31.
Na temelju članka 109. i 188. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13) i članka
32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-
goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14 I 4/15 -
pročišćeni tekst) Općinsko vijeće Općine Matulji, na sjednici održanoj dana 11. lipnja 2015. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 10
Poslovne zone Jurdani (K4) - dio
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 10 Poslovne
zone Jurdani (K4) - dio (u daljnjem tekstu: Plan).
Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je kartografskim
prikazom broj 4.4. Odluke o donošenju Prostornog plana
uređenja Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-
goranske županije« broj 36/08 i 46/11).
Članak 2.
Plan je izradio »Art design« arhitektonski atelje d.o.o. iz
Rijeke, Ulica Slaviše Vajnera Čiče 12.
Članak 3.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim
prikazima.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi oko 5,8 ha.
Članak 4.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji
sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana te obvezne priloge kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne i komunalne mreže te mreže
elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
4.1.1. Državna cesta
4.1.2. Sabirna ulica
4.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4.3.1. Opskrba pitkom vodom
4.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
4.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4.3.4. Plinoopskrba
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere postupanja s otpadom
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita od požara
8.2. Zaštita od buke
8.3. Zaštita voda
8.4. Zaštita zraka
8.5. Zaštita od potresa
8.6. Mjere postupanja s otpadom
8.7. Mjere posebne zaštite
9. Mjere provedbe plana
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
B) GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000
2. Prometna, komunalna infrastrukturna mreža i
elektroničke komunikacije
2.1. Komunalna infrastrukturna mreža
-prometna infrastrukturna mreža MJ 1:2000
2.1.A Komunalna infrastrukturna mreža - uzdužni
profili MJ 1:100/1000
2.1.B Komunalna infrastrukturna mreža - poprečni
profili MJ 1:100
2.2. Komunalna infrastrukturna mreža
-vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000
2.3.Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba MJ 1:2000
2.4. Komunalna infrastrukturna mreža
-elektroničke komunikacije MJ 1:2000
2.5. Komunalna infrastrukturna mreža -
plinoopskrba MJ 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.1. Uvjeti korištenja i uređenja MJ 1:2000
3.2. Mjere posebne zaštite MJ 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje - oblici korištenja MJ 1:2000
C) OBVEZNI PRILOZI
I. Obrazloženje Plana
1. Polazišta
1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone izdvojene namjene
u prostoru Općine Matulji
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
2. Ciljevi prostornog uređenja
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno
dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone izdvojene
namjene
2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na
postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stano-
vanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i
posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-
povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2.Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i
komunalne infrastrukture
3. Plan prostornog uređenja
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža te elektroničke
komunikacije
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2.Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II.Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja općine Matulji (»Službene novine Primorsko-
goranske županije« broj 36/08, 46/11).
III.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja Plana:
-Programsko rješenje kompleksa Komunalac d.o.o.,
»Pangos« d.o.o. Rijeka, broj elaborata 1421/PR,
IV.Popis propisa koje je bilo potrebno poštovati u izradi
Plana:
-Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13),
-Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj 153/13),
-Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09,
55/13 i 153/13) te podzakonski propisi kojima se uređuje
zaštita od buke,
-Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/11 i
47/14),
-Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne
novine« broj 94/13)
-Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10
i 89/11),
-Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11,
130/11, 56/13,14/14),
-Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj
174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),
-Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne
novine« broj 108/95 i 56/10),
-Zakon o cestama (»Narodne novine« broj 84/11, 22/13,
54/13, 148/13 i 92/14),
-Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne
novine« broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14),
-Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/
98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),
-Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 78/13),
-Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86),
-Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti
planova zaštite i spašavanja (»Narodne novine« broj 38/
08),
-Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«
broj 95/14),
-Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne
novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03),
-Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara
(»Narodne novine« broj 8/06),
-Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju
(»Narodne novine« broj 114/10),
-Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (»Narodne
novine« broj 155/09),
-Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine«
broj 145/04),
-Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za
piće na području Liburnije i zaleđa (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 42/08, 26/09),
-Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku
(»Narodne novine« broj 117/12),
-Prostorni plan uređenja općine Matulji (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08, 46/
11).
V. Zahtjevi i mišljenja za izradu Plana,
VI. Izvješće o javnoj raspravi Plana,
VII. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana,
VIII. Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i
drugih namjena
Članak 5.
Određivanje i razgraničavanje površina unutar područja
obuhvata Plana određuje se za potrebe gradnje poslovnih
građevina s pratećim sadržajima, uređenje javnih površina
ulica i drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje javnih zelenih površina, te izgradnju komunalne infrastrukture i elektroničkih komunikacija.
Članak 6.
Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u
kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje
se kako slijedi:
1)Gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužna
namjena (K1),
2)Gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačka namjena (K2)
3)Gospodarska namjena - poslovna - komunalno-servisna namjena (K3)
4)Zaštitne zelene površine (Z),
5)Komunalna, prometna, ulična infrastrukturna mreža i
elektroničke komunikacije:
a) Državna cesta (D)
b) Sabirna ulica (SU)
c) Trafostanica (TS).
Članak 7.
Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito
uslužna namjena (K1)« dozvoljava se gradnja građevina
za obavljanje uslužnih djelatnosti, uređenje skladišnih,
uredskih i pomoćnih prostora, te manjih zanatskih radionica pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.
Unutar građevina na području namjene iz stavka 1.
ovoga članka dozvoljava se uređenje pratećih ugostiteljskih
i sportsko-rekreacijskih sadržaja, a u podzemnim etažama
dozvoljena je gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.
Na građevnim česticama na području namjene iz stavka
1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog
zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih
površina.
Članak 8.
Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito
trgovačka namjena (K2)« dozvoljava se gradnja građevina
za obavljanje trgovačkih djelatnosti pod uvjetom da se ne
remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.
Unutar građevina na području namjene iz stavka 1.
ovoga članka dozvoljava se uređenje skladišnih, uredskih
i ugostiteljskih sadržaja, a u podzemnim etažama dozvoljena je gradnja garaže s pratećim sadržajima te uređaja
komunalne infrastrukture.
Na građevnim česticama na području namjene iz stavka
1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog
zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih
površina.
Članak 9.
Na području namjene »Poslovna namjena - komunalno-
servisna namjena (K3)« dozvoljava se gradnja građevina i
uređenje površina za privremeno sortiranje i skladištenje
otpada, reciklažno dvorište, gradnja skladišnih, uredskih i
servisnih prostora pod uvjetom da se ne remeti javni red
i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i narušava okoliš.
Unutar građevina na području namjene iz stavka 1.
ovoga članka dozvoljava se uređenje pratećih ugostiteljskih
sadržaja, a u podzemnim etažama dozvoljena je gradnja
garaže s pratećim sadržajima te uređaja komunalne infrastrukture.
Na građevnim česticama na području namjene iz stavka
1. ovoga članka dozvoljava se uređenje površina zaštitnog
zelenila, parkovnog zelenila, parkirališnih i manipulativnih
površina.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
Članak 10.
Na području obuhvata Plana unutar građevne čestice
dozvoljava se gradnja jedne ili više poslovnih građevina.
Članak 11.
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti smještaj svih građevina na građevnoj čestici ovisno o namjeni
građevine i organizaciji tehnološkog procesa, kolni pristup,
protupožarni pristup, parkirališni prostor, manipulativni
prostor, komunalnu infrastrukturu, potporne i ogradne
zidove te hortikulturno uređene površine.
Članak 12.
Osnovne građevine i ostale građevine u funkciji osnovne
građevine grade se unutar gradivog dijela građevne čestice.
3. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
Članak 13.
Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito uslužna namjena (K1)« dozvoljava se
gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
-najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi 0,4,
-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice
(kis) iznosi 0,2,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,
-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,
-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih
granica građevne čestice najmanje 6,0 m,
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena
od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 12
m,
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,
-iznimno, se dozvoljava gradnja podruma, tri nadzemne
etaže i tavana za trgovačke i uredske prostore,
-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa
najveće dozvoljene širine 8,0 m,
-dijelovi građevina mogu biti do 50% viši od najveće
dopuštene visine građevina. Najveća dopuštena
površina viših dijelova građevine iznosi 10% izgrađene
(tlocrtne) površine građevine.
3. Uređenje građevne čestice
-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina
mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,
-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom
ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti
3,0 m od ruba kolnika,
-postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih
ili zelenih površina na građevnoj čestici,
-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,
-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini
od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta
ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini
ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice
i sličnog materijala,
-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 5,0 m.
Veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem
terena (pokosima) u sklopu zelenih površina građevne
čestice ili izvedbom platoa u više razina,
-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura jedno parkirno mjesto
na tri zaposlena i dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje jedno parkirno mjesto na 30 m2
bruto građevinske površine,
-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili
postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.
4. Oblikovanje građevina
-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji uključuju montažnu gradnju u betonu ili čeliku i koji se uklapaju u
postojeći ambijent i tipologiju,
-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti
oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih
principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,
-krov građevine može biti ravni ili kosi,
-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika,
ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih
uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje
krova,
-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački
odnosno interventni promet i ozelenjen.
Članak 14.
Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)« dozvoljava
se gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
-najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2,
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi 0,4,
-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice
(kis) iznosi 0,2,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,
-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,
-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih
granica građevne čestice najmanje 5,0 m,
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena
od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 9 m,
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,
-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa
najveće dozvoljene širine 8,0 m.
3. Uređenje građevne čestice
-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina
mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,
-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom
ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti
3,0 m od ruba kolnika,
-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,
-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini
od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta
ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini
ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice
i sličnog materijala,
-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 2,0 m,
-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice tako da se osigura jedno parkirno mjesto
na tri zaposlena i dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje jedno parkirno mjesto na 30 m2
bruto građevinske površine,
-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili
postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.
4. Oblikovanje građevina
-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koja se uklapaju u
postojeći ambijent i tipologiju,
-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti
oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih
principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,
-krov građevine može biti ravni ili kosi,
-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika,
ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih
uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje
krova,
-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački
odnosno interventni promet i ozelenjen.
Članak 15.
Unutar obuhvata Plana na području namjene »Poslovna
namjena - komunalno-servisna namjena (K3)« dozvoljava
se gradnja građevina prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
-najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
2. Veličina i građevna (bruto) površina građevine
-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi 0,4,
-najmanji koeficijent iskorištenosti građevne čestice
(kis) iznosi 0,2,
-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi 0,8 ili 1,2 ukoliko se gradi podrum i/ili tavan,
-građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m,
-granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih
granica građevne čestice najmanje 6,0 m,
-najveća dozvoljena ukupna visina građevine mjerena
od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 12
m,
-najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan,
-iznimno, se dozvoljava gradnja podruma, tri nadzemne
etaže i tavana za trgovačke i uredske prostore,
-do podruma se dozvoljava gradnja kolnog pristupa
najveće dozvoljene širine 8,0 m,
-dijelovi građevina mogu biti do 50% viši od najveće
dopuštene visine građevina. Najveća dopuštena
površina viših dijelova građevine iznosi 10% izgrađene
(tlocrtne) površine građevine.
3. Uređenje građevne čestice
-najmanje 15% površine građevne čestice potrebno je
ozeleniti i hortikulturno urediti, a dio zelenih površina
mora biti namjenjeno sadnji autohtonih stablašica,
-na granici građevne čestice sa planiranom sabirnom
ulicom potrebno je zasaditi drvored na udaljenosti
3,0 m od ruba kolnika,
-postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje parkovnih
ili zelenih površina na građevnoj čestici,
-ogradu, potporni zid, terasu i stubište potrebno je graditi na način da se ne narušava okoliš građevine,
-najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m. U visini
od najviše 0,9 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta
ograda od kamena ili betona, a u preostaloj visini
ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, živice
i sličnog materijala,
-najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 5,0 m.
Veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem
terena (pokosima) u sklopu zelenih površina građevne
čestice ili izvedbom platoa u više razina,
-smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice ili na javnom parkiralištu koje se nalazi
na udaljenosti do 200 m od građevne čestice, tako da
se osigura jedno parkirno mjesto na tri zaposlena i
dodatno za trgovačke, uslužne i ugostiteljske sadržaje
jedno parkirno mjesto na 30 m2 bruto građevinske
površine,
-parkirališta se uređuju sadnjom visokog zelenila ili
postavom laganih konstrukcija nadstrešnica.
4. Oblikovanje građevina
-pri projektiranju građevina potrebno je težiti suvremenim arhitektonskim rješenjima koji uključuju montažnu gradnju u betonu ili čeliku i koji se uklapaju u
postojeći ambijent i tipologiju,
-sklop građevina na jednoj građevnoj čestici treba činiti
oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, primjenom istih
principa oblikovanja i istih materijala završne obrade,
-krov građevine može biti ravni ili kosi,
-na krovu građevine dozvoljava se postava svjetlika,
ugradnja sunčanog kolektora te postava energetskih
uređaja u funkciji građevine na način da se funkcionalno i oblikovno uklope u cjelokupno uređenje
krova,
-krov građevine ili dijela građevine koja ima samo podzemne etaže mora biti ravan, prohodan za pješački
odnosno interventni promet i ozelenjen,
-građevina za privremeno sortiranje i skladištenje
otpada mora biti natkrivena kako bi se onemogućio
dotok oborinske vode na otpad,
-podna površina građevine za privremeno sortiranje i
skladištenje otpada mora biti lako periva i otporna
na djelovanje otpada koji se skladišti.
5. Uvjeti rekonstrukcije postojećih poslovnih građevina
-dozvoljava se uklanjanje postojećih poslovnih građevina,
-ukoliko se postojeće poslovne građevine zadržavaju,
dozvoljena je njihova rekonstrukcija prema uvjetima
za gradnju novih poslovnih građevina,
-postojeće udaljenosti građevine od granice građevne
čestice ne smiju se prilikom rekonstrukcije smanjivati,
-iznimno, za postojeće građevine koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od 30 m od građevinskog područja
naselja, dozvoljena je njihova rekonstrukcija u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima, uz poštivanje zakonske regulative vezane uz zaštitu od buke.
Članak 16.
Unutar zone planske oznake K3-1, planirana je gradnja i
uređenje reciklažnog dvorišta.
Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju
manjih količina posebnih vrsta otpada koje nastaju u
domaćinstvu, a navedene su u prilogu 1. Plana gospodarenja otpadom općine Matulji za razdoblje 2014. - 2019.
godine.
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne i komunalne mreže te mreže elektroničkih komunikacija s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 17.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže
na području obuhvata Plana određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.
Članak 18.
Svaka građevna čestica mora imati priključak na javnu
prometnu površinu.
Građevne čestice poslovne namjene mogu imati najviše
dva priključka na javnu prometnu površinu.
Na građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
osigurati dostupnost, dovoljan broj parkirnih mjesta, skladištenje i manevarski prostor dostavnih vozila i vozila za
odvijanje radnih procesa.
4.1.1. Državna cesta
Članak 19.
Na području obuhvata Plana postojeća državna cesta je
dio državne ceste D8, Matulji-Jušići-Permani.
Planirana je rekonstrukcija postojećeg priključka sabirne
ulice SU-1 na državnu cestu.
Unutar područja obuhvata Plana, u koridoru državne
ceste D8 planira se uređenje autobusnog stajališta u smjeru
Permana.
Uz autobusno stajalište planira se izgradnja montažne
natkrivene čekaonice površine do 12 m2.
4.1.2. Sabirna ulica
Članak 20.
Na području obuhvata Plana planira se izgradnja sabirne
ulice čija je realizacija planirana u tri etape: SU-1, SU-2 i
SU-3.
Planirana sabirna ulica SU ima dva prometna traka,
minimalna širina kolnika je 6,0 m, te obostrani pješački
nogostup širine 1,5 m.
Najveći dozvoljeni uzdužni nagib ulice iznosi 12%.
Planirana sabirna ulica ima dva slijepa odvojka čija je
minimalna širina kolnika 6,0 m, te jednostrani pješački
nogostup širine 1,5 m. Na kraju kolnika potrebno je izvesti
okretište za teretna vozila.
4.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže
Članak 21.
Izgradnja kabelske kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže vrši se neposrednom provedbom Plana.
Mrežu elektroničkih komunikacija potrebno je izvesti
sukladno točki 3.5.1. Obrazloženja Plana i kartografskom
prikazu broj 2.4.
Kabele elektroničke komunikacijske infrastrukture
potrebno je izvesti podzemno.
Prije izgradnje novoplaniranih prometnica i poslovnih
građevina potrebno je zaštititi trase postojećih kabela elektroničkih komunikacija.
Ukoliko je potrebno izmjestiti trase postojećih kabela
elektroničkih komunikacija potrebno je od nadležnih službi
zatražiti odobrenje za njihovo premještanje na novu lokaciju.
Pri projektiranju i izvođenju kabelske kanalizacije te
elektroničke komunikacijske mreže obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 22.
Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima od broja 2.2. do broja 2.5.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi
ispod javnih površina.
4.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 23.
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom
provedbom Plana.
Vodoopskrbnu mrežu i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.2. Obrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.2.
Ovim Planom predviđa se gradnja, rekonstrukcija i opremanje mreže za opskrbu pitkom vodom kako slijedi:
–izgradnja novih cjevovoda u prometnici planske
oznake SU-1, SU-2 i SU-3
–trase novih cjevovoda planirane su na javnim površinama (u trupu ceste ili pješačkih puteva),
–najmanji dozvoljeni nadsloj iznad tjemena cjevovoda
iznosi 1,0 m, a horizontalni razmak od kanalizacije
0,8 m,
–prilikom projektiranja dijelova mreže za opskrbu pitkom vodom potrebno je izraditi detaljnu hidrauličnu
analizu.
4.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 24.
Izgradnja sustava odvodnje vrši se neposrednom provedbom Plana.
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti
sukladno točki 3.5.3. Obrazloženja Plana i kartografskom
prikazu broj 2.2.
Na području obuhvata Plana potrebno je graditi razdjelni sistem odvodnje.
Članak 25.
Sanitarne otpadne vode potrebno je odvoditi u CUPOV
u Ičićima odnosno sekundarnom uličnom mrežom vezanom na njih.
Mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo izuzetno gdje to onemogućava
konfiguracija terena i drugim površinama.
Kanalizacijsku mrežu razdjelnog sustava odvodnje
potrebno je smještati u središnjem dijelu kolnika na međusobnom razmaku 0,5 m i s najmanjim nadslojem iznad tjemena 1,2 m.
Članak 26.
Do izgradnje javnog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, prilikom gradnje i rekonstrukcije poslovnih građevina, kao privremeno rješenje dozvoljava se izvedba tipskog biološkog uređaja. Dozvoljeno je planiranje zajedničkog biološkog uređaja za više građevnih čestica.
Izvedba tipskog biološkog uređaja iz stavka 1. ovoga
članka mora se tehnički uklopiti u planirani javni sustav
odvodnje, odnosno mora biti tako izvedena da omogući
što jednostavnije spajanje na javnu mrežu. Obaveza vlasnika građevine je da o svom trošku izvrši prespajanje s privremenog rješenja na sustav javne odvodnje.
Sanitarne otpadne vode sa površine građevnih čestica
predviđeno je odvoditi gravitacijski, a gdje to zbog konfiguracije terena nije moguće, potrebno je predvidjeti ugradnju internih crpnih stanica.
Za rekonstrukciju postojećih građevina na području
planske oznake K3-1 dozvoljava se kao privremeno rješenje, do izgradnje javnog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, spoj na postojeći sustav odvodnje (septičke
jame).
Članak 27.
Odvodnja otpadnih oborinskih voda na području obuhvata Plana mora biti u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Liburnije
i zaleđa.
Odvodnju otpadnih oborinskih voda potrebno je riješiti
na građevnoj čestici.
Oborinske otpadne vode s prometnih površina potrebno
je rješavati lokalno upuštanjem oborinskih voda u teren
putem retencionih i upojnih građevina.
Na parkirališnim površinama s više od 20 parkirnih mjesta potrebno je planirati ugradnju separatora ulja i masti.
Oborinske otpadne vode s javnih prometnih površina
potrebno je odvoditi zasebnom mrežom kanala u upojne
bunare s retencijama u podzemlje. Lokacije upojnih
bunara utvrđene ovim Planom su načelne, a njihov točan
položaj utvrdit će se projektnom dokumentacijom ovisno
o dinamici gradnje i prilikama na terenu.
4.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 28.
Izgradnji elektroopskrbne mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti
sukladno točki 3.5.4. Obrazloženja Plana i kartografskom
prikazu broj 2.3.
Postojeću trafostanicu moguće je rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini) novom trafostanicom 20/0.4 kV, drugog tipa i većeg kapaciteta.
Lokacija planirane trafostanice 20/0,4kV i trase elektroenergetskih vodova ovim su Planom utvrđene načelno, a
njihov točan položaj utvrditi će se projektnom dokumentacijom.
Trafostanicu je moguće planirati kao ugradbenu ili kao
samostojeću građevinu.
Ako se trafostanica planira graditi kao samostojeća građevina, treba biti udaljena od pristupne ceste najmanje 2,0
m, a od susjednih čestica najmanje 1,0 m.
Za kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu
snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica
ili žele imati vlastitu trafostanicu, treba osigurati lokaciju
za novu trafostanicu 20/0,4 kV unutar njihove građevinske
čestice.
Javnu rasvjetu cesta i ulica unutar područja obuhvata
Plana potrebno je riješiti projektnom dokumentacijom
kojom će definirati njezino napajanje i upravljanje, odabir
stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i
žarulja te traženi nivo osvijetljenosti.
Trase vodova elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno
je voditi podzemno.
4.3.4. Plinoopskrba
Članak 29.
Izgradnji plinske mreže pristupa se neposrednom provedbom Plana.
Opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno točki 3.5.5.
Obvrazloženja Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.
Trase vodova plinoopskrbe potrebno je graditi podzemno ispod javnih površina.
Prilikom gradnje nove i rekonstrukcije postojeće plinske
mreže potrebno je koristiti PEHD cijevi.
Radni tlak u planiranom plinovodu iznosi 4 bara.
Trasu plinovoda potrebno je izvesti istovremeno s gradnjom novoplaniranih prometnica, a priključnu plinsku
instalaciju prilikom gradnje pojedine građevine.
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak 30.
Na području namjene »Zaštitne zelene površine (Z)«
planira se uređenje zelenih površina koje imaju zaštitnu i
oblikovnu funkciju. U sklopu zaštitne zelene površine
dozvoljava se gradnja i uređenje kolnih površina, javnih
parkirališta, pješačkih staza, potpornih zidova, stubišta,
rekreacijskih i dječjih igrališta, odmorišta i sl., te postava
urbane i likovne opreme, paviljona, pergola, skulptura,
fontana i slično.
Hortikulturno uređenje zelenih površina potrebno je
urediti sadnjom autohtonih biljaka, niskim raslinjem i stablašicama.
Kolne i parkirališne površine potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: prefabriciranim
betonskim elementima, samo djelomično asfaltom, granitnom kockom i slično, te hortikulturno urediti. Na svaka
četiri parkirna mjesta potrebno je zasaditi jedno stablo.
Drvored ili grupu zelenila potrebno je urediti sadnjom
jedne vrste stabala.
6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak 31.
U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom
vegetacijom, odnosno u što većoj mjeri zadržati prirodne
kvalitete prostora.
Kod uređenja građevnih čestica poslovne namjene i
zaštitnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće
vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Članak 32.
Na području obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-
povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.
7. Mjere postupanja s otpadom
Članak 33.
Gradnja i uređenje reciklažnog dvorišta mora biti u
skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Planom
gospodarenja otpadom općine Matulji za razdoblje 2014.
- 2019. godine.
Reciklažno dvorište mora ispunjavati slijedeće uvjete:
-prostor reciklažnog dvorišta mora biti ograđen i neprekidno nadziran,
-građevina mora biti natkrivena i prirodno ventilirana,
-građevina mora imati podnu površinu lako perivu i
otpornu na djelovanje uskladištenog otpada,
-potrebno je onemogućiti istjecanje oborinske vode
koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more,
-tehnološki proces skladištenja otpada mora se obavljati na način da se otpad skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju,
-tehnološki proces skladištenja tekućeg otpada i otpada
koji sadrži tekućine mora se obavljati na način da se u
slučaju izlijevanja ili rasipanja tekućeg otpada spriječi
da otpad dospije u okoliš ili sustav javne odvodnje
otpadnih voda.
-spremnici za skladištenje otpada moraju biti:
1. izrađeni od materijala otpornog na djelovanje otpada,
2. izrađeni na način koji omogućava sigurno punjenje,
pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te po potrebi
osigurati nepropusno zatvaranje,
3. označeni čitljivom oznakom koja sadrži podatke o
nazivu posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada,
datum početka skladištenja otpada, te u slučaju opasnog
otpada, oznaku odgovarajućeg opasnog svojstva otpada.
Članak 34.
Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno
postupati na slijedeći način:
-smanjivati količine otpada,
-otpad sortirati i obavljati druge radnje radi smanjivanja količine i volumena otpada,
-dio otpada koristiti za kogeneraciju,
-organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i
druge materijale).
Članak 35.
Proizvođač tehnološkog otpada dužan je tehnološki
otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti sukladno propisima.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se sakuplja
otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava
rasipanje ili prolijevanje otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama te osigurati uvjete skladištenja
radi njegove ponovne obrade.
Članak 36.
Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan sakupljati
odvojeno prema vrsti materijala, u spremnike koje je za tu
namjenu dužan postaviti unutar ili u neposrednoj blizini
građevine planirane za gradnju.
Proizvođač je dužan osigurati obradu ambalažnog
otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju
ponovno korištenje ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili
drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita od požara
Članak 37.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije
potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100
ili neku drugu opće priznatu metodu.
Članak 38.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i
pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji.
Članak 39.
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati
odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima
i propisa donesenih na temelju njega.
Članak 40.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Članak 41.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava
obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Članak 42.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi
računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti
objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.
Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.
Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne
može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine
mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačane mjere zaštite od požara.
Članak 43.
Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka
domaćih propisa, primjeniti austrijske smjernice TVRB N
106.
*
Temeljem čl.28., st.2. Zakona o zaštiti od požara
potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
8.2. Zaštita od buke
Članak 44.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina
ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan
55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.
U zonama gospodarske - poslovne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar
zone buka najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke
na vanjskim prostorima ne smije biti viša od 80 dB(A).
Na granici zone gospodarske - poslovne namjene sa
stambenom zonom najviša dozvoljena razina ekvivalentne
buke na vanjskim prostorima ne smije biti viša od 55 dB
za dan i 45 dB za noć.
8.3. Zaštita voda
Članak 45.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.
Temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta
voda za piće na području Liburnije i zaleđa, područje
obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite.
8.4. Zaštita zraka
Članak 46.
Zaštitu zraka potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za
područje I. kategorije kvalitete zraka.
Prekoračenje graničnih vrijednosti onečišćenja zraka
propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u
zraku nije dozvoljeno.
8.5. Zaštita od potresa
Članak 47.
Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno
Zakonu o zaštiti i spašavanju.
Protupotresno projektiranje i građenje građevina
potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje
500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području
općine Matulji je 8oMCS.
8.6. Mjere posebne zaštite
Članak 48.
Mjere posebne zaštite potrebno je provoditi sukladno
Zakonu o zaštiti i spašavanju, Procjeni ugroženosti i
Planu zaštite i spašavanja Općine Matulji.
Mjere posebne zaštite prikazane su u kartografskom prikazu br. 3.2. »Mjere posebne zaštite i spašavanja«.
Članak 49.
Sklanjanje ljudi u slučaju prirodnih i drugih nesreća osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva i prilagođavanjem dijela podzemnih građevina za sklanjanje ljudi.
Prilikom projektiranja i gradnje podzemnih etaža stambenih građevina, potrebno je predvidjeti mogućnost brze
prilagodbe planiranog prostora u sklonište.
Članak 50.
Na području obuhvata Plana nema većih gospodarskih
objekata koji bi predstavljali potencijalne izvore tehničko-tehnološke nesreće.
Mogući manji izvori tehničko-tehnološke nesreće su
podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji postoje ili se
mogu izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet teretnih vozila što može uključiti i cisternu za
prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin) za individualnu
potrošnju i za poslovne sadržaje na području obuhvata
Plana.
Članak 51.
Opskrba električnom energijom na području obuhvata
Plana predviđa se iz dvije trafostanice kapaciteta 20/0,4 kV.
Ukoliko bi u izvanrednim uvjetima došlo do prekida
rada trafostanice, distribucija električne energije je osigurana iz drugih trafostanica unutar i u neposrednoj blizini
područja obuhvata Plana.
Članak 52.
Na području obuhvata Plana mjesto većeg okupljanja
ljudi je komunalno servisna zona planirana na području
namjene planske oznake K3-1 gdje je potrebno instalirati
sirenu za uzbunjivanje stanovništva.
Sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata Plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi i prolaz interventnih vozila.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila
osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i gradnje
novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina
od prometnica i određivanjem visina građevina u novim
dijelovima naselja.
9. Mjere provedbe plana
Članak 53.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim
česticama određenim Planom može se pristupiti nakon
gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
Rekonstrukcija sabirne ulice planira se u izvesti u nekoliko faza.
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Članak 54.
Na području obuhvata Plana ne postoje građevine
suprotne namjene u odnosu na planiranu.
III. POSEBNA ODREDBA
Članak 55.
Kod gradnje nove građevine te uređenja javne površine
potrebno je postupiti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 56.
Elaborat Plana izrađen je u šest izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.
Članak 57.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Matulji,
Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Hrvatskom
zavodu za prostorni razvoj - Zavodu za prostorno planiranje.
Članak 58.
Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni prilozi Plana iz
članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu
predmetom objave.
Članak 59.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 350-01/11-01/27
URBROJ: 2156-04-01-15-46
Matulji, 11. lipnja 2015.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Slobodan Juračić, v.r.
| 
