom prikazu br.
4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim vrstama građevina:
- gradnja samostojećih stambenih, stambeno-poslovnih, poslovno-stambenih
građevina, te građevina sa poljoprivrednim gospodarstvom,
- gradnja dvojnih stambenih građevina,
- gradnja višestambenih građevina.
(8) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena. Planom je dozvoljena samo
rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru postojećeg gabarita,
odnosno GBP-a.
Članak 27.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambenih građevina u zonama
mješovite namjene, pretežito stambene (M1), pretežito poslovne (M2) i pretežito
poljoprivredna gospodarstva (M4):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 16 m,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m2,
a najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine
- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve
građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici
i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov
kosog krova mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih
mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne
namjene ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih stambenih građevina u zonama
mješovite namjene, pretežito stambene (M1), pretežito poslovne (M2) i pretežito
poljoprivredna gospodarstva (M4):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m2,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 14 m,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.
b) Veličina građevine osnovne namjene:
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m2,
a najviše 120 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice, izuzev međe uz
koju je prislonjena, iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine:
- namjena pomoćne građevine je u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.),
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve
građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta
mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov
kosog krova mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih stambeno- poslovnih građevina u
zonama mješovite namjene pretežito stambene (M1), pretežito poslovne (M2) i
pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih i manjih građevina
gospodarske, poslovne namjene,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 20 m,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine određuje se regulacijom postojeće gradnje u koju
se građevina interpolira, ali ne više od 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu
kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- najmanja tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 64 m2,
odnosno 80 m2 ako se poslovni prostor smješta unutar građevine
osnovne namjene,
- najveća tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 20 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine
- izgradnja pomoćne i manje građevine gospodarske, poslovne namjene izvodi
se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta
mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu plohu
mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov
kosog krova mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti - 1 mjesto na 3 zaposlenika,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po apartmanu odnosno na 2 ležaja + 1
mjesto,
- za trgovine - 1 mjesto na 10 m2 neto površine,
- ugostiteljstvo - 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih poslovno- stambenih građevina u
zonama mješovite namjene, pretežito poslovne (M2) i pretežito poljoprivredna
gospodarstva (M4) i primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće
stambeno-poslovne građevine u prethodnom stavku ovog članka.
(5) Utvrđuju se uvjeti gradnje samostojećih višestambenih građevina u zonama
mješovite, pretežito poslovne namjene (M2):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna višestambena građevina, a uz
nju je dozvoljena gradnja pomoćne garažne građevine za smještaj vozila
korisnika građevine osnovne namjene,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m2,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi 16 m, odnosno
20 m ako se planira poslovni sadržaj,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 12 m pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 4 m,
- najmanja udaljenost građevine od građevine osnovne namjene na susjednoj
građevnoj čestici iznosi pola visine građevine, ali ne manje od 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- građevinski pravac određuje se prema javnoj prometnoj površini Planom
utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćne garažne građevine
- izgradnja garažne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za
višestambenu građevinu na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža garažne građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska
etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina garažne građevine iznosi 4 m, a ukupna visina 5 m pri čemu
kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta
mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu
plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov
kosog krova mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na
način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(6) Utvrđuju se uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina u zonama mješovite
namjene, pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4):
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina i građevina u
funkciji poljoprivredne proizvodnje,
- površina građevne čestici ne može biti manja od 1000 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3 nadzemne etaže i podrum pri čemu se
i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 9 m, a ukupna visina 13 m pri čemu kota
najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote
prirodnog terena,
- najveći GBP iznosi 400 m2,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 64 m2,
a najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 3 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine:
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve
građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 pri čemu se i suterenska etaža
ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 4 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- najmanja udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m,
- najmanje udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuje se i na
sabirne jame,
- iznimno se građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice
ako je i susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib
krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta
mora riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti gradnje građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje
- izgradnja građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti
(kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine iznosi 1 nadzemna etaža, pri čemu se i
suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine,
- najveća visina građevine iznosi 5 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,
- najmanja udaljenost građevine do drugih međa iznosi 3 m.
f) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i građevine u funkciji poljoprivredne
proizvodnje te upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna, a na krovnu
plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije,
- nagib kosog krova je između 18o i 22o, a pokrov
kosog krova mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa,
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih krovova kod izgradnje građevina
osnovne namjene.
g) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 40%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni pristup
na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru
građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta prema normativima u
prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno parkirališno/garažno mjesto,
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje, nasipavanje
prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde prema javnim površinama iznosi 1,5 m, a između
ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m,
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid koji se gradi kao kameni zid ili se oblaže
kamenom visine do 1,5 m.
h) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu
površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
i) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(7) Iznimno od prethodnih stavaka ovog članka se u pojasu 70 m od obalne
crte definiranom na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih ograničenja u korištenju mogu smjestiti
samo pomoćne građevine u kojima se smještaju prateći sadržaji
ugostiteljsko-turističke namjene dok se građevine osnovne namjene mogu
smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa. Postojeće
građevine namijenjene stanovanju mogu se zadržati, a rekonstruiraju se prema
prethodno utvrđenim uvjetima.
Iznimke kod rekonstrukcije postojećih građevina
Članak 28.
(1) Postojeća građevina namijenjena stanovanju, čija je građevna čestica
manja od Planom utvrđene za novu gradnju, rekonstruira se uz primjenu ostalih
uvjeta koji se odnose na najveću dopuštenu izgrađenost i iskorištenost čestice
(kig i kis), visinu i udaljenosti od regulacijskog pravca i međa.
(2) Ukoliko se postojeća građevina namijenjena stanovanju kao i pomoćna
građevina na zasebnoj građevnoj čestici (garaža, spremište, drvarnica,
alatnica, kotlovnica) nalazi na manjim udaljenostima u odnosu na Planom
utvrđene udaljenosti može se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje
postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.
(3) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati i ako je građevnoj čestici
osiguran pristup na javnu prometnu površinu širine manje od Planom utvrđene
najmanje širine.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I
POVRŠINAMA
Članak 29.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao
linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
- sustav prometne infrastrukture:
- kopneni: kolni, pješački,
- morski: luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, privezišta,
- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- vodnogospodarski sustav: vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
sustav uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda,
- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata:
elektroopskrba, javna rasvjeta.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka
grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite
okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne
mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja
svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice
odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog
sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i
ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura
koridor širine utvrđene posebnim propisima.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 30.
(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br.
2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem
projektne dokumentacije, gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i
građevina u zonama drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u
prostoru.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim
površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti izveden u skladu s važećom
zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
(4) Do ishođenja dokumentacije za izgradnju planirane županijske ceste iz
građevinskog područja izuzimaju se sve čestice koje se nalaze unutar koridora
od 70 m, a postojeće građevine moguće je rekonstruirati u opsegu neophodnom za
poboljšanje uvjeta života.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak 31.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase
dionica glavnih mjesnih, sabirnih, ostalih i kolno-pješačkih ulica.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna površina unutar obuhvata Plana uz
koju se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan
pristup.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u
cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase
prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi
se potpornim zidovima u okviru površine prometnice prema rješenjima koja
osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za gradnju dionica ulica unutar obuhvata
Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
- maksimalni nagib nivelete 10%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,25 m za GMU 1 te 2x3,5 m za GMU
2
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama uz zadovoljavanje uvjeta iz
stavka (2) prethodnog članka,
- pješački nogostup, jednostrani ili dvostrani, minimalne širine 1,5 m,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 8 m za GMU 1 te 8,5 m
za GMU 2.
b) Sabirna ulica (SU):
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili dvostrani, minimalne širine 1,5m,
iznimno gdje uvjeti na terenu ne dozvoljavaju navedenu širinu može se izvesti
nogostup širine 0,8 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika
za parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7m, a iznimno i manje
na potezima gdje se postojeća prometnica rekonstruira, a nije moguće ostvariti
Planom utvrđenu minimalnu širinu.
c) Ostala ulica (OU):
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili dvostrani, minimalne širine 1,5 m,
iznimno gdje uvjeti na terenu ne dozvoljavaju navedenu širinu može se izvesti
nogostup širine 0,8 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika
za parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7m, a iznimno i manje
na potezima gdje se postojeća prometnica rekonstruira, a nije moguće ostvariti
Planom utvrđenu minimalnu širinu.
d) Kolnopješačka ulica:
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,25 m te 1x4,0 m za jednosmjerni
promet,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup česticama,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika
za parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 5,5 m, a iznimno i
manje na potezima gdje se postojeća prometnica rekonstruira, a nije moguće
ostvariti Planom utvrđenu minimalnu širinu.
(6) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima maksimalni nagib nivelete za sabirne,
ostale i kolnopješačke ulice može biti do 17%.
(7) Jednosmjerni tok moguće je organizirati u postojećim ulicama uskog
profila.
(8) Ako je postojeća ostala cesta širine kolnika manje od 3,5 m za
jednosmjerni, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet udaljenost regulacijskog
pravca od osi ostale ceste treba biti takva da osigura prostor za širenje ceste
na 3,5 m odnosno na 5,5 m te ako lokalni uvjeti to dozvoljavaju minimalno
mogućnost izgradnje pješačke staze širine 0,75 m za jednosmjerni pješački tok
(preporuka 1,5 m za dvosmjerni pješački tok).
(9) Iznimno za zone tradicionalnog naselja definirane u točki 7.2. ovih
Odredbi kod rekonstrukcije postojećih cesta širina kolnika može iznositi i
manje od 4 m ako položaj već postojećih građevina onemogućava izvedbu Planom
propisanih širina ulica.
Članak 32.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj
od kategorija navedenih u stavku (1) prethodnog članka.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se i
pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine kolnika 3 m za građevine
namijenjene stanovanju, odnosno 5,5 m za sve ostale građevine.
5.1.2. Javni autobusni promet
Članak 33.
(1) Planom se za javni autobusni promet predviđa korištenje glavne mjesne
ulice - GMU 1.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je uređenje jednog ugibališta te
jednog ugibališta i okretišta. Stajališta autobusa javnog prometa moraju imati
nadstrešnicu za putnike.
5.1.3. Javna parkirališta
Članak 34.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom javnog parkirališta na Planom
utvrđenim površinama označenim s P1-4 na kartografskim prikazima br. 2A:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i 4: Način i uvjeti
gradnje. Na pojedinom Planom utvrđenom javnom parkiralištu potrebno je okvirno
ostvariti najmanji broj parkirnih mjesta kako slijedi:
- P1 - 23
- P2 - 15,
- P3 - 18,
- P4 - 26,
(2) Osim na Planom utvrđenoj površini iz prethodnog stavka ovog članka javne
parkirališne površine dozvoljeno je graditi i u zonama mješovite namjene, pretežito
stambene (M1), pretežito poslovne
(M2) i pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4). Na pojedinom javnom
parkiralištu potrebno je ostvariti najmanje 5 parkirnih mjesta.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno na mrežu javne rasvjete i oborinske
odvodnje, a iznimno do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje oborinskih voda
dozvoljava se za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta odvođenje
oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, a za
površine veće od deset parkirališnih mjesta dozvoljava se disperzija oborinskih
voda u okolni teren nakon odgovarajućeg pročišćavanja. Za parkirališne površine
veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.
(4) Parkirno mjesto na javnom parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija
2,5x5 m. Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta
osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile invalida, minimalnih
dimenzija 3,75x5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na javnim parkiralištima s
manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile invalida na javnom
parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u
građevinu te trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske
vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirna mjesta.
5.1.4. Pješačke površine
Članak 35.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica na Planom
obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih putova i obalne
šetnice.
(2) Osim utvrđenih trasa pješačkih komunikacija iz (1) stavka ovog članka
dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i stubišta i unutar zona mješovite
namjene, pretežito stambene (M1), pretežito poslovne (M2) i pretežito
poljoprivredna gospodarstva (M4), javnih zelenih i zaštitnih površina uz
obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. Za popločavanje putova
potrebno je koristiti prirodne materijale.
(3) Postojeći pješački pravci (šetnice, stubišta) koji nisu ucrtani na
grafičkom dijelu Plana, a unutar su planiranih zona, moraju se zadržati na
način da ostaju u postojećem obliku ili, ako je potrebno, izvode se na rubovima
zona.
Članak 36.
(1) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije
moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube.
Najmanja širina pješačkih putova iznosi 3 m, a iznimno na kraćim potezima može
iznositi 1,5 m.
(2) Uz pješačke putove moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom
opremom za sjedenje kao što su klupe, nadstrešnice i sl.
(3) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi,
koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne
predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama
u kretanju.
Članak 37.
(1) Planom se određuje prostor obalne šetnice uz morsku obalu na području
luke za javni promet (L11).
(2) Uređenje obalne šetnice provodi se temeljem uvjeta utvrđenih u
prethodnom članku ovih Odredbi i posebnih uvjeta službe zaštite prirode.
(3) Duž obalne šetnice mora se na najmanje svakih 400 m omogućiti pristup
moru putem jedne poprečne pješačke veze obalne šetnice s javnim površinama u
njezinom zaleđu te predvidjeti javna rasvjeta, a konačno oblikovanje će se
odrediti projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja.
5.1.5. Pomorski promet
Članak 38.
(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom je definirana luka otvorena za
javni promet lokalnog značaja (L) i privezište (PR) prikazani na kartografskom
prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet.
(2) Pristup površinama definiranim u prethodnom stavku ovog članka utvrđen
je pristupnim putovima
(unutarnji plovni put) na navedenom kartografskom prikazu.
Članak 39.
(1) Planom se utvrđuje sljedeća luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja (L):
- luka Kamporska Draga (L11).
(2) U sklopu luke otvorene za javni promet lokalnog značaja dozvoljen je
privez i odvez brodica domaćeg stanovništva, nautičara, ribarskih brodova i
sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj ljudi. Dozvoljeni broj vezova za luku
iznosi kako slijedi:
- L11 - 100 komunalnih vezova, 200 nautičkih vezova, 20 ribarskih
vezova, 20 sportskih vezova.
(3) Unutar kopnenog dijela luke zadržava se postojeća obalna šetnica.
(4) Dozvoljava se proširenje kopnenog dijela luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja u more unutar pojasa 30 m od obalne prometnice odnosno obalne
šetnice.
(5) Unutar akvatorija mogu se za potrebe luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja graditi lukobrani, gatovi i pontoni.
(6) Na kopnenom dijelu moguća je gradnja građevina za potrebe lučkih
djelatnosti s pratećim sadržajima (ugostiteljski sadržaji, sanitarna grupa,
spremište i sl.) kao i uređenje manipulativnih površina obale.
(7) Planom se utvrđuju uvjeti za gradnju građevina u lučkom području:
- najveća tlocrtna površina ispod svih građevina iznosi do 200 m2,
za svaku pojedinu kategoriju korisnika akvatorija, ali ne više od 600 m2
ukupno.
- najveći broj etaža iznosi 1,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 5 m,
- najmanja međusobna udaljenost građevina, kao i udaljenost od obalne
linije, iznosi 10 m.
(8) Za luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja potrebno je osigurati
najmanje 10 parkirališnih mjesta.
(9) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu, pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da on nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa.
Luka otvorena za javni promet mora biti priključena na sustave vodoopskrbe,
odvodnje i elektroopskrbe.
Članak 40.
(1) Planom se utvrđuje jedan akvatorij privezišta (PR).
(2) U sklopu privezišta dozvoljen je privez i odvez plovila lokalnog
stanovništva, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta.
(3) Planom se utvrđuje broj vezova za privezište - PR9 - 20
plovila.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 41.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom
prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
elektronička komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke
komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i
potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana
cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj telefonskih priključaka svim
kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve elektroničke
komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.)
po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih
prometnica.
Članak 42.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom je
omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata (tip A) koji ne prelazi visinu
građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne
elektroničke komunikacijske mreže iz stavka (1) ovog članka potrebno je
poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu
građevina. Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne
elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim
osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža
Članak 43.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za
elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom
prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu
rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak 44.
(1) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV mogu se rekonstruirati ili zamijeniti
(na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom trafostanicom 20/0,4 kV
drugog tipa i većeg kapaciteta.
(2) Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće,
zidane i dr.), kao samostojeći uređaji s posluživanjem izvana ili ugrađene u
sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija
oblikovna rješenja.
(3) Na području postojećih nadzemnih vodova 20 kV mreže određen je zaštitni
koridor širine 15 metara. Zaštitni koridor određuje područje zabrane nove
gradnje te dopušta rekonstrukciju postojećih građevina u postojećim gabaritima
GBP-a. Zaštitni koridor ostaje na snazi do realizacije podzemne 20 kV mreže i
ukidanja postojeće nadzemne 20 kV mreže.
(4) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom
nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne
mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se ispod javnih površina, a iznimno
i na drugim površinama prema uvjetima utvrđenim u stavku (5) članka 29.
(5) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno
opterećenje nije moguće osigurati iz Planom utvrđene lokacije trafostanice,
lokaciju za trafostanicu potrebno je osigurati u njegovoj zoni obuhvata.
(6) Uvjeti za gradnju trafostanica:
- za trafostanicu koja se gradi kao samostojeći uređaj odnosno koja se gradi
na građevnoj čestici druge namjene treba osigurati neposredan pristup na
prometnu površinu radi servisiranja trafostanice,
- građevina trafostanice mora biti udaljena najmanje 5 m od granice s javnom
prometnom površinom, osim ako se suglasnošću gradskog odjela nadležnog za ceste
ne dozvoli gradnja na udaljenosti do najmanje 1 m,
- najmanja udaljenost građevine od ostalih međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako
građevina nema otvora,
- lokacije trafostanica crtane u grafičkom dijelu Plana su načelne. Mikrolokacije
trafostanica odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca.
(7) Niskonaponska mreža će se izvoditi podzemnim kabelima, a gdje to nije
moguće iznimno se uz suglasnost Grada Raba dozvoljava nadzemno izvođenje sa
samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak 45.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu podzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je
prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će definirati njeno napajanje i
upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i
rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 46.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav
korištenja voda), sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje vodotoka i drugih
voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za
obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak 47.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(2) Područje obuhvata Plana opskrbljuje se vodom preko postojeće vodospreme
Barčići koja se nalazi u pod ručju izvan obuhvata Plana. Od vodospreme je
izveden opskrbni cjevovod do naselja, a time i do krajnjih korisnika.
(3) Izvan područja obuhvata planirana je nova vodosprema »VS Kampor« (69
m.n.v.), kapaciteta V=350 m3.
Članak 48.
(1) Planom je predviđena rekonstrukcija postojeće te gradnja nove mreže
vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama korisnika prostora.
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a
udaljenost između hidranata treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti
na vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.
(3) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u
pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije.
Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji
vertikalni razmak od ostalih instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja
mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad
tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.
(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i
projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na
način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema
građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak 49.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje
otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu
br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih
voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim
cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske
vode.
Članak 50.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana
treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže te spojem na kanalizacijski
sustav Rab koji se sastoji od sekundarne i glavne kanalizacijske mreže
tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica kojima će se otpadna voda
transportirati prema planiranom uređaju za pročišćavanje Potočina, a koji se
nalazi izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar obuhvata Plana utvrđeno je ukupno 3 crpne stanice (CS 17, CS 18,
CS 19). Tlačno- gravitacijski kolektori i crpne stanice locirani su u obalnom
dijelu područja obuhvata Plana.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz stavka (1) ovog članka sve
tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne
vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi
uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu namijenjenu stanovanju kapaciteta
do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak 51.
(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih
površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon
pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirališne površine do deset
parkirališnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni
teren raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih
mjesta, do izgradnje javnog sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u
podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane
površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore
mineralnih ulja.
(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode
promjera cijevi najmanje
DN300 prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili u upojni
bunar.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na
prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a
moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.
Članak 52.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno
je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne
instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih
materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje
DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m.
Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj
koti.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom
ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na
terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti
kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav
javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za odvodnju
na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
važećom zakonskom regulativom.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju
iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema
važećim propisima.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak 53.
(1) Sukladno Zakonu o vodama ograničenja na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja prostora u
koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju vodnih
građevina te njihovog održavanja.
(2) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim
gradnje javnih površina:
prometnica, parkova i trgova.
(3) Za nesmetan protok površinskih voda i bujica sliva Kamporskog zaljeva na
prometnicama je potrebno predvidjeti propust.
(4) Iz bujičnih kanala nužno je odstraniti sve gradnje i instalacije koje ne
služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se uspostavila njihova osnovna
funkcija i omogućilo održavanje u skladu s namjenom. Pri tome se ne isključuje
korištenje kanala i za zbrinjavanje oborinskih voda, ali preko izgrađenog i
kontroliranog sustava s točno poznatim mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak 54.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su
nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz sadržaje i na
površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza putnika, građevine škole,
kulture, sporta i rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i promidžbene panoe na javnim površinama
treba oblikovno unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u
okvirima proširene pješačke ili dijela zelene površine odmaknuto od pročelja
građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri čemu ne smiju ometati i
predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smiju smanjivati
preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti
uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja
pojedine građevine na području Grada Raba utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela
jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
6.1. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 55.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:
- u zoni Z3 odmorište,
- u zonama Z zaštitne zelene površine.
6.1.1. Javne zelene površine
Članak 56.
(1) Planom je u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite,
pretežito poslovne (M2) namjene moguće uređenje dječjeg igrališta za uzrast
djece od 3 do 6 i 7 do 15 godina. Na čestici dječjeg igrališta mogu se
uređivati pješačke površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim
karakteristikama prostora. U sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih
sprava za igru, urbane opreme i javne rasvjete.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z3 utvrđeno uređenje odmorišta gdje se
zadržava postojeća vegetacija uz mogućnost sadnje novih autohtonih biljnih
zajednica, te uređenje pješačkih površina. Zabranjena je bilo kakva gradnja.
Unutar odmorišta moguće je postavljanje urbane opreme i javne rasvjete.
6.1.2. Zaštitne zelene površine
Članak 57.
(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se
kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim
zelenilom.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost
odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina, a na njima
se mogu graditi građevine komunalne infrastrukture te uređivati pješački
putovi.
6.2. UVJETI UREĐENJA KUPALIŠNO-REKREACIJSKIH POVRŠINA
Članak 58.
(1) Planom su utvrđene kupališno-rekreacijske površine - uređene plaže na
priobalnom području označene s R210 i R211 koje
obuhvaćaju kopneni i morski dio, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1:
Korištenje i namjena površina.
(2) Planom se dozvoljava proširenje kopnenog dijela uređenih plaža u dubini
najviše 10 m od obalne linije, a konačno oblikovanje će se odrediti projektnom
dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja.
(3) Na površinama uređenih plaža dozvoljeno je uređenje kupališnih površina
i sunčališta, javnih zelenih površina, dječjih igrališta, pješačkih površina i
odmorišta i sl. i izgradnja i uređenje otvorenih igrališta za rekreacijske
sadržaje kupališta (boćalište, odbojka na pijesku, skakaonica i sl.), građevina
infrastrukture i pratećih sadržaja: rekreacija, ugostiteljstvo, trgovina,
zabava, sanitarni uređaji, tuševi, kabine i sl.
(4) GBP pratećih sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka koji se mogu
graditi na površinama uređenih plaža ne smije prelaziti 10% površine kopnenog
dijela pojedine uređene plaže. Građevine se izvode visine jedne nadzemne etaže,
odnosno 4 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,
a smještavaju se uz stražnju granicu plaže prema komunikacijskim površinama.
(5) Uređenjem plaže ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti priobalnog
i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne materijale
karakteristične za podneblje te očuvati postojeću i planirati sadnju nove
visoke vegetacije.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak 59.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih prirodnih
vrijednosti.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja Nacionalne ekološke
mreže i to važnog područja za ptice pod šifrom HR1000033 Kvarnerski otoci,
važnog područja HR 2000680 - Kamporska Draga, te važnog područja za divlje
svojte i stanišne tipove pod šifrom HR2001023 Otok Rab kojoj je cilj očuvanja
eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietalia.
(3) U cilju zaštite ekološke mreže treba sprječavati nasipavanje i
betonizaciju obale, te kontrolirati ili ograničiti gradnju na muljevitim i
pjeskovitim morskim obalama.
(4) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili s drugim
zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti
područja ekološke mreže treba provesti postupak ocjene prihvatljivost zahvata
na ekološku mrežu.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti
Članak 60.
(1) U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim
rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
- čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,
- formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije
kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne
zelene površine,
- Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne
čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
- uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva unutar građevnih čestica uz
prometne (kolne i pješačke)
pravce,
- ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog
krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i
dr.
(2) Dijelovi čestica na kojima je utvrđena zabrana gradnje (vrijedno
područje - prirodni i kultivirani krajobraz) radi očuvanja autohtonih biljnih
vrsta označeni su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja
u korištenju.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 61.
Kulturna dobra Planom predviđena za zaštitu na području obuhvata ovog Plana
prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju.
Članak 62.
U okviru Planom obuhvaćenog područja se temeljem Konzervatorske podloge
Prostornom planu Grada Raba predlaže upis evidentiranih kulturnih dobara u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a koje se do upisa štite ovim
Planom i za koje se daju smjernice i uvjeti zaštite te obuhvaćaju:
- čuvati intaktno,
- provesti arheološko istraživanje i konzerviranje,
- zabranjena gradnja unutar zone zaštite,
- dozvoljena je arheološka prezentacija,
- za bilo kakav zahvat obavezno konzultirati nadležni konzervatorski odjel i
ishoditi posebne uvjete zaštite.
Članak 63.
(1) Na dijelovima obuhvata Plana utvrđene su zone tradicionalnog naselja, a
prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju.
(2) Uređenje zona tradicionalnog naselja usmjeriti na očuvanje vitaliteta
naselja, promoviranje tradicionalnog života, rada i stvaranju stalno naseljenog
stanovništva. Oblikovanje građevina zadržati u postojećem prepoznatljivom
obliku, nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina.
(3) Iznimno od pojedinih uvjeta gradnje utvrđenih ovim Odredbama se za zone
definirane u stavku (1)
ovog članka utvrđuje:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 250 m2,
- najveća visina građevne iznosi 9 m,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najmanje 60 m2,
a najviše 150 m2,
- uređenje svih vanjskih ploha građevina korištenjem isključivo lokalnih
arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 64.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Rab,
odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja komunalni otpad i zbrinjava na
odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti
komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem
djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno
odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u
okoliš na građevnoj čestici na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad odvozit će se prema
komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog
otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika postavljenih
na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih
potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno
staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti
smješteni na prometno dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne
službe.
Članak 65.
(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na
postojeće odlagalište,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za
privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora
biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne
i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz prethodnog stavka ovog
članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o
vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s
otpadom u skladu s važećom zakonskom regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 66.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu
tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih
dijelova (zaštita zraka, voda i tla i zaštita od buke i vibracija) potrebno je
provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj
blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj
iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u
naselju.
(5) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, površinskih voda i sl.) te će se
isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti
iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak 67.
(1) Područje Plana je, s obzirom na fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno
sljedećim geotehničkim kategorijama:
a) III. geotehnička kategorija - zona fliša, koju karakterizira:
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasijecanja;
- upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna,
mogućnost erozije je znatna;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
geotehnickih značajki u odnosu na goli krš;
- relativno povoljan kompleks paleogeonskog fliša za temeljenje građevina.
b) IV.b geotehnička kategorija - naplavine na flišu, koju karakterizira:
- pjeskovito-muljevite naplavine mjestimične debljine preko 10 m;
- teren je izrazito deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasijecanja;
- upojnost terena je slaba, vodopropusnost terena mala; razina podzemne vode
je visoka, a dijelovi terena su zamočvareni;
- teren je u cijelosti manje pogodan do nepogodan za građenje;
- erozija može biti izražena.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i
nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta
velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina
koje će koristiti veći broj različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u
zonama stanovanja koje mogu uključivati i ugostiteljsko-turističke, poslovne i
javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod
zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i
zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 68.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na
stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se
temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava
korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti
i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i
poduzimat će se sve mjere, temeljene na zakonskim propisima kojima se može
očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za
sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u
tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom
definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom
zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak 69.
(1) Sjeveroistočni te istočni dio obuhvata Plana nalazi se unutar
vodozaštitnog područja, II. zone zaštite što je određeno »Odlukom o zonama
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu«, a prikazano je na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne zaštite je područje
neposrednog utjecaja na izvorište i zona strogog ograničenja. Mjere zaštite
određene su Odlukom navedenom u stavku 1. ovog članka.
(3) Svi zahvati u prostoru unutar zona sanitarne zaštite mogu se obavljati
jedino ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne
zaštite.
(4) Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva
mogu se graditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen
takav zahvat u II. zoni sanitarne zaštite.
Članak 70.
(1) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav te odvoditi
prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Potočina smještenom izvan obuhvata
Plana, na način propisan od nadležne službe.
(2) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve
građevne čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.
(3) Do izgradnje sustava javne odvodnje, za građevine stambene namjene do 10
ES, dozvoljava se priključak na individualni sustav u obliku septičke
taložnice. Za građevine iznad 10 ES potreban je zasebni sustav za pročišćavanje
(biodisk i sl.).
(4) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do
tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
(5) Oborinske vode onečišćene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se, uz prethodno pročišćavanje na separatoru onečišćenih tvari,
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje
ili, za parkirne površine do deset parking mjesta, nakon pročišćavanja
disperzno ispustiti u podzemlje.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
Planom obuhvaćenom području potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak 71.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg
djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog terena postiže se izgradnjom
sustava odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine zaštitnog koridora vodotoka
te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalaze se vodotoci koji su prikazani na
kartografskim prikazima br. 1: Korištenje i namjena površina, br. 2E: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav - odvodnja
otpadnih voda i uređenje vodotoka i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i područja posebnih
ograničenja u korištenju.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana su ograničenja gradnje i
korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini u
svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i njihovog održavanja.
(4) Planom se utvrđuje obvezna izrada projektne dokumentacije cjelovitog
uređenja toka vodotoka i njihovog sliva, s utvrđivanjem mjerodavnih protoka i
karakteristika odvodnih kanala. Projekt treba uskladiti s projektima oborinske
odvodnje.
(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i
zaštite od bujičnih voda planira se za vodotok utvrditi inundacijsko područje,
odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a prema posebnom propisu.
(6) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog
dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka,
s obostranim pojasom širine 10,0 m, mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog
ruba građevine uređenja toka.
(7) Na zemljištu iznad natkrivenog vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim
gradnje javnih površina:
prometnica, parkova i trgova.
(8) Iz bujičnih vodotoka potrebno je odstraniti sve gradnje i instalacije
koje nisu namijenjene zbrinjavanju bujičnih voda, što ne isključuje korištenje
kanala za zbrinjavanje oborinskih voda kontroliranim sustavom.
(9) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje
protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak 72.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz morsku obalu i može imati utjecaj na
more te se radi toga definiraju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja
mora koje obuhvaćaju:
- izgradnju javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti
izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom
pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
- unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje mora i plaža,
- monitoring kakvoće mora na morskim plažama radi preventivne i eventualne
zaštite.
Članak 73.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
- u lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja osigurati prihvat
zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja
za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje
istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog otpada,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu,
- izviđati i obavještavati radi utvrđivanja pojave onečišćenja.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 74.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke.
Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavne mjesne ulice te
uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u tom koridoru odnosno uz zone navedenih
sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene
važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom
standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak 87.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/15-01/06
Ur. broj: 2169-01-04-02/4-15-8
Rab, 10. kolovoza 2015.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr., v.
r.
