Na temelju članka 100. stavak 6., a u svezi članka 102. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12,
55/12 i 80/ 13) koji se primjenjuju temeljem članka 188. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj:153/13) i članka 48. Statuta Općine Vinodolska
općina (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 40/09, 15/13 i
30/13- pročišćeni tekst), Općinsko vijeće Vinodolske općine na 14. sjednici
održanoj 22.travnja 2015. godine, po prethodno pribavljenoj i izdanoj
Suglasnosti župana Primorsko-goranske županije na Konačni prijedlog II. Izmjene
i dopune Prostornog plana uređenja Vinodolske općine (KLASA: 350-02/14-01/11,
URBROJ: 2170/1-03-01/2-14-2, od 25. studenog 2014. godine), donijelo je
Članak 1.
Donose se II. Izmjene i dopune Prostorni plan uređenja Vinodolske općine (u
daljnjem tekstu: Plan), koje je izradila tvrtka PLANIUM, d.o.o. iz Rijeke.
Članak 2.
(1)II. Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Vinodolske općine
izmijenio se i dopunio dio Obrazloženja izvornog plana koje je i dalje na
snazi, te dio Odredbi za provođenje i dio grafičkih dijelova plana (dio
kartografskih prikaza u mjerilu 1:25000 i svi kartografski prikazi u mjerilu
1:5000).
(2)Plan iz čl. 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu koji se sastoji od dvije
knjige:
KNJIGA I.
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.3. Izgrađene strukture van naselja
5.Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih
infrastrukturnih sustava
6.Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih
cjelina
9.1. Obveza izrade prostornih planova
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
4.1. Bribir
4.2. Grižane - Belgrad
4.3. Tribalj
4.4. Drivenik
4.5. Tribalj - Drivenik
4.6. Željeznička stanica Drivenik
KNJIGA II.
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.2. Stanovništvo i naselja
1.2.2.1. Demografska struktura
1.2.3. Naselja
1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština
2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani
broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću
izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih
i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika
2.3.2.2. Izgrađenost
2.3.2.3. Dimenzioniranje građevinskih područja
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i
gospodarsku strukturu Primorsko- goranske županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
3.2.2.1. Površine gospodarske namjene
3.2.2.2.Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T1 - hoteli; T2 -
turistička naselja; T3 - kamp)
3.2.2.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)
3.2.2.4. Groblja
3.2.2.5. Površine u funkciji infrastrukturnih sustava
3.4.1.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.2.1. Građevinska područja naselja
3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine
3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
3.4.3.3.Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i
prostorne cjeline
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet
3.5.1.2. Željeznički promet
3.5.1.3. Zračni promet
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
3.5.4. Energetski sustav
3.5.4.1. Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 400, 220 i 110
Kv
3.5.4.2. Distributivni elektroenergetski objekti
3.5.4.4. Potencijalni lokalni izvori energije
3.6. Postupanje s otpadom
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
3.7.5.1. Sklanjanje ljudi
3.7.5.2. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva
3.7.5.3. Evakuacija stanovništva i zaštita od rušenja
3.7.5.4. Zaštita od požara
3.7.5.5. Zaštita od potresa
3.7.5.6. Zaštita od erozije
3.7.5.7. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka
3.7.5.8. Zaštita i spašavanje od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih
nesrećama u gospodarskim (i drugim) građevinama
III. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
IV.MIŠLJENJA IZ čl. 79 i čl. 94. »ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI«
(NN 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
VII. SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak 3.
Članak 3. mijenja se i glasi:
»U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
imaju sljedeće značenje:
1.Vinodolska općina - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu
jedinicu lokalne samouprave.
2.Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno
utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade
i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja,
3.Naselje - struktura naselja, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih
funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. Naselje je urbana ili
ruralna struktura koju čine stanovanje i njemu sukladne prateće funkcije u
zatečenom (izgrađenom) ili planiranom opsegu. Naselje je mjesto stalnog i/ili
povremenog boravka ljudi, odnosno mjesto u kojemu stanovnici stanuju i
zadovoljavaju svoje osnovne potrebe vezane uz rad, obrazovanje i odmor.
3a.Tradicionalni dio naselja - izgrađeni dio naselja sa prepoznatljivom
povijesnom i tradicijskom matricom formiranja naselja, sa zadržanim prostornim
identitetom u oblikovanju, strukturi, odabiru materijala gradnje i formama
gradnje.
4.Granica građevinskog područja - je linija razgraničenja površina koje
služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od
ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana.
5.Građevinsko područje naselja - utvrđeno prostornim planom uređenja velikog
grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio
područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje
6.Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom
uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna
cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu
bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja
6.Izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom
koje je izgrađeno.
7.Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom
planirano za daljnji razvoj, Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti
neuređen i uređen.
8a.Neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog
područja određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna
infrastruktura. Ovim Planom, sva područja koja se smatraju neuređenim dijelom
građevinskog područja naselja predviđena su za izradu plana užeg područja.
8.Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja,
koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i
uređenje javnih površina,
9.Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik,
smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup
na prometnu površinu sukladan prostornom planu.
11.Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se
prema broju stanova i tipu gradnje:
S obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti:
-obiteljske stambene građevine
-višeobiteljske stambene građevine do 3 stana
-višestambene građevine sa više od 3 stana po građevini
Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:
-slobodnostojeće stambene građevine
-poluotvorene stambene građevine
-stambene građevine u nizu.
12.Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine
osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice,
vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji i sl.).
13.Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim,
skladišnim, servisnim, uslužnim, trgovačkim, turističkim, ugostiteljskim i sl.
djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada
na susjednim građevnim česticama. Građevine gospodarske namjene, koje se
smještaju unutar građevne čestice građevine druge osnovne namjene, svojom
djelatnošću ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije, ne
privlači veći kolni promet i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive
sa sveobuhvatnom namjenom područja.
14.Poljoprivredne gospodarske građevine su:
.bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici,
gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
.s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.
15.Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum)
ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju
etaža mora imati minimalnu svijetlu visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije
minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu
minimalno 1,5. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.
Ukoliko se krovna konstrukcije izvodi direktno bez nadozida, potkrovlje nije
stambena etaža i ne uračunava se u koeficijent iskorištenosti.
Dijelovi (etaže) i visina građevine:
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na
površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena
mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi
iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i
ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje
građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena,
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja,
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata
i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,
16.Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu,
uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao
okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m2 ukoliko nisu
sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine.
17.Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos građevinske (brutto)
površine građevina i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje
nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.
18.Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne
strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto
površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili
prostora za odmor.
19.Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz
pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne
može biti viša od 1,2 m,
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na
njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),
20.Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
21.Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja
prema čestici javne površine.
22.Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i
instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
23.Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost
rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje
obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina,
24.Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili
kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i
estetsku osobnost,
25.Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:
-reljef, vode, zelenilo;
-posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
-ambijentalne vrijednosti;
-veličina i izgrađenost građevnih čestica;
-način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
-komunalna oprema;
-druge vrijednosti i posebnosti.
26.Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je
opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom,
27.Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na
temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta,
28.Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta
-I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i
električnu energiju; javni pristup građevnoj čestici minimalne je širine 5,5 m,
iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi
i manje, ali ne manje od 3m,
-II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko
područje koje obuhvaća minimalno uređeno građevinsko područje, i ostale
elemente opremanja (plinoopskrba, DTK i dr.).
29.Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u
jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s
detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje
vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele
građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i
jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene,
30.Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani,
konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda,
postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i
održava postojeća građevina,
31.Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na
postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu
građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima
u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje
vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili
tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na
ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove
32.Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden
od građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem,
samostalna postrojenja povezana s tlom ili sklop nastao građenjem.
33.Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole
ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili
posebnom zakonu s njom izjednačena.«
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 4.
U naslovu poglavlja 1. naziv »Općina Vinodolska« mijenja se u naziv
»Vinodolska općina«.
Članak 5.
U članku 6. stavak (1) mijenja se i glasi:
(1) »Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja svih
naselja u sastavu Vinodolske općine, kao racionalno organiziranih i oblikovanih
prostora i to za naselja Bribir (NA1), Grižane - Belgrad (NA3), Tribalj (NA2) i
Drivenik (NA4). Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog
dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina
namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se,
obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.«
Članak 6.
U članku 7. stavak (1) dodaje se alineja: »infrastrukturne sustave (IS)«.
Članak 7.
U članku 8. stavak (1) alineja druga mijenja se i glasi:
.»površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju
uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog
sustava na:
.površine za građevine prometa i građevine veza (stanice, odmorišta (ceste,
željeznica), bazne stanice, antenski stupovi i sl.) i zračni promet (helidrom),
.površine za građevine telekomunikacija i pošte,
.površine za građevine vodovoda i odvodnje,
.površine za energetske građevine s pripadajućim uređajima i instalacijama
(za proizvodnju i prijenos električne energije, za proizvodnju i transport
plina, obnovljivi izvori).«
Članak 8.
Članak 11. stavak (2) mijenja se i glasi:
»(2) Vodne površine na području obuhvata Plana su površinske vode
(akumulacija Tribalj sa svojim planiranim proširenjem, planirane akumulacije
Pihlja Gora i Bribir, akumulacijski bazeni Tihi dol i Mlaka, retencija između
naselja Jargovo i Sv. Mikula), vodotoci (vodotok Dubračina i Suha Ričina), i
bujice (Malenica, Kučina, mala Dubračina, Slani Potok, Kostelj, Balasi, Ričina
Tribaljska, Podsopalj, Leskovnik, Cigančica, Bronac, Duboki, Trstenik, Kičeri,
Poduljin, Bosna, Blatnica, Lopčevo brdo) i ostali manji bujični tokovi.«
Članak 9.
Članak 12. mijenja se i glasi:
(1)»Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i
Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni
plansko-usmjeravajući uvjeti.
(2)Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u
prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:
1.Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)Željezničke građevine:
planirana željeznička pruga visoke učinkovitosti:
.Trst /Kopar - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/ Split -
Dubrovnik,
b)željezničke pruge za međunarodni promet:
.Rijeka - Karlovac - Zagreb;
.Krasica - otok Krk,
2.Građevine pošte, javne telekomunikacije, sustav radara, radio i TV sustav
veza javne telekomunikacije:
.Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema sustav radara
.antenski i građevinski objekti na kojima se nalaze instalirani radari
.radio-komunikacijski sustavi na frekvencijskim pojasevima VHF i MF/HF
3.Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)Građevine sustava vodoopskrbe:
.regionalni vodoopskrbni sustav, vodozahvati površinskih i podzemnih voda,
crpne stanice, uređaji za pročišćavanje do stupnja sanitarne ispravnosti,
glavni magistralni cjevovodi, vodospreme, industrijski transportni cjevovodi)
kapaciteta većeg od 250l/s podsustava Novi Vinodolski
b)Regulacijske i zaštitne vodne građevine
.akumulacije: Tribalj i Pihlja Gora;
.hidrotehnički tunel: Bajer - Dubračina;
4.Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
4.1.Elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:
.Hidroelektrana Vinodol (Tribalj),
.Crpna hidroelektrana Vinodol - proširenje kapaciteta postojeće
hidroelektrane Vinodol kao posebni objekt
4.2.Elektroenergetski objekti za prijenos električne energije:
.DV 400kV TS Melina - HE Velebit (Obrovac);
.DV 2x400kV TS Melina - HE Velebit (Obrovac);
.DV 220 kV HE Senj - TS Melina;«
Članak 10.
Članak 13. mijenja se i glasi:
»Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema
značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom
određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:
Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Osnovne županijske ceste:
.od državne ceste (Rijeka-Gornje Jelenje-Zdihovo- Karlovac-Zagreb-GP
Goričan) - Fužine - Lič - Lukovo - Bribir (5062 D3 - Fužine - Lič - Lukovo -
Bribir - Jargovo - D8),
.Tribalj - Bribir - Novi Vinodolski (5064 Križišće(D501) - Drivenik - Bribir
- Novi Vinodolski(D8)),
.Škrljevo - Krasica - Hreljin - Križišće - Tribalj - Crikvenica (5089
Belobrajići(Ž5064) - Tribalj - Crikvenica(Ž5091)),
Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima
i instalacijama:
Telekomunikacijske građevine:
.poštanski uredi
Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:
.podsustav »Novi Vinodolski«
Vodne građevine za potrebe male hidrocentrale Kačjak:
-planirana akumulacija Tribalj II;
-hidrotehnički tunel Kačjak - Tribalj II
Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a)elektroenergetski objekti za proizvodnju električne energije:
-vjetroelektrane Zebar i Kavranica
-fotonaponske/solarne elektrane Mahavica i Lučac
-mala hidroelektrana Kačjak (na području Grada Crikvenice)
b)elektroenergetski objekti za prijenos i distribuciju električne energije:
elektroprijenosni dalekovod 110 kV-postojeći:
.HE Vinodol - TS/EVP Vrata - TS/EVP Delnice - TS/EVP Moravice,
.HE Vinodol - TS Vrbovsko (sa priključnim vodovima na EVP/TS Vrata),
.HE Vinodol - TS Crikvenica,
.priključak TS Crikvenica - na DV HE Vinodol - TS Novi - HE Senj,
.DV 2x110kV HE Vinodol - EVP/TS Plase - TS Meline,
.planirani 2x110kV HE Vinodol - TS Senj - HE Senj;
.planirani 2x110kV HE Vinodol - TS/EVP Plase (sa priključkom na VE Zebar).
Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama
.županijska plinska mreža:
.regionalni plinovod - ogranak MRS Bobuši - MRS Crikvenica - MRS Novi.»
Članak 11.
Mijenja se naziv poglavlja 2.2.1. u »Kriteriji za korištenje građevinskog
područja naselja«.
Članak 12.
(1) U članku 15. stavak (1) mijenja se i glasi:
(1) »Prostornim planom, na području Vinodolske općine, utvrđena su četiri
(4) naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja na slijedeći način:
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 158.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko
goranske županije«.
Klasa: 021-05/15-01/1
Ur. broj: 2107-03/15-01-4-150
Bribir, 22. travnja 2015.
OPĆINSKO VIJEĆE VINODOLSKE OPĆINE
Predsjednik Vijeća
Boris Miklić, dipl. ing., v. r.
