SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIII. - broj 17. Petak, 22. svibnja 2015.
GRAD MALI LOŠINJ

42.

Na temelju članka 100. stavak 7. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine», broj 153/13), u daljnjem tekstu: Zakon i članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja na 19. sjednici održanoj dana 14. svibnja 2015. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Ilovika (UPU 7)

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja Ilovika (UPU 7), u daljnjem tekstu: Plan, kojeg je izradila tvrtka CPA d.o.o. iz Zagreba, u suradnji sa Upravnim odjelom za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.

(2) Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uredivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru te drugi elementi od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 2.

(1) Plan obuhvaća građevinsko područje naselja Ilovik oznake NA 3, površine 25,71 ha (prema katastarskoj podlozi UPU-a). Ukupna kopnena površina Plana iznosi 17,34 ha, dok površina mora iznosi ukupno 8,37 ha.

(2) Granica obuhvata Plana ucrtana je na karografskim prikazima Plana u mjerilu 1:2.000.

Članak 3.

(1) Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu »Urbanistički plan uređenja Ilovika (UPU 7), a sastoji se od:

I. TEKSTUALNI DIO PLANA - ODREDBE ZA
PROVOĐENJE

0. OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

0.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice

0.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici

0.3. Visina i oblikovanje građevina

0.4. Uređenje građevne čestice

0.5. Priključak građevne čestice i građevina na javnu i
komunalnu infrastrukturu

1. UVJETI ODRE?IVANJA I RAZGRANIČA
VANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Površine mješovite namjene

1.2. Površine poslovne namjene

1.3. Površine javne i društvene namjene

1.4. Sportsko-rekreacijska namjena

1.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

1.6. Morska luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja Ilovik

1.7. Obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji

1.8. Površine infrastrukturnih sustava

2.UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Građevine poslovne namjene u zoni K

2.2. Građevine ugostiteljsko-turističkih i turističkih
djelatnosti u zonama mješovite namjene (M1 i M2)

2.3. Građevine manjih zanatskih, poslovnih,
komunalno-servisnih djelatnosti

2.4. Građevine s izvorima zagađenja za uzgoj sitne stoke
i peradi

3.UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Javne i društvene djelatnosti u zonama mješovite
namjene (M1 i M2)

4.UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Opći uvjeti

4.2. Posebni uvjeti

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

5.3. Uvjeti gradnje poštanskih ureda

5.4. Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne
mreže

6.UVJETI UREĐENJA (JAVNIH) ZELENIH POVRŠINA

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

7.4. Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti

8.POSTUPANJE S OTPADOM

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda

9.4. Mjere za sprečavanje poplava i zaštitu od erozija

9.5. Mjere za zaštitu od buke

9.6. Mjere zaštite

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Neusklađenost geodetskih podloga

II.GRAFIČKI DIO PLANA (kartografski prikazi u mj. 1:2.000):

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža:

2A. Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije

2B. Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3A. Uvjeti korištenja

3B. Oblici korištenja

3C. Područja primjene posebnih mjera zaštite - zaštita i
spašavanje

4. Način i uvjeti gradnje

III.OBVEZNI PRILOZI

III.1. Obrazloženje Plana

1.POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti Ilovika u prostoru Grada Malog Lošinja

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline
i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz Prostornog plana uređenja Grada
Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-
goranske županije» broj 13/08, 13/12, 26/13,
05/14 i 42/14)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske
podatke, te prostorne pokazatelje

2.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti prostora

2.2. Ciljevi prostornog uređenja prostora dijela
naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora (u
odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja
izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti
krajobraza, prirodnih, kulturno povijesnih i
ambijentalnih cjelina)

2.2.2. Unapređenje uređenja prostora i komunalne
infrastrukture

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Mješovita namjena

3.2.2. Javna i društvena namjena

3.2.3. Javne zelene površine-javni park (Z1)

3.2.4. Lučko područje-morska luka otvorena za
javni promet lokalnog značajam
(kopneni dio-Lk i morski dio-Lm)

3.2.5. Obalno more namijenjeno kupanju i
rekreaciji (R)

3.2.6. Površine infrastrukturnih sustava

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja

3.4. Prometna mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.4.2. Kolno-pješačke površine

3.4.3. Biciklističke staze

3.4.4. Pomorski promet

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Elektronička komunikacijska infrastruktura i
povezana oprema

3.5.2. Elektroenergetska mreža

3.5.3. Vodoopskrba i odvodnja

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od buke i vibracija

3.7.5. Zaštita od požara

3.7.6. Mjere posebne zaštite

3.7.7. Zaštita od potresa i rušenja

3.7.8. Postupanje s otpadom

III.2Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja («Službene novine Primorsko-goranske županije» broj 13/08, 13/12, 26/13, 05/14 i 42/14)

III.3.Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III.4.Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštivani u izradi Plana

III.5.Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba temeljem poziva za dostavu zahtjeva i dostave Odluke o izradi UPU-a Ilovik (UPU 7), sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) III.6. Izvješće o javnoj raspravi

III.7.Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

III.8.Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III.9.Sažetak za javnost.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

(1) Obuhvat Urbanističkog plana uređenja Ilovika (UPU 7), u daljnjem tekstu: Plan, određen je Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja («Službene novine» Primorsko-goranske županije 13/08, 13/12, 26/13, 05/14 i 42/ 14), u daljnjem tekstu PPUG Malog Lošinja.

(2) Granice obuhvata Plana prenesene su na katastarski plan uklopljen sa slojnicama u mj. 1:2000.

0. OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 5.

(1) Izgradnja građevina i uređivanje prostora u obuhvatu Plana te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje se mora obavljati u skladu s ovim Planom i odredbama posebnih propisa.

Članak 6.

(1) Unutar građevinskog područja naselja Ilovik planiraju se površine mješovite namjene (pretežito stambene i pretežito poslovne), poslovne namjene, javne i društvene namjene (školske i vjerske), sportsko- rekreacijske namjene, javne namjene (javni park), morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji te površine za izgradnju infrastrukturnih sustava.

(2) Na jednoj građevinskoj čestici se može graditi građevina stambene, stambeno-poslovne, ugostiteljsko- turističke, javne namjene ili druge namjene, čija djelatnost ne smije ugrožavati okolinu bukom niti uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina.

(3) Svaka intervencija na prostoru naselja mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, uz uvažavanje lokalnih uvjeta i postojeće urbanističke strukture. Potrebno je uvažavati karakteristike parcelacije zemljišta, kao i tip i položaj građevina na građevnoj čestici.

(4) Kod izgradnje i rekonstrukcije moraju se uvažavati lokalni uvjeti koji uključuju karakterističan izgled naselja u širem prostoru, gabarite naselja i strukturiranje njegovog ruba te siluetu i panoramski izgled koji je plod povijesnog razvitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom građevina se ne smije narušiti mjerilo dominantnih sakralnih i drugih građevina koje predstavljaju prostorni akcent naselja.

(5) Novom izgradnjom i rekonstrukcijom građevina treba težiti uspostavi novog prostornog reda s racionalnijom iskorištenošću zemljišta, boljom prometnom povezanošću, te kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina.

(6) Kod rekonstrukcije postojeće građevine ili zamjene postojeće građevine novom, dozvoljava se zadržavanje postojećih lokacijskih uvjeta koji izlaze iz okvira lokacijskih uvjeta propisanih ovim Planom.

0.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 7.

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja planira, prometnu površinu s koje se osigurava pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta i druge elemente od značaja za određivanje njezinog oblika.

(2) Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevina i udaljenosti građevina do granica građevne čestice.

(3) Oblik građevne čestice treba odrediti na način da sugerira i omogućava smještaj građevine koja je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu.

(4) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje.

Članak 8.

(1) Veličina građevne čestice određena je površinom (Pmin) i minimalnom širinom.

(2) U ovisnosti o načinu gradnje osnovnih građevina, Planom se utvrđuje se najmanja ili najveća dozvoljena površina građevne čestice (Pmin ili Pmax) za pojedine namjenen u obuhvatu Plana.

(3) Iznimno kada postojeća katastarska čestica ima više od 2.000 m2 a preostali dio nema uvjeta za formiranje građevne čestice dozvoljava se veća površina građevne čestice.

(4) Ukoliko se dio postojeće katastarske čestice, koja bi sama po sebi udovoljavala minimalnim propisanim uvjetima priključuje planiranoj prometnoj površini, dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od površine propisane ovim Planom.

(5) Utvrđuje se najmanja dozvoljena širina građevne čestice kao najmanja udaljenost između nasuprotnih granica građevne čestice, koja mora biti zadovoljena na dijelu građevne čestice na kojem se smješta osnovna građevina.

Članak 9.

(1) Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti (kig), koji predstavlja odnos površine građevne čestice pod građevinama i površine građevne čestice. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) se određuje u ovisnosti o načinu gradnje osnovne građevine.

(2) U skladu s utvrđenim najvećim koeficijentom izgrađenosti (kig) iz prethodnog stavka, utvrđuje se najmanja i najveća moguća izgrađena površina pod građevinama, u ovisnosti o načinu gradnje osnovne građevine.

(3) Izgrađena površina pod osnovnom građevinom mora biti veća od 50% ukupne izgrađene površine pod građevinama na pripadajućoj građevnoj čestici, uz uvjet:

-izgrađena površina pomoćnim građevinama, spojenih s građevinom, može iznositi najviše 25% ukupne izgrađene površine pod građevinama;

-tlocrtna površina pomoćnih građevina, odvojenih od osnovne građevine, može biti do 30% površine osnovne građevine, bruto površine do 50,0 m2.

(4) Najveća dozvoljena iskorištenost građevne čestice iskazuje se koeficijentom iskorištenosti (kis), koji predstavlja odnos ukupne građevinske bruto površine (GBP) svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

0.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici

Članak 10.

(1) Gradivi dio građevne čestice je površina unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja građevina, a određuje se udaljenostima od rubova građevne čestice prema odredbama ovog Plana.

(2) Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, namjeni građevine, visini, tipu i načinu gradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima.

(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice, prema prometnoj površini ili kod gradnje građevine na regulacijskom pravcu, može se izvoditi balkon u širini od najviše 1,6 m i u dužini od najviše 50% pripadajućeg pročelja, na visini većoj od 4,5 m od završne kote nogostupa, odnosno prometne ili javne površine uz građevnu česticu.

Članak 11.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna osnovna građevina te uz nju pomoćne građevine koje sa osnovnom čine prostorno-funkcionalnu, tehnološku i arhitektonsku cjelinu.

(2) Osnovne građevine se grade uz regulacijku liniju ili uvučeno u odnosu na nju, dok se pomoćne građevine grade po dubini građevne čestice, iza osnovne građevine.

(3) Iznimno, u pretežito dovršenim dijelovima naselja može se dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik građevne čestice ili tradicijska organizacija građevne čestice ne dozvoljavaju način smještaja određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 12.

(1) Osnovna građevina je građevina čija je namjena sukladna namjeni unutar koje se nalazi i koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu.

(2) Prateća građevina je građevina čija namjena nije pretežita unutar površine određene namjene, a smješta se na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom i namijenjena je smještaju njezinih pratećih sadržaja, a gradi se prislonjena ili odvojena od osnovne građevine. Ukoliko se prateća građevina gradi kao prislonjena uz osnovnu građevinu, onda se smatra dijelom te građevine. Izgradnja pratećih građevina uvjetuje se prethodnom ili istovremenom izgradnjom osnovnih građevina.

(3) Pomoćna građevina je građevina koju gradi na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom, a namijenjena je smještaju njezinih dopunskih sadržaja koji služe njezinoj redovnoj uporabi (garaža, drvarnica, spremište, cisterna za vodu, sabirna jama, podzemni i nadzemni spremnik goriva za grijanje, kotlovnica, plinska stanica, solarni kolektor, vrtna sjenica, nadstrešnica, bazen, dječje igralište, otvoreno ognjište-kamin, ljetna kuhinja, i sl.), a gradi se prislonjena ili odvojena od osnovne građevine. Ukoliko se pomoćna građevina gradi prislonjena uz osnovnu, smatra se dijelom te građevine. Izgradnja pomoćne građevine uvjetuje se prethodnom ili istovremenom izgradnjom osnovne građevine.

(4) Privremena građevina je građevina koju je moguće smjestiti na javnim površinama, a pod njom se podrazumijevaju: kiosk, štand, ugostiteljska terasa, pozornica i dr. slične građevine:

-kiosci i štandovi su građevine gotove konstrukcije koje služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga;

-ugostiteljske terase su površine koje služe za proširenje ugostiteljskih usluga, a mogu biti natkrivene privremenim rješenjem (platnene nadstrešnice, suncobrani);

-pozornice i dr. slične građevine su privremene građevine koje služe u svrhu održavanja javnih događanja.

(5) Smještaj privremenih građevina omogućuje se u skladu s odlukom nadležnog tijela Grada Malog Lošinja, a kojom se određuje lokacija, vrijeme korištenja, način uklanjanja te drugi urbanističko-tehnički i ostali uvjeti.

Članak 13.

(1) Građevina se na građevnoj čestici u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama može graditi kao:

- samostojeća (SS);

- dvojna (D);

- skupna (S).

(2) Građevina smještena na samostojeći (SS) način je slobodnostojeća građevina kojoj su sva pročelja udaljena od granica građevne čestice ili od susjednih građevina, odnosno do pročelja ima neizgrađeni prostor ili javnu površinu.

(3) Građevina smještena na dvojni (D) način je građevina koja se gradi na granici vlastite građevne čestice i jednom je stranom u dužini od najmanje 1/2 prislonjena uz građevinu na susjednoj građevnoj čestici, te s njom tvori arhitektonsku cjelinu-dvojnu građevinu.

(4) Građevina smještena na skupni (S) način je građevina koja se gradi na najviše tri susjedne građevne čestice i s najmanje je dvije strane u dužini od najmanje po 1/2 na svakoj strani prislonjena uz susjedne građevine s kojima tvori arhitektonsku cjelinu-skupnu građevinu. Krajnje građevine u skupnoj građevini predstavljaju građevine smještene na dvojni način. Skupnu građevinu je potrebno graditi kao oblikovno i tehnički usklađenu arhitektonsku cjelinu, pri čemu treba izbjeći jednolično ponavljanje istovjetnih jedinica (građevina smještenih na skupni način). Skupna građevina kao nova gradnja može se sastojati najviše od 3 jedinice.

Članak 14.

(1) Najmanja moguća udaljenost osnovne i pomoćne građevine od granice građevne čestice, osim prema prometnoj površini, iznosi 4,0 m, ukoliko drugim odredbama Plana to nije dugačije određeno.

(2) Pomoćne građevine visine sljemena do 3,0 m se mogu graditi i na granici građevne čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju.

(3) Pomoćne građevine se mogu graditi i kao dvojne, pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrobrani zidovi.

(4) Ukoliko postojeće pomoćne građevine, sagrađene u skladu s prijašnjim propisima, ne zadovoljavaju uvjete iz ovog Plana, mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim gabaritima.

(5) Iznimno, kod interpolacije nove osnovne i prateće građevine, udaljenosti mogu biti i manje od propisanih ovim Planom, ali ne manje od udaljenosti postojećih građevina na susjednim građevnim česticama prema granici predmetne građevne čestice.

(6) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina ili zamjena postojećih građevina novima, koje su smještene na manjim udaljenostima od onih određenih u stavku 1. ovoga članka, udaljenost se ne smije smanjivati.

(7) Ukoliko se građevina planira na udaljenosti manjoj od 3,0 m od ruba građevne čestice (osim prema prometnoj površini), na tom se pročelju ne mogu izvoditi otvori. Otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg promjera, odnosno stranica 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 15.

(1) Međusobna udaljenost samostojećih (SS) osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 6,0 m.

(2) Iznimno, kod interpolacija u pretežito dovršenim dijelovima naselja, međusobna udaljenost građevina iz prethodnog stavka može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m.

(3) U slučaju izgradnje građevina na međusobnoj udaljenosti manjoj od 4,0 m potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati da:

-je konstrukcija prema susjednoj građevnoj čestici, odnosno građevini izvedena od vatrootpornog materijala i da se požar neće prenijeti na susjednu građevinu;

-konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja prirodnih i drugih nesreća;

-u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenja na susjednim građevinama.

Članak 16.

(1) Regulacijska linija je crta, u pravilu paralelna sa osi prilazne prometnice, na granici građevinske čestice građevine prema prometnoj ili javnoj površini. Građevna čestica može imati jednu ili više regulacijskih linija.

(2) Građevna linija je zamišljena crta kojom se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanja pročelje određenog dijela građevine (najmanje 30% pročelja), a određuje se udaljenošću od regulacijske linije, a iznimno se može i poklapati s regulacijskom linijom. Može se odrediti više građevnih linija kada se gradi sklop ili više građevina na jednoj građevnoj čestici.

(3) Građevna linija se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta te naročito građevne linije susjednih postojećih ili planiranih građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice.

(4) Građevna linija se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez, na način da njegova udaljenost od regulacijske linije iznosi najmanje 5,0 m. Kod interpolacije građevina građevinska se linija utvrđuje sukladno građevnim linijama postojećih ili planiranih građevina (kojima je već određen građevni pravac) iz okruženja (susjedne građevne čestice).

(5) Iznimno, građevna linija može biti određena i na manjoj ili većoj udaljenosti od one propisane u prethodnom stavku (kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, izgradnje uz građevinu koja svojom blizinom nepovoljno utječe na okoliš ili prema posebnim uvjetima ali isključivo za izgradnju infrastrukturnih građevina u funkciji prometnice odnosno rekonstrukciju postojećih građevina).

(6) Na regulacijskoj liniji ili na pročelju građevine, odnosno izvan regulacijske linije (kada se građevna linija poklapa sa regulacijskom linijom) se mogu postavljati reklame, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna

tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

0.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 17.

(1) Visina građevina iskazuje se u metrima (m) i/ili etažama (E).

(2) Najviša dozvoljena etažna visina građevine (Emax) je visina izražena u broju nadzemnih etaža građevine:: suteren (Su), prizemlje (Pr), katovi (K) i potkrovlje (Pk). Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža, ako nije drugačije određeno ovim odredbama, u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan. Ukoliko se gradi podrum koji nije potpuno ukopan, odnosno izlazi iznad razine terena na bilo kojem dijelu, isključuje se građenje suterena. Građevine mogu imati najviše jednu potpuno ukopanu podzemnu etažu u bilo kojem presjeku.

(3) Najmanja dozvoljena etažna visina građevina (Emin) jest prizemna, a za pomoćne građevine suterenska (npr. garaže na strmom terenu i sl.). Pod građevinama u ovom stavku ne podrazumijevaju se pomoćne građevine koje se grade isključivo kao podzemne, infrastrukturne građevine i građevine posebne namjene.

(4) Najviša dozvoljena visina građevina (Vmax.) iskazuje se u metrima, a mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do vijenca građevine.

(5) Najviša dozvoljena visina krovne konstrukcije kosog krovišta građevine može iznositi 3,5 m mjerena od vijenca do sljemena građevine.

(6) Visina pomoćne građevine iznosi najviše 3,0 m. Visine pomoćnih građevina moraju biti usklađene sa visinom osnovne građevine s kojom se nalaze na istoj građevnoj čestici i čine s njom funkcionalnu cjelinu, tj. ne smiju ju nadvisiti. Iznimno, visine dijelova građevina kao što su zvonik, dimnjak kotlovnice i sl. mogu biti više od visina građevina propisanih ovim Planom.

Članak 18.

(1) Etaža je dio građevine u jednoj razini, određuje se sukladno Zakonu, kao podrum (Po), suteren (Su), prizemlje (Pr), kat (K1, K2 ...) i potkrovlje (Pk), određen podnom i stropnom ili krovnom konstrukcijom, svijetle visine u skladu s posebnim propisima, ovisno o namjeni i standardu prostora:

-za prostore stambene namjene najmanje 2,6 m (osim za podrum i potkrovlje);

-za prostore ugostiteljsko-turističke namjene za smještajni dio 2,7 m, a za zajedničke prostorije javnog korištenja 3,2 m.

(2) Tavan je dio građevine neposredno ispod kosog krovišta, a iznad stropne konstrukcije najviše etaže bez nadozida.

(3) Vijenac građevine predstavlja visinsku kotu građevine jednaku koti gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja ili najviše katne etaže ili ako se izvodi potkrovlje gornju kotu nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od Zakonom propisane.

(4) Kod rekonstrukcije građevina dozvoljeno je zadržavanje zatečenih svijetlih visina prostorija, ukoliko to nije u suprotnosti s odredbama posebnih propisa za pojedinu namjenu.

Članak 19.

(1) Građevine i pripadajuće vanjske treba oblikovati prema lokalnim uvjetima. Pri oblikovanju građevina moraju se uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za naselje.

(2) Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju i izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada pročelja, kamene erte, vijenci i istaci na pročelju, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr.

Članak 20.

(1) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta.

(2) Međusobno vertikalno povezivanje nadzemnih etaža potrebno je kod nove gradnje ostvariti unutar građevine. Iznimno, pri rekonstrukcijama se omogućuje izgradnja vanjskih stubišta, streha i vjetrobrana uz primjenu kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni kod tradicijskih građevina.

(3) Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu mediteranskog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora, te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama.

(4) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha od 170 do 230.

(5) Pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 250 dio krovnih ploha, do najviše 10% površine krova i do najviše 9 m2 može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(6) Krovište pomoćne građevine je u pravilu kosi jednovodni ili simetrični dvovodni krov s pokrovom od kanalica ili slično, a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć sa okolnog terena bez stubišta.

(7) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, fotonaponske sustave (panele), kolektore sunčeve energije te krovne terase.

(8) Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje.

(9) Iznimno,od prethodnih stavaka ovoga članka, oblikovanje javnih i društvenih građevina, koje po gabaritima odstupaju od uobičajene strukture naselja može biti i drugačije.

0.4. Uređenje građevne čestice

Članak 21.

(1) Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivat će se, u pravilu kao dvorište i vrt, prema javnoj površini parkovno, na tradicionalan način uređivanja okućnice, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom te pergolama s brajdom. U što većoj mjeri potrebno je sačuvati postojeću kvalitetnu vegetaciju i uklopiti je u uređenje građevne čestice.

(2) Pri uređenju građevnih čestica potrebno je sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama, čiji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture postojeće i planirane gradnje. Kod građevina kod kojih će prilikom grad

nje nastati veći zemljani radovi treba sprovesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom potrebno je predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije.

(3) Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, a potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

(4) Konačno zaravnan i uređen teren je srasli teren prije gradnje uz mogućnost korekcija do 10% u svrhu oblikovanja terena (100% iznosi razlika /u cm/ između najviše i najniže kote terena ispod građevine). Pod konačno zaravnanim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,60 m uz građevinu za potrebe pristupa u podrum.

Članak 22.

(1) Građevna čestica se ograđuje, osim ako se zbog specifičnosti lokacije ili namjene (građevine s posebnim tehnološkim postupcima, infrastrukturne građevine, ograde sportskih igrališta i sl.), ne mora ograditi.

(2) Ako se građevna čestica ograđuje, ograda se podiže unutar čestice na njezinim granicama, u pravilu kao:

-zid od neobrađenog kamena (bez fuge);

-žbukani zid visine do najviše 0,80 m;

-kao zeleni nasad-živica.

(3) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgrađivati potporni zid veće visine, ali ne više od 2,0 m, tada je isti potrebno izvesti u ozelenjenim terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od najmanje 1,5 m.

(4) Visina ograde i potpornog zida mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na svakom pojedinom mjestu uz ogradu, odnosno potpornog zida. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida i obrnuto.

(5) Ograda orijentirana prema prometnoj površini smješta se na regulacijskom pravcu, a svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti preglednost prometne površine te time utjecati na sigurnost odvijanja prometa.

(6) Nije dozvoljeno na ogradu ili potporni zid postavljanje oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život, kao i postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz more te koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili pomorsko i vodno dobro.

Članak 23.

(1) Na građevnoj čestici je dozvoljeno graditi bazen. Bazen je moguće graditi na najviše 20% neizgrađenog dijela građevne čestice, na građevnim česticama s postojećim građevinama i najmanje 20% površine građevne čestice za zelene površine.

(2) U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

0.5. Priključak građevne čestice i građevina na javnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 24.

(1) Građevna čestica, namijenjena smještaju građevina mora imati osiguran pristup na prometnu površinu utvrđenu ovim Planom (kolno-pješačku ili pješačku površinu), na način da budu osigurani uvjeti preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa sukladno mjesnim prilikama.

(2) Pristupni putovi mogu biti površine javne namjene ili u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili iznimno površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza. Širina pristupnog puta iznosi najmanje 2,5 m. Iznimno, pristupni put može biti i manje širine, ali ne manje od 2,0 m.

(3) Pješački pristup se ostvaruje samo u slučaju smještaja građevina na građevnoj čestici gdje se ne može osigurati kolni pristup. Pješački pristup ostvaruje se prolazom ili stubištem najmanje moguće širine 2,0 m.

Članak 25.

(1) S obzirom da u naselju Ilovik ne postoje tehnički preduvjeti za promet motornih vozila (osobnih automobila), Planom se ne propisuje potreba osiguranja parkirališnih / garažnih mjesta (PGM) za potrebe korištenja građevina.

Članak 26.

(1) Propisuje se obveza priključivanja građevnih čestica i građevina na elektroenergetsku mrežu (ili na vlastiti autonomni sustav opskrbe električnom energijom), javnu vodoopskrbnu mrežu i sustav javne odvodnje.

(2) Do izgradnje sustava javne odvodnje odvodnja za obiteljske kuće i druge građevine, veličine do 10 ekvivalentnih stanovnika (ES) iz kojih se ispuštaju sanitarne otpadne vode obvezna je izgradnja sabirnih ili trokomornih septičkih jama.

(3) Za građevine veće od 10 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili planiran treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem, izgradnjom samostalnih sustava s bio-diskom ili na drugi način, sukladno posebnim uvjetima.

(4) Sabirna jama se može graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba građevne čestice, pod sljedećim uvjetima:

-da se može obavljati pražnjenje jame vozilima za odvoz otpadnih voda;

-da je jama vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta;

-da jama udovoljava sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju građevina, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnom propisu o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene posebnim propisom o izdavanju vodopravnih akata.

(6) Priključivanje građevina na javnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu obavlja se na način i uz uvjete propisane od strane nadležnih tijela, odnosno prema posebnim propisima.

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 27.

(1) Razgraničenje površina javnih i drugih namjena prikazano je u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz

1. Korištenje i namjena površina, mj. 1:2.000.

(2) Razgraničenja površina utvrđena su linijski, rubovima čestica (prema katastarskom planu), izvedenom stanju (prema digitalnoj ortofoto podlozi) ili površinama koje su planirane ovim Planom.

Članak 28.

(1) Ovim su Planom određene sljedeće namjene i površine:

- mješovita namjena:

- mješovita namjena-pretežito stambena (M1)

- mješovita namjena-pretežito poslovna (M2)

- poslovna namjena (K)

- javna i društvena namjena:

- školska (D4)

- vjerska (D7)

- sportsko-rekreacijska namjena

- boćalište (R2)

- javne zelene površine

- javni park (Z1)

- morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

- kopneni dio (Lk)

- morski dio (Lm)

- obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R)

- površine infrastrukturnih sustava

- prometne površine

1.1. Površine mješovite namjene

1.1.1. Mješovita-pretežito stambena namjena (M1)

Članak 29.

(1) Unutar zona mješovite-pretežito stambene namjene (M1) planiraju se stambene i stambeno-poslovne građevine na pripadajućim građevnim česticama, zajedno s pomoćnim zgradama. Unutar zona namjene M1 omogućuje se se uz stambene jedinice i smještaj poslovnih sadržaja unutar stambeno-poslovnih građevina, u pravilu u najnižoj etaži.

1.1.2. Mješovita-pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 30.

(1) Unutar zona mješovite-pretežito poslovne namjene (M2) planiraju se stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine na pripadajućim građevnim česticama, zajedno s pomoćnim zgradama. Unutar zona namjene M2 omogućuje se uz poslovne sadržaje i smještaj stambenih jedinica unutar stambeno-poslovnih građevina, u pravilu na etažama iznad prizemne.

1.2. Površine poslovne namjene

Članak 31.

(1) Unutar zone poslovne namjene (K - lokacija bivše vojarne), planira se rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine za potrebe različitih poslovnih sadržaja (uredskih, ugostiteljsko-turističkih, ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja) uz odabranu djelatnost.

1.3. Površine javne i društvene namjene

Članak 32.

(1) Površine javne i društvene namjene su površine unutar kojih se nalaze postojeće građevine:

- područne osnovne škole s igralištem (D4);

- crkva Sv. Petra i Pavla (D7).

1.4. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 33.

(1) Planom se zadržava izgrađeno boćališe u naselju (R2).

1.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 34.

(1) Javni park (Z1) čine uređene zelene površine visokog ili niskog zelenila, koje prvenstveno sudjeluju u stvaranju slike i karaktera naselja.

1.6. Morska luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja Ilovik

Članak 35.

(1) Morska luka otvorene za javni promet lokalnog značaja Ilovik sastoji se od kopnenog (Lk) i morskog (Lm) dijela-akvatorij luke. Luka Ilovik je namjenjena za javni promet brodova, jahti i brodica koje plove između hrvatskih luka.

(2) Unutar morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Ilovik se planiraju slijedeći zahvati i djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila;

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba;

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i
nautičara te sportskih brodica;

- privez i odvez ribarskih brodova;

- privez i odvez teretnog broda;

- pristajanje hidroaviona.

1.6.1. Kopneni dio morske luke otvorene za javni
promet lokalnog značaja Ilovik (L
k)

Članak 36.

(1) Kopneni dio luke sastoji se od operativnog betonskog gata i dvije operativne obale. Operativni gat se proteže okomito na obalu u smjeru sjeveroistoka, a zatim se pod pravim kutem nastavlja u smjeru jugoistoka.

(2) Uz gat prioritet priveza imaju redosljedom; brodovi redovitih putničkih pruga, a zatim brodovi i brodice za prijevoz putnika na kružnim putovanjima, ribarski brodovi i brodice, te jahte i brodice za sport i razonodu.

1.6.2. Akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Ilovik (Lm)

Članak 37.

(1) U akvatoriju luke nalaze se:

- lučica za brodice, namjenjena prvenstveno za
brodice domicilnog stanovništva;

- privezište za brodice, namjenjeno prvenstveno
za brodice domicilnog stanovništva;

- pomorski putevi.

(2) Lučica za borodice se sastoji od 2 betonska zaštitna gata, a namjenjena je za privez brodica domaćeg pučanstva.

(3) U akvatoriju luke Ilovik zabranjeno je sidrenje plovila.

1.7. Obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R)

Članak 38.

(1) Uz sjevernu granicu obuhvata Plana planirana je površina obalnog mora namijenjenoj kupanju i rekreaciji (R). More namijenjeno kupanju i rekreaciji treba s morske strane biti označeno i zaštićeno plutačama ili drugim vidljivim oznakama.

1.8. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 39.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) predstavljaju površine pojedinačnih građevina (trafostanice, crpne stanice i slično) i površine linijskih građevina (komunalna infrastruktura).

2.UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GOSPODARSKIH GRAĐEVINA

2.1. Građevine poslovne namjene u zoni K

Članak 40.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti i način rekonstrukcije i dogradnje postojeće građevine u zoni K (bivša vojarna), unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1.:

-građevina se može rekonstruirati i dograđivati za potrebe poslovne (ugostiteljsko-turističke, turističke i slične) namjene;

-najveći dopušteni broj etaža smještajne građevine je postojeći;

-najveći dopušteni broj etaža pratećih građevine iznosi 1 nadzemnu etažu (E=1), uz mogućnost izgradnje podruma, uz najveću dopuštenu visinu građevine do 4,0 m (u tu visinu ne uračunavaju se tehnički uređaji i prostori na krovu/klima, kotlovnica, antene, dimnjaci i sl.), a izuzetno može i drugačije uz uvjet usklađenja sa lokalnim uvjetima;

-prateći sadržaji osnovne namjene mogu graditi i izvan postojeće građevine:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,60;

-najveći koeficijent iskorištenosti čestice (kis) iznosi 1,50;

-najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo;

-odvodnju otpadnih voda riješiti vlastitim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem do propisanog nivoa kakvoće otpadnih voda ili spojem na javni kanalizacijski sustav naselja (kada bude izgrađen).

(2) Ukoliko se građevina iz stavka (1) ovog članka rekonstruira i dograđuje za potrebe uređenja smještajnih kapaciteta (hotel, hostel i slično), treba zadovoljiti i sljedeće uvjete:

-smještajni kapaciteti trebaju imati kategoriju od najmanje 3*;

-na parceli je dozvoljena dogradnja gradnja pratećih sadržaja prema uvjetima iz stavka (1) ovog članka:

-bazen;

-igrališta;

-ugostiteljski, uslužni, zabavni i drugi sadržaji;

2.2. Građevine ugostiteljsko-turističkih i turističkih
djelatnosti u zonama mješovite namjene (M1 i M2)

Članak 41.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevina ugostiteljsko-turističkih i turističkih djelatnosti unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1. i pretežito nedovršenog dijela naselja oznake 2.:

-unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj- hotel kategorije 3* i više;

-najveća građevinska bruto površina (GBP): 400 m2;

-najmanja površina parcele (Pmin): 600 m2;

-najveći koeficijent izgrađenosti (kig): 0,25;

-najveći koeficijent iskorištenosti (kis): 0,75 (uključujući tavan);

-najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 3 (treća etaža je obvezno potkrovlje-Pk);

-dozvoljena je izgradnje podruma i tavana;

-najveća visina vijenca (Vmax) = 8,0 m;

-građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu;

-najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo, pergole s brajdom i slično).

-u sklopu građevne čestice se mogu predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl.

(2) U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, motel, pansion, prenoćište, hostel i sl.) kapaciteta do 50 kreveta.

(3) Kod rekonstrukcije postojećih građevina, u građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1. naselja moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima.

2.3. Građevine manjih zanatskih, poslovnih,
komunalno-servisnih djelatnosti

Članak 42.

(1) Gospodarske građevine u zonama mješovite-pretežito stambene namjene (M1) su građevine namijenjene za manje zanatske, poslovne, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turističke i turističke sadržaje, koji se u pravilu nalaze u najnižoj etaži.

(2) Sadržaji iz stavka (1) ovog članka mogu zauzimati najviše 50% ukupne GBP svih građevina na čestici.

Članak 43.

(1) Gospodarske građevine u zonama mješovite-pretežito poslovne namjene (M2) su građevine namijenjene za manje zanatske, poslovne, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turističke i turističke sadržaje, koji se obvezno nalaze u najnižoj etaži uz prometne površine.

(2) Sadržaji iz stavka (1) ovog članka mogu zauzimati najmanje 50% ukupne GBP svih građevina na čestici.

Članak 44.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevina manjih zanatskih, poslovnih i komunalno- servisnih djelatnosti unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1. i pretežito nedovršenog dijela naselja oznake 2.:

-najveća građevinska (bruto) površine građevine (GBP) iznosi 150 m2;

-najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 2 (P+1 ili P+Pk);

-najveća visina vijenca (Vmax) = 6,5 m;

-građevina treba imati priključak na kolno-pješačku prometnicu i komunalnu infrastrukturu;

-najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice.

(2) Kod rekonstrukcije postojećih građevina u građevine manjih zanatskih, poslovnih, komunalno-servisnih djelatnosti moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju sukladno lokalnim uvjetima u naselju.

2.4. Građevine s izvorima zagađenja za uzgoj sitne stoke i peradi

Članak 45.

(1) U naselju Ilovik kao obalnom naselju prema članku 65d. Odredbi za provođenje PPUG-a Malog Lošinja ne

mogu se graditi gospodarske građevine s izvorima zagađenja za uzgoj sitne stoke i peradi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI

Članak 46.

(1) Pod građevinama javnih i društvenih djelatnosti podrazumjevaju se građevine u kojima se obavljaju upravne, odgojne, obrazovne, zdravstvene, socijalne, kulturne, vjerske, sportske i slične djelatnosti.

(2) Uz javne i društvene djelatnosti u manjem dijelu građevine mogu biti smješteni poslovni, uslužni i trgovački sadržaji.

(3) Javne i društvene djelatnosti mogu se obavljati i u površinama / građevinama drugih namjena.

Članak 47.

(1) Planom se zadržava zona javne i društvene namjene- područna osnovna škola s igralištem (D4).

(2) Postojeća građevina se može rekonstruirati unutar postojećeg gabarita.

Članak 48.

(1) Planom se zadržava zona javne i društvene namjene- crkva Sv. Petra i Pavla (D7).

(2) Postojeća građevina se može rekonstruirati unutar postojećeg gabarita.

3.1. Javne i društvene djelatnosti u zonama mješovite
namjene (M1 i M2)

Članak 49.

(1) Opći uvjeti smještaja javnih i društvenih djelatnosti na površinama mješovite-pretežito stambene namjene (M1):

- smještaju se u pravilu u najnižoj etaži;

- u stambeno-poslovnoj građevini zauzimaju
samostalno ili s drugim djelatnostima do 50% ukupne GBP svih građevina na čestici.

(2) Opći uvjeti smještaja javnih i društvenih djelatnosti u površinama mješovite-pretežito poslovne namjene (M2):

- smještaju se obvezno u najnižoj etaži (i uz to u višim etažama) uz prometne površine;

- u stambeno-poslovnoj građevini zauzimaju samo stalno ili s drugim djelatnostima više od 50% ukupne GBP svih građevina u prizemnoj etaži.

Članak 50.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1. i pretežito nedovršenog dijela naselja oznake 2.:

-površina građevne čestice i površina građevine određuje se sukladno namjeni i programu građenja;

-način gradnje: samostojeći (SS);

-najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 2 (osim vjerskih građevina, zvonika);

-najveća visina vijenca (Vmax) = 6,5 m (osim vjerskih građevina, zvonika);

-najveći koeficijent izgrađenosti (kig): = 0,50;

-najveći koeficijent iskorištenosti (kis): = 1,00;

-građevine treba oblikovati uvažavajući u najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade;

-krovište građevina može biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnu odvodnju oborinske vode) ili koso, nagiba kojeg predviđa oblikovanje građevine i tehnologija građenja;

-na krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje;

-najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo).

4. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Opći uvjeti

Članak 51.

(1) Stanovanje se ostvaruje unutar stambene jedinice (SJ) kao osnovne jedinice stanovanja koja predstavlja skup prostorija stambene namjene s pomoćnim prostorijama i uređajima, a čini jedinstvenu, funkcionalno samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom.

(2) Stambena građevina se gradi kao:

-obiteljska kuća:

-može biti slobodnostojeća (SS), dvojna (D) ili skupna- niz (S);

-može imati najviše 3 stana (SJ);

-građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina koje se grade na istoj građevnoj čestici;

-manja višestambena građevina:

-može biti slobodnostojeća (SS) ili dvojna (D);

-može imati najmanje 3 i najviše 4 stana (SJ);

-građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina koje se grade na istoj građevnoj čestici;

-umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje 50% površine građevine;

(3) Na jednoj građevinskoj čestici se može graditi jedna građevina stambene namjene i u sklopu građevine ili uz građevinu pomoćna, gospodarska ili manja poslovna građevina koje sa stambenom građevinom čine stambenu i gospodarsku cjelinu, za tihe i čiste djelatnosti, bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš, koja ne remeti uvjete stanovanja u istoj građevini i stambenom susjedstvu.

(4) Na jednoj građevnoj čestici se, u okviru utvrđenih veličina za kig i kis, uz jednu građevinu stambene namjene mogu graditi ukupno najviše dvije pomoćne građevine (spremišta i sl.) i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.

(5) Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža, u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.

Članak 52.

(1) Stambena građevina smještena unutar površina mješovite-pretežito stambene namjene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) namijenjena je isključivo stanovanju.

(2) Stambeno-poslovna građevina smještena unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (M1) i većim dijelom je namijenjena stanovanju, te u tom slučaju, osim SJ može na manje od 50% građevinske (bruto) površine imati poslovne sadržaje bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koje ne remete uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama (intelektualne usluge, ostale uslužne, trgovačke, te ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina, kao i/ili slijedeće javne i društvene sadržaje: predškolska (dječja ustanova), zdravstvena (ordinacija i sl.), socijalna (dom

za starije i sl.), kulturna (knjižnica, čitaonica, muzej, galerija), upravna (udruge i sl).

(3) Stambeno-poslovna građevina smještena unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (M2) u manjem dijelu je namijenjena stanovanju, tako da uz SJ mora imati poslovne sadržaje iz prethodnog stavka i/ili bilo koje javne i društvene sadržaje, koji zauzimaju više od 50% ukupne GBP.

(4) Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina utvrđuju se u ovisnosti o smještaju u određenom dijelu naselja i slijedećim tipovima izgradnje:

- obiteljska kuća;

- manja višestambena građevina.

4.2. Posebni uvjeti

4.2.1. Uvjeti smještaja i gradnje obiteljskih kuća

Članak 53.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih kuća unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1.:

-način gradnje: samostojeći (SS) ili dvojni (D) ili skupni-niz (S);

- najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 2 (P+1 ili P+Pk);

- najveća visina vijenca (Vmax) = 6,5 m;

- najmanja površina parcele (Pmin):

- 400 m2 za SS način gradnje;

- 300 m2 za D način gradnje;

- 200 m2 za S način gradnje;

- najveća površina parcele (Pmax): 2.000 m2

- najmanja širina građevne čestice (SS način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 18 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 20 m

- najmanja širina građevne čestice (D način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 12 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 14 m

- najmanja širina građevne čestice (S način gradnje)

- za prizemnu (P) i katnu (P+1) građevinu:
najmanje 8 m

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig):

- 0,30 za SS način gradnje;

- 0,35 za D način gradnje;

- 0,50 za S način gradnje;

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis):

- 0,60 za SS način gradnje (0,90 uključujući tavan);

- 0,70 za D način gradnje;

- 1,00 za S način gradnje;

- najmanja površina parcele pod građevinama: 50 m2

- najveća površina parcele pod građevinama:

- za prizemnu građevinu (P): 200 m2

- za katnu građevinu (P+1): 150 m2

- samostojeća (SS) i dvojna (D) građevina mora od
jedne bočne međe biti udaljena najmanje 3,0 m, a
iznimno ta udaljenost može biti i manja, ali ne
manja od 1,0 m i uz uvjet da na tom pročelju nema otvora;

- najmanja međusobna udaljenost od susjednih
građevina (SS): 6,0 m;

- građevni pravac se određuje tako da se formira
ujednačen ulični potez sa građevinama na
susjednim parcelama;

- kod interpolacija je dozvoljena gradnja i na
regulacijskoj liniji;

- za SS ili D način gradnje, kada je površina pod
postojećom građevinom jednaka površini postojeće
građevne čestice, primjenjuju se najveći kig i najveći
kis propisani za S način gradnje;

- najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno
kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo,
pergole s brajdom i slično).

(2) Kod interpolacija u izgrađenim i pretežno definiranim i uređenim dijelovima naselja, radi prilagođavanja susjednim građevinama (uvažavanje visine pojedinih etaža, vijenaca i slično), nove građevine mogu graditi prema slijedećim kriterijima:

1. način gradnje: samostojeći (SS)

- najmanja površina parcele (Pin): 200 m2

- najveća površina parcele (Pax): 500 m2

- najmanja površina parcele pod građevinama: 50 m2

- najveća površina parcele pod građevinama: 150 m2

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig): 0,30 (uz dodatni uvjet da je površina građevine najmanje
50 m
2 i najviše 150 m2)

2. način gradnje: dvojni (D)

- najmanja površina parcele (Pmin): 150 m2

- najveća površina parcele (Pmax): 420 m2

- najmanja površina parcele pod građevinama: 35 m2

- najveća površina parcele pod građevinama: 120 m2

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig): 0,30 (uz dodatni uvjet da je površina građevine najmanje
35 m
2 i najviše 120 m2)

3. način gradnje: skupni-niz (S)

- najmanja površina parcele (Pmin): 25 m2

- najveća površina parcele (Pmax): 400 m2

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig): 1,0
(uz dodatni uvjet da je površina građevine najmanje 25 m
2 i najviše 100 m2).

(3) Za građevine navedene u stavku (2) se građevinski i regulacijski pravac mogu poklapati.

(4) Izgradnja na granici građevne čestice je dozvoljena kad na istoj granici već postoji građevina izgrađena na susjednoj građevnoj čestici (započeti ulični niz ili slična situacija) a izgradnja nove građevine se može izvršiti bez ulaženja u susjedno zemljište.

Članak 54.

(1) Postojeće obiteljske kuće koje ne zadovoljavaju uvjete iz ovog Plana se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima.

(2) Radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada za građevine iz stavka (1) ovog članka dozvoljeno je:

- zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije;

- dogradnja ili nadogradnja nužnih sanitarnih
prostora površine do 20 m
2;

- priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu;

- adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor.

Članak 55.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih kuća unutar pretežito nedovršenog dijela naselja oznake 2.:

-način gradnje: samostojeći (SS) ili dvojni (D) ili skupni-niz (S);

-najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 2 (P+1 ili P+Pk);

- najveća visina vijenca (Vmax) = 6,5 m;

- najmanja površina parcele (Pmin):

- 500 m2 za SS način gradnje;

- 400 m2 za D način gradnje;

- 300 m2 za S način gradnje;

- najveća površina parcele (Pmax): 2.000 m2

- najmanja širina građevne čestice (SS način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 18 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 20 m

- najmanja širina građevne čestice (D način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 12 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 14 m

- najmanja širina građevne čestice (S način gradnje)

- za prizemnu (P) i katnu (P+1) građevinu:
najmanje 8 m

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig):

- 0,30 za SS način gradnje;

- 0,35 za D način gradnje;

- 0,50 za S način gradnje;

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis):

- 0,60 za SS način gradnje (0,90 uključujući tavan);

- 0,70 za D način gradnje;

- 1,00 za S način gradnje;

- najmanja površina parcele pod građevinama: 50 m2

- najveća površina parcele pod građevinama:

- za prizemnu građevinu (P): 200 m2

- za katnu građevinu (P+1): 150 m2

- samostojeća (SS) i dvojna (D) građevina mora od jedne bočne međe biti udaljena najmanje 3,0 m;

- najmanja međusobna udaljenost susjednih
građevina od (SS): 6,0 m;

- građevni pravac se određuje tako da se formira
ujednačen ulični potez na način da je njegova
udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m;

- najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno
kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo,
pergole s brajdom i slično).

4.2.2. Uvjeti smještaja i gradnje manjih višestambenih
građevina

Članak 56.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje manjih višestambenih građevina unutar pretežito dovršenog dijela naselja oznake 1.:

- način gradnje: samostojeći (SS) ili dvojni (D) ili skupni- niz (S);

- najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 3 (treća etaža je obvezno potkrovlje-Pk);

- najveća visina vijenca (Vmax) = 7,5 m;

- najmanja površina parcele (Pmin):

- 500 m2 za SS način gradnje;

- 400 m2 za D način gradnje;

- 350 m2 za S način gradnje;

- najveća površina parcele (Pmax): 2.000 m2

- najmanja širina građevne čestice (SS način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 18 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 20 m

- za katnu građevinu (P+1+Pk): najmanje 21 m

- najmanja širina građevne čestice (D način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 12 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 14 m

- za katnu građevinu (P+1+Pk): najmanje 15 m

- najmanja širina građevne čestice (S način gradnje)

- za prizemnu (P) i katnu (P+1, P+1+Pk) građevinu: najmanje 8 m

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig):

- 0,30 za SS način gradnje;

- 0,35 za D način gradnje;

-0,50 za S način gradnje;

-najveći koeficijent iskorištenosti (kis) za sve načine gradnje: 1,00

-najmanja površina parcele pod građevinama: 100 m2

-najveća površina parcele pod građevinama: 250 m2

-samostojeća (SS) i dvojna (D) građevina mora od jedne bočne međe biti udaljena najmanje 3,0 m, a iznimno ta udaljenost može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m i uz uvjet da na tom pročelju nema otvora;

-najmanja međusobna udaljenost od susjednih građevina (SS): 6,0 m;

-građevni pravac se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez sa građevinama na susjednim parcelama;

-kod interpolacija je dozvoljena gradnja i na regulacijskoj liniji;

-za SS ili D način gradnje, kada je površina pod postojećom građevinom jednaka površini postojeće građevne čestice, primjenjuju se najveći kig i najveći kis propisani za S način gradnje;

-najmanje 20% građevne čestice mora biti uređeno kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo, pergole s brajdom i slično).

(2) Uvjeti iz stavka (1) ovog članka kod interpolacija mogu biti i drugačiji, radi uklapanja u skupnu ili dvojnu građevinu, na način da se prilagođavaju susjednim postojećim građevinama (uvažavanje visine pojedinih etaža i vijenaca).

Članak 57.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje manjih višestambenih građevina unutar pretežito nedovršenog dijela naselja oznake 2.:

-način gradnje: samostojeći (SS) ili dvojni (D) ili skupni-niz (S);

-najveći broj nadzemnih etaža (Emax) = 3 (treća etaža je obvezno potkrovlje-Pk);

- najveća visina vijenca (Vmax) = 7,5 m;

- najmanja površina parcele (Pmin):

- 600 m2 za SS način gradnje;

- 500 m2 za D način gradnje;

- 400 m2 za S način gradnje;

- najveća površina parcele (Pmax): 2.000 m2

- najmanja širina građevne čestice (SS način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 18 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 20 m

- za katnu građevinu (P+1+Pk): najmanje 22 m

- najmanja širina građevne čestice (D način gradnje)

- za prizemnu građevinu (P): najmanje 12 m

- za katnu građevinu (P+1): najmanje 14 m

- za katnu građevinu (P+1+Pk): najmanje 16 m

- najmanja širina građevne čestice (S način gradnje)

- za prizemnu (P) i katnu (P+1, P+1+Pk) građevinu: najmanje 10 m

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig):

- 0,30 za SS način gradnje;

- 0,35 za D način gradnje;

- 0,50 za S način gradnje;

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis) za sve načine gradnje: 1,00

-najmanja površina parcele pod građevinama: 100 m2

- najveća površina parcele pod građevinama: 250 m2

-samostojeća (SS) i dvojna (D) građevina mora od jedne bočne međe biti udaljena najmanje 3,0 m;

-najmanja međusobna udaljenost od susjednih građevina (SS): 6,0 m;

-građevni pravac se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez, na način da je njegova udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m;

-najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao prirodni teren (uređeno ili prirodno zelenilo, pergole s brajdom i slično).

Članak 58.

(1) Postojeće manje višestambene građevine koje ne zadovoljavaju uvjete iz ovog Plana se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 59.

(1) Javnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu naselja čine prometna, telekomunikacijska te mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih sanitarnih voda.

(2) Prikazani smještaji pojedinačnih i linijskih infrastrukturnih građevina i uređaja (ceste, ulice, raskrižja, cjevovodi, kablovi, kanali, crpne stanice, trafostanice i sl.) javne i komunalne infrastrukturne mreže u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja, a proizlaze iz idejnih tehničkih rješenja.

(3) Konačni smještaj površinskih infrastrukturnih građevina (transformatorskih i crpnih stanica i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu idejnim projektom u upravnom postupku izdavanja odobrenja za građenje.

(4) Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture (cjevovodi, kablovi i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima i ostalim prometnim površinama. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati projektnom dokumentacijom, tako da se najmanje ugrozi žilje vrijednih stablašica.

(5) Prilikom izvođenja svih infrastrukturnih zahvata potrebno je što bolje očuvati izvorni karakter prostora, te postojeće suhozidne strukture čije je pomicanje potrebno radi proširenja ulice rekonstruirati kao ogradni zid rubnih parcela. Iste je potrebno rekonstruirati na izvoran način suhozidne gradnje uz maksimalno očuvanje izvornog materijala. U što većoj mjeri potrebno je očuvati i izvorna kamena opločenja putova i kamene stepenice te uključiti u planirani razvoj prometne i ulične mreže.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 60.

(1) Prometna mreža naselja, koju čine površine za kopneni i pomorski promet, prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije, u mj.1:2.000.

(2) Mrežu kopnenog prometa čine kolno-pješačke i pješačke površine.

(3) Mrežu pomorskog prometa čini lučko područje luke otvorene za javni promet Ilovik.

(4) Sve nove prometne površine, kao i postojeće, prilikom njihove rekonstrukcije u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je izraditi i urediti sukladno odredbama posebnog propisa na način da se njima omogući nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

(5) Režimi prometa različiti su u različitim dijelovima naselja, a utvrđuje ih:

-Grad Mali Lošinj odlukom o uređenju prometa, sukladno posebnom zakonu;

-javnopravno tijelo koje upravlja lučkim područjem, sukladno posebnom pravilniku.

5.1.1. Prometne površine

Članak 61.

(1) Na infrastrukturnih površinama namijenjenim kopnenom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje:

- kolno-pješačkih i pješačkih površina

-infrastrukturnih građevina koje se planiraju u koridorima prometne mreže.

(2) Prometna mreža u naselju sastoji se od kolno-pješačkih prometnica.

(3) Unutar pojedinih kazeta, radi organiziranja prometa unutar tih kazeta i povezivanja s planiranom prometnom mrežom, mogu se planirati i graditi i druge kolno-pješačke površine osim onih prikazanih na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije, u mj.1:2.000.

Članak 62.

(1) Utvrđuje se potreba rekonstrukcija postojećih odnosno gradnja novih kolno-pješačkih i pješačkih površina:

-rekonstrukcija (proširenje) postojećih kolno-pješačkih površina sukladno mogućnostima rješenja imovinsko- pravnih odnosa;

-gradnja novih kolno-pješačkih površine u dijelovima naselja (neuređeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja) koji se planiraju urediti i opremiti.

(2) Utvrđuju se osnovni tehnički elementi za izgradnju novih kolno-pješačkih površina:

- širina kolno-pješačke površine iznosi najmanje 2,5 m;

-najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 12%, a poprečni 2,5% do 4,0%;

-najveća dozvoljena dužina slijepe kolno-pješačke površine iznosi 250 m;

-ne dozvoljava se izvedba asfaltnog završnog sloja na postojećim tradicionalnim kolno-pješačkim površinama.

(3) Kada je kolno-pješačka površina širine manje od propisane u prethodnom stavku, udaljenost građevina, odnosno građevnih čestica treba biti takva da osigurava prostor za njeno širenje do propisane širine, a regulacijski pravac će se odrediti na udaljenosti najmanje 1,25 m od osi postojeće kolno-pješačke površine.

(4) Iznimno, kada prilikom rekonstrukcije postojeće kolno-pješačke površine nije moguće ostvariti minimalnu propisanu širinu, dozvoljena je i manja širina, ali ne manja od 1,5 m.

(5) Omogućava se etapno izvođenje kolno-pješačkih površina na način da se kolno-pješačkim površinama, u svrhu izdavanja upravnog akta za građenje, smatraju i postojeće kolno-pješačke površine i putevi evidentirani u katastru do gradnje u punom profilu prema ostalim odredbama i grafičkim dijelovima ovog Plana. Navedeno ne mijenja lokacijske uvjete kojima su određeni građevinski i regulacijski pravac u odnosu na planirane kolno-pješačke površine iz Plana, odnosno izdavanjem upravnih akata za gradnju mora se čuvati (rezervirati) prostor za proširenje kolno-pješačke površine prema ovom Planu.

(6) Nivelete kolno-pješačkih površina potrebno je postaviti tako da se zadovolje tehnički i estetski uvjeti, te ih uskladiti s novom gradnjom u visinskom smislu, kao i s postojećom gradnjom.

(7) Pokretnim i nepokretnim betonskim elementima (žardinjere, cvijetnjaci, vaze, klupe i slično) ne smije se smanjivati postojeća korisna širina postojećih i planiranih kolno-pješačkih površina.

Članak 63.

(1) Kada na kolno-pješačkim površinama zbog njihove nedostatne širine (u većem djelu) nije moguće ostvariti odvajanje nogostupa od kolnika, potrebno je utvrditi režim prometovanja u pogledu određenog vremenskog razdoblja, određenih kategorija vozila i određenog smjera.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 64.

(1) Prometne površine čija je širina manja od 1,5 m smatraju se pješačkim površinama.

(2) Trase novih pješačkih površina treba postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja, uz zaštitu užeg obalnog pojasa, zasijecanjem u teren sa što manje nasipavanja, a hodnu površinu je potrebno izvesti popločen kamenom ili u kombinaciji betona i kamena.

(3) Širinu pješačkih površina i nagib treba prilagoditi uvjetima na lokaciji te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne ograde. Pješačke površine su u pravilu namijenjene isključivo pješacima, te se pri njihovom obilježavanju to ističe.

(4) Pješačke površine uz kopnenim rub treba opremiti urbanom opremom i javnom rasvjetom te po potrebi ograditi jednostavnom, kvalitetno oblikovanom i funkcionalnom zaštitnom ogradom.

(5) Uređenje plohe trga ispred crkve treba izvesti kamenom, a dozvoljena je postava urbane opreme (klupe, rasvjetna tijela, panoi i slično), kao i postava manje sklupture, prikladne okruženju.

5.1.3. Pomorski promet

Članak 65.

(1) U akvatoriju i rubnom kopnenom dijelu naselja osiguravaju se prostorni uvjeti za organizaciju pomorskog prometa plovnim putovima i utvrđenim lučkim područjem luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Ilovik.

(2) Plovni put čini morski pojas dovoljno širok i dubok da omogući sigurnu plovidbu.

(3) Lučko područje predstavlja površinu unutar koje se nalazi pomorska luka sa svom potrebnom podgradnjom i nadogradnjom, te pratećim sadržajima.

(4) Uređenje luke otvorene za javni promet, odnosno gradnja, održavanje i modernizacija građevina lučke podgradnje i nadgradnje sukladno posebnom propisu o pomorskom dobru i morskim lukama, obavljat će se na osnovi desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske, a razraditi detaljno u godišnjem programu rada i razvoja luke Ilovik.

Članak 66.

(1) Luka Ilovik je određena za djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila;

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba;,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i
nautičara te sportskih brodica;

- privez i odvez ribarskih brodova;

- privez i odvez teretnog broda;

- pristajanje hidroaviona.

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

5.2.1. Nepokretna zemaljska mreža

Članak 67.

(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) u nepokretnoj zemaljskoj mreži gradi se primjenom distributivne komunikacijske kanalizacije (DKK) gdje se kabele uvlači u cijevi.

(2) Projekti novih prometnica te rekonstrukcije postojećih prometnica i ostalih infrastrukturnih građevina unutar Plana moraju obuhvatiti i projekte izgradnje DKK te projekte supstitucije postojećih kabela kako bi se oni mogli napustiti. Pri tome treba voditi brigu o zaštiti postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture do njezine supstitucije sa novom.

(3) Trase za gradnju, rekonstrukciju i opremanje DKK načelno su prikazane u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2A. Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije, mj. 1:2.000 i planirane su u pravilu po prometnim površinama, osim u pojedinačnim slučajevima kada se procjeni opravdanim korištenje građevinskog zemljišta (okućnica građevina) ili ako to nameće postojeće stanje ostale infrastrukture.

(4) U dijelu gdje je već izgrađena EKI, u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je koristiti trase postojećih kabela (ukoliko je to moguće). Udaljenost trase od ostale infrastrukture, te križanje sa istom odrediti prema posebnim propisima kojim su određene najmanje dozvoljene udaljenosti infrastrukture i temeljem uvjeta ostalih sudionika infrastrukture: ceste, vodovod, odvodnja i elektroenergetika. Zaštitni koridor postojećih i novih trasa zavisi o propisanim najmanjim dozvoljenim udaljenostima od ostale infrastrukture. Udaljenosti mogu biti i manje uz propisane mjere zaštite.

(5) DKK se izvodi do ruba građevne čestice svake građevine cijevima PEHD O50 mm u koje se mogu po potrebi uvlačiti i mikro cijevi (za distribuciju svjetlovodnih kabela). U prekope će se ugrađivati PVC cijevi O110 mm. Na raskrižjima prometnica, mjestima loma kabelske kanalizacije, te na priključnim točkama na granici građevnih čestica ugrađivat će se betonski zdenci. Pozicije zdenaca na mjestima kabelskih nastavaka kao i broj, te promjer cijevi odredit će se projektima razrade kabela na osnovi zahtjeva korisnika. Dubina ukopavanja elemenata EK mreže na uređenim površinama predviđenih za promet vozilima treba iznositi najmanje 0,9 m od gornjeg ruba cijevi, a na ostalim površinama 0,6 m.

(6) Kapacitet EKI u svim njenim elementima kao i kapacitet, tip i razrada kabela odredit će se posebnim projektom kojim treba predvidjeti dovoljan broj cijevi za buduće potrebe, za nove tehnologije, za kabelsku televiziju, te pričuvne cijevi.

Članak 68.

(1) Postavljanje samostojećih ormara pasivnih ili aktivnih elemenata EKI moguće je na javnim površinama, kao i na zemljištu građevnih čestica (okućnica građevina). Postavljanje samostojećih ormara ne smije umanjiti uporabnu vrijednost površine na koje se postavljaju. Također, oblikom i bojom samostojeći ormari trebaju se uklopiti u okoliš.

(2) Elektronički komunikacijski priključci grade se u pravilu podzemno. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi. Dubina ukopavanja priključnih kabela (i cijevi) unutar građevne čestice prilagođava se njezinom uređenju. Investitor građevine treba položiti od mjesta priključka na rubu čestice, koje odredi operator do mjesta distribucije elektroničke komunikacije instalacije dvije cijevi O40 mm. Na lomovima trase postaviti šahtove 40x40x75 cm. Također

od mjesta koncentracije telefonske instalacije do mjesta koncentracije antenskih vodova treba položiti cijev promjera ne manjeg od 20 mm. Distributivni ormarić za telefonsku instalaciju građevine i njegova oprema dio je instalacije građevine.

(3) Sve građevine opremaju se EKI-em koja izvedbom, tipom i kapacitetom odgovara namjeni građevina. Priključni ormarić (od PVC ili nehrđajućeg materijala) ugrađuje se na pročelju stambene građevine okrenutom prema javnoj ili drugoj prometnoj površini s koje je predviđen priključak. U ostalim građevinama priključni ormarić moguće je ugraditi i unutar građevine uz uvjet da je do njega omogućen nesmetani pristup. Cjelokupna EKI mora biti odgovarajuće uzemljena.

5.2.2. Elektronička komunikacijska infrastruktura za
pružanje javne komunikacijske usluge putem
elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova

Članak 69.

(1) EKI za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, mora osigurati pokrivenost obuhvaćenog područja odgovarajućim radijskim signalom.

(2) Područje obuhvata Plana ne nalazi se unutar zona planiranih za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima te slijedom navedenog izgradnja samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana nije dozvoljena.

(3) U svrhu omogućavanja kvalitetnog pokrivanja signalom područja obuhvata Plana, uz osiguravanje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, omogućuje se postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme isključivo na antenskim prihvatima na fasadne ili krovne nosače postojećih i planiranih građevina, u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja provedbenih akata, čija visina iznosi najviše 3,0 m te sljedeće uvjete ovog Plana:

-da se u cilju zaštite zdravlja ljudi ne prekoračuju temeljna ograničenja i granične razine propisane posebnim propisom u pogledu zaštite od elektromagnetskih polja;

-da se smještaju izvan i na udaljenosti od najmanje 50,0 m od:

-površina namijenjenih smještaju građevina javne i društvene namjene: škole, zdravstvene stanice, crkve i slično;

-pomorskog dobra;

-obvezna je primjena načela zajedničkog korištenja.

5.3. Uvjeti gradnje poštanskih ureda

Članak 70.

(1) Planirano je zadržavanje postojeće jedinice poštanske mreže 51552 Ilovik kao operativne jedinice u Iloviku.

(2) Za jedinicu poštanske mreže 51552 Ilovik nije planirana izgradnja zasebne građevine.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne
mreže

5.4.1. Vodoopskrba

Članak 71.

(1) Predviđena je izgradnja vodoopskrbne razvodne mreže, sa spajanjem na sustav dovoda vode iz smjera Lošinja. Dovodni sustav započinje u sklopu vodospreme Umpiljak (600 m3, +131, lokacija iznad Malog Lošinja, poslovna zona), od koje se voda tlači do VS Grgošćak (250 m3, +242). Od VS Grgošćak trasa dalje nastavlja gravitacijski do otoka Ilovika. U dijelu gravitacijske dionice predviđena je VS Ilovik (100 m3, +70), od koje cjevovod dalje nastavlja do uvale Mrtvaška i prolazi najprije podmorskom dionicom otok Lošinj (Mrtvaška)-otok Sv. Petar (1.200 m), te nakon kraće dionice po otoku Sv. Petar, trasa dalje nastavlja podmorskom dionicom od otoka Sv. Petar do otoka Ilovika (350 m), te se na tu dionicu vrši spajanje razvodne mreže otoka Ilovika. Najveći raspoloživi tlak je u rasponu od oko 7,0 bara, a ukupna duljina vodoopskrbne mreže iznosi oko 3,2 km.

Članak 72.

(1) Trase i lokacije za gradnju građevina u sustavu vodoopskrbe načelno su prikazane u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Komunalna infrastrukturna mreža, mj. 1:2.000, i mogu se mijenjati detaljnijom projektnom dokumentacijom.

(2) Izgradnja vanjske vodovodne mreže može se vršiti u etapama.

(3) U sklopu radova iz stavka 1. ovog članka potrebno je predvidjeti ugradnju odgovarajućih protupožarnih hidranata.

Članak 73.

(1) Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu prometnica, paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m. Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

(2) Vanjska mreža izvest će se u skladu sa tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno tijelo. Razvodna cijevna vodovodna mreža izvesti će se razgranatim sistemom iz cijevi DN 100 mm, DN63 i DN90 mm, za tlakove do 1,6 Mpa.

(3) Vodovodna mreža mora osiguravati minimalno 10 l/s za gašenje požara sa minimalnim tlakom u vanjskoj vodovodnoj mreži od 0,25 Mpa pri propisanom protoku vode prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(4) Napajanje vodom iz vanjskog vodovoda za potrebe stabilnih sustava protupožarne zaštite tipa sprinkler rješavati direktnim priključkom na vanjsku vodovodnu mrežu ako je promjer vanjske mreže 200 mm, a ako je promjer manji od 200 mm, preko predviđenih internih rezervoara za protupožarnu vodu, a potrebne tlakove za sprinkler sustav osiguravati preko ugrađenih crpki.

Članak 74.

(1) Za svaku građevinu planira se zaseban priključak pitke vode sa ugrađenim vodomjerom za sanitarne potrebe i za unutarnju hidrantsku mrežu (ukoliko se izvodi). Položaj i način izvedbe kućnog priključka definirati će se od strane nadležnog komunalnog društva za vrijeme izgradnje. Potrebno je nastojati kućni priključak izvesti na način da se prilikom eventualno naknadnih izvedba istih ne ošteti novo uređena površina prometnice, na način da se za potrebe kućnog priključka na planiranom mjestu pri

ključenja pojedinog objekta, uz rub prometne površine, izgradi priključno okno vodomjera.

(2) Na mjestima odvojaka i priključenja novih dionica predvidjeti će se okna sa vodovodnim čvorovima. Sva vodovodna okna su takvih dimenzija da omogućuju nesmetanu montažu vodovodne opreme (fazona i armatura) kao i potrebe kasnijeg održavanja. Vodovodna okna izvesti će se kao armirano betonska, sa mogućnošću ulaza i revizije preko ljevano željeznih poklopaca dimenzije 600/600 mm, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN EN 124, DIN 1229, a predviđena je ugradnja poklopaca klase C250. Vodomjerna okna predvidjeti sa svojom lokacijom van ograda pojedinih građevina koje se priključuju na sustav vodoopskrbe.

(3) Na svim mjestima promjene predznaka nivelete cjevovoda predviđena je izvedba odgovarajućih zračnih ventila ili muljnih ispusta.

(4) Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara je propisano da se vanjskom hidrantskom mrežom obvezno moraju štititi naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav. Za provedbu zaštite od požara predviđena je vanjska hidrantska mreža oko građevina sa izvedenim vanjskim nadzemnim hidrantima. Za izgradnju vanjske hidrantske mreže potrebno je poštivati slijedeće uvjete:

-osigurati najmanju protočnu količinu od 600 l/min (10 l/s);

-najmanji tlak na izlazu iz pojedinog hidranta treba biti 0,25 Mpa (2,5 bara);

-protočna količina treba biti osigurana u trajanju od najmanje 120 minuta;

-na cjevovod vanjske hidrantske mreže se u pravilu postavljaju nadzemni hidranti.

5.4.2. Odvodnja

Članak 75.

(1) Planira se gradnja građevina i uređaja u sustavu odvodnje. Trase i lokacije za gradnju i rekonstrukciju građevina u sustavu odvodnje načelno su prikazane u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Komunalna infrastrukturna mreža, mj. 1 : 2.000 i mogu se mijenjati detaljnijom projektnom dokumentacijom.

(2) Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata Plana je planiranaje razdjelnim sustavom (posebna mreža i tretman za sanitarne a posebna mreža i tretman za oborinske otpadne vode). Planirano je da se cjelokupna sanitarna otpadna voda prihvaća putem mreže gravitacijskih i tlačnih kanala, crpnih stanica, pročišćivača i ispusta.

(3) Obzirom na konfiguraciju terena, predviđena je izgradnja dviju crpnih stanica, i to crpne stanice CS 1 od koje se voda tlači prema CS 2, te crpne stanice CS2 od koje se ukupna količina otpadnih voda tlači prema planiranom predtretmanu otpadnih voda (izvan obuhvata Plana), od kojeg se obrađena voda putem podmorskog ispusta dužine 500 m ispušta u podmorje (u kanal između otoka Ilovika i Lošinja).

(4) Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu prometnica, tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže. Dubina na koju se polažu cijevi kanalizacijske mreže u trup prometnice iznosi minimalno 1,8 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

(5) Ukoliko građevine imaju postojeće rješenje otpadnih voda sa spojem u sabirne jame, potrebno ih je spojiti na sustav sanitarne odvodnje.

(6) Oni dijelovi odvodnje koji se ne mogu gravitacijski spojiti na projektiranu mrežu kolektora sanitarne i oborinske odvodnje spojiti će se preko crpnih stanica tlačnim vodovima.

Članak 76.

(1) Izgradnja mreže izvest će se u skladu sa tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno tijelo, od cijevi 1300 mm i 1250 mm te DN 250/214 i 315/271). Tjemena nosivost za cijevi je min. 8 kN/m2. Tlačni vodovi su od cijevi 1140 mm i 1110 mm, a preljevi 1225 mm.

(2) Predviđena je izvedba monolitnih armirano betonskih okana dimenzija 60/60 i 80/80 i 80/100 cm, što omogućuje nesmetanu izvedbu kinete i spojeva te kasnije održavanje sustava. Na dionicama pod utjecajem mora se ugrađuju okna 1800 mm na karakterističnim pozicijama. Okna kanalizacije se postavljaju na svim mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih lomova nivelete ili kaskada na trasi. Potrebno je okna postaviti na takvim pozicijama da omoguće što lakše priključenje što većeg broja kućnih kanalizacijskih priključaka. Planira se ugradnja poklopca sa okruglim otvoromr, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine.

(3) Položaj i način izvedbe kućnih priključaka definirati će se od strane nadležnog komunalnog poduzeća u vrijeme izgradnje. Prilikom definiranja pozicije pojedinog okna na trasi kanalizacije potrebno je voditi računa o tome da se omogući što lakše priključenje što većeg broja kućnih kanalizacijskih priključaka. U slučaju nemogućnosti priključenja pojedinog objekta na revizijsko okno na trasi, predvidjeti će se priključenje izravno na cijev, pomoću vodonepropusnog priključka u tjemenu cijevi, pod kutem od min. 45o prema horizontali.

(4) Na ugostiteljsko-turističkim i drugim sadržajima trebaju biti ugrađeni odgovarajućim predtretmani (mastolovi) i redovito održavani i kontrolirani, a sve u cilju sprječavanja nepovoljnih utjecaja na javnu kanalizacijsku mrežu.

Članak 77.

(1) U sustavu odvodnje predviđena je izgradnja dvije crpne stanice-CS Ilovik 1 i CS Ilovik 2.

(2) Modularna crpna stanica CS Ilovik 1 se sastoji od tri međusobno povezana kućišta sa predviđenim spojevima za dovodni cjevovod DN 300, preljev DN 200 i tlačni cjevovod DN 80 mm (izlazna prirubnica). Stanica će biti opremljena sa dva potopljena crpna agregata, koji rade u režimu rada 1+1.

(3) Modularna crpna stanica CS Ilovik 2 se sastoji od tri međusobno povezana kućišta sa oknom za mjerenje protoke. Stanica je opremljena sa dva potopljena crpna agregata, koji rade u režimu rada 1+1.

(4) Crpne stanice trebaju imati rezervni sustav napajanja električnom energijom ili riješen sustav odvodnje od eventualnog poplavljivanja sa rezervnim akcidentnim odvodom.

Članak 78.

(1) Kvaliteta ispuštene otpadne vode u sustav javne odvodnje treba zadovoljiti propisane vrijednosti prema Graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje ili u prirodne prijamnike.

(2) Otpadne vode kuhinja pročistiti preko separatora masti i ulja, a prije priključenja na sustav kanalizacijske odvodnje. Prije upuštanja u sustav kanalizacijske odvodnje ove otpadne vode trebaju zadovoljiti propisane kriterije.

(3) Predvidjeti mjesta uzorkovanja otpadne vode nakon separatora masti i ulja iz kuhinja i restorana.

(4) Upotreba pokretnih kemijskih WC-a dopuštena je samo u fazi građenja građevina, a pražnjenje istih i održavanje vrše tvrtke koje za isto imaju potrebne dozvole.

(5) Za svaki uređaj koji vrši pročišćavanje voda predvidjeti kontrolno mjerno okno za uzorkovanje pročišćene vode.

Članak 79.

(1) Oborinske vode s krovova mogu se bez pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje.

(2) Oborinsku odvodnju sa betonskih površina treba odvoditi preko slivnika ili uzdužnih linijskih u sustave javne oborinske odvodnje prethodno pročišćene preko separatora mineralnih ulja, koje treba izvesti kao vodonepropusne, potrebno je pročistiti prije spajanja na javne kolektore preko separatora mineralnih ulja. Na izlazu iz uređaja za pročišćavanje kakvoća otpadnih voda mora zadovoljiti zakonom propisane uvjete. Separator mineralnih ulja kao i slivnike oborinske kanalizacije, koji imaju i funkciju zaustavljanja krupnog taloživog materijala, treba redovito čistiti.

(3) Poslije svakog separatora mineralnih ulja se mora ugraditi kontrolno mjerno okno za kontrolu kakvoće pročišćene vode koja je prethodno bila zauljena motornim uljima i benzinima.

5.4.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava
vodotoka-bujica

Članak 80.

(1) Koncepcijom Plana postojeće obradive zelene površine određene su kao prirodni tokovi i recipijenti oborinskih voda.

(2) Radi sprječavanja zagađenja priobalnog mora, na većim prometnim površinama obvezna je izgradnja odgovarajućeg pjeskolova/mastolova, kako zagađene taložive čestice ne bi putem oborinskih kolektora dospjele u recipijent. U tom smislu, kao minimalna mjera potrebno je u sklopu slivnika i ostalih građevina za prihvat oborinskih voda predvidjeti taložni prostor.

(3) Svi se radovi (gradnja novih zaštitnih građevina, dogradnja sustava) moraju izvesti sukladno Zakonu o vodama.

5.4.4. Elektroopskrbna mreža i javna rasvjeta

5.4.4.1. Elektroopskrbna mreža

Članak 81.

(1) Napajanje područja obuhvaćenog ovim planom osigurava se na 10 kV naponskom nivou iz trafostanice

35/10(20) kV Lošinj 2, koja je smještena izvan granica plana. Trafostanica 35/10(20) kV Lošinj 2 svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za obuhvat ovog Plana.

(2) Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđa se da se sadašnji 10 kV naponski nivo napajanja zamjeni sa 20 kV, čime će se povećati prijenosni kapacitet vodova i poboljšati kvaliteta napajanja.

(3) Neistovremeno vršno opterećenje zone plana procjenjuje se na nivou 560 kW. Ovisno o potrebama budućih kupaca koji će se pojaviti unutar granica plana i povećanim potrebama sadašnjih kupaca dograđivat će se i elektrodistributivan mreža.

(4) Trase i lokacije za gradnju u sustavu elektromreže načelno su prikazane u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Komunalna infrastrukturna mreža, mj. 1 : 2.000, i mogu se mijenjati detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Članak 82.

(1) Postojeća trafostanica se može rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji) novom trafostanicom drugog tipa i većeg kapaciteta.

(2) Buduće trafostanice 10(20)/0,4 kV trebaju se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevinama, s osiguranim neposrednim ili posrednim pristupom na javnu površinu.

(3) Mikrolokacije trafostanica će odrediti će se kroz projektnu dokumentaciju za lokacijsku dozvolu.

Članak 83.

(1) Za trafostanice u vlasništvu HEP-a, koje će se graditi kao slobodnostojeće građevine, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1,0 m od granice parcele i 2,0 m od kolnika.

(2) Za nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar građevinske čestice toga kupca.

Članak 84.

(1) Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se po određivanju mikrolokacija trafostanice (ukoliko će ista biti potrebna).

(2) Niskonaponska mreža unutar zone plana izvoditi će se podzemnim kabelima. Izuzetno, tamo gdje to nije moguće, zbog toga što se u sklopu nje izvodi i javna rasvjeta ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.

(3) Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.

5.4.4.2. Javna rasvjeta

Članak 85.

(1) Javna rasvjeta ulica i pješačkih staza riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

(2) Preporuča se korištenje ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postupnu supstituciju postojeće javne rasvjete.

5.4.5. Plinoopskrba

Članak 86.

(1) Za potrebe pojedničnih korisnika dozvoljena je postava spremnika sa ukapljenim prirodnim plinom (UPP) na građevinskoj čestici prema odredbama posebnih propisa.

5.4.6. Obnovljivi izvori energije

Članak 87.

(1) U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine namijenjene za iskorištavanje snage vjetra za proizvodnju električne energije.

Članak 88.

(1) U obuhvatu Plana dopušteno je korištenje dopunskih izvora energije iz prirodno obnovljivih izvora (sunce).

(2) Dozvoljena je uporaba fotonaponskih sustava (panela) za vlastite potrebe i za pripremu potrošne tople vode, uz uvjet da je udovoljeno ostalim odredbama ovog Plana. Instalacije sustava moguće je postaviti na krovove građevina, na način da prate nagib krovne plohe, odnosno kod ravnog krova da ne narušavaju liniju vijenca građevine.

6. UVJETI UREĐENJA (JAVNIH) ZELENIH
POVRŠINA

Članak 89.

(1) Zelene površine planirane ovim Planom jesu:

- parkovne površine (Z1);

- zaštitne zelene površine (Z).

(2) Unutar zelenih površina dopušteno je:

- hortikulturno uređivati prostor na način da se to
uređenje prilagodi kategoriji kojoj površine
pripadaju

- postavljati urbanu opremu, graditi potporne zidove,
staze, stepenice i rampe, koje moraju biti
prilagođene prirodnom terenu;

- uz staze se obvezno postavljaju koševi za smeće;

- gradnja infrastrukturnih građevina: vodovodne
infrastrukture u svrhu održavanja zelenih površina,
vodovodne i kanalizacijske infrastrukture,
infrastrukture javne rasvjete i dr., podzemnih
dijelova drugih infrastrukturnih sustava.

(3) Parkovne površine (Z1) su javne površine visokog ili niskog zelenila koje prvenstveno sudjeluju u stvaranju slike i karaktera naselja. Utvrđene su Planom kao izdvojene površine a moguće ih je realizirati i unutar površina drugih namjena. U površinama Z1 uređuju se staze i postavlja urbana oprema.

(4) Zaštitne zelene površine (Z) su površine prvenstveno u funkciji odvajanja površina i zona različitih namjena kao i zaštitne zone od međuutjecaja različitih aktivnosti. Utvrđene su Planom kao izdvojene površine a moguće ih je realizirati i unutar površina drugih namjena prvenstveno unutar javnih prometnih površina. Kod uređenja unutar infrastrukturnih koridora nužno je paziti na odabir vrste biljaka i način sadnje na način da se ne ugroze građevine infrastrukture.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 90.

(1) Obuhvat Plana nije u kategoriji prirodnog i kultiviranog krajobraza,no unatoč tome rekonstrukcija i nova gradnja moraju u najvećoj mjeri očuvati vrijednosti postojećeg krajobraza.

Članak 91.

(1) Potrebno je osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju obale.

(2) Nasipavanje i otkopavanje obale ograničeno je na nužne zahvate.

(3) Na obali je dozvoljeno smjestiti isključivo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili građevine javnog korištenja.

7.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 92.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se u potpunosti ili dijelom unutar sljedećih područja ekološke mreže - Natura 2000, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. Uvjeti korištenja:

- područje očuvanja značajno za ptice - HR1000033
Kvarnerski otoci;

- područje očuvanja značajno za vrste i stanišne
tipove - HR3000014 Ilovik i Sv. Petar;

- područje očuvanja značajno za vrste i stanišne
tipove HR3000161 Cres - Lošinj.

(2) Na području očuvanja značajno za ptice - HR1000033 Kvarnerski otoci i području očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove - HR3000014 Ilovik i Sv. Petar nalaze se staništa naselja posidonije (Posidonion oceanicae), pješčana dna trajno prekrivena morem te muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke.

(3) Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica te način provedbe mjera zaštite u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) određene su posebnim propisom.

7.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

7.3.1. Graditeljska baština

Članak 93.

(1) Prema dopisu Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci, od 27.5.2014. godine, naselje Ilovik nije zaštićeno kao kulturno dobro, odnosno kao urbanistička ili ruralna cjelina.

(2) S obzirom na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nema pravne osnove za izdavanje i propisivanje posebnih konzervatorskih uvjeta ili prethodnog odobrenja za zahvate u prostoru u obuhvatu ovog Plana od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Odluku o savjetodavnom uključivanju Konzervatorskog odjela u Rijeci u izdavanje konzervatorskog mišljenja za zahvate u prostoru gdje su utvrđena određena svojstva kulturnog dobra može donijeti Grad Malo Lošinj.

Članak 94.

(1) Prema PPUG Malog Lošinja, naselje Ilovik je evidentirano kao seosko naselje od županijskog značaja, za koji je određen drugi stupanj zaštite na županijskom nivou.

(2) Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. To podrazumijeva u načelu gradnju novih građevina ili rekonstrukciju postojećih prema sljedećim načelima:

- obnovu ruševnih građevina tipološkom rekonstrukcijom;

- zadržavanje pravokutne tlocrtne dispozicije;

- zadržavanje katnosti (P i P+1), oblik i nagiba
krovišta;

- uporabu tradicijskih materijala (kameni okviri-erte,
drvena stolarija, kanalica, vapnena žbuka i sl.).

(3) Nije prihvatljiva izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće prostorne sklopove, koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Članak 95.

(1) U PPUG Malog Lošinja iz 2000 godine naveden je prikaz tada evidentiranog kulturno-povijesnog naslijeđa:

- Pojedinačne građevine / kompleksi građevina-evidentirani

- memorijalne građevine i kompleksi-memorijalni
spomenik u Iloviku;

- civilne građevine i kompleksi-mlin za masline.

(2) S obzirom na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (u kojem ove građevine nisu upisane) , izmjenama i dopunama PPUG-a Malog Lošinja ovaj će popis trebati izmijeniti i uskladiti sa sada važećim popisom.

7.3.2. Arheološka baština

Članak 96.

(1) Prema PPUG Malog Lošinja područje mora uz naselje Ilovik nalazi se unutar zone podvodnih arheoloških lokaliteta. Zonu je potrebno je detaljno istražiti, utvrditi zonu obuhvata i režime zaštite, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona. Prije izvođenja građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata u ovoj zoni, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, obvezno je provođenje arheoloških istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te definiranje posebnih uvjeta zaštite.

(2) Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani, a planirana intervencija u prostoru usuglašena sa izdanim smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i najbliži muzej. Tijekom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalni ili povremeni arheološki nadzor.

(3) Prije izvođenja građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata u ovoj zoni, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, obavezno je provođenje arheoloških istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te definiranje posebnih uvjeta zaštite.

7.4. Mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti

Članak 97.

(1) Naselje Ilovik posjeduje ambijentalne vrijednosti, koje se štite urbanističkim rješenjima ovog Plana te provođenjem njegovih odredbi i mjera za provođenje.

(2) Opći uvjeti i mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti su:

-prilikom primjene odredbi ne smije se odstupiti od osnovne prostorne koncepcije određene ovim Planom;

-u najvećoj mjeri očuvati strukturu naselja, tipologiju katastarskih čestica, gradnje i uređenja;

-očuvati postojeće vrtove i uređene okućnice u uređenim i izgrađenim dijelovima naselja, a prilikom interpolacije vrednovati lokalne uvjete na način da se očuva ambijentalna vrijednost šireg uličnog poteza, odnosno dijela naselja;

-materijale za novu gradnju i rekonstrukciju birati s posebnom pažnjom u odnosu na ambijentalnu vrijednost dijelova naselja

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 98.

(1) Za područje Grada Malog Lošinja odlaganje komunalnog otpada vrši se na lokaciji Kalvarija, Mali Lošinj.

(2) Grad Mali Lošinj donosi Plan gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje.

Članak 99.

(1) U obuhvatu ovog Plana nije predviđeno trajno odlaganje otpada.

(2) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće kontejnere s poklopcem. Sav komunalni otpad potrebno je sortirati odnosno odlagati prema vrsti otpada (papir, staklo, PET ambalaža, limenke i dr.). Za postavljanje posuda i kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. Spremnici

(kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(4) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

(5) Ukoliko se u nekoj od građevina/čestica u obuhvatu Plana u postupku proizvodnje, skladištenja, prodaje i dr. koriste tvari koje predstavljaju poseban otpad (ili potencijalno), njegovo držanje, upotreba, skladištenje, odlaganje i dr., prije odvoza za sigurno zbrinjavanje, potrebno je s njime postupati prema posebnom zakonu i podzakonskim aktima.

(6) U sustavu pješačkih staza, trgova, kupališta i sl. moraju se postaviti košare za otpatke.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 100.

(1) Mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša utvrđuje Grad Lošinj Programom zaštite okoliša.

(2) Provođenje Programa zaštite okoliša obuhvaća:

-suradnju sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša;

-suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša;

-programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Lošinja će se osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda;

-provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme;

-provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja;

-putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu;

-trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Lošinja.

(2) U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri izradi plana intervencija Grada Malog Lošinja potrebno

je utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzroka akcidenta, predvidjeti težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš, te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir broj rasprostranjenosti ljudi u zoni opasnosti.

(3) PPUG Malog Lošinja je odredio kriterije zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita tla

Članak 101.

(1) Radi zaštite tla nužno je:

-osigurati prilaženje prirodnim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje i pristupanje interventnim putovima zaštite od požara;

-očuvati suhozide.

9.1.1. Poljoprivredno tlo

Članak 102.

(1) Do privođenja namjeni planiranoj ovim Planom dopušteno je poljoprivredno tlo upotrebljavati na dosadašnji način.

(2) Zaštita tih površina provodi se sukladno odredbama PPUG-a Malog Lošinja za poljoprivredno tlo izvan građevinskih područja.

(3) Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište do privođenja drugoj namjeni obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama, te na njima održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

9.1.2. Tlo planirano za gradnju

Članak 103.

(1) U obuhvatu Plana postoje geotehničke kategorije:

- I. geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa slijedećih karakteristika:

-karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;

-teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

-nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;

-upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;

-teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

-I.A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira:

-karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine 2 m;

-teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

-nema opasnosti od pojave nestabilnosti;

-upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala;

-eren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.

9.2. Zaštita zraka

Članak 104.

(1) Primjenjivati će se mjere za poboljšanje kakvoća zraka:

-smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru naselja;

-upotreba niskosumpornog goriva na prostoru naselja;

-emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva;

-emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva;

-emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa.

9.3. Zaštita voda

Članak 105.

(1) Zaštitne mjere za zaštitu površinskih, podzemnih voda i mora:

-mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru gradnjom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

-zabrana pranja vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine;

-korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasnih i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik;

-vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnom zakonu.

9.4. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozija

Članak 106.

(1) U obuhvatu Plana nema evidentiranih bujica.

(2) Sve zahvate treba provoditi uz uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja, čime se utječe na smanjenu pojavu bujičnih voda:

- prostornom dispozicijom zelenih površina;

- planiranom gradnjom mreže oborinske odvodnje.

(3) Zakonom o vodama utvrđena je obveza ishođenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, koje izdaju Hrvatske vode.

9.5. Mjere zaštite od buke

Članak 107.

(1) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

-ograničenja u smještaju djelatnosti u prostoru;

-odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport;

-izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori;

-primjenu akustičnih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke;

-praćenje stanja akustičkim mjerenjima radi provjere i stalnog nadzora stanja buke;

-povremeno ograničenje emisije zvuka (ukoliko je potrebno).

(2) Najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za zabavu, za povremene izvore buke propisane su Zakonom o zaštiti od buke i podzakonskim aktima.

9.6. Mjere zaštite

9.6.1. Mjere posebne zaštite

Članak 108.

(1) Mjere posebne zaštite određene ovim Planom naznačene su u grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3C. Područja primjene posebnih mjera zaštite - zaštita i spašavanje, mj. 1:2.000.

(2) Sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06) Planom se predviđa postava sirene za uzbunjivanje na zgradi osnovne škole.

(3) Prometna mreža posebno je opisana u Poglavlju 5.1. odredbi ovog Plana te grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije, mj. 1:2.000.

(4) Elektroenergetska mreže posebno je opisana u Poglavlju 5.4.4. odredbi ovog Plana te grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B Komunalna infrastrukturna mreža, mj. 1:2.000.

(5) Vodnogospodarski sustav posebno je opisan u Poglavljima 5.4.1.-5.4.3. odredbi ovog Plana te grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. Komunalna infrastrukturna mreža, mj. 1:2.000.

(6) Prirodne vrijednosti i kulturna dobra posebno su opisane u Poglavlju 7. odredbi ovog Plana te grafičkom dijelu Plana: kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3A. Oblici korištenja, mj. 1:2.000.

(7) U naselju Ilovik, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, nije obvezno graditi skloništa, te se preporuča se izrada zaklona za slučaj nastupanja posebnih okolnosti sukladno posebnom zakonu.

(8) Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite u obuhvatu Plana. Unutar područja obuhvata zbrinjavanje ljudi se može organizirati u zgradi osnovne škole, ukoliko će ista biti pogodna za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.

(9) Svaka buduća izmjena i dopuna ovog Plana mora biti usklađena s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Malog Lošinja i izmjenom tog dokumenta.

Članak 109.

(1) Mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća u obuhvatu Plana nisu određeni Procjenom. U obuhvatu

Plana mogući izvori tehničko-tehnoloških nesreća su:

-radni prostori (kuhinje, gospodarska dvorišta, platoi, kotlovnice, radni i pomoćni prostori, skladišta, spremišta, trgovine i dr.);

-infrastrukturne građevine i sustavi (TS);

- spremnici goriva, plinski spremnici (UNP).

(2) Posebno su urožena područja i građevine:

- postojeće lučko područje Ilovik;

- postojeća trafostanica;

- planirane crpne stanice;

- planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda;

- postojeći i planirani spremnici goriva.

(3) Sva su radilišta, otvorena i zatvorena, potencijalna mjesta izvora tehnoloških nesreća ovisno o radnom procesu koji se na ili u njima odvija (uključujući postupak gradnje građevina za koji se primjenjuje nadležan zakon za djelatnost građenja). Na radilištima se sukladno posebnim zakonima i propisima primjenjuju se mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od opasnih tvari i drugih propisa koji reguliraju pojedino područje.

(4) Građevine infrastrukture uslijed čijeg prestanka funkcioniranja dolazi do značajnijih posljedica:

-vodoopskrbni sustav: cjevovodi;

-sustav odvodnje otpadnih voda: tretman otpadnih voda, cjevovodi s crpnim stanicama;

-sustav elektroopskrbe: postojeća TS, distributivna mreža;

-lučke građevine;

-prometna mreža;

-sustav elektroničkih komunikacija;

-jedinica poštanske mreže i telefonska centrala.

(5) Građevine za mogući prihvat stanovništva su:

-područna osnovna škola (100 osoba).

9.6.2. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 110.

(1) Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za građevine društvene i ugostiteljske namjene, energetske i slične građevine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

(2) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Malog Lošinja, tj. 6 zoni MCS.

(3) Prilikom izdavanja akata za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s važećim propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na djelovanje potresa te ojačavanje konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Članak 111.

(1) Za planiranje građevina i uređenje površina u svrhu zaštite ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

-međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata;

-iznimno, međusobni razmak može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

-da je konstrukcija građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

-da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama,

-do svih građevnih četica i građevina treba omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima;

-na propisanim udaljenostima treba predvidjeti protupožarne hidrante;

-unutar građevina treba predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu;

-na građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

Članak 112.

(1) Ovim Planom definiran sustav mreže prometnica omogućava protok i evakuaciju ljudi i dobara iz pojedinih dijelova naselja u slučaju rušenja građevina. U tom sustavu omogućena je evakuacija putovima/ ulicama do površine za sklanjanje ili evakuaciju iz zone.

(2) Sve otvorene površine ujedno predstavljaju površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju.

9.6.3. Zaštita od požara

Članak 113.

(1) Za zaštitu od požara se primjenjuju sljedeće mjere:

1. Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

2. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata će se voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim i drugim uvjetima. Kod izvođenja slobodnostojećih niskih građevinskih objekata, njihova međusobna udaljenost trebala bi iznositi minimalno 6,0 m. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

4. Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, gdje je to moguće treba planirati vatrogasne pristupe koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

5. Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Posebnu pažnju treba posvetiti projektiranju hidrantske mreže uz rub naselja, zbog mogućnosti gašenja požara i obrane naselja od eventualnog širenja požara prema naselju.

6. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donijetih na temelju njega.

7. Potrebno se dosljedno pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara, prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja.

8. Glavni projekt obvezno je uskladiti s mjerama zaštite od požara, što se prikazuje elaboratom zaštite od požara.

9. Za složenije građevine (građevine skupine 2) temeljem Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

9.6.4. Zone plavljenja

Članak 114.

U području obuhvata Plana nema vodotoka te isto nije uroženo plavljenjem. Oborine se u potpunosti infiltriraju u podzemlje. U obuhvatu Plana nema utvrđenih bujica. Stoga se planom ne propisuju mjere zaštite od od poplave.

9.6.5. Klizišta i erozije

Članak 115.

U području obuhvata Plana nema evidentiranih klizišta i mjesta ugroženih jakom erozijom tla. Stoga se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla i erozije.

9.6.6. Mjere zaštite od epidemije i epizootije

Članak 116.

U području obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, te se stoga Planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije (ljudi) i epizootije (životinje), a postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 117.

(1) Plan će se unutar svog obuhvata provoditi neposredno primjenom, izdavanjem odgovarajućih akata za gradnju temeljem odredbi ovog Plana, prema postupku predviđenom Zakonom i drugim posebnim propisima.

(2) Naselje Ilovik se planira u neizgrađenim i nedovršenim dijelovima opremiti i urediti, a u izgrađenim dijelovima poboljšati postojeću infrastrukturu i opremljenost. Način i dinamika provedbe Plana ovisi o prioritetima i planovima jedinice lokalne samouprave.

(3) Provedba Plana će odvijati kontinuirano, uz stalnu suradnju svih subjekata u sustavu prostornog uređenja, pripremi i uređenju zemljišta za izgradnju, gradnji infrastrukture i komunalnom opremanju te drugim mjerama politike uređenja prostora.

(4) U svrhu praćenja provedbe Plana nadležni upravni odjel za prostorno uređenje Grada Malog Lošinja je dužan pratiti pojavnosti u prostoru i primjenu Plana, te o tome izvijestiti Izvješćem o stanju u prostoru.

10.1. Neusklađenost geodetskih podloga

Članak 118.

(1) S obzirom da su grafički dijelovi Plana izrađeni na preklopljenom katastarskom planu, slojnicama i ortofoto podlozi koji se međusobno ne uklapaju u potpunosti, odnosno podaci koji proizlaze iz geodetske snimke i podaci koji proizlaze iz katastarskog plana nisu istovjetni, dopuštena su minimalna odstupanja od grafičkih dijelova ovog Plana u svrhu njegovog provođenja u mjeri koja se može iskazati kao netočnost geodetskih podloga.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 145.

(1) Odluka će se temeljem članka 101. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju objaviti u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Članak 146.

(1) Ovom Odlukom utvrđuje se jedan (1) primjerak izvornika Plana koji se čuva u pismohrani Grada Malog Lošinja.

Članak 147.

(1) Elaborat Plana izrađen je u šest izvornika (tekstualni i grafički dio te obvezni prilozi).

(2) Plan ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja sastavni je dio ove Odluke.

(3) Uvid u Plan moguće je obaviti na adresi: Riva lošinjskih kapetana 7, 51550 MALI LOŠINJ, u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.

Članak 148.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/15-01/22

Ur. broj: 2213/01-01-15-4

Mali Lošinj, 14. svibnja 2015.

GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE

Potpredsjednik
Mario Kamalić, kap., v.r.


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr