Na temelju članka 34. Statuta Grada Raba (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13 i 31/13 - Pročišćeni tekst i
19/15) i članka 3. Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Raba (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 21/15) Gradonačelnik Grada Raba dana
15. srpnja 2015. godine donosi
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom o pravima iz radnog odnosa zaposlenika gradske uprave
Grada Raba (dalje: Pravilnik) uređuju određena prava iz radnog odnosa
zaposlenih u Gradskoj upravi Grada Raba.
Pod pojmom »zaposlenik« u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se
službenici i namještenici zaposleni u gradskoj upravi Grada Raba na neodređeno
ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim vremenom i vježbenici.
Članak 2.
Na prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti zaposlenika u gradskoj
upravi Grada Raba, i to ona koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se
odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi, Zakona o radu, Zakona o plaćama u lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi, te ostali propisi donijeti na temelju njih.
II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak 3.
Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do
petka.
Raspored rada tijekom radnog dana utvrđuje se s početkom u 7.00 i završetkom
u 15.00 sati s dnevnim odmorom od 30 minuta, od 11.00 do 11.30 sati.
Iznimno od stavka 2. ovog članka, pročelnici upravnih tijela mogu radno
vrijeme zaposlenika, kada za to postoji prijeka potreba, raspoređivati na drugi
način, u okviru tjednog fonda od 40 radnih sati.
Iznimno od stavka 3. ovog članka, pročelnici upravnih tijela mogu, ovisno o
potrebama određenih tijela, za ta tijela, odnosno za pojedine zaposlenike,
odrediti i drugačiji raspored dnevnog i tjednog radnog vremena.
Osim raspoređivanja radnog vremena iz stavka 4. ovog članka, pročelnici
upravnih tijela mogu, kada u potrebi obavljanja službe postoje sezonske
oscilacije tijekom godine, prerasporediti radno vrijeme zaposlenika, sukladno
općim propisima o radu. U tom vremenskom razdoblju u kojem je radno vrijeme
nejednako raspoređeno i koje ne može biti kraće od mjesec dana niti dulje od
jedne godine, radno vrijeme zaposlenika mora odgovarati njegovom punom radnom
vremenu.
Zaposlenik mora biti pismeno obaviješten o rasporedu rada ili promjeni
rasporeda radnog vremena koje odstupa od uobičajenog rasporeda najmanje tjedan
dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim
slučajevima.
Članak 4.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, zaposlenik ima
pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 5.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od 48
sati neprekidno.
Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava
mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako zaposlenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz
stavka 2. ovog članka, može ga koristi naknadno prema odluci pročelnika.
Članak 6.
Zaposlenik ima za svaku kalendarsku
godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada
plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Članak 7.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote,
nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio nadležni liječnik
te dani plaćenog dopusata, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 8.
Godišnji odmor od 4 tjedna uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na složenost poslova:
-zaposlenicima na radnom mjestu za koje se zahtijeva VSS 4 dana
-zaposlenicima na radnom mjestu za koje se zahtijeva VŠS 3 dana
-zaposlenicima na radnom mjestu za koje se zahtijeva SSS 2 dana
-zaposlenicima na radnom mjestu za koje se zahtijeva NSS 1 dana
2. s obzirom na dužinu radnog staža:
-do 5 godina radnog staža 1 dan
-od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana
-od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana
-od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana
-od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana
-od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana
-od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana
-od 35 i više godina radnog staža 8 dana
Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca kalendarske
godine za koju zaposlenik koristi godišnji odmor.
3. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još
po 1 dan
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta, bez obzira na
ostalu djecu 3 dana
-osobi s invaliditetom 2 dana.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se najkraćem trajanju
godišnjeg odmora iz članka 6. ovog Pravilnika, pribrajaju dani godišnjeg odmora
utvrđeni točkama od 1. do 3. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje
godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.
Članak 9.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg
odmora što ga donosi pročelnik, vodeći računa o potrebi organzacije rada te o
pisanoj želji zaposlenika.
Članak 10.
Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, pročelnik donosi za svakog
zaposlenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema
mjerilima iz članka 8. ovoga Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora te
vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka
korištenja godišnjeg odmora.
Članak 11.
Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora
radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.
Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1.
ovoga članka donosi pročelnik.
Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora
se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg
odmora.
Dopusti
Članak 12.
Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj
kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
-zaključenje braka 5 radnih dana
-rođenje djeteta 5 radnih dana
-smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta,posvojitelja,
posvojenika i unuka 5 radnih dana
-smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 3 radna dana
-selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana
-selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana
-dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje 1 radni dan
-teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u
stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine
iskoristio prema drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dan plaćenog dopusta u pravilu se
koristi neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja
neposredno nakon davanja krvi, dan plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s
pročelnikom.
Članak 13.
Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje državnoga stručnog
ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje
je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.
Članak 14.
Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja
za vlastite potrebe, zaposleniku se za pripremanje i polaganje ispita može
odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.
Članak 15.
Zaposlenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili
usavršavanje, za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust od
15 radnih dana godišnje.
Članak 16.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom,
razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Odluku o plaćenom dopustu donosi pročelnik na pisani i obrazloženi zahtjev
zaposlenika.
Članak 17.
Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće
(neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je
takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a oso
bito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže
obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i
športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja,
usavršavanja ili specijalizacije.
Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka 1.
ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.
III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 18.
Pročelnik je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost
zaposlenika.
Pročelnik će poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i
zdravlje zaposlenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad,
sprječavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama
zaštite na radu.
Pročelnik je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u
skladu s posebnim propisima.
IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆU I NAKNADE
Članak 19.
Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova radnog
mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun
plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak 20.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za prethodni mjesec.
Od jedne do druge isplate plaće ne može, u pravilu proći više od 30 dana.
Članak 21.
Zaposlenici mogu primati plaću i ostala primanja putem tekućih računa banaka
prema osobnom odabiru.
Članak 22.
Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu
obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak 23.
Prekovremenim radom, kad je rad zaposlenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i
svaki sat rada subotom i nedjeljom.
U slučaju prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne dane»prema
ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1 : 1,5 (1 sat prekovremenog rada
= 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje
u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad
je prekovremeni rad ostvaren.
Članak 24.
Za ostvarene natprosječne rezultate rada zaposleniku se može isplatiti
nagrada.
Visina, kriteriji i način isplate nagrade iz stavka 1. ovoga članka utvrdit
će se posebnim aktom.
Članak 25.
Ako je zaposlenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42
dana, pripada mu naknada plaće u visini od 95 % od njegove plaće kao da je na
radu, ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.
Za bolovanje zbog profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na radu
naknada se isplaćuje u 100%-tnom iznosu.
V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Naknada za godišnji odmor
Članak 26.
Zaposlenik može ostvariti pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u
iznosu ne manjem od iznosa koji se može isplatiti neoporezivo, u smislu propisa
o porezu na dohodak.
Regres iz stavka 1. ovoga članka bit će isplaćen u cijelosti, jednokratno,
najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje
pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci
provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg
odmora.
Odluku o visini regresa iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu
donosi gradonačelnik, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.
Članak 27.
Za božićne blagdane zaposleniku se može isplatiti jednokratni dodatak -
božićnica u iznosu ne manjem od iznosa koji se može isplatiti neoporezivo u
smislu poreznih propisa.
Odluku o visini dodatka iz stavka 1. ovog članka za svaku kalendarsku godinu
donosi gradonačelnik, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.
Otpremnina kod odlaska u mirovinu
Članak 28.
Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u visini
dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama
Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Naknada u slučaju smrti
Članak 29.
Obitelj zaposlenika, s kojom zaposlenik živi u zajedničkom kućanstvu, ima
pravo na pomoć u slučaju:
-smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju službe odnosno rada, u
visini 1 prosječne mjesečne neto plaće i troškove pogreba
-smrti zaposlenika - troškovi pogreba.
Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto
plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna
tri mjeseca.
Troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se stvarni
troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće
isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri
mjeseca.
Članak 30.
Zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili
roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne prosječne mjesečne neto plaća
isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri
mjeseca.
Jednokratna naknada
Članak 31.
Zaposlenik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u
slučaju:
-nastanka teške invalidnosti zaposlenika na radu 2 prosječne mjesečne neto
plaće,
-bolovanja zaposlenika dužeg od 90 dana 1/2 prosječne mjesečne neto place,
-nastanka teške invalidnosti zaposlenika, djeteta ili supružnika zaposlenika
1 prosječna mjesečna neto plaća.
Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna
neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u
prethodna tri mjeseca.
Naknada za službena putovanja
Članak 32.
Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica,
naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji
se prema poreznim propisima ne plaća porez.
Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica,
naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima
utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo na način kako
je to regulirano za tijela državne vlasti.
Troškovi prijevoza na i s posla
Članak 33.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
sukladno posebnoj odluci.
Članak 34.
Jubilarne nagrade
Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim
tijelima Grada Raba kada navrši:
-10 godina radnog staža - 1,0 prosječne mjesečne neto plaće
-15 godina radnog staža - 1,5 prosječne mjesečne neto plaće
-20 godina radnog staža - 2,0 prosječne mjesečne neto place isplaćene po
zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske
-za svaki narednih 5 godina radnog staža povećanje za 5% iznosa iz prethodne
alineje.
Članak 35.
Pod neprekidnim radom u upravnim tijelima Grada Raba smatra se ukupan
neprekinuti rad u ranijim tijelima Skupštine općine Rab, Organima uprave SO,
mjesnim zajednicama, SIZ-ovima, Fondovima i upravnim tijelima Grada Raba pod
uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.
Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka
tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.
Dar djetetu do 15 godina starosti i dar u naravi
Članak 36.
Zaposleniku će se za svako dijete koje do 31.12. tekuće godine navršava 15 i
manje godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti u iznosu na koji
se prema važećim propisima ne plaća porez, sukladno raspoloživim proračunskim
sredstvima.
Ako su oba roditelja zaposlenici u upravnim tijelima Grada Raba, sredstva iz
stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete
zdravstveno osigurano.
Članak 37.
Zaposleniku se može jednom godišnje dati dar u naravi u vrijednosti koja ne
prelazi iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.
Naknada za izum
Članak 38.
Zaposleniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.
Posebnim Ugovorom zaključenim između zaposlenika i poslodavca uredit će se
ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 39.
Osiguranje zaposlenika
Zaposlenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za
vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24
sata.
VI. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA
Članak 40.
O ostvarivanju prava iz ovog Pravilnika donosi se rješenje.
Članak 41.
Za zaposlenike se utvrđuju otkazni rokovi sukladno Zakonu o radu, ukoliko se
zaposlenik i poslodavac ne sporazumiju drugačije.
Članak 42.
Zaposlenik kojem je prestao radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih,
odnosno posebnih potreba službe, nakon isteka roka u kojem je bio na
raspolaganju ima pravo na otpremninu u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće
isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje
za svaku navršenu godinu radnog staža u Gradskoj upravi Grada Rab u neprekidnom
trajanju.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veći od
iznosa šest prosječnih mjesečnih plaća zaposlenika.
Članak 43.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pravima
iz radnog odnosa zaposlenih u gradskoj upravi Grada Raba (SN PGŽ 32/10, 15/11 i
43/ 14).
Članak 44.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim
novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-01/15-02/56.
Ur. broj: 2169-01-01-15-02-1.
Rab, 15. srpnja 2015.
Gradonačelnik
Nikola Grgurić, dipl. oec., v. r.
